9
Pol Isrel ari irawe dire miling gul sungwo ha
Ena na Kraist pir tere molia, ha wo kara dia, hasu ta dikiwa. Dikiga i, God Kwiang yona wu bilere, ha i grana bani ere aki di na tongure diiwa. Dire Isrel ari hobi Yisas pir tekimia na hanere, milna gul go sungure priga oun domua. Dire na Kraist kina gwa sibilga i, Kraist ha di tegere kraing mongwo na a poira si olangwo olere, na arina Isrel ari hobi Kraist kina gumang pule ire u tani pire, na aibina maulung sinama di piriwa. Sire na arina hobi kwiana moya Isrel gang momia, hongebe God yulang i tibi ol tongure hamua. Hangure God aling kere ere nan gwa sire u tani naminua ditongwo ha i, gang hon malungwo hobi a i ware pimua. Pungwo i God kwiana moya Lo krehaman ha i tani ditongwo pimua. Pirere God awa ha para weni ditongwo pimua. Pire ha maing oo ala honagi pangwo i ere para yu pimua. Pungure kwiana moya Ebraham ire, Aisak ire, Yekop ire dire, mongwo bani aine aine male i ungwo ungwo, gang ta singaba Kraist u tibi emua. Engwo yal iwe, God yulang tongure, ari para weni breng a holo sire aki di te mongwo bani momua. I ha weni.
God nan kul ega monama dire pare engwo ha
Ena homa God awa ha di engwo i u tibi homo? Ongwo haminua. Isrel ari hobi male siru dire gir kul engwo hobi para weni gang momo? Tau momba, tau ta molkimua. Te kwiana moya Ebraham gang ere male siru dire moli ungwo bani Ebraham gang tani momo? Ere ta molkimua. Homa God Ebraham ha yu ditomiraya, “Aisak kul enangwo hobi ni galni obil monamua.” Jen 21:12
Dungwo ha i memini yu pamia. Ebraham gang male siru dungwo hobi muru God wang aung ta molkimua. Nan God aling kere engwo pir tominga hobi obil God wana auna monamua dimiraya mominua. God aling kere engwo ha i yu pamia, “Me erin taniga mol wai sinangere, eunbi Sera wang kul nenamua” ditomia. Jen 18:10,14
10 Ditongwo ha iwe, Sera gir kunangwo i tani taman. Al Rebeka i kwiana moya Aisak imia. 11 Ingwo wang su kwal gir kul nomua. 12 Olo kul mena olkimia yasuri tal nigi dongwo ta olkimba, God nomani si piriga mere onama dire al Rebeka yu ditomia, “Wani su kul nenanba, wani emgi Yekop aki di tegere wani homini Iso i ya monamua. Molere wani emgi nir honagi ol tenamua.” Jen 25:23
13 Dungwiwe, God homa ya mongwo haung ebir si emia, “Ari tau tal wai ol na tenangwo hobi tamamia. Te ari tau pare ere nu ke tega hobi obil na wana auna monamua,” dipimua. Mal 1:2,3
14 Ena God ari para weni pirere, ari tau pare emia, tau pare ekimua. 15 God tal yu ongwiwe, nigi domo? Ta dekimia. Wai pamia pire God Moses yu ditomia, “Nan ari tau milna pir tenamna di onaminga tenaminua.” Eks 33:19
16 Yu ongwiwe, yal ta God miling pire na tenangwo irala dinangwo yal i gogo tenamo? Ta tekinamia. Te yal ta ha maing honagi olgere, God miling pir na tenamua di pinangwo yal i gogo tenamo? I ere ta tekinamua. God nin pinangwo mere nu ke tere tenangwo pamua. 17 Ena ha maing buku homa God Isip singaba Pero ha yu ditomua dire, mining bol engwo yu pamia, “Ni singaba molere, Isip ganba bani kene onana dire, i tibi ol ni tega monia. Mongiwe, na tal ta ol ni tegere, ari ganba uling holo holi na hana awala ganama dire, i tibi ol ni teiwa.” Eks 9:16
18 Yu dungwiwe, God yal tau milna pir na terala di onangwo yal i para tenamio, te yal ta tal ta ol tegere nomani du dinama di onangwo yal i ere ol tenangure nomani du dire wanamua.
God yong ki ere yong wai ere dungwo ha
19 Ena God yu ongwo i olere, nan ha di mere si na tongwo i tal omingere di na tome? Te God tal ta ol terala di onangwo i, ara er we pera dire hobang si tenangwo han iname? God nin grang wine ole onangwo pamia, tal onamne? 20 Dinba, ni yal ara hadagi dire God mana di tenanga piname? Ganba mugu wure adagi sinia. Singa i ganba i talongwo na wure adagi sine? di ni tomo? I ta di ni tekimua. Ais 29:16
21 Ganba wure adagi sungwo yal i tal ta ol erala dire ol i nangwo paikinamo? Para panamia. Ganba tau wure gin ta tal wai ol enangwo i para onangwo pamio, te gin ta tal digan ta onangwo i ere para ol enangwo pamua. 22 Engwo meri God nan ganba ari mominga bani ere yu ol na te momua. Molere nan ari yal al tal nigi dongwo ol waminga hobi yong ki e na tomia na sinangwo pamba, yong ura dire na han uning si olimua. Na han uning si olungwo i talongwo olime? 23 God nu ke tongwo hobi miling pir tere mol pai nabilungwo inama dire, ari hobi han uning si olimua. 24 Inangwo iwe, inama dire gala dungwo hobi nan mominua. Momingiwe, nan Yuda ari tani ta gala dikimia. Wiyol hobi para weni gala dimua. 25 Dungwiwe, God hana togu yal Hosia awa ha dire yu di emiraya,
“Yal tau homa na maa e na tere pir na tekimba, omaga pir na tomua. Tongwo hobi homa mongwo yona milna tekiba, omaga yona milna teiwa, diteiwa.” Hosia 2:23
26 Dire buku mining ta yu di emiraya,
“Homa God ari wiyol tau hanere, ni yalhobi pir na tekinga monua, dimia. Dire emgi hon aine, ni wiyol hobi na wana auna monua, dimua.” Hosia 1:10
27 Ena hana togu yal ta Aisaia Isrel ari hobi mongwo pire yu dimia,
“Isrel ari maker dungwo meri mole miki weni malemba, yal tan taniga God aki di tenangure sigare kule u wai namua. 28 Nangure hamen singaba ha hol olere, ebir si wai olere, ganba ari tal nigi dongwo ol wangwo pring tobo kunung pire tenamua.” Ais 10:22,23
29 Tal yu onangwo ha iwe, Aisaia hongebe yu dimia,
“Ena kwia ensel kene ongwo yal hamen singaba nan
ganba ari miling pir na tekinangwo, Sodom Gomora
malgi wai sungwo tali na oona malgi yu wai sinangure,
galna ta malekinamba.” Ais 1:9
Isrel arihobi honagi yulang bole olere amane dime dire molala di pungwo ha
30 Ena ha i memini u tal mere ome? Wiyol ha maing pi pa dikinangwo malgi ari hobi God grang wine olere amane dime dire molkinamba, yalhobi God ol wai ol na tomia dire pir tomia, God hanere pirari pare aki di tongure, sigare kule u wai omua. 31 Omba, Isrel arihobi God krehaman ha pirere, amane dime dire moli nala dire hol wa dumba, hankimua. 32 Hankungwo i talongwo hankime? Isrel ari hobi Lo krehaman ha nega dire wine olere, amane dime dire momna di pimba, Kraist ol wai ol na tomia dire pir tekimia ta molkimua. Kraist mongwo hankire omba, pire wabo sungure hogal simua. 33 Sungwiwe, ha maing buku awa ha ta yu pamiraya,
“Saion malgi yal ta eminua. Emingere ari wabo sungwo
hulu dungwo meri momua. Momia yal tau wabo sinangure
hogal bir sinamua. Sinamba, yal tau yal i aki di na
tenangwo pamia dire pir tenangwo hobi wabo sikire gai
ta golkinamua.” Ais 8:14, 28:16