19
Sakeus tuku wam kube
Kile Yesus nu Yeriko tumbraŋ suŋgo ŋgamu fetka ka kusrewam bafuna. Tumbraŋ suŋgo taŋge taŋgo ande nyunu Sakeus minna. Nu takis kilanu mbal tuku gabat. Nu agaŋ ndende suŋgomba ŋak.
Taŋgo ta nu Yesus prona le taŋgo te ima ŋga nu kaŋgeram bafuna ta taŋgo pino suŋgomba minnaig le nu fagnu tukunu Yesus kaŋgere fuguna sulumba nu amboŋga pinderka ka Yesus kambim tuku ndin kuermba ail ande ndin make mbolŋge minna ta poŋgina.
Ail mbol taŋge minna le Yesus nu pro ail tugum taŋge tiŋga ndek tandeka nu wika sana: Sakeus, ne pitik ibeŋ kaye. Kite ye ne tuku wande mbolŋge minamŋgit ŋgina. Taŋakina le nu pitik ndo ibeŋ ka gare suŋgo tumba Yesus tumba nuŋe wande mbol kina le nane afu wam ta kaŋgermba gubra tumba Yesus talamba sakinaig: Ndaŋam saka nu taŋgo ŋayonu ta tuku wande mbol kumba nu ndoŋ minit ŋginaig.
Kile Sakeus nu tiŋga Suŋgo sana: Suŋgo, ne isa. Yiŋe agaŋ ndende ŋakmba minig ta paplamba sanzal mbal walmba niŋge likamŋgit. Ye nane afu tuku ndametiŋ ndui ndui kuayaren ta lafunu bailka bailka taŋamba niŋgamŋgit ŋgina le nu ndek sakina: Ki ait te mbolŋge Kuateŋge wande te tuku mbal muskil kile-tidiŋge niŋgat. Taŋgo te mata Abraham tuku tugu ande. 10 Ye Ndindo Katesek Taŋgo ŋgisikanu minig mbal sota muskil kile-tidiŋge niŋgam tuku prowen ŋgina.
Piro taŋgo 10 ndametiŋ kilnaig
(Mateus 25.14-30)
11 Nane pasa ta ismba minnaig le Yesus nu Yerusalem patuna le nane afu wamdus mbarmba Kuate nu nuŋe gageu kulatkam tuku ait kile ndo mayok kaŋgat ŋga idusnaig. Ta tuku Yesus nu yaba pasa tembi saniŋgina:
12 Taŋgo ande nyu ŋak nu maŋ lato nyu suŋgo tam tuku gabat inum sota kilke masken kambim tuku sakina. Nu kumba luka pro nuŋe mbal kulatkam idusna. 13 Nu kambim ŋga nuŋe piro taŋgo 10 wika ndametiŋ soŋ ndui ndui niŋmba saniŋgina: Tane ndametiŋ tembi piroka minap le ye luka prowamŋgit ŋga saniŋmba nu kina. 14 Nuŋe mbal afu nu kasurmba minnaig ta nu kina le afu kukulniŋginaig le nane ka gabat suŋgo sanaig: Nu sine kulatkam tuku sine nu mbulig ŋginaig.
15 Taŋamba minnaig ma ma taŋgo ta nu gabat nyu tina sulumba luka nane tugum prona sulumba nu nuŋe piro mbal buk ndametiŋ niŋgina ta nane piroka ndametiŋ giganmba kilnaig ta kila palmbim tuku ŋga nane wike likina. 16 Taŋana le piro taŋgo ande promba nu sana: Suŋgo, ye ne tuku ndametiŋ soŋ ndindo tambi piroka minen ma ma ndametiŋ soŋ 10 kilen ŋgina. 17 Taŋakina le nu sana: Ese. Ne piro taŋgo mayenu. Ne piro mayena. Ne ye tuku agaŋ fudiŋndo kulat mayena tukunu kile ne tumbraŋ 10 kulatkamŋgat ŋgina.
18 Kile piro taŋgo ande pro nu sana: Suŋgo, ye ne tuku ndametiŋ soŋ ndindo tambi piroka minen ma ma ndametiŋ soŋ 5 kilen ŋgina le 19 nu ndek nu sana: Ne tumbraŋ 5 kulatkamŋgat ŋgina.
20 Kile piro taŋgo inum pro nu sana: Suŋgo, ne tuku ndametiŋ soŋ ndindo naŋe noten. Ye ndametiŋ ta ŋgisikikat ŋga kumiŋmbi so mayemba pilen. 21 Ne wamdus kareŋnu ŋak ta ye kila. Nane afu pirokade le ne pro alonu ake kilit. Afu tumunu ŋgukade le ne pro nyamagaŋ ake kilit. Ye ne kuru-kuruka taŋawen ŋgina. 22 Nu taŋakina le taŋgo suŋgo nu sana: Ne piro taŋgo ŋayonu. Ne naŋe pasa tambi ne pasa mbolŋge palmbimŋgit. Ye wamdus kareŋnu ŋak e? Afu pirokade le ye pro alonu ake kilet ŋga iduste? Afu tumunu ŋgukade le nyamagaŋ ake kilet e? 23 Ye tuku maŋau ne kila ta ndaŋam saka ye tuku ndametiŋ beŋ mbolŋge pile ndakina. Ne taŋana kande ye pro yiŋe ndametiŋ lafunu lato kilet kande ŋgina.
24 Taŋakina sulumba taŋgo suŋgo nu nane afu saniŋgina: Ndametiŋ soŋ ndindo ta yaimba tumba taŋgo nu ndametiŋ soŋ 10 ŋak ta tape ŋgina le 25 nane afu nu kusnanaig: Suŋgo, nu ndametiŋ soŋ 10 ŋak ta ndaŋam nu tambim tuku sakate e ŋginaig le 26 nu lafumba saniŋgina: Ande nu agaŋ afu ŋak minit ta andeŋge nu maŋ lato tuwit. Ande nu agaŋ denkanu minit ta andeŋge nuŋe agaŋ fudiŋndo ta mata yaite. 27 Ariya. Nane afu ye kumnemŋge minam mbulmba ye tuku ŋgueu minig ta kilmba pro ye tuku am mbolŋge bale farap ŋgina. Yesus nu taŋamba yaba pasambi saniŋgina.
Yesus nu gabat suŋgo taŋaŋ Yerusalem kina
(Mateus 21.1-11; Markus 11.1-11; Yohanus 12.12-19)
28 Kile Yesus nu tiŋga mbumba Yerusalem kina. 29 Nu kumba ka tumbraŋ armba Betfasi le Betani Olif tabe patumba ta tugum prona sulumba nuŋe dubinaig taŋgo armba sanikina: 30 Tale tumbraŋ si kumba bitekŋga doŋki fat ande pannaig le tiŋ minit afu muskilnu mbolŋge buk minyo ndakinaig ta tale kaŋgeramŋgaik. Kaŋgermba muli kuklimba tumba ye tugum te prowap. 31 Ande tale ndaŋam muli kukliwik ŋga kusnatikuwa kande teŋenmba sawap. Suŋgo nu doŋki te piro ŋak ŋga sawap ŋgina.
32 Taŋakina le nale kumba ka nu sanikina taŋamba kaŋgernaik. 33 Nale doŋki fat muli kuklimba minnaik le doŋki miro taŋgo nane nale kaŋgerka kusnanikinaig: Ndaŋam tale doŋki fat muli kukliwik ŋginaig le 34 nale ndek sakinaik: Suŋgo nu doŋki te piro ŋak ŋginaik.
35 Nale doŋki fat tumba Yesus tugum pronaik sulumba kumiŋ afu kilmba doŋki muskil mbolŋge farniŋmba Yesus tumba mbolŋge pilnaig le minyokina. 36 Nu doŋki ŋak kina le nane naŋgine tawi kilmba ndinŋge farniŋginaig.
37 Yesus nu Yerusalem patumba Olif tabe te-tiram bafuna le nuŋe dubinaig mbal nane taŋgo kuasmbi suŋgomba ndoŋ nu buk wam saŋgrinu ke likina le kaŋgerkinaig ta idusniŋmba gare-gareka Kuate tuku nyu te-duŋga wikaraumba sakinaig:
38 Ese. Nu gabat suŋgo. Nu Suŋgo tuku nyu mbolŋge prote.
Nu Suŋgoŋge nyaro tinwa o.
Ese. Samba mbolŋge sine tuku gubra kile kugate.
Suŋgo Kuate tuku nyu suŋgo mayok kuwa o ŋginaig. Mune 118.26
39 Taŋakinaig le Farisi afu maŋgur ŋgamukŋge Yesus sanaig: Tum Taŋgo, ne dubinade mbal te saniŋge lika peuniŋga ŋginaig le 40 nu ndek saniŋgina: Ye tane satiŋgamŋgit. Ye nane peuniŋgi ta ndame minig teŋge wikarauwamŋgaig ŋgina.
41 Taŋakina sulumba Yesus nu Yerusalem patuna sulumba kaŋgermba malmbika sakina: 42 Yerusalem tumbraŋ ose. Ki ait te mbolŋge ne ŋgamuŋgal mukuk minam tuku wamdus pulunuwa ko. Ne wamdus pulune nda. 43 Ait ande prowa le ne tuku ŋgueu mbal promba ne kornumba te-sinamnamŋgaig. 44 Nane ne tuku mbal ŋaigo siglika ne tuku ndame wande sambriniŋguwaig le ndame ande nu muŋgu sailka mine nda. Kuateŋge ne turnam tuku ait buk prote ta ne wamdus pulu ndanate ŋgina.
Yesus nu Yerusalem kusem wande suŋgo wakeina
(Mateus 21.12-17; Markus 11.15-19; Yohanus 2.13-22)
45 Yesus nu Yerusalem kusem wande suŋgo sinam kumba ka kawaŋ taŋge nane afu ndametiŋ piroka agaŋ ndende piyaniŋmba minnaig ta kaŋgerka kogroŋka pitaikina sulumba 46 saniŋgina: Kuyar pasa ande nu teŋenmba sakate.
Ye tuku wande ta mbariŋyam tuku wande. Aisaia 56.7
Tane wande te mbilmba kuayar taŋgo tuku wande taŋaŋ pilig. Yeremia 7.11
Kuyar pasa nu taŋamba sakate ŋgina.
47 Yesus nu mara mindek kusem wande suŋgo sinam taŋge taŋgo pino pasa tumniŋmba minna le pris gabat kame kusem pasa bitekŋganu mbal nyu ŋak mbal ta ŋakmba nu balewam tuku ndin sotinaig ta 48 taŋgo pino ŋakmba Yesus tuku pasa isam tuku kilba pilmba minnaig le nane nu balewam tuku ndin kiriŋginaig.