5
A Ngothoi To Mang E Ananais Kre Sapaira
Vanangko a mhel langto ka munik e Ananais kar ktavlom e Sapaira nginaro keknen ngata ktua vle gi. Ko e Ananais ten ka mmie ka mhe ngang a mhel langto he tenkim mkor kat. Vanangko ta mommen karo krek he gi vrua kaelpas orom ke mhe ngang en mruo, nang kle kaen ka mhe maktiegom o aposel va enangthe o krek ruk tgus. Va ktavlom ta mnor mang tok kat.
Ii, e Ananais teharom tok, to e Pita ta kekner te, “Ananais kman ko ya ngatkal orom e Seten, en kam viging in tok, yin kam ppiak ngang E Nunu A Totur orom ila papat to endo? Kman ko ya ppiak ngang tok, he gi vrua kaelpas orom ke mhe ngang yin mruo mnam o krek, nang le kaen ka mhe maktiegom mor o aposel va enangthe o krek ruk tgus? Ngola, ktar ko ye lo kael ila mmie ka mhe ngang a mhel, en kmenkim mkor yin, ima teit mang vop ngola? Va kopekam ko a mhel tenkim mkor in, yi kais kmikkiem ila svil mruo he klol o krek ngang in mruo tok kat, ngola? Ii, vanang kman ko yi kle va ka ppiak orom ila papat ta ti? Yi lua ppiak ngang ngor o gi mia tuk e. Ho mi kut nop hak! Yi her kle ka ppiak ngang E Nut msim tok kat arhe!”
5-6 E Ananais ta ngan e Pita ko ta kekner tok, to ther gia yor ngatngae ko tok to kharpeet kbut ku mmie. Ta vle tok, to o ngnes ruk lurokol akuruk ngat kaol kpis komor ka mnes orom o it, to kokol kottek kngorom to her ngae kaeguyang. Enang tok, a pagor alautar ta vle kun pgegom mar tgus ruk ngata ngnek mang tok.
To ngat gi vrua vle nong ke laut va ktavlom vat, ta kle kaol kpis kvaik ko kim e Pita, nang tlo mnor mang o tgoluk ruk ngat pis kim katngokol e. To e Pita tpe gi kaegom kam reng te, “Sim havaeng dok na! O krek tgus ruk met lol mang a mmie endri arhe?”
Va e Sapaira tkoripang te, “Mare, her endruk tgus ko arhe.”
To e Pita ta kekner kat te, “Hai-e! Kman ko meta lgem o rhek kmegom E Nunu A Totur to Ngoldaip tmeng ngang ngor? Vokom na! Endruk ngat ngae kaeguyang itngokol nanga ngat ekeknik he endruk ho ngta sir ko va gudor kam paneng ila mnes kam kol kngae kaeguyang yin kat.”
10 Tre gia rere tok, va e Sapaira ther gi yor ngatngae ko tok kat to kharpeet kbut ku penharom e Pita. To o ngnes ruk lurokol ruk endruk ngat pis kvaik ksenkrip kim ka mnes kat to kle kokol kngorom kam ngae kat kaeguyang ko rkieng katngokol kat. 11 Enang tok, a pagor tngae ho mi ktua laut hak kun pgegom e Yesus ka ngaomevek tgus. Si o gi vrong mia ruk yok kat ngata ngnek va ngta sei kam gor kat.
O Mia Ngata Senkrip Kim O Reha Ruk Lserpgue Ko Maktiegom O Aposel
12-14 To ko pekam tok, o mia ruk ngat kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar ngma kanko kam kaum kun mnam E Nut Ka Maksien ka mhe to ngma mon orom e Solomon, endo ngta ngam a rek ka gi keik tuk kuo malpgem orom o ngtek ngarlakhor. Vanang o mia akuruk yok ngat ho mi ktua gor hak kam ppiak kmor mnam mar mang e Yesus he kvaik kun mnam mar kat. Ngam gia vle ku mnok, nang kle khover nga munik ge. Vanangko ngat pua vle tok, lraip lurokol ngta sor kim o reha ruk lvu serpgue ko maktiegom o aposel ko ngata khenam E Nut ka serppak ormar kun pgegom mar. He enang tok, o mia vang ngat mi kor mnam mar mang e Yesus he kmokpom kar he kle kvaik kam ngamkhor kar ka ngaomevek tgus. 15 Va ekam ko o mia ngata vokom o reha ruk lvu serpgue ko maktiegom mar enang tok, ngata plalam o yayor orom ngaro hevor va ngaro tomngen he ngat gi vrong ktua ngam mar ko ekam a ngaelaut te, e Pita kam ngae kotter mar he si ka gi ngoumi kam gi kaol kuon mang ngar, mar kam kta ya vgum tok kat. 16 Va o mumu ngat ottek kun mnam o maksien ruk ngat kairkleim e Yerusalem he kgun kam pagis ko kmar orom ngaro yayor kar endruk o kool ngat kaim mar panaem mar hak, to o aposel ngat kaeharom mar tgus kam kta ya kat.
Endruk Laol Ngta Kpom O Aposel
17 O aposel ngam kaeharom o mia enang tok, to o pris ruk laol ngalaip kar akuruk mnam o pris ruk o Livai, endruk mkor o Yuda nga kha langto ngma mon te, o Sadyusi ngat kaelha kam kapter mar. 18 To o pris ruk o Livai, endruk ngma toot mang E Nut ka maksien ngat le ka kpom mar kmel mar kun mnam a hengor ko tok, endo kmenpasiker o gi vrong mia kun mnam. 19 O aposel ngta vle ko tok, vanangko te masegain E Nut tmeng ka engyel langto kam pis ko kmar. Tpis he kpepet a hengor kakro ngaegot to ka ktong ngar kmottek ngogu mnok. To thera havaeng ngar te, 20 “Mguak ngae ngogun mnam E Nut ka maksien ka mhe to ko ma gi vle he smia havaeng o mia mang o papat tgus ruk mut gi gnua lol mang a ktalhok to kam plong vle ko kim E Nut ngnik ngnik.”
21 Tie marot msim ngat hera ngae kvaik kun mnam E Nut ka maksien ka mhe to ko ma gi vle kmikkiem gi enang ko a engyel thavaeng ngar tok. To ngat kaelha kam patter o mia ko tok.
Kam ngae, to o pris ruk laol ngalaip kar klenar ruk endruk ngat pis kvaik kun mnam E Nut ka maksien kat kam kaum kun mnam nga rek mruo ko tok, nang ngat lua paptang o aposel ko ngat pis kun mnam E Nut ka maksien to kat he ka vle kun mnam ka mhe to ko ma gi vle he kpatter o mia e. Ii, o pris ruk laol ngalaip kar klenar ngta pis ko tok to kvae mang endruk e Sanhendren tgus mar kam kaum krere tgus, ko mar o hipun ruk ngma nho mang lIsrael. Ngata kaum to kmeng o pris ruk ngma toot mang E Nut ka maksien ngok ma hengor kam ktong o aposel ngok kmar. 22 O pris ruk o Livai ngat ngae kpis ku pa hengor, va ngat her gi vokong ko ka gi kolhi. To ngat kaeknik kpis khavaeng e Sanhendren te, 23 “Ai, ngot pis kvokom a hengor va karo ngaegot ngat ho mi kut vat hak va o toot kmo mia kat ngata sisir ko vgum mar, vanangko ngota pepet o ngaegot va ngota nho ma gi lesmok kun.” 24 To o pris ruk ngma toot mang E Nut ka maksien ngalaip kar o pris ruk laol ngata ngan a re to endo, va ngata moruo to sia papat mang oni tgoluk ruk ngara pagis ekam tok.
25 Ngate mrua sor mang ngar mruo tok, to a mhel langto tpis kvaik kun pgegom mar he kreng ngar te, “Ai, endruk mut enpasiker mar kun pa hengor, endri gut he, ngata sisir kun mnam E Nut ka maksien ka mhe to ko ma gi vle he kpatter o mia he.” 26 O pris ruk ngma toot mang E Nut ka maksien ngalaip tngan a re to tok, to hera vaeng kalngunes to ngat kaum kngae ka kpom o aposel kam ngorom mar ngok kim e Sanhendren. Nang ngat lo vua kolaspa mang ngar e, ko ngata gorang o mia te, ngak lalaem mar orom o krek kngam mar o yoror.
27 Ngat kaeknik ormar kael mar ko kim e Sanhendren knop, to o pris ruk laol ngalaip ta mamnganang ngar te, 28 “Mut lua ngnek ko ngot en a pos to a serpgar ngang nguk kam lo kta patter o mia orom e Yesus ka munik ge? Vanang kman ko mut kle va kseneker mularo rhek mo mYerusalem tgus krum hak? Va kman ko mut kaenenker orom mula papat to kam mon mor orom ka yor kat?”
29 Ngat kaesik ngang ngar tok, to e Pita tkol o aposel nga gu he kaekon ngang ngar te, “O-o, ngruak ngan vgum E Nut, nang o gi vrong mia, nove! 30 Ko her E Nut to arhe thover e Yesus to muta krong orom o ot kvat engnang a ho. Ii, endo ngorores mruo ngata mokpom kar, her endo arhe thover e Yesus petgim ka nnak. 31 Ii, va E Nut to kat arhe endo ta teiver e Yesus, va her En to kat arhe ten a ngaekam to nma nho orom ngang ko mnam ka miktiek. Ii, E Nut ta teiver e Yesus tok en kam vle te, ngua Taven to kam Sulgim mor. Va E Nut ta teiver e Yesus tok, mang a ngaeha to kam sulgim lIsrael, mar kmitgung ngaro kerkeknen, he nang En kam lol patgiang ngaiting. 32 Ii, her E Nut to kat arhe nam kaen E Nunu To A Totur ngang endruk ngma vle pum karo rhek. He ekam tok, mor ngoma havaeng nguk mang o tgoluk ruk endri mang e Yesus tok ko E Nunu To A Totur nam kael o rhek ruk endruk kun mnam mor.”
E Gamaliel Ta Turang O Aposel
33 Endruk laol ngata ngan o rhek ri to ngaro vurkul ngat ngae sei kam kiin hak to le ka svil kmel mar kam yor. 34 Vanangko a Parisiau langto ka munik e Gamaliel ta vle kun pgegom mar kat. En a pattermia kmo pos langto he o mia tgus ngma totu pum. Ta sir kun pgegom e Sanhendren tgus to khavaeng ngar kam pet o aposel ngogu mnok na, nang mar ruk e Sanhendren kam vrua vle ko tok he kmo hem mar. 35 Ngat her pet o aposel ngogu mnok, to e Gamaliel ta rere malpgem mar te, “Vae, muk lIsrael, mu or kam kolaspa mang a pat to mut re kmeharom ngang endri e. Mgua smia ngangam kim muk na, 36 ekam ko tiok e Teudas ther pis mo kmor he mrua hover en mruo gi enang endri kat, he ekam tok tenpgam o mia ruk ngat kais mang a 400 kmikkiem ngola? To anito tpis kim a mhel to endo? Te o mia ngat im kngam a yoror ngola? Va kalngunes ruk ngam kaikkiem ngat senekir he nga serppak tgus tho mi nop hak kat ngola? 37 Ii, va kopekam endo, erieto ta le kpis vat? Kun mnam o kolkhek ruk kmel o mia ngaro mnok kun mnam a rengmat langto langto, a mhel langto ka munik e Yudas to nkong mGalili tpis kat ngola? He en ta ktong a valngan langto kam kaum kaen ekam lRom, va anito tpis kim en kat? O mia ngat im kat kngam a yoror he kalngunes ruk ngam kaikkiem ngat senekir kat ngola? 38 Yu! He kmikkiem enang tok, a vnek to enda tete, kua havaeng nguk te: Mu orim o mia ri na, he meng ngar, ngar kngae. Ko enangthe ngam kaeharom ngaro reha orom ngaro mur serppak mruo he kpatter o mia orom ngaro mur papat mruo va nga ngae mrua vuvuut kmikkiem ngaro papat mruo gi enang ennginduk kat. 39 Vanangko enangthe E Nut to nam kaeharom karo reha ko maktiegom mar, va mut lo is hak kam kser karo reha maktiegom o mia ri e. Nove! Va si enangthe mgua re kam kserik tok, va mguer kle gi mur kael muk kam mia sir malngaeng E Nut ka svil tok arhe.”
40 E Gamaliel ta rere mnam o mia orom karo rhek ruk endruk to ngat hera ngatkal mang ka papat to endo. To ngata kta vaeng o aposel kam vaik to le khavaeng o toot kmo mia kam kirmekon a khap mnam mar. Ngat kirmekon a khap mnam mar knop, to her kaen a re lserppak ngang ngar, kam lo kta havae orom e Yesus ka munik e. To ngat hera meng ngar to ngta ngae.
41 To o aposel ngat kottek kparem e Sanhendren orom a sirei to alautar. Ngta sirei tok, ekam ko ngata pat mang E Nut te, E Nut ta pat mang ngar he kteiver mar ko ngama havaeng o mia mang e Yesus, he klol o vnek ko ngata sisieng ngar vgum ka munik. 42 Nang ngam ngae lo vrua tu kam havae mang e Yesus te, her en arhe Endo Thim E Nut Ka Msasaen va mang a knovvur to mang e Seten ko e Yesus ka serppak tkir kim. Ii, mo kolkhek tgus ngma kanko kpis kun mnam E Nut ka maksien ka mhe to ko ma gi vle he kpatter o mia mang e Yesus enang tok. Va ngat kaelha kvaik kottek kun mnam o mia ngaro rektor kam havaeng ngar mang e Yesus enang tok kat.