13
Iroci yi cimbi
(Mak. 4:1-9; Luk. 8:4-8)
A̱tsuma̱ o urana u ndolo, a̱vu Yesu lyawa uꞌwaꞌa, a̱vu u ka̱ra̱ a̱ tyo a̱ ngeꞌen m mala, uba̱ta̱ u na u da̱nuyi adama u yuwan uritosu. Oɓolo a ama a na o ɓolotoi a̱ da̱na̱ ta̱ a̱bunda̱ lon, hali u zuwa yi u uwa a wantsun, a̱vu u da̱nu pe, ama ɗe a aagaɗi. A̱vu u roco le ili na̱ a̱bunda̱ a̱tsuma̱ e iroci. Reve u damma, “A yuwan ta̱ cimbi ro za na ꞌya̱wa̱i mazaza me icuꞌun a̱tsuma̱ o uɗuma̱ wa̱ yi. A̱yi a̱tsuma̱ a mazaza, a̱vu ozo o ro o oco yi o ure, reve nnunu n ta̱wa̱ n ka̱ka̱ɗa̱ le. Reve ozo o ro o oco ba̱ta̱ a atali, uba̱ta̱ u na u ri na̱ ma̱bula̱ waꞌa. A̱vu o uta̱ babu usa̱n, adama a na ma̱bula̱ꞌa̱ ma̱ ri waꞌa. Ana urana u yuwain, reve u kpanlato le, adama a na aralu e le a̱ ri a̱ruꞌun shi, a̱vu e ꞌyewushi. Ozo o ro gba o oco a awanda, a̱vu awanda a̱ ꞌyon, reve a gbagbala le. Ozo o ro gba o oco a̱ ma̱bula̱ ma saꞌani, a̱vu a kungwa a matsan ulobonu. Cuꞌun na cimbiꞌi u cuꞌwa̱in suru, ozo o ro a matsan ta̱ mataꞌatsu mataꞌatsu, ozo o ro kupota̱li-uta̱li, ozo o ro ukpaku ukpaku. Za na ri na atsuvu, wu uwwa!”
Ili i na i zuwai Yesu tsu yuwan uritosu ni iroci
(Mak. 4:10-12; Luk. 8:9-10)
10 Reve ojoro a̱ yi e ece yi, “Nye i zuwai vaa yuwusaan ama adanshi ni iroci?”
11 A̱vu u usu le, “A̱ɗu ɗa a ɗangwai tsa̱ra̱ i reve ili yu usokowu i tsugono tsa zuva, agba ozo o ro e reve ili yu usokowu i nda shi. 12 Za na ri ni ili, a̱yi ɗa a̱a̱ da̱shi yi lon, waru za na ri ni ili shi, waꞌa na u ri na̱ a̱yi, a̱ ta̱ ushi yi i ɗa. 13 Ili i na i zuwai n tsu yuwusaan le adanshi ni iroci a̱yi ɗa:
‘A̱ ta̱ ka̱lyuwa̱, agba ee ene shi,
a ta zuwa atsuvu, agba aa uwwa ko a̱ tsura̱ urevu shi.’
14 “Adanshi a̱ A̱sula̱ a shiwan ta̱, cine Ishaya vumava̱sula̱ dammai:
‘Ama a ta uwwa adanshi a̱ va̱,
agba ee reve ili i na maa dansa shi.
E te eneshe ili i na maa yuwusan,
agba urevu wa̱ yi u ta̱ puwa̱n le.
15 Adama a na ama a nda a gbama ta̱ okolo,
waru atsuvu e le a ula ta̱,
waru a̱ kpa̱to ta̱ esu,
adama o ndolo ee ene shi,
waru atsuvu e le aa uwwa shi,
okolo e le a̱a̱ tsura̱ urevu shi,
waru a̱a̱ ka̱mba̱ uba̱ta̱ u va̱, tsa̱ra̱ n ka̱mba̱to le gbaga shi.’
16 “Amma A̱sula̱ a zuwaa ɗu ta̱ abaꞌun, adama a na esu a̱ ɗu e te ene waru atsuvu a̱ ɗu a ta uwwa! 17 Ama̱sula̱ na̱ a̱bunda̱ na ama a saꞌani a̱ da̱na̱ ta̱ a maluwa tsa̱ra̱ e ene ili i na yee inda, tsa̱ra̱ waru a uwwa ili i na yaa uwwusa. Amma n damma ɗu e ene shi, waru a uwwa shi.
Yesu cuɗuwa ta̱ iroci yi icuꞌuꞌun
(Mak. 4:13-20; Luk. 8:11-15)
18 “Zuwai atsuvu, adama i tsura̱ ucuɗuwu wi iroci yi cimbiꞌi. 19 Icuꞌun i na yo ocoi a̱ ngeꞌen mu ure, ele ɗa ama a na a uwwai adanshi o tsugono tsa̱ A̱sula̱, agba a̱ tsura̱ urevu wa̱ yi shi. A̱vu za wuya ta̱wa̱, reve u usa adanshiꞌi a̱tsuma̱ o okolo e le. 20 Icuꞌun i na yo ocoi ba̱ta̱ a atali, ele ɗa aza a na a̱ ushiyi adanshiꞌi na̱ ma̱za̱nga̱ babu usa̱n. 21 Agba a̱ ri na aralu a̱ a̱ruꞌun shi, adama o ndolo a jima shi. Ana nden mu uvaɗi n suɗuwai, ko adanshiꞌi a zuwa nle a addama, a̱vu a̱ riya̱. 22 Aza a na o ocoi a awanda, ele ɗa ama a na a uwwai adanshiꞌi, reve a uwa a̱tsuma̱ a̱tsuma̱lima̱ o uvaɗi u nda, reve waru icigi i na oo oꞌwo nu utsuru wu luma̱ le. Reve a gbagbala adanshiꞌi a putsaa le a bala. 23 Aza a na o ocoi a̱ ma̱bula̱ ma saꞌani, ele ɗa ama a na a uwwai adanshiꞌi, a̱vu a̱ tsura̱ urevu wa adanshiꞌi. Cuꞌun vuma ndolo tsu matsan ta̱ ulobonu, mantsa mo ro gba shi, mataꞌatsu mataꞌatsu, mantsa mo ro gba kupota̱li-uta̱li, mantsa mo ro ukpaku ukpaku.”
Iroci ye ewenwele
24 A̱vu Yesu yuwaan le iroci i ro: “Tsugono tsa zuva tsu ta̱ ne tsunda: Cimbi ro zaza ta̱ icuꞌun i saꞌani a̱tsuma̱ o uɗuma̱ wa̱ yi. 25 Na ayin, mantsa ma na ama a lantsai suru, a̱vu maꞌyuwatan ma̱ yi ma̱ ꞌya̱wa̱ u cuꞌwa̱a̱n yi ewenwele a̱tsuma̱ e iwele reve u ka̱ra̱. 26 Ana iweleꞌe i farai a kungusa tsa̱ra̱ a matsan, reve fo ewenweleꞌe a kungwa oɓolo ne ele. 27 Reve agbashi a vumaꞌa a̱ ta̱wa̱ uba̱ta̱ wa̱ yi a̱vu a damma yi, ‘Vu cuꞌwa̱n ta̱ icuꞌun i saꞌani o uɗuma̱ wa̱ wu. Te ɗa ewenwele o uta̱i?’
28 “Reve u usu, ‘Maꞌyuwatan ma ɗa ma̱ cuꞌwa̱in ewenweleꞌe.’
“Reve e ece yi, ‘Vu ciga tsu ta̱ tsu mula̱ ewenweleꞌe?’
29 “A̱vu u usu, ‘Oꞌo, adama a na na̱ yi mula̱ ewenweleꞌe gogo, i ta̱ mula̱ iwele fo. 30 Lyawai iweleꞌe a kungwa oɓolo, hali a̱ tyo a mantsa me ikani. Reve n damma aza a zamalinga: Ɓolotoi ewenweleꞌe uba̱ta̱ u ta̱ neꞌen, a̱vu yi nla̱ le tsa̱ra̱ i kula̱to le. A̱vu i ɓoloto iweleꞌe i ta̱wa̱to le o mopon ma̱ va̱.’ ”
Iroci yi icuꞌun i na i laꞌai uka̱la̱mu
(Mak. 4:30-32; Luk. 13:18-19)
31 A̱vu Yesu dammisa le iroci i ro, u damma, “Apa cine tsugono tsa zuva tsa̱ ri: Vuma ro tara ta̱ oroci a suꞌwanꞌuri,* reve u cuꞌwa̱n yi a̱tsuma̱ o uɗuma̱ wa̱ yi. 32 A̱yi ɗa cuꞌun na laꞌai uka̱la̱mu a̱tsuma̱ e icuꞌun, agba nu u kungwa, u tsu laꞌa ta̱ olopu biti mgbain. U tso oꞌwo ta̱ a̱ba̱jini o uɗanga, hali nnunu n ta̱wa̱ n yuwan ɗe nkinda e eten a̱ yi.”
Iroci i wolilo
(Luk. 13:20-21)
33 A̱vu Yesu yuwusaan le iroci i ro, “Apa a nda cine tsugono tsa zuva tsa̱ ri: Ka tsu tara ta̱ wolilo† a̱vu u ja̱mba̱ra̱ yi a yira a̱tsuma̱ e meretsu, she nu u ja̱mba̱ra̱ yi suru suru, a̱vu u tsutsa.”
Yesu yuwisan ta̱ iroci
(Mak. 4:33-34)
34 Yesu yuwusan ta̱ adanshi ni iroci adama u damma oɓolo a ama ili i nda suru. U tsu damma le ili i ro babu na u yuwain adanshi ni iroci shi. 35 U yuwan ta̱ ne tsa̱ra̱ u shiton ili i na vumava̱sula̱ dammai,
“N ta yuwaan ɗu adanshi ni iroci.
N ta damma ili i na i ri usokowu diga a mantsa ma na A̱sula̱ a yuwain uvaɗi.”
Yesu cuɗuwa ta̱ iroci ye ewenwele
36 Ana Yesu lyawai oɓolo a amaꞌa, a̱vu u uwa a̱tsuma̱ o uꞌwa, reve ojoro a̱ yi a̱ ta̱wa̱ uba̱ta̱ wa̱ yi a̱vu a damma, “Damma tsu urevu wi iroci ye ewenwele a̱tsuma̱ o uɗuma̱ꞌa̱.”
37 Reve u usu le, “Za na zazai icuꞌun i saꞌaniꞌi a̱yi ɗa Mawun ma Vuma. 38 Uɗuma̱ waru gba a̱yi ɗa uvaɗi. Ele icuꞌun i saꞌani ele ɗa ama a na a̱ ri ozo o tsugonoꞌo. Ele gba icuꞌun ye ewenwele ele ɗa aza a na o uta̱i uba̱ta̱ wu za wuya. 39 Maꞌyuwatan ma na ma zaza nle a̱yi ɗa Mekerenkesu. Mantsa me ikani a̱yi ukosu wu uvaɗi. Aza a zamalinga a na oo ɓoloto le, ele ɗa nlingata ma̱ A̱sula̱.
40 “O tsu ɓoloto ta̱ ewenwele a̱vu a̱ kula̱to. Ne ɗa woo oꞌwo a mantsa mo ukosu. 41 A̱mu Mawun ma Vuma, n ta̱ lyungu nlingata n va̱, a ta tawa ili i na i tsu zuwa unusu suru a̱tsuma̱ o tsugono tsa̱ va, waru na aza a na aa yuwusan iwuya suru. 42 A ta vari le a̱tsuma̱ a̱ a̱a̱ka̱ri a na a̱ ri tapu na akina a na a̱ ri usuɗuwu lon, uba̱ta̱ u na ama a̱ da̱na̱ a̱ shosun na a lumi anga e le na̱ mɓa̱la̱. 43 Ele gba ama a̱ a̱ɓula̱ a̱ te ikana gashi urana o tsugono tsa Dada le. Za na ri na atsuvu, wu uwwa!”
Iroci yu uzuwa yu usokowu
44 A̱vu Yesu lyuwa elime na adanshi, “Apa cine tsugono tsa zuva tsa̱ ri: Vuma ro tsura̱ ta̱ uzuwa u na vuma ro sokoi a̱tsuma̱ o uɗuma̱. A̱vu wu palisa yi. U yuwan ta̱ ma̱za̱nga̱ a̱vu u ꞌya̱wa̱ u wina ili i na u ri na̱ a̱yi suru, a̱vu u ka̱mba̱ u tsula uɗuma̱ꞌa̱.
Iroci yi iyeɗi yi ikebe
45 “Waru, apa cine tsugono tsa zuva tsa̱ ri: Za va atsulu na awina ro te izami yi iyeɗi yi ikebe.† 46 Nu u tsura̱ za na laꞌai ulobonu, reve u ꞌya̱wa̱ u wina ili i na u ri na̱ a̱yi suru tsa̱ra̱ u tsula yi.
Iroci yi igolo
47 “Waru, apa cine tsugono tsa zuva tsa̱ ri: A̱za̱ e mereme ma mugula n ro a vari ta̱ igolo i le a̱tsuma̱ a mala, a̱vu e reme mugula icuꞌun icuꞌun. 48 Ana igoloꞌo i shiwain, a̱vu o rono yi o uta̱ a alanga, reve a̱ da̱nu tsa̱ra̱ a kakasa mugulaꞌa. Mugula n saꞌani a̱vu a zuwa le a̱tsuma̱ a aasaꞌatsu, aza a na a̱ ri ulobonu shi gba, o oco le. 49 Ne ɗa woo oꞌwo mantsa mo ukosu. Nlingata n ta̱ ta̱wa̱ a kakasa a̱za̱ e iwuya a̱tsuma̱ a ama a̱ a̱ɓula̱. 50 Nlingataꞌa n ta vari a̱za̱ e iwuya a̱tsuma̱ a̱ a̱a̱ka̱ri a na a̱ ri tapu na akina a na a̱ ri usuɗuwu lon, uba̱ta̱ u na ama a̱a̱ da̱na̱ a̱ shosun na a lumi anga na̱ mɓa̱la̱.”
Akuci nu uzuwa u saꞌavu
51 A̱vu Yesu ece le, “I gura ta̱ reve ili i nda suru?”
Reve a̱ usu, “Ee, tsu tsura̱ ta̱ urevu wa̱ yi.”
52 Reve u damma le, “Manlu ma̱ wila̱ ma na suru ma̱ tsura̱i urevu u tsugono tsa zuva u rotso ta̱ vuma na oo uta̱su akuci nu uzuwa u saꞌavu a alanga a̱tsuma̱ o mopon.”
Ama a Nazara a ꞌyuwain Yesu
(Mak. 6:1-6; Luk. 4:16-30)
53 Ana Yesu kotoi adansa iroci i nda, a̱vu u lyawa uba̱ta̱ꞌa̱. 54 Reve u ka̱mba̱ Nazara, lyuci na u kungwai. Ana u yuwain uritosu ɗe a̱tsuma̱ a̱ a̱a̱ꞌisa̱,† ama suru a yuwan ta̱ asalama a̱vu a damma, “Te ɗa u tsura̱i ugbozu nu ucira u na waa yuwusan ili ya asalama i nda? 55 A̱yi mawun ma za vu usheꞌen ma ɗa. Meri† ɗa mma va̱ yi, waru muwun ma̱ a̱na̱wu ma̱ yi ele ɗa, Yakubu, na̱ Isuhu, na̱ Simo na̱ Yahuza. 56 Muwun ma̱ a̱na̱wu me esheli ma̱ yi suru a̱ ta̱ pa oɓolo na̱ a̱tsu. Cine tsa ɗa waa gura yuwan ulinga u nda suru?” 57 Adama o ndolo ugbozu u le u da̱nu na̱ a̱yi shi, a̱vu a ꞌyuwan yi.
Reve gba u damma le, “Vumava̱sula̱ ri na̱ tsugbain a̱ lyuci no o uꞌwa wa̱ yi shi, she a̱ lyuci ro.”
58 Adama o ndolo, u gura yuwan ili ya asalama ya̱ a̱bunda̱ a̱ lyuci va̱ yi shi, adama a na a̱ ri nu ucawu wo okolo shi.
13:15 Isha. 6:9-10. * 13:31 A̱yi ɗa cuꞌun na a̱ tsu ɗe musta. 13:35 Ica 78:2.