13
Nenene neu hatahori mana toꞌu parendar
Hatahori esa-esak muste nenene neu hatahori mana toꞌu parendar. Huu ara raena haak ma koasa fo parenda hatahori. Sira koasan fo toꞌu parenda naa, ara hambun numa Manetualain mai. Mana toꞌu koasar hatematak ia, ara toꞌu koasa talo naa nahuu Manetualain ndia soꞌuk kasa. De mete ma hatahorir laban hatahori mana toꞌu parenda talo naa, naa sama leo ara laban hata fo Manetualain soꞌuk kana ena. Mete ma ara tao talo naa, neu ko hambu huku-dokik numa Manetualain mai.
Mete ma ei tao hata fo ndoos, na, hae mamataꞌu neu hatahori mana toꞌu parendar. Tehuu mete ma ei tao manggarauk, malole lenak ei mamataꞌu neu sara! De manea aom mara fo tao hata fo ndoos, fo hae mamataꞌu neu sara. Mete ma ei tao talo naa, na, neu ko ara koa ei. Hatahori mana toꞌu parendar, sira iar ndia Manetualain here nala sara fo raono-lalau ei. Tehuu mete ma ei tao salak makandoo, malole lenak ei besa-besa leo! Huu ta hie-hie ara raena haak fo fee hukun neu ei. Sira iar, sama leo Manetualain hatahori neondan fo fee hukun neu hatahori fo mana tao manggarauk kara. Huu Manetualain ta simbok hata ndia manggarauk fo hatahorir taok; Ana namanasa sara.
Huu naa de ei muste nenene neu hatahori mana toꞌu parendar. Ei bubuluk nai ei dalem mara ena mae, naa ndia ndaa. Ma ei oo bubuluk boe mae, Manetualain namanasa, mete ma ita ta tao tungga hata fo ndoos.
Leo naak oo, ei muste bae bea fo neni neketu memak boe, nahuu hatahori mana toꞌu parendar rakalalaꞌok Manetualain ue-osan. De ei muste bae basa hata tungga ndoon. Bae neu mana susu bear, basa bear fo ei muste bae. Fee hada-horomatak neu basa hatahorir fo mana muste simbok hada-horomatak. Mete ma hambu hatahori tao hata fo neulauk nakandoo, soꞌuk naden nara fo basa hatahorir bubuluk ara tao hata fo neulauk.
Leo-laꞌo no masue-laik esa no esa
Bae makababasak o hutam mara fo boso leo-laꞌo no kada mahuta. Huu ita kada tahuta nai dedeꞌak esak ka, ndia susue-lalaik. Mete ma ei sue hatahori, na, ei tao tungga Manetualain Hohoro-lalanen nara ena. Hohoro-lalanek kara raa rae, “Boso hohongge-lelena; boso makanisa hatahori; boso mamanaꞌo; boso dale hedi hatahori laen hata-heton,” ma laen bali. Mete ma nau tao tungga basa Hohoro-lalanek kara, na, muste tao tungga Hohoro-lalanek esa ia, ndia nae, “O muste sue hatahori laen nara, sama leo sue neu o ao heli-helim.” 10 Huu mete ma ita tatudu susue-lalaik neu hatahori laen, ita ta tao manggarauk neu sana, hetu? Dadi mete ma ita tatudu susue-lalaik takandoo, ita bisa tao tungga basa Hohoro-lalanek kara maruma Manetualain mai.
Ta dook ka bali te Karistus nae fali mai ena
11 Manetualain nau nakamboꞌik ita numa hatahori manai dae-bafok ia manggaraun mai. Hatematak ia ndia fain fo tao nasoi-nasoda hatahori, ana deka nalan seli ena numa faik fo ita dei fo tamahere neu Yesus Karistus mai. De ita muste leo-laꞌo no tasue-laik, nahuu ita bubuluk fai masoi-masodak naa deka-deka ena. Fai uluk nok bali ita mana sungguk kara, tehuu hatematak ia ndia fain losa ena fo ita muste beꞌe leo! 12 Ta dook ka te leꞌodaek basa ena, boe ma manggaledok mai. De malole lenak ita hahae leo numa ita tatao manggaraun mai. Naa, sama leo hatahori fo mana leo-laꞌo nai makiuk dale ma tao hata fo manggarauk, huu ara duꞌa rae, ta hambu hatahori mete-rita sira. Tehuu hatematak ia ita muste dadi teu soldadu mana pake bua netatik, fo tambariik tahere tao hata fo neulauk kara, sama leo hatahori fo mana leo-laꞌo nai manggaledok dale. 13 Ita muste leo-laꞌo no ndoos, mita fo basa hatahorir mete-rita ita tao hata fo neulauk kara. Ta malole mete ma ita kada feta-dote rame-rame, ma tinu mafuk. Ta malole mete ma ita hohongge-lelena takandoo. Ta malole mete ma ita tareresi kii-konak. Ma ta malole mete ma ita mbiri, nahuu ta hii hatahori lena ita. 14 Tehuu malole lenak, masafali ei dalem fo dadi sama leo ita Lamatuan Yesus Karistus, fo Manetualain nadenun mai ena. Mete ma o dalem hii nalan seli tao hata fo ta ndoos, na, boso fee lelak fo o tao tungga o hihiim mana leli-belak talo naa. Makatataak aom!
13:7 Mateos 22:21; Markus 12:17; Lukas 20:25 13:9 Kalua numa Masir mai 20:13-15, 17; Tui Seluk laꞌe-neu Dala Masodak 5:17-19, 21; Malangga Anggamar Hohoro-lalanen 19:18; Mateos 22:39; Markus 12:29-31