21
• • • • •
Tak xekaya' cana kch'alal xokba, xok-oc ela chpam lanch y xokekaja chpam tnamet Cos. Rcab k'ij chic xok-el ela y xokekaja chpam jun chic tnamet rbin-an Rodas. C'jara' xok-el ela chic y xokekaja chpam tnamet rbin-an Pátara. Tzra' c'o chwa' jun lanch xkawil je nba pFenicia y xok-oc ela chpam. Tak c'okobnak pe rwá' mar nkatzu' pona je' lwar rbin-an Chipre, xokk'axa chwech y pkaxquen xec'je' can wa'. Jlanch arja' remjon binem che nba pSiria. Xokkaj na chuchi' mar rxin tnamet Tiro com lanch c'ola nic'aj ejka'n nuya' cana tzra'. Tzra' ec'ol wa' jle' kch'alal xekawil y xokc'je' na wku' k'ij cuq'uin. J-e' kch'alal xecbij tzra Pablo ch-utz me tba ta pJerusalén com bin chic chca kch'alal rmal Espíritu Santo chc'ola lowlo' nuwil tzra'. Tak xetz'kata wku' k'ij kmal c'jara' xokba. Conjelal kch'alal e quexbil quexkilal y je' clec'wal chka' xokquexbilaj ela y xokquejcha' cana chuchi' mar. Tak xokekaja chuchi' mar xokoxque'a y xkaban jun oración. Tak xec'choja oración kmal xokquejach cana c'jara' xok-oca chpam lanch y j-e' kch'alal xemloj cana ptak cuchoch. Cara' xkaban xok-el ela chpam tnamet Tiro y xokekaj chic chpam jun tnamet rbin-an Tolemaida. Tzra' ec'ol wa' jle' kch'alal xekawil y xokc'je'a jun k'ij cuq'uin. Rcab k'ij Pablo ruq'uin ajoj ok rexbil xok-el ela chic tzra' y xokekaja chpam jun tnamet Cesarea. Tzra' c'o wa' Felipe ja evangelista, arja' jun chca e wku' diácono. Xokba chruchoch y tzra' xokoc'je' wa' ruq'uin. Felipe ec'ola e cji' rmi'al majo'n ec'len ta, profeta e'ocnak wa'. 10 C-e' oxi' k'ij okponnak ruq'uin Felipe tak c'ola jun acha xpona kuq'uin Agabo rubi', jawra acha profeta ocnak wa' y chpam departamento Judea penak wa'. 11 Tak xoca pjay kuq'uin xubac' ruk'a' rkan ruyon tzan rupas Pablo. Tak xbac'taja rmal cawra xbij chka: —Espíritu Santo xbina chwa che aj Israel jec'ola pJerusalén arj-e' nquebac' na rajaw jawra pas. Cawra nba'na tzra ajni' nebnon anen camic y nquejach na pquek'a' wnak jme aj Israel ta. 12 Tak xekc'axaj chcongan lowlo' pen penak tzrij Pablo ajoj ruq'uin je kch'alal aj Cesarea congan xekbij tzra che me tba ta pJerusalén. 13 Per Pablo cawra xbij chka: —¿Nak tzra tak nquixok'a? Xbis neya' chwa tak neban cara'. Chwa anen en conform nba'c'a nuk'a' ruq'uin wkan pJerusalén y chka' en conform quencomsasa tzra', per rmal Kjawal Jesús tak cara' xtba'na chwa. 14 Majo'n chic nak xekbij tzra com majo'n xokocwin ta xkak'il. Rmal c'ara' cawra xekbij chic tzra: —Je nrajo' ranm Kajaw Dios jara' tc'a xtbantaja. 15 C'jara' xekchomla' ki' y xokba pJerusalén. 16 Ec'ola jle' chca kch'alal aj Cesarea xokquexbilaj ela, c'ola jun chquecjol Mnasón rubi', arja' aj Chipre y c'o chic tiemp rniman Jesucristo. C'ola jun ruchoch Mnasón pJerusalén y tzra' xokc'je' wa'.
• • • • •
17 Je' kch'alal jec'ola pJerusalén kas qui'il kc'ulic xqueban tak xokekaja cuq'uin. 18 Che rcab k'ij xekexbilaj ela Pablo y xokba che nekk'ijla' Jacobo. Tak xokekaja ruq'uin tzra' quemlon wa' qui' chka' conjelal anciano. 19 Pablo xuya' rutzil quewech y xuchol chca njelal jrebnon Dios chquecjol wnak jme aj Israel ta tak xuchol rtzojbal Dios chca. 20 Tak xecc'axaj je xbij Pablo congan xqueya' ruk'ij Dios y rmal ra' cawra xecbij: —Kch'alal, kas congan wen nekc'axaj jxabij chka per ec'ola jle' wnak quemjon atzojxic. Awutkin che e q'uiy aj Israel cniman chic Jesucristo y conjelal nqueya' ruk'ij ley je rtz'iban cana Moisés. 21 Arj-e' c'ola nic'aj tzij bin chca cmal wnak je nquetzijona awxin. J-e' necbij chawa chatet majo'n wen ta tijonem naya' chca aj Israel jec'ola chpam je' tnamet cxin wnak jme aj Israel ta. Atet amjon rc'utic chquewech cawrara: majo'n nc'atzin ta necnimaj je rbin cana Moisés, y jun chic, jara' majo'n nc'atzin ta nqueba'na circuncidar je' clec'wal, y jun chic, jara' nqueya' cana kcostumbre ja ok tnamet Israel. Cara' amjon rc'utic cha'. 22 ¿Nak nkaban camic? Com je' wnak tak xtikaja rbixic cuq'uin che atc'ola wawe' pJerusalén wutkin che alnak necmolla' qui'. 23 Kas rbeyal camic, tebna' nak xtekbij chewa. Ec'ola e cji' kch'alal ach-i' c'ola ctzujun tzra Dios che nqueban y camic xerla' tiemp che nqueban cumplir. 24 Per jnaban camic, que'ac'ma' ela kch'alal y ech'ach'jorsaj ewi' ajni' nrajo' kreligión. Atet xtcatetjowa njelal ajru' xtquesach kch'alal ch-utz c'ara' necch'upuj resmal quewá' ajni' nrajo' kreligión. Cara' tebna' ch-utz c'ara' conjelal wnak nquetzu' che atet chka' nanimaj ley rxin Moisés y me ktzij ta je nbixa cmal wnak je nquetzijona awxin. 25 Per kch'alal jme aj Israel ta katkon el chic jun carta cuq'uin y xekbij ela chca chmajo'n nc'atzin ta necnimaj kcostumbre ajoj ja ok tnamet Israel xerwara' xekbij ela chca che mtquetaj ta ti'ij jtzujun chquewech tioxa', me tquetaj ta quic', me tquetaj ta ti'ij je c'c'o na quic' rc'an, y me tque'oc ta cuq'uin ixki' jme quexkilal ta, y chka' ixki' mtque'oc ta cuq'uin ach-i' jme quechjilal ta. Cara' xektz'ibaj ela chca kch'alal. Cara' xecbij tzra Pablo.
• • • • •
26 Pablo xeruc'om ela e cji' kch'alal. Che rcab k'ij xquech'ach'jorsaj qui' ajni' nrajo' creligión. C'jara' xoca chpam templo, xerbij cana chca sacerdote nak k'ij netne'a wku' k'ij rxin ccostumbre jquemjon rij ch-utz c'ara' utz nqueya' chic nak ctzujun tzra Dios che jujnel ajni' nrajo' creligión. 27 Xyamer netz'kata wku' k'ij tak xba chic jmul Pablo chpam templo. Tzra' ec'ol wa' nic'aj aj Israel jepenak p-Asia. Tak xquetz'et Pablo chpam templo xquechap y xecchajtij ta wnak che nqueyictaja tzrij. 28 Congan xquemaj rakic quechi' y cawra necbij: —Ach-i' ix aj Israel, kat-o' ki' com jawra acha bnak nat nkaj che ctojxic wnak per m-utz ta tijonem nuya' chca. Com arja' xitzel ntzijona tzrij ketnamet, xitzel ntzijona tzrij kley y tzrij ktemplo chka', y mruyon ta jara' per chka' ec'ola nic'aj ach-i' erecsan ta chpam templo jme kwinak ta. Ixix ewutkin xjan nque'oca wnak chpam jawra santlaj lwar jme aj Israel ta. 29 Cara' xecbij chca com j-e' c'ola jun acha aj Efeso quetz'ton ta rexbilan Pablo chpam tnamet y xquech'ob j-e' che xucsaj rexbil Pablo ptemplo. Jara' acha Trófimo rubi'. 30 Tnamet xeyictaja tzrij Pablo, xequechpa' ta, ccherren xequelsaj ta y xectz'apij ruchi' templo. 31 Neccamsaj Pablo ncajo'. Xekaja rbixic ruq'uin jun coronel che eyictanak conjelal tnamet rxin Jerusalén. 32 Jawra coronel xeruc'om ela nic'aj soldado ruq'uin jle' capitán y alnak xeba tzra' abar ec'ol wa' wnak. Y j-e' wnak tak xquetz'et coronel ruq'uin je' soldado xectenba' rch'ayic Pablo. 33 C'jara' xba coronel ruq'uin Pablo, xuchap ela chnuya' pcars y xbij che nxi'ma tzra c-e' cadena. Tak ximtaja cawra xc'axaj chca wnak: —¿Nak acha c'a wa' jawrara? ¿Nak ril xuban? 34 Y je' wnak xquemaj rakic quechi', junwa' nbij jun y jun chwa' nbij chic jun. Ja' coronel mtecwina nc'axaj nak la necbij rmal rkoj chi'ij quemjon rij rmal c'ara' xuc'om ela Pablo pe cuartel. 35 J-e' soldado tak xe'ekaja chwech cmuc rxin cuartel xectelej ela Pablo com je' wnak congan nquemin qui' tzrij Pablo y ncajo' nquech'ay chic jmul. 36 Y conjelal jetren ela tzrij congan nquerak quechi' y cawra necbij: —Tcamsaj, tcamsaj.
• • • • •
37 Tak ja' Pablo xyamer necsasa pcars cawra xbij tzra coronel: —¿Lnawajo' quentzijona jun rmaj awq'uin? Coronel cawra xbij: —Awutkin tak ncattzijona pe griego. 38 ¿Ma atet tc'ara' at aj Egipto jxatyictaja tzrij gobierno? Com c'ola jun acha aj Egipto c'majru' ta tiemp xertajchij wnak che nqueyictaja tzrij gobierno y ec'ola e cji' mil comsanel xerc'aj ptak chkilaj tak lwar. 39 Pablo cawra xbij: —Ma anen ta, anen en aj Israel y netnamet jara' nimlaj tnamet Tarso jc'ola precwent Cilicia, tzra' enlexnak wa'. Per tebna' jun utzil, tey-a' c'as chwa chquentzijona jun rmaj cuq'uin wnak. 40 Xya'a c'as tzra che ntzijona y xpe'a chwech cmuc jc'ola chwech cuartel, xuya' seña tzra ruruk'a' che nquetne'a wnak. Tak conjelal wnak xetne'a xumaj rij tzij cuq'uin chpam tzojbal hebreo y cawra xbij chca.