2
• • • • •
Jara' tiemp c'ola jun censo xba'na. C'ola jun nimlaj rey tzra', César Augusto rubi', arja' xuya' jun orden che nqueba'na censar conjelal wnak jec'ola ptak njelal nación. Jawra censo jawa' kas nabey censo xba'na, jara' tiemp c'ola jun acha Cirenio rubi', arja' ocnak gobernador rxin Siria. Conjelal wnak xeba ptak quetnamet e cti't quemma' ch-utz c'ara' tzra' nba'n wa' censo chca. C'ol c'a jun acha José rubi', arja' aj Nazaret jc'ola precwent Galilea. Ja' José xba chka' chnerebna' censar ri'. Rmal c'ara' xel ela chpam tnamet Nazaret y xba chpam tnamet Belén jc'ola precwent Judea jabar xalex wa' ojer rey David. Tzra' xba wa' José, com rey David arja' xespowa cxin e rti't remma'. José arja' riy rumam ojer rey David. Arja' xetre' ela María tzrij, jara' jnec'le'a ruq'uin. Ja' María arja' yawa' chic y xyamer nec'je'a ch'it ral. Kas tzra' pBelén ec'o wa' tak xetz'kata k'ij rxin. Tzra' c'a xalex wa' ch'it ral ch'tala', jara' nabey ac'al, y xubar pe tziak. Tak xbartaja rmal c'ola jun cwibal chcop xcanoj y xcutz'ba' chpam. Cara' c'a xuban, pquec'olibal chcop xec'je' wa' com enojnak chic wnak chpam je' psad.
• • • • •
Ec'ol c'a jle' yk'ul tak carne'l, chenkaj tnamet Belén ec'o wa', equechjalben ch'tak carne'l ptak k'ayis chak'a'. Chek q'uenjlal tak c'ola jun ángel xwankera chquewech tkon ta rmal Kajaw Dios, y xquetzu' regloria Kajaw Dios je ntajina nuq'uiek ri' chquij, congan xecxibej qui' rmal. 10 Cawra xbixa chca rmal ángel: —Mtexibej ta ewi', tewc'axaj mpa' je xtenbij chewa ra com anen c'ola jun utzlaj tzij nec'mon ta chewa, jun utzlaj tzij ajni'la quicotemal rec'mon ta chca wnak per ne che conjelal. 11 Jawra utzlaj tzij nec'mon ta chewa ra: jcamic c'ola jun To'onel ewxin c'xalexa, pBelén xalex wa' jabar xalex wa' ojer rey David. To'onel jara' Cristo jKajaw. 12 Tak xtewla' ch'it ch'uch' cawra bnon tzra, bron pe tziak y cutz'ban chpam jun cwibal chcop, jara' rital jquenbij cana chewa, cara' xbij ja' ángel chca. 13 Chek q'uenjlal ec'ol chic jle' rexbil ángel rxin chcaj xewankera per ncongan e q'uiy. Congan quemjon rya'ic ruk'ij Dios, cawra necbij ra: 14 —Jcamic ajni'la majtanak chic rya'ic ruk'ij Dios chcaj, y wawe' chwech ruch'lew yatanak chic chca wnak che qui'il nec'je'a canm chwech Dios, j-era' je ncajo' nqueban achnak nrajo' ranm Dios, cara' xecbij. 15 Je yk'ul carne'l tak xemloja ángel chcaj arj-e' cawra xecbij chbil tak qui': —Jo' c'a pBelén ekatz'ta' jbantanak je tkon ta rbixic rmal Kajaw Dios, cara' xecbij. 16 Cara' c'a xqueban, xeba alnak. Tak xe'ekaja xquewil María rexbil José, y xquetz'et ch'tac'al cutz'ban chpam cwibal chcop. 17 Tak xquetz'et ch'tac'al c'jara' xquemaj rcholic chquewech wnak jbin cana chca rmal ángel tzrij jawra ac'al. 18 Je' wnak kas xel ta canm tak xecc'axaj je njelal je xbixa chca cmal je yk'ul carne'l. 19 Per María arja' xuyic pranm njelal tzij je rc'axan, congan nuch'ob rij rwech nak rec'mon ta. 20 Je yk'ul tak carne'l arj-e' xemloja, congan quemjon rya'ic ruk'ij Dios rmal je cc'axan y rmal jquetz'ton, ncara' xbantaja ajni' bin cana chca rmal ángel.
• • • • •
21 Jch'it ch'uch' tak xuban waxki' ruk'ij xba'na circuncidar, c'jara' xcanoxa rubi'. Jrubi' xbixa jara' Jesús com cara' xcanoxa rmal ángel tak q'uemjana tec'je'a pe gracia. 22 Xerla' c'a k'ij che nqueba necch'ach'jorsaj qui' ajni' nbij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés, c'jara' xeba pJerusalén, xquec'om ela ch'tac'al chnequebna' presentar chpam nimlaj templo rxin Dios. 23 Cara' xqueban com rley Kajaw Dios cawra tz'ibtanak cana chpam ra: —Je' ch'tak al-i' je e nabey tak al arj-e' e rxin Dios per nche conjelal. 24 Ec'ol c'a e c-e' ch'tak tz'quin nquectzujuj chwech Dios com jsacrificio ajni' nbij rley Kajaw Dios jcawra nbij: —Jun c'laj ch'tak xmucur je nquetzujuxa, owe c-e' ch'tak cal tz'quin rxin pjay nquetzujuxa. Cara' nbij. 25 C'o c'a jun acha pJerusalén Simeón rubi'. Ja' Simeón arja' jun acha rebnon rbeyal chwech Dios y nuban wa' respetar Dios, nreyben wa' k'ij tak xtpeta To'onel che cto'ic tnamet Israel. C'ola Espíritu Santo ruq'uin. 26 Espíritu Santo c'ola rk'alsan chic chwech y cawra rbin tzra: —Simeón, atet c'atc'as na tak xtatz'et rwech Cristo je xtta'k ta rmal Dios ja Awajaw, natz'et na rwech, cara' xbij tzra. 27 Ja' Simeón xc'axa rmal Espíritu Santo, xba chpam nimlaj templo rxin Dios y njara' hor chka' tak xec'mar ela ch'it ch'uch' Jesús cmal redta' rute' ch-utz c'ara' nba'na tzra ajni' nbij rley Dios. 28 Tak xe'ekaja ruq'uin, ja' Simeón xch'elej ch'it ch'uch' y xumaj rya'ic ruk'ij Dios, cawra xbij tzra Dios ra: 29 —Wajaw, camic utz chic quenac'om ela, qui' chic nuc'u'x chquencoma com camic xaban cumplir jxatzujuj chwa. 30 Com camic xentz'et ruq'uin nk'anwech To'onel 31 jatkon ta per jun To'onel kxin konjelal ajoj ja ok wnak chka bechnak opech kbanic, 32 jun To'onel jacsan ajni' jun luz je nsakersana quebey wnak jme aj Israel ta, y chka' acsan com yabal kak'ij ja ok aj Israel ja ok tnamet awxin. Cara' xbij ja' Simeón. 33 Ja' José rexbil María jrute' Jesús arj-e' xel ta canm tak xecc'axaj je xbij Simeón tzra ch'uch'. 34 C'jara' ja' Simeón xc'utuj utzil rxin Dios pquewá' y cawra xbij tzra María: —Tewc'axaj je xtenbij chawa ra, jawra ac'al ra arja' ch-on rmal Dios ch-utz c'ara' rmal ja' tak e q'uiy chca aj Israel nekasax na y e q'uiy chca chka' nquetotaja rmal. Jun chic, ja' nec'tuwa chkawech kas mer rubey Dios per jara' xe nch'ojquixa tzra cmal wnak. 35 Je xtaban atet, nana' na ajni' jun espada xtmi'na ruq'uin awanm. Rmal ja' awal tak e q'uiy wnak bien nk'aljina nak nquech'ob kaja ptak canm, cara' xbij tzra. 36 Tzra' c'a c'ola jun rilaj ixak Ana rubi', rmi'al jun acha Fanuel rubi', arja' riy rumam Aser. Aser arja' jun chca je cbeljuj rlec'wal Jacob. Ja' Ana arja' profeta rxin Dios, congan ri'j chic. Q'ue k'poj na tak xec'le'a y xe wku' juna' xecc'aj qui' ruq'uin rechjil 37 com chanim xcoma rechjil, xoc cana melca'n y majo'n xec'le' xta. Ochenticuatro chic rjuna'. K'ij k'ij nc'ola chpam templo rxin Dios, nuban ayuno y nuban oración jara' nyabej ruk'ij Dios che pk'ij chak'a'. 38 Je ch'tac'al Jesús ch'elen rmal Simeón, njara' hor xpeta Ana, xmeltioxij tzra Dios chc'o chic To'onel y xelsaj rbixic ch'tac'al chca conjelal wnak jquemjon reybxic jtotanem rxin Dios tzra' pJerusalén. 39 J-e' ttixela' tak xbantaja cumplir cmal njelal je ajni' nbij rley Kajaw Dios che nqueban c'jara' xemloj chic jmul chpam tnamet Nazaret jabar ec'o wa', jc'ola chpam departamento Galilea. 40 Jtac'al arja' xumaj c'yinem, xwankera más rchuk'a', kas congan tz'kat rna'oj y rc'an utzil je nsipaj Dios.
• • • • •
41 Je redta' rute' arj-e' njelal juna' tak nerla' nimk'ij pascua ne nquepe wa' pJerusalén. 42 Y cara' xqueban chka' tak cbeljuj chic rjuna' Jesús, xeba pJerusalén com ne ccostumbre wa' aj Israel chnequec'lu' nimk'ij. 43 Tak xec'choja nimk'ij xemloja pNazaret per Jesús ch'tala' xec'je' cana pJerusalén, per majo'n rnaben José che xec'je' cana next c'a rute' chka'. 44 Je xquech'ob arj-e' chc'ola Jesús chquecjol jle' chic wnak ja erexbilan ta pbey. Xkaja jun k'ij binem cmal. Tak xquetz'et chmajo'n Jesús c'jara' xquemaj rconxic chquecjol cch'alal y chquecjol wnak jcutkin quewech. 45 Tak majo'n xecney ta cmal c'jara' xemloja pJerusalén che rconxic. 46 Pnoxi' k'ij xequewla' wa', chpam nimlaj templo rxin Dios c'o wa', tz'bula chquecjol maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rtzojbal Dios. Kas nuya' rexquin tzrij jnecbij maestro y c'ola nc'axaj chca chka'. 47 Kas nel ta canm tzrij tak necc'axaj je nbij per nche conjelal, com congan tz'kat rna'oj y tak c'ola achnak necc'axaj tzra, ja' kas wen rchumilal nbij ela chca. 48 Xpeta rute' rexbil José: —¿Wawe' oka atc'o wa' wal? ¿Nak tzra tak xaban cawra chka? Ok c-e' ruq'uin adta' congan okelnak ch'u'j chawij che aconxic, cara' xbixa tzra rmal rute'. 49 —¿Nak tzra tak cnecanoj? ¿Lmewutkin tc'a che anen nc'atzina chwa chquenban ajni' nrajo' ranm Nedta' chwa? cara' nbij ja' Jesús chca. 50 Per j-e' majo'n xch'obtaj ta cmal je xbixa chca. 51 C'jara' ja' Jesús xerexbilaj ela, xemloj chic jmul pNazaret y nnimaj wa' jnecbij tzra. Jrute' arja' xuyic pranm njelal je xbantaja pJerusalén. 52 Ja' Jesús juna' juna' chkajni' wankernak más rna'oj, congan remjon c'yinem y más na wen ntz'e'ta rmal Dios y cmal wnak chka'.