15
• • • • •
Ec'ol c'a jle' maestro je nquetijona cxin wnak tzrij rley Dios jtz'ibtanak cana rmal Moisés e quexbil jle' fariseo, arj-e' epenak pJerusalén, xe'ekaja ruq'uin Jesús y cawra xecbij tzra: —¿Nak tzra je' adiscípulo majo'n necnimaj ta costumbre cxin kti't kawma'? Com j-e' tak nquewa'a majo'n necnimaj ta ajni' nrajo' kcostumbre tzrij ch'joj k'baj, cara' xecbij tzra. Ja' Jesús cawra xbij chca: —Per ixix chka' majo'n eniman ta rmandamiento Dios com c'ola nic'aj costumbre neban chbil tak ewi' xnuyoj mandamiento. Cara' quenbij chewa com Dios c'ola jun mandamiento rey-on chewa jcawra nbij: —Lok' que'en-a' edta' ete', cara' nbij. Y jun chic mandamiento jrey-on chewa cawra nbij: —Wc'ola jun xitzel ntzijona tzrij redta' o rute' jara' pors ncomsasa. Per ixix xmajo'n lok' ta nque'ena' com xcawra tijonem neya': —Wnabij tzra adta' o ate': —Camic mesquier quencwina catnuto' tzrij je' achnak je nc'atzina chawa com nbin chic tzra Dios che rxin chic arja' njelal jc'ola wq'uin, wcara' nabij tzra, jara' majo'n chic nc'atzin ta chnato' tzrij je nc'atzina tzra, cara' nebij. Cara' ebnon, je rmandamiento Dios, ixix ebnon tzra com ajni' majo'n, per xe rmal ecostumbre. Caca' eplaj, bien tkala chewij jbin ta chewa ojer rmal profeta Isaías, cawra nbij: —J-ewra wnak ne chquechi' oca nqueya' wa' nuk'ij, jcanm q'ue c'nat c'o wa' chenwech. Nmajo'n noc wa' tak nqueya' nuk'ij, jtijonem nqueya' rtzojbal Dios necbij tzra, per xmandamiento cxin wnak. Cara' bin ta chewa rmal Isaías, cara' xbij Jesús chca. 10 Ja' Jesús xumaj chic tzij cuq'uin wnak y cawra xbij chca: —Tewc'axaj je xtenbij chewa, xtch'obtaj ta ewmal. 11 Mjara' ta jnoca pnachi' je ntz'ilorsana rwech awanm, per je ntz'ilorsana rxin jara' je nel ta pnachi', cara' nbij chca. 12 J-e' c'a rdiscípulo xeki'l oca ruq'uin y cawra xecbij tzra: —¿Le awutkin c'a che aj fariseo junwa' necc'axaj jxabij kaja? Xe pkan nquena' rmal, c'ara' xecbij tzra. 13 Jesús cawra xbij chca: —Jtijonem chka bechnak opech tijonem wmajo'n tcon ta rmal Nedta' jc'ola chcaj jara' tijonem xe nyo'ja y nbo'ka ajni' nba'na tzra k'ayis. 14 Que'ay-a' tzra' j-ela aj fariseo, arj-e' xe ajni' moya' je ecc'an chic jle' moya'. Per jun moy we rc'an chic jun moy xe nquetza'k ela pjul che c-e', cara' c'a xbixa chca. 15 Pedro cawra xbij tzra: —Tech'bo' chkawech jc'ambal tzij jxabij, cara' xbij. 16 Jesús cawra xbij chca: —Tak mesquier nch'obtaja ewmal ixix chka'. 17 ¿Le mtch'obtaj c'a ewmal jnoca pnachi' jara' chapam nekaj wa' y nel chic jmul? 18 Per je nel ta pnachi' jara' pnawanm nwanker twa' y jara' ntz'ilorsana rxin awanm. 19 Cara' quenbij chawa com pnawanm nwanker twa' jitzel tak na'oj ajni' bnoj cmic, ajni' ncatoca ruq'uin jun ixak jmawexkayil ta, o ajni' tzra jun ixak noca ruq'uin jun acha we mrechjil ta, ajni' bnoy alak', ajni' tzra tak naya' testig-il jme ktzitzij ta, ajni' tak nabij jle' tzij tzra Dios jxitzel nc'axaj. 20 Njelal jawra rtzilal ja c'a wa' ntz'ilorsana rxin awanm, per we mtaban costumbre ajni' ch'joj k'baj jara' majo'n ntz'ilorsas ta awanm rmal. Cara' xbixa chca.
• • • • •
21 C'jara' ja' Jesús xel ela chpam lwar, xba chic chpam jun lwar abar c'o wa' c-e' tnamet, jun rbin-an Tiro y jun chic Sidón rubi'. 22 Tak xekaja chek q'uenjlal tak c'ola jun ixak xekaja ruq'uin. Ja' ixak aj cananea nbixa tzra y tzra' c'o wa' chpam lwar abar xekaj wa' Jesús. Arja' xurak ruchi' tzrij Jesús y cawra xbij tzra: —Wajaw, at Rlec'wal ja ojer rey David, tpoknaj jtz'it nwech, c'ola jun wal xtan ocnak jun itzel espíritu pranm y congan lowlo' nba'na tzra, cara' xbij. 23 Per Jesús nmajo'n achnak xbij tzra. Xepeta rdiscípulo y cawra xecbij tzra: —Tebna' jun utzil, tbij tzra ixak chnemloja, congan nurak ruchi' chkij, cara' xecbij tzra. 24 Jesús cawra xbij chca: —Dios xruyon cuq'uin tnamet Israel enretkon twa', arj-e' e ajni' jle' carne'l etzaknak cana, cara' xbij. 25 Per xpeta ixak, xexque'a chwech y cawra xbij tzra: —Wajaw cnat-o', cara' xbij. 26 Jesús cawra xbij tzra: —Mrubey tc'ara' xtenc'am ta queway alc'walxela' y xtench'akij ta chquewech ch'tak ral tz'e', cara' xbij tzra. 27 Ja' ixak cawra xbij chic tzra: —Wajaw, ne ktzij wa' jnabij per je' ch'tak ral tz'e' arj-e' nya'a c'as chca cmal cajaw che nquetaj je' ruc'aj tak way je ntza'k ela xuxe' mes, cara' xbij tzra. 28 Cawra xbix chic jmul tzra rmal Jesús: —Ixak, congan tak nim yukbal ac'u'x wq'uin. Camic nec'choja awal ajni' xac'utuj chwa, cara' xbixa tzra y njara' hor xec'choja ral.
• • • • •
29 Ja' Jesús xel ela chpam lwar, xba xekaja chuchi' ya' Galilea rubi', xojte'a chwech jyu', xuwil jun lwar abar xetz'be' wa'. 30 Congan e q'uiy wnak xe'ekaja ruq'uin, equec'mon ta je' yuw-i' ajni' je' ch'e'y nquebina, ajni' moya', ajni' mema', ajni' jmajo'n tz'kat ta je' quek'a' o ckan, y ec'o na más yuw-i' xequey-a' chwech Jesús y arja' xerchumsaj. 31 Je' wnak congan xel ta quec'u'x tzrij je xbantaja. Je' mema' nquetzijon chic, jme tz'kat ta quek'a' ruq'uin ckan xechumtaja, je' ch'e'y nquebina arj-e' jic chic xebina, je' moya' nqueca'y chic. Arj-e' congan xqueya' ruk'ij Dios, jara' Dios rxin tnamet Israel.
• • • • •
32 C'jara' ja' Jesús xersiq'uij pona rdiscípulo y cawra xbij chca ra: —Congan quenpoknaj quewech wnak, xuban oxi' k'ij quec'je'a wq'uin y xq'uisa je' achnak je nquetaj. Majo'n quenwajo' ta quenutak ela je mquita xtquewa' ela, mxe rmal wyejal xtquetke'a ptak bey, cara' xbij chca. 33 J-e' rdiscípulo cawra xecbij tzra: —Jawra lwar abar okc'o wa' congan tlana. ¿Abar c'a nekac'ma' wa' je xtquetaj wnak? com congan e q'uiy, cara' xecbij tzra. 34 —¿Ajru' rkan xquelway c'ola ewq'uin? xc'axaxa chca rmal Jesús. —Wku' rkan rexbil e c-e' oxi' rkan ch'u', cara' xecbij. 35 Ja' Jesús xbij chca wnak che nquetz'be'a ptak ulew. 36 C'jara' xuc'am wku' rkan xquelway rexbil ch'u', xmeltioxij tzra Dios, xuwech' y xujach chca rdiscípulo. J-e' c'a rdiscípulo xqueya' chic chca wnak. 37 Che conjelal j-e' wnak xewa'a y congan xnoja quepam. Je xquelway rexbil ch'u' xmo'la ruchi' je xcoltaja, wku' chquech xuban, per nnojnak. 38 Xewa'a e cji' mil per xqueyon ach-i', apart ixki' ruq'uin ac'ala'. 39 C'jara' ja' Jesús xbij cana rubi' chca wnak, xoc ela chpam lanch, xba chpam lwar rubi' Magdala.