7
Sitiveni yana vonayavuga.
Tovelomu bwaikina Sitiveni i velutolieni i vo, Toluꞌivonanidi i vonaga mogitana ꞌalo kebu?” 2-3 Sitiveni i vo, Tamakwavo wata ekwavo a na vonemi. Toluꞌivonanidi weꞌe i vekaliemi. Basenadiotoga tubuda Ebelamo i miamia Mesafotemia, bola kebu i da nago Elana, Yaubada Magemagetana i souyeni ꞌwaineye i voneni i vo, Yamu ꞌailaꞌa ꞌu na ꞌiawedi wata yamu ꞌawalawa, ꞌu na nago tamu ꞌawalawa ꞌwaineye bola a na vemu.” Bega ꞌawalawa Kalidia i ꞌiaweni i nago ꞌatamana Elana ꞌwaineye i mia. Mulieta Ebelamo tamana i wafa Yaubada i voneni i kwekwe i mai yada ꞌawalaweye. Tutuyanina ꞌwaineye bei Yaubada kebu tamu fwayafwaya Ebelamo i da veleniga, kebu tamu yana fwayafwaya mogitanaga baniꞌodi ꞌiave ꞌana bababa, weꞌe Yaubada i vonaꞌawaufaufa ꞌwaineye bola fwayafwayanina matatabuna i na veleni wata ꞌana wauma faifaidi. Vonaꞌawaufaufanina Yaubada Ebelamo i veleniga, siwe tutuyanina ꞌwaineye kebu natunavo. Yaubada yana vona side baniꞌodi Ebelamo ꞌwaineye i vo, Bola ꞌamu wauma i na nagoi mali ꞌawalaweye, bei malamala 400 nagedie i na vetofolova-maimaiga wata vita i na veveluagadi tomotoga ꞌwaidiega. Siwe tomotoganidi bola vematavuloga a na veledi bega ꞌamu wauma i na viladi i na maia deꞌe ꞌawalawanina ꞌwaineye i na subisubiaku.” Wata Yaubada Ebelamo i voneni i vo, ꞌAmu wauma matatabudi bunudi i na bobodi yaku vonaꞌawaufaufa ꞌu vetumaganeniga ꞌana tugusa.” Mulieta Aisake i tubuga, ꞌaiata ꞌana ve-8 ꞌwaineye Ebelamo bununa i boboi. Wata baniꞌodi Aisake natuna Iakobo i tubuga, mulieta Iakobonina natunavo 12, taunidi tubudavo ta veveꞌililibuyedi.”
9-10 Wata Sitiveni kaniselovo i vonedi i vo, Tubudavonidi taidi Iosefa i veꞌunumagigieni i vekimwaneyeni mali tomotoga ꞌwaidie bega i naweni Itifita bei i vetofolova-maimaiga. Siwe Yaubada i ꞌweaꞌweabuya yana veviga ꞌwaidiega i ꞌitaꞌitaꞌieni. Tamu ꞌaiata Itifita ꞌana kini ꞌana wagava Felo, Iosefa i goleni i nago ꞌwaineye, wata bei Yaubada i ꞌivaiseni, faifainanina Felo i ꞌiseni yana sauluva ꞌatumaina wata ma yana ꞌaseta. Bega i silakai i vetoveimea yana vanuga ꞌana tofolovavo wata ꞌawalawa Itifita matatabuna ꞌwaidie.
11 Tutuyanina ꞌwaineye Itifita wata Kenani ꞌwaidie vita i souyeni i loka bwaikina. Tubudavo kebu ꞌadi fata avaꞌaibe bei ꞌaniꞌani i na veluagai. 12 Mulieta Iakobo vala i nogai ꞌaniꞌani Itifita ꞌwaineye bega natunavo i vetunedi i na kimwane, wata i na viladi i na maia. 13 Tamu tutuya ꞌadiꞌadi i saigoi wata i nagoi ꞌaniꞌani i na kimwane. Bei Iosefa taunina i luꞌivoneyeni enavo ꞌwaidie fai i na vo ꞌako i wafa, mulieta Felo i ꞌasetai Iosefa yana ꞌailaꞌa. 14-15 Iosefa enavo i vonedi i vo, ꞌWa na nagoi tamada ꞌwa na voneni matatabumi ꞌwa na maia deꞌe bei ta na mia.” I viladi tamadi i voneni bega Iakobo ma yana ꞌailaꞌavo matatabudi 75 i maia Itifita. Bei i miamiani mulieta Iakobo i wafa, wata ꞌifwaidi tubudavo. 16 Basenadiotoga Ebelamo i miamia Sekemu, tamu fwayafwaya i kimwanei Emoli ꞌana wauma ꞌwaidiega. Tutuyanina Iakobo wata Iosefa i wafaga tomogodi i nawedi fwayafwayanina ꞌwaineye i veꞌufadi.
Sitiveni i veifufu me Diu yadi souyagi faifaina.
17 Malamala fuedi i ꞌaꞌava tubudavo ꞌadi ꞌailaꞌa i vebwaika-ꞌafoꞌafo wata Yaubada yana vonaꞌawaufaufa Ebelamo ꞌwaineye bola ꞌawalawa Kenani tubunavo i na veledi, ꞌana tutuya i vevelilivana. 18 Mulieta tamu kini i tovoi Itifita i veimeyeni, Iosefa i bavuyeni fai basenadiotoga i wafa. 19 Kininina tubudavo i vekaliedi wata tutuya vitana i veledi. I lulukakadedi bega natudiavo walaꞌaie i yatoyatodi i wafawafa.
20-21 Tutuyanina ꞌwaineye tamu kwamana ꞌatumaiotogina i tubuga ꞌana wagava Mosese. Wetaꞌi ꞌaitonu nagedie inana wata tamana i giveni vanuge, mulieta i sivemageseni Felo natuna vevinena i fayayeni, i taulai ꞌwa da vo baniꞌodi natuotogina. 22 Me Itifita yadi nuanua matatabuna Mosese i veni begaidi ma yana ꞌaseta bwaikina. Yana vona ꞌadi nogaya ꞌatumaidi wata yana folova toketokena.”
23 Wata Sitiveni Kaniselovo i vonedi i vo, Tutuyanina Mosese ꞌana malamala 40 i nuanua nuanuana i na nago yana tomotogavo me Isileli i na fogedi. 24 I nago tamu tomogo Itifita i ꞌiseni tamu tomogo Isileli i nikenikei, bega Mosese iana i ꞌivaiseni tomogo Itifita i nikei i wafa. 25 I nuani i vo, ꞌAkonadi ekwavo i ꞌasetai bola Yaubada i na ꞌivaiseku bega a na ꞌitaꞌitaꞌiedi me Itifita ꞌwaidiega, kebu wata i na folova-maimaiga,” siwe kebu i da ꞌasetaiga. 26-27 I ꞌatai, wata i nago tomotoga Isileliꞌava ꞌadi ꞌailuga i ꞌisedi i vevetalaga, Mosese nuanuana ma iana i na veiana bega i vonedi i vo, ꞌWa ꞌailove, weꞌe iamu awale tauniꞌavada ꞌwa vevetalaga?” Igodi i da talabodedi nika tomogonina vetalaga i vesivauliga Mosese i bifeleni i vo, ꞌOmu igodi nuanuamu ꞌu na veimeyema wata ꞌu na ꞌisaveꞌavinima, siwe ꞌomu kebu tamu aitoi i da veimeyemu.” 28 Bogi tomogo Itifita ꞌu nikei i wafa, yau wata igodi nuanuamu ꞌu na nikeku.” 29 Tutuyanina vonanina Mosese i nogai i dega Itifita ꞌwainega i nago ꞌawalawa Midiani. Bei i nagi i venatuna natunavo iavetadi ꞌadi ꞌailuga.
30 Malamala 40 i ꞌaꞌava, mulieta tamu ꞌaiata Mosese i nunago saliꞌavuꞌavuye ꞌOya Sainai lilivaneye, tamu anelose i souyeni ꞌwaineye ꞌai-ꞌalaꞌalata nageneye. 31-32 I ꞌiseni welavi yauyauvina i ꞌalaꞌalata, nuana i vogani i nago lilivaneye nuanuana i na ꞌisadewai. ꞌAuvea bonana i nogai i vo, Yau tubumwavo yadi Yaubada. Ebelamo, Aisake, wata Iakobo yadi Yaubada.” Mosese ma yana kololo i tatava, kebu nuanuana i na ꞌiseꞌiseni. 33 Wata ꞌAuvea Mosese i voneni i vo, ꞌAmu ꞌageyafayafa ꞌu na taꞌidi. Weꞌe bei ꞌu tovotovoiga ꞌawalawa tabu fai Yau bei a miamia. 34 Yaku tomotoga Itifita ꞌwaineye i miamiani yadi veviga bwaikina a ꞌiseni mogitana wata yadi taivonavona a nogai bega a obuma a na ꞌitaꞌitaꞌiedi. Begaidi deꞌe ꞌwainega a na vevilamu ꞌu na nago Itifita.”
35 Wata Sitiveni i vona kaniselovo ꞌwaidie i vo, Side baniꞌodi, me Isileli Mosese i vedumweꞌaiꞌaieni, i voneni i vo, ꞌOmu igodi nuanuamu ꞌu na veimeyema wata ꞌu na ꞌisaveꞌavinima siwe ꞌomu kebu tamu aitoi i da veimeyemu.” Mosese Yaubada i vetunei me Isileli ꞌwaidie anelose wata ꞌai-ꞌalaꞌalata ꞌwaidiega bega Mosese ꞌadi toꞌedakumeta wata ꞌadi toꞌitaꞌitaꞌi. 36 I nago tomotoganidi i vagavaidi Itifita ꞌwainega malamala 40 nagedie i yabedi saliꞌavuꞌavuye. Itifita ꞌwaineye, wata Eyaga Yamoyamoina ꞌwaineye wata saliꞌavuꞌavuye ꞌeba nuavogana wata ꞌeba nuaꞌewa fuedi i ꞌidewadi matadie. 37 Wata Mosese me Isileli i vonedi i vo, Bola Yaubada tamu yana toluꞌivona i na vetunei ꞌwaimie yau baniꞌodi. Taunina yada tomotoga ꞌwaidega i na silakai.” 38 Tamu tutuya Mosese wata tubudavo me Isileli i miavaꞌauta saliꞌavuꞌavuye. Bei ꞌOya Sainai ꞌwaineye tamu anelose Yaubada yana Vona i luꞌivoneyeni Mosese ꞌwaineye. Vonanina Mosese i veleda i na ꞌeno-vagata.
Sitiveni i veifufu me Isileli yadi
dumweꞌai faifaina.
39 Siwe tubudavo i vedumweꞌaiꞌai kebu Mosese i da vematayakeyakeni, nuanuadi i na viladi Itifita. 40 Begaidi tomotoganidi Mosese tatana ꞌana wagava Eloni i voneni i vo, Mosese basenadi i vagavaida Itifita ꞌwainega i laka ꞌOya Sainai ꞌwaineye, siwe kebu ta da ꞌasetai voke i vuyo. Nuanuama kumaea ꞌu na ꞌidewadi bega ꞌwaidie ta na ꞌoduꞌodu, taunidi i na ꞌedakumeseda.” 41 Eloni yadi vona i nogai tamu kumaea i ꞌidewai ꞌana ꞌisaꞌisa baniꞌodi ꞌaisaya bulumakau natudi, wata i sakali. Sakalinina ꞌwaineye tamu ꞌaisaya i nikei i kabuni kumaea faifaina bega i sosoana bwaikina fai taunidi ꞌadi ꞌidewadewa ꞌwaineye ma yadi subia i ꞌoduꞌodu. 42 Fai Yaubada i vedumweꞌaiꞌaieni nuanuadi kumaea, begaidi Yaubada i bailedi, i tauyedi ꞌubwana ꞌwaidie i na ꞌoduꞌodu. I ꞌaꞌavana mulieta sauluvanina faifaina Yaubada yana toluꞌivona Emosi i kilumi Yaubada yana vona i vo,
Me Isileli, malamala 40 nagedie saliꞌavuꞌavuye ꞌaisayayega ꞌwa velomu, siwe kebu yau ꞌwa da subiaku.
43 Tutuya fuedi lauꞌweta ꞌwa yogoyogoni bega bei yaubada-vekavekali ꞌana wagava Maloke ꞌwaineye ma yami subia ꞌwa ꞌoduꞌodu. Wata tamu nani ꞌana ꞌisaꞌisa baniꞌodi ꞌubwana ꞌwa ꞌidewai ꞌwa goleni Lifani, ꞌwaineye ꞌwa ꞌoduꞌodu.
Begaidi me Babiloni a na tauyedi i na ꞌiveꞌavinimi i na nawemi yadi ꞌawalaweye i na veimeyemi.”
44 Wata Sitiveni i vo, Basenadiotoga tubudavo i miamiani saliꞌavuꞌavuye, Yaubada Mosese i veni bega vanuga i yogoni ꞌaisaya bunudiega yadi ꞌeba veluꞌui Yaubada ꞌwaineye. Lauꞌwetanina nageneye Yaubada yana veꞌetoboda 10, basenadi i kilumi kileuye, ma didiwakana bei i yatoi, yadi ꞌeba ꞌisa Yaubada ꞌadi ꞌweabu. 45 Mulieta tubudavo lauꞌwetanina natudiavo i veledi. Tutuyanina Iosua i ꞌedakumesedi i ꞌewa-vuvueni wata Yaubada i ꞌivaisedi mali tomotoga i sogiedi yadi fwayafwaya i elodi. Bei me Isileli i miamiani fwayafwayanina ꞌwaineye wata lauꞌwetanina i ꞌenoga i nago tutuyanina tubuda Devida i souyeni. 46 Devida yana sauluva ꞌatumaina Yaubada mataneye, begaidi Yaubada i nuakalikalieni. Wata Devida i veluꞌui Yaubada ꞌwaineye i vo, Yaubada, ꞌomu basenadiotoga Iakobo i subisubiamu, ꞌu da tauyeku yamu vanuga ꞌeba veluꞌui a da yogoni.” 47 Siwe Yaubada kebu i da tauyeni weꞌe natuna Solomoni vanuganina i yogoni.
48 Weꞌe tomotoga ꞌadi ꞌaꞌaiyogona Yaubada Bwaikaotogina kebu yana ꞌeba mia. Begaidi tamu tutuya tamu yana toluꞌivona Yaubada yana vona i kilumi i vo,
49 Vanuganidi ꞌwa yogoyogonidiga yau kebu i da lubwaineku.
Kebu ꞌana fata bei a na miaga.
Abama yaku ꞌeba mia,
Fwayafwaya ꞌageku ꞌadi ꞌeba yato, wata yaku ꞌeba veimea.
50 Naninidi ꞌwa da vo Yau kebu a da ꞌidewadiga.”
51 Wata Sitiveni kaniselo i vonedi i vo, ꞌOmi tutuya fuedi Yaubada yana vona ꞌwa baileni. ꞌWa nogai siwe ꞌwa kwayega, kebu ꞌwa da vematayakayaka. ꞌOmi ꞌasaꞌaiana tubudavo yadi sauluva ꞌwa ꞌewa-ꞌafoꞌafoi. ꞌOmi wata tutuya fuedi ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina yana folova ꞌwaimie ꞌwa tatalabodeni. 52 Tubudavo Yaubada yana toluꞌivonavo matatabudi i vedumweꞌaiꞌaiedi veviga i veledi, kebu tamu i da vesauluva-ꞌatumaieni. Basenadiotoga Yaubada yana tomataꞌaulelevo i vetunedi i vona-vagata yana Tofolova ꞌAtumaiotogina Iesu yana mai faifaina, siwe tubumiavo i nikedi i wafa. Weꞌe tutuyanina Iesu i leꞌwa ꞌomi ꞌwa ꞌetogiluveni wata ꞌwa luvewafai. 53 ꞌOmi kumanimiavo Yaubada yana veꞌetoboda ꞌwa ꞌewadi anelose ꞌwainega siwe kebu ꞌwa da vematayakeyakedi.” Side baniꞌodi Sitiveni yana lauꞌage i veꞌaꞌavai.
Sitiveni i lukileuya.
54 Kaniselovo matatabudi Sitiveni yana vona i noganogaiga gadodi i ꞌalasedi i nuasako bwaikina ꞌwaineye. 55 Siwe Sitiveni, ꞌAnuꞌanunu ꞌAtumaina i agei mogitana bega i ꞌisalaka abame i ꞌisedi Yaubada yana mageta mataududulina wata ꞌana ꞌatagiega Iesu i tovotovoi. 56 I vo, Mataku ꞌwa na velugai. Abama i ꞌanikililia a ꞌiseni Iesu kumanina i vetomotogaotoga i tovotovoi Yaubada ꞌana ꞌatagiega.”
57-58 Tanigadi i ꞌibodadi wata i vegolegole Sitiveni bonana i lutavutavuni. I lilide i tovififineni i ꞌiveꞌavini i yoꞌei i obuyeni mwalilige bei i lukileuya. Sitiveni bonana ꞌana tonogaya wata toꞌainikenidi ꞌadi talauma i ꞌaꞌidi bega i na ꞌainike-ꞌatumai i ꞌetokwauya tamu tubuau ꞌana wagava Saulo i ꞌisaveꞌavinidi. 59 Tutuyanina i nikenikei Sitiveni bonana bwaikinega i veluꞌui i vo, ꞌAuvea Iesu, ꞌAnunuku a tauyeni ꞌwaimuye ꞌu na ꞌewai.” 60 ꞌAgena i vetufanoꞌuyedi wata i vegole i vo, ꞌAuvea, yadi sauluva sakoina ꞌu da nuatavuni.” I vonaꞌaꞌava nika yawaina i ꞌaꞌava.
7:2-3 Nag 12:1-5 7:5 Nag 17:8 7:6 Nag 15:13,14; Sou 3:12 7:8 Nag 17:9-11 7:9-10 Nag 37:11,28; 39:23; 41:37-44 7:11 Nag 41:54 7:12 Nag 42:1-5 7:13 Nag 45:1-11 7:14-15 Nag 46:1-7; 49:33 7:16 Nag 33:19 7:17 Sou 1:7,8 7:19 Sou 1:10-22 7:20-21 Sou 2:1-10 7:23 Sou 2:11-15,21,22 7:30 Sou 3:1-10 7:36 Sou 7:3; 14:21; Num 14:33 7:37 VeL 18:15 7:38 Sou 19:3; VeL 9:10 7:39 Num 14:3 7:40 Sou 32:1-6 7:42 Emo 5:25-27 7:44 Sou 25:9 7:45 Ios 4:11; 18:1; 23:9 7:46 2 Sam 7:1,2 7:47 1 Kin 6:1,14 7:48 Ais 66:1,2 7:51 Sou 32:9 7:52 2 Ifu 36:16 7:53 Fol 7:38; Ibu 2:2 7:56 Kol 3:1 7:57-58 Fol 22:20 7:59 Luk 23:46 7:60 Luk 23:34