LA CARTA DEL APÓSTOL SAN PABLO A LOS
ROMANOS
1
Pablo escribe a la iglesia de Roma
Yʉa Pablo mʉjaare yʉ queti joo Roma macanare. Caroaro mʉjaare yʉ ñuu roti. Jesucristo cʉ paabojari majocʉ yʉ ã, cʉ ye quetire buiobojari majocʉ. Jesucristo cʉ cabue jʉgoricarã apóstol na caĩrã mena cãnipaʉre yʉ cacũwĩ Dio, caroa quetire cʉ ye quetire cabuio teñapaʉre.
Tirʉmʉpʉre atie queti cʉ Macʉ cʉ cabaipere caĩ buio jʉgoyeyeyupi Dio. To bairi cʉ ye quetire buiori maja ãnana Dio nare cʉ caĩrore bairona caucayupa. To bairi atie queti yʉ cabuio teñarije Dio Macʉ ye ã. Camajocʉ buiaʉ Ʉpaʉ David ãnacʉ pãrami cãñupi mani Ʉpaʉ Jesucristo. Cʉ cabai yajiro bero Dio Espíritu Santo cʉ camajirije mena Jesure cʉ catunu catioyupi. To bairo ácʉ mani camajare mani caiñooñupi Dio, “Cʉ Macʉna ãmi,” mani caĩ majiparore bairo ĩi. Caroaro mani átibojami Jesucristo. Cʉ jʉgori yʉ cacũñupi Dio, apóstol anigʉmi ĩi, yʉ ye quetire cʉ buio teñaato ĩi. To bairi to cãnacã yepapʉ camajare na yʉ cabuio teñaro jĩcaarã cʉ ye quetire caapirã Jesucristore api nʉcʉbʉgogarãma.
6-7 Mʉjaa Roma macana quenare cacũñupi Dio, Jesucristore caapiʉjarã na ãmaro ĩi. Seeto maimi Dio mʉjaare. Mʉja nipetirãre caroaro atie queti joʉ mʉjaare yʉ ñuu roti. Mani Pacʉ Dio caroaro ani wariñuuriquere mʉjaare cʉ joato. Mani Ʉpaʉ Jesucristo quena to bairona caroare cʉ joato mʉjaare.
Pablo quiere visitar Roma
Atie mai mʉjaare yʉ buio jʉgo: Camaja ati yepa nipetiro macana Jesucristore mʉja caapiʉja nʉcʉbʉgorijere buio batema. To bairo mʉja cãniere na caĩ buiorijere apii Diore, “Ñuu majuucõa,” cʉ yʉ ĩnucu. Jesucristo jʉgori mʉjaare yʉ jenibojanucu Diore. Seeto yeri tʉgooña ocabʉtiri Diore yʉ áti nʉcʉbʉgo, cʉ Macʉ cʉ cãnie quetire buio teñaʉ. To bairi majiimi Dio to cãnacã nina nairoacã cʉ̃re mʉjaare yʉ cajenibojarijere. 10 To bairi Diore cʉ jeni nʉcʉbʉgoʉ, ocõo bairo cʉ yʉ ĩ jeninucu: “Dio, Roma macana tʉpʉ yʉ cáaápere mʉ cabooata topʉ yʉ cáaápere quenooya.” Tirʉmʉpʉna mʉja tʉpʉre yʉ cáaáganucubapʉ. 11 Dio yere mʉjaare yʉ buioga, netobʉjaro Jesu yere mʉja camaji ocabʉti nemoparore bairo ĩi. To bairi seeto mʉjaare yʉ tʉjʉgacʉpʉ. 12 To bairi mʉja tʉpʉ yʉ caejaata Jesure mani caapi nʉcʉbʉgorijere mani ame buiogarã. To bairo ame buiorã netobʉjaro Jesure mani api nʉcʉbʉgo ocabʉtigarã.
13 Ocõo bairi wame mʉja camajiro yʉ boo: Aperã quena judío maja cãniquẽnare Jesu ye quetire na yʉ cabuioro caapiʉjawã jĩcaarã. To bairi na caapiʉjarore bairo mʉja tʉ macana quena na apiʉjaato ĩi, capee niri mʉja tʉpʉre yʉ cáaágabapʉ. Aágabacʉ quena yʉ cáaá majiquẽpʉ. 14 Camaja to cãnacã majare Jesu ye quetire na cabuiopaʉ yʉ ã. Macaa cãna, macaa cãniquẽna quena, cabue majirã, cabue majiquẽna quenare nipetirãre na cabuiopaʉ yʉ ã Jesu ye quetire. 15 To bairi mʉjaa Roma macana quenare caroa queti Jesu yere seeto mʉjaare yʉ buioga.
El poder del evangelio
16 Camaja noa atie Jesucristo ye quetire caapi nʉcʉbʉgorãre na netoo catiomi Dio. Cʉ̃re cabooquẽna menare na cʉ capopiyeyebopere na netoomi cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorãre. Jesucristo jĩcaʉna ãmi manire canetoo majii. To bairo camajare cʉ canetoo majirijere tʉgooñari yʉ boboquẽe camajare tie quetire na buioʉ. Tie queti judío maja jetore buiorique cãni jʉgoyupa. Na bero judío maja cãniquẽna quenare buiorique ã. 17 Ocõo bairo majuu ã tie queti: “Noa Jesure caapi nʉcʉbʉgorãre, ‘Caroarã, caroorije mana ãma,’ na ĩ tʉjʉmi Dio. To bairo cʉ caĩ tʉjʉrã cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgocõa ãna ãma.” To bairona ĩ uca turique ã Dio Wadarique cãniepʉre, “Caroarã ãma,” Dio cʉ caĩ tʉjʉrã. “Cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgorã ãma naa. Cʉ̃re api nʉcʉbʉgorã to cãnacã rʉmʉ cacaticõa ãna anigarãma,” ĩ uca turique ã.
La culpa de la humanidad
18-19 Caroorije cána macare na cabai netoo nʉcarije, caroorije na cátiere seeto tʉjʉgateemi Dio ʉmʉrecoopʉ cãcʉ. Na quena cariape Dio cʉ cãniere na camajipe anibajupa. Dio cʉ cãniere mani camajipe majirioquẽe. To bairo cʉ̃re na camajibope to cãnibato quena na majuuna caroorije átigarã cajocaquẽtie macare, Dio ye queti macare apigateema. To bairi seeto na popiyeyegʉmi Dio. 20 Diore tʉjʉquetibana quena, “Seeto camajii ãcʉmi Dio,” mani ĩ maji, ati ʉmʉrecoo, ati yepa macaje cʉ cátajere tʉjʉri. Dio cʉ cãnicõa anie, nipetiro cʉ cáti rotirije quenare mani maji, cʉ cátajere tʉjʉri. Nemoopʉre ati yepa macajere Dio cʉ cátato bero nipetiro cʉ cátajere tʉjʉrique ã. To bairi, “Atie Diona cʉ cátaje ãno,” ĩ majiri Dio cʉ cãniere majirãma camaja nipetirã. To bairi tiere majibana quena cʉ̃re cabai netoo nʉcarã ãma. To bairo na majuuna na cabai netoo nʉcarije wapa na popiyeyegʉmi Dio. Na maca, “Dio, mʉ cãniere majiquetibana mʉre jã caapi nʉcʉbʉgoquẽpʉ, to bairi mʉ capopiyeyequetiparã jã ã,” ĩ majiquetigarãma rooro cátana maca. 21 Cʉ cãniere majibana quena Diore áti nʉcʉbʉgoquẽema. Caroaro cʉ cátajere tʉjʉbana quena tiere, “Caroaro jãre mʉ cátibojayupa,” Diore cʉ ĩquẽema. Ape wame macare tʉgooñari ĩ jocariquere tʉgooñama. To bairo baibana na yeripʉre jĩá netobʉjaro Diore camajiquẽna anicõama. 22 “Seeto camajirã jã ã,” caĩrã anibana quena camajiquẽna majuu ani nutuapa. 23 To bairo Diore, cayajiquẽcʉre cʉ áti nʉcʉbʉgogaquẽna na majuuna na cawericarã macare áti nʉcʉbʉgoma. Camaja, cawʉrã, waibʉcʉrã, aña, pinoare bairã cãnare we nʉcocõari na áti nʉcʉbʉgoma.
24 To bairo na cáto, “To cõona caroorije na majuuna na caboorije cána na anicõato,” na ĩimi Dio. To bairo na cʉ caĩro bero na majuuna caroorije boboorije majuure átinucuma. 25 Dio ye cariape cãni wame apiʉjagaquetiri caĩ jocarije macare apiʉjama. Dio ati ʉmʉrecoo macana nipetirore cátacʉ jetore cʉ na cáti nʉcʉbʉgope aninucubapa, to cãnacã rʉmʉ cãnicõa ãcʉ macare. Na maca Diore áti nʉcʉbʉgoquẽnana Dio cʉ carupeoricarã macare áti nʉcʉbʉgonucuma.
26 To bairo cátinucurã na cãno maca, “Baiyupa na majuuna seeto caroorije cáticõana na ãmaro,” na ĩimi Dio yua. Cãromia caroaro manapʉ cʉtajere booquẽnana na majuuna caroorije ame áti epenucuma. 27 Caʉmʉa quena to bairona caroaro nʉmo cʉtajere booquetiri na majuuna caʉmʉa anibana quena caroorije ame áti epecõama caboboorijere. To bairo na majuuna seeto caroorije na cátie wapa cariape na popiyeye majuucõagʉmi Dio to bairo rooro cánare.
28 Diore na catʉgooñagaquẽto maca, “To cõona caroorije jetore catʉgooñarã na anicõato,” ĩimi Dio. To bairo Dio nare cʉ caĩro bero caroorije jeto áticõa aninucuma boboquẽnana. 29 Ocõo bairi wame áti aninucuma caroorije to cãnacã wamere: Apeye unie cacʉgorã anibana quena apeye uniere boo neto tʉgooñama. Aperãre, “Rooro nare mani áticõato,” ĩ tʉgooñanucuma. Aperã ye tʉjʉ ʉgoo punijininucuma. Camajare na jĩama. Ame wada neto paima. Ĩ jocarique ĩnucuma. Ame tuti paima. Rooro wada pai yoja teñama. 30 Aperã caroorije na cátiquẽtie to cãnibato quena, “Rooro cána ãma,” na ĩ wada painucuma. Diore tʉgooñagateema. Ĩ punijini yʉnucuma. “Caroaʉ, camajii yʉ ã,” ĩ tʉgooñari to bairona ĩtori buioma. Seeto tʉgooñama caroorije na cátipere, caroorã aniri. Na pacʉare na bai netoo nʉcanucuma. 31 Cañuurijere majigaquẽema. “Ocõo bairo jã átigarã,” caĩrã anibana quena na caĩri wamere áti ʉjagaquẽema. Aperãre na mai tʉjʉquẽema. Aperã rooro na cátajere majiritiquẽema. Rooro catamʉorãre na bopaca tʉjʉquẽema. To cãnacã wame caroorije átinucuma, Diore cabai netoo nʉcarã aniri. 32 To bairona cabairãre caroorã na cabai yajiri paʉpʉre na regʉmi Dio. Nare cʉ carepere camajirã anibana quena to bairona cáticõa ãna aninucuma. Seeto wariñuuma aperã nare bairona caroorije na cátiere bairije na cáto tʉjʉri.