YÚTOE XUÂUM
koyúhoti koeku Jesus
Enepora koyuhópeti, hara yutoxôa íhikau Jesus koéhati Xuâum, po'inu Teâku. Numíkuxoti itúko itúkovoke ne Xuâum yoko Teâku. Ápemaka po'i Xuâum, enepone iháxoneti Mbátita ahíkexoti xâne mekúke, itea eneponê'e, pó'iti yara Xuâum yutoxoâti râ'a.
Enepone inúxoti mopo'âti koyuhópeti ya Novo Testamento, enepone yútoe Máteu, Márku yoko Lúka, êno xêti kutikókotiya, koyúhoti koeku Jesus koane ítuke yara kúveu mêum. Itea xoko yútoe Xuâum, êno po'i ihíkauvoti íhikaxovike Jesus akó'oti yane po'ínuhiko mopo'âti koyuhópeti.
Enepora 4 koeti koyuhópeti, Máteu, Márku, Lúka yoko Xuâum, aínovo apêti koati âha éxokeovi koêku Jesus. Xoko yútoe Máteu, hane koúhapu'ikovoya itúkeovo nâti ne Jesus. Kene xoko Márku, koúhapu'ikovo itúkeovo ovoxe Itukó'oviti. Kene xoko Lúka itúkeovo ikútipasikoponovoviti, uti xâne yara kúveu mêum, ene kouhápu'ikovoya. Kene ya yútoe Xuâum koúhapu'ikovo itúkeovo koati Xe'exa Itukó'oviti ne Jesus, kuteâti koêku noíxea ûti xoko kapitulu 20 vesikulu 31.
1
Kouhápu'ikinoviti koeku Itukó'oviti ne Xe'exa Itukó'oviti
Kol 2.9-10; Êb 1.2; 1 Xu 5.20; Ap 1.17
Tumúneke ápeyea ra mêum, ápene ne Évekoaku Itukó'oviti Koúhapu'ikinovovi, enepone Xe'éxa. Ukeátinekene ápeyea xoko Itukó'oviti neko Xe'éxa, epó'oxo koati póhutinehiko nê'e. Koati óvoheixokune xoko Itukó'oviti nê'e, ukeátinekene tumúneke ápeyea ra mêum. Epó'oxo xoko Xe'éxa évekoa Itukó'oviti itúkea ne uhá koeti ítuke inâ itukôa. Ako ápahuina apêti ákoti itukapu énomone kousókoa. Énomonemaka itukóvo úkeaku ne inámapoti apéyeati ákotinemo hunókoku. Yoko vo'oku itúkeova, énomone kouhápu'iko xâne yara kúveu mêum. Anéyeiko koúhapu'ikea ovoti hahákutike nê'e, koane ako íta hahákuti ípukea.
Ápe hóyeno páhoe Itukó'oviti koyúhoyea emó'u xapa xâne. Xuaum Mbátita koéha. Pahúkinokonoke nê'e motovâti koyúhoyea koêku neko Kouhápu'ikoti xâne ukeâti xoko Itukó'oviti, maka akútipoane uhá koeti xâne nê'e vo'oku yuho Xuâum. Haina Xuâum itukóva ne Kouhápu'ikoti xâne, itea simínoke koyuhóponeati koêku nekôyo. Koati kaná'uti Kouhápu'ikoti xâne ne ngíxone, enepone simôti yara kúveu mêum koúhapu'ikea uhá koeti xâne. 10 Sîmo yara kúveu mêum nê'e, yoko énomone kousókoa ne uhá koeti apêti, itea ako éxa xanéhiko itukóvotiye. 11 Koati xanéna simíno, itea ako itúkeake xanéna emó'u. 12 Itea uhá koeti koêkuti namukeâti emó'u, énomone poréxo itúkopeovo xe'éxapone Itukó'oviti. Énomone neko xâne koati kutipoâti. 13 Yoko enepone itúkopeovohiko xe'éxapone Itukó'oviti ne kutipoâti, haina kuteâti koeku ipúhikea xe'exa xâne yara kúveu mêum. Ákomaka akútea koêku kahâ'a koxé'exayea ne xâne. Hainámaka vo'oku ahá'inoa koyénoti itea koati ahá'inoa Itukó'oviti.
14 Enepone Évekoaku Itukó'oviti Koúhapu'ikinovovi, uti xâne, íkutipasikoponovovi. Koati opónoti xapákuke ûti. Yoko aínovo kaná'uti kixovókuti íhae xoko Itukó'oviti yoko seánako Itukó'oviti apê xokóyoke. Noíxoane ûti itúkeovo koati êno hána'iti ihayú'iuti, poéhane motovâ itúkeova neko koati kaná'uti Xe'exa Itukó'oviti, ákoti po'ínu.
15 Hara koe yûho ne Xuaum Mbátita xapa xâne yanekôyoke koyuhó'iyeati koeku nekôyo:
—Énomone ngíxone râ'a enepo ngoyûho yanekôyo ápeyeamo hóyeno keno'ókoti ingénepoke koati teyonéti ya undíke, epó'oxo inuxóne ápe ya undíke, vo'oku tumúneke ámbeyea, ápene nê'e —kôe.
16 Ukeâti neko êno únatinoe koekúti apêti xokóyoke yoko itípanevo ákoti hunókoku, ápene íparaxeovike, uhá koeti ûti. Iko'ipará iko'ipara kíxoixovi. 17 Vo'oku xoko Muîse évekinovea Itukó'oviti ne páhoenovi vitúkea yane Ponóvoti Kixovókuti yútoe, itea xoko Jesus Kristu évekinovea ne hána'iti seánakovi koáne ne uhá koeti kaná'uti kixovókuti ukeâti xokóyoke. 18 Ako ápahuina xâne noíxoti Itukó'oviti, itea enepone Xe'éxa, ákoti po'ínu, enepone koati kuteátine Itukó'oviti, Há'a, énomone kouhápu'ikinovi koeku Itukó'oviti.
Koeku yuhó'inoa Xuaum Mbátita neko pahoéti xokóyoke
Mt 3.1; Mk 1.1; Lk 3.2-3
19 Yoko ápe páhoe payásotihiko jûdeu ya Njeruzálem xoko Xuaum Mbátita. Enepone pahoétihiko, aínovo sasedóti, inuxínoti jûdeu hó'eke, yoko levíta, enepohikone huvo'óxoti sasedótihiko ítukeke. Hara kixóponohiko Xuâum:
—Kuti îti?
20 Ina exókova Xuâum. Ako hé'ana'uxinapa. Hara kíxoahiko:
—Haina ûndi ne Mésiya, páhoe Itukó'oviti koíteovo xâne —kíxoanehiko.
21 Ina kixopâmaka pahoétihiko:
—Kutí'ikopo îti? Itímea Îliya, enepone koyúhoti emo'u Itukó'oviti mekúke?
—Áko'o —kíxoanehiko Xuâum.
Ina koepóhikomaka:
—Ití'ikopomea neko porófeta koyúhoti emo'u Itukó'oviti, kúxone ûti símeamo?
Yane hara kixópahikomaka Xuâum:
—Haina ûndi nê'e.
22 Ina kixopâmaka pahoétihiko:
—Yokóyuhoinoveakopo itukóvotiye îti motovâti ápeyea yuhópinoa ûti ne pahukó'oviti. Kutí'ikopo keyúhoinovi itukóvotiye îti?
23 Ina yumopâ Xuâum:
—“Énomone ûndi ne kohonókoti emó'u ya mêum ákoti apêti xapa xâne kamokénoponoati, enepone koêti: Kéyuseapa ne kixeku itíkivo, perexoâti oxéne ne Vúnae itúkea ítuke xepákukenoe” koêti —kíxoanehiko Xuâum, kuteâti koeku yútoeke porofeta Izâiya mekúke. Izâiya 40.3
24 Yóko'o neko pahoétihiko epemó'ikoponoti Xuâum, aínovo farîzeu, enepohikone yuixóvoti hókea yútoe Muîse.
25 Ina kixo'íkohikomaka Xuâum:
—Ná'ikopo koeti yáhikino xâne iháke Itukó'oviti enepo hákoti itukovo iti Mésiya, simóya Îliya, simóyamaka neko porófeta koyúhoti emo'u Itukó'oviti, enepone kúxone ûti símeamo?
26 Ina yumopâhiko Xuâum:
—Kaná'uti ánjikea ya úne, itea anêkone xapa xâne kîrivokoevo âvoti yexâ. 27 Harakénemo ingénepoke. Muhíkova anjí'okeova ngúxeinoa imo perékatana, ako omóndokea —kíxoane.
28 Yoko yaneko ápeyeaku neko koekútihiko, hane óvoheixo ne Xuâum poixô'oke húveona Njôrdaum ya Mbétanea xoko áhikoku.
Íhokokono xe'exa su'ûso ne Jesus, ikó'iparaxeokonoke Itukó'oviti
Mt 3.11; Mk 1.10; Lk 3.22
29 Poéha káxe ikénepo, noíxoane Xuâum ne Jesus keno'ókinoati, ina kôe:
—Yokómomanoe rakene páhoenovi Itukó'oviti kotúyopea pahúnevo xâne yara kúveu mêum, kuteâtimaka koeku xe'exa su'ûso isoéti, ikó'iparaxokonoke Itukó'oviti, ésa'i itúyopea pahunévoti.
30 Énomone ngíxone râ'a yaneko ngoyuhó'inopeanoe ápeyeamo keno'ókoti ingénepoke koati teyonéti ya undíke, vo'oku tumúneke ámbeyea, ápene nê'e. 31 Muhíkova ûndi, ako énja itukóvotiye yanekôyoke, itea nzimínoti ánjikea ya úne maka éxane íhae Izarâe itukóvotiye —koéne.
Koyûho ne Xuaum Mbátita xapa xâne
Mt 3.13-17; Mk 1.9-11; Lk 3.21-22
32 Ina koyuhoâ'ikomaka Xuâum koêku ne noíxone yanekôyoke. Hara kôe:
—Noínjoane ne Sasá'iti Omíxone Itukó'oviti ukeâti vanúke kutí koeti kurûte evesékoati xokóyoke rakene hóyeno. Yoko ovo'ó koáne, ákone ipúhikapea. 33 Avo énja itukóvotiye yanekôyoke, itea hara kixónu Itukó'oviti, enepone pahukónuti ánjikea ya úne: “Neixoâtimo ne Sasá'iti Omínjone evésekea xoko hóyeno, epó'oxo ákonemo ipúhikapea. Énomonemo ahíko xâne haînati ya úne, itea ya xunákoke Sasá'iti Omínjone kuteâti yunzó'inopi” kixónu Itukó'oviti. 34 Yoko koati noinjoâti yanekôyoke. Hukinóvoti ngoyúhoyea itúkeovo koati Xe'exa Itukó'oviti rakene hóyeno —kíxoanehiko Xuâum.
Inúxotihiko hokoâti ra Jesus
35 Poéhapoa káxe ikéne, kahá'inepoane Xuâum ne pi'âti íhikauhiko. 36 Yane noíke'exonehiko Jesus yâtike, ina kôe ne Xuâum:
—Yokómomanoe ratike páhoenovi Itukó'oviti. Koati kuteâti xe'exa su'ûso isoéti nê'e, ikó'iparaxokonoke Itukó'oviti motovâti itúyopea pahunévoti —koéne.
37 Úkeanehiko hokôpo Jesus neko pi'âti íhikau Xuâum kameáne neko yûho. 38 Ina na'akénexovo ne Jesus koane noíxea neko pi'âti keno'ókoti ikéneke. Yane hara kíxoa:
—Kuti kehá'anoe?
Ina kixoáhiko:
—Na yóvo Rabí? —kíxoanehiko. (Yoko ihíkaxoti koêti ne Râbi koêti.)
39 Ina yumopâ Jesus:
—Kiná'aka ingéneke, neíxapana óvongu —kíxoanehiko.
Yane xanépoane komomóponeati óvoku. Ôvanehiko óvokuke yaneko káxe vo'oku yé'exeovone koáturu ôra ya kiyakáxe.
40 Yoko Ándere, po'inu Simaum Pêturu itukóvo póhuti yane pi'âti hokópoti Jesus yaneko kámeaku Xuâum koyuhó'iyeati koêku. 41 Inúxotike, opósikoponoa Ándere ne Símaum, enepone koati po'ínu. Inixóponoane, hara kíxoa:
—Vínixoponoane ne Mésiya —kíxoane. (Yoko enepone Mésiya koêti, kuteátine Kristu koêti, enepone páhoe Itukó'oviti koíteovo xâne koêti.)
42 Úkeane omâ Ándere neko koati po'ínu xoko Jesus. Noixoâne Jesus ne Símaum, hara kíxoa:
—Iti Símaum, xé'a Xuâum. Séfa kéhaponemo —kíxoane Jesus. (Yoko enepone Séfa yoko Pêturu koêti, póhutine kixó'ekone. Aínovo kixo'êkoti mopôi.)
Ihaxíko Filípi yoko Natanâe ne Jesus
43 Poéhapoa káxe ikéne, koúsokovone Jesus yóneamo ya Ngalíleya. Yane tokópone Filípi, ina kixôa Jesus:
—Kiná'aka ingéneke —kíxoane.
44 Yoko pitivóko koéhati Mbetâsaida úkea ne Filípi, úkeakumaka Ándere yoko Pêturu. 45 Ina oposíkoa Filípi ne Natanâe. Inixóponoane, hara kíxoa:
—Tokópane ûti ne hóyeno kíxone Muîse ya Ponóvotike Kixovókuti yútoeke, enepone kíxonemaka ne po'ínuhiko koyúhoti emo'u Itukó'oviti mekúke. Énomone ne Jesus íhae Nazâre, xé'a Yûse.
46 Ina kixôa Natanâe:
—Na kixoâtiye ápeyea únati koekúti ukeâti Nazâre?
Itea hara kíxoane Filípi:
—Hingá, naíxapana ûti —kíxoane.
47 Noixoâne Jesus yé'exeane ne Natanâe, hara kôe vo'ókuke:
—Yokómoma rakene hóyeno. Koati itípakovoti izaraelíta nê'e. Ákomaka ítukaheapu. Koati ponóvoti ne uhá koeti kixoku itúkeovo —koéne.
48 Ina kixôa Natanâe:
—Na yéxinu?
—Tumúneke iháxikoponeopi Filípi, noínjopine xoko yóvoheixoku opékuke ne xuve fîgu —kíxoane Jesus.
49 Ina kixôa Natanâe:
—Ihikaxotí, iti Xe'exa Itukó'oviti. Iti natina ûti, uti íhae Izarâe —kíxoane.
50 Ina kixôa Jesus:
—Vo'oku ngoyúhoinopi noínjeopi opékuke ne xuve fîgu, ene kutí'inoke kitipónuti? Koati neíxotikomo koekúti hána'iti yarâ'a —kíxoane.
51 Ina kixoá'ikomaka:
—Koati emo'úti ra yunzó'inopinoe, ivévaka: Neixoâtimo ne vanúke imíhe'okea, koánemaka ne ánjuhiko íhae vanúke, enepohikone ovoxe Itukó'oviti koeku ahíkuxeovonumo yána vanúke koane evésekinonumo, undi íhae vanúke ikútipasikoponovoti xâne —kíxoanehiko Jesus.