GEN 1:1 Godi nou na-imidirotiti keba ia keba ia tau ato nedi moro ro nou tato ie. Imese namabu sirio nou ro gisioidiro.
GEN 1:2 Keba se obo damo ro imidirotiti duwoduwo ato, goto obo ro ta-gahidimai. Goto mea sosoro ereredea pua. Godi nou simara huhuame ro goworohuti obo ohu ato.
GEN 1:3 Keba saiki ato Godi ro nou gisioidiro. Godi ro iato gutura, ‘Woroworo mereredea!’
GEN 1:4 Woroworo iato aise gereredea. Woroworo Godi ro na-gowea, nou kamade aise goi. Iato nou ro woroworo ra duwoduwo ra aise gihodowa-ma.
GEN 1:5 Woroworo nou ro saiki to gapoi, duwoduwo nou ro duwo to gapoi. Taie, duwo na-garagare iato kowaroho ro gereredea.
GEN 1:6 Ina ata saiki ato Godi ro nou gisioidiro, ina nou ro iato gutura, ‘Ata nakomu modoro-ro obo apepea ri.’
GEN 1:7 Turi bobo iato gereredea obo iato gapepea, sapuwo obo ohu ato gowamo, sapuwo obo sopu ato gowamo.
GEN 1:8 Turi bobo ohu ato Godi ro toboro to gapoi. Taie, duwo na-garagare, iato kowaroho ro gereredea.
GEN 1:9 Ina ata saiki ato Godi ro nou gisioidiro, nou iato gutura, ‘Maumo obo maradabuti kaupoti moro to, goto kereredea sapuwo to.’ Taie, aise gororosioidiro.
GEN 1:10 Goto Godi ro duriomoro to gapoi, obo nou ro buru oromo to gapoi. Iato nou na-giraroweauti, kamade aise goi.
GEN 1:11 Ina nou iato gutura, ‘Ota daro sugamuso simara iopu mutu mosuwoduti-mo!’
GEN 1:12 Taie erere ota aise gosuwoduti-rimo simara iopu mutu. Nou na-giraroweauti, nou kamade aise goi.
GEN 1:13 Taie, duwo na-garagare iato kowaroho ro gereredea.
GEN 1:14 Ina Godi ro nou gisioidiro, nou ro iato gutura, ‘Ohu ato pina mereredea-mo, saiki ato imewiti na ina duwo ato imewiti na duriomoro woroworo sapuwo to. Nedi pina ro amadimi-imewiautiti-ri urubia umoro sapuwo to amia saiki na-woroporeai-dumo ina amia saiki kitamuai, tanaro ibo amadimo-ororosioidiro-ri.’ Taie ibose aise gororosioidiro-rimo.
GEN 1:16 Godi ro ibo gisioidiro-ma saiki ra sogomi ra, saiki ato daro duwo ato imewiti na ie, ibose kiboni iato gisioidiro.
GEN 1:17 Godi ro a-giedea nedi pina ro toboro ato duriomoro kemewiti sapuwo to,
GEN 1:18 nou ro saiki na-gedea saiki ato imewiti na ie, sogomi ra kiboni ra duwo ato imewiti na ie. Nou na-giraroweauti, nou kamade aise goi.
GEN 1:19 Taie, duwo na-garagare, kowaroho ro gereredea.
GEN 1:20 Ina ata saiki ato Godi ro nou gisioidiro. Nou ro iato gutura, ‘Obo ato koroho namabu imese mororosioidiro-mo, ina pawa morowadaudiro-mo duriomoro ohu ato.’
GEN 1:21 Nou ro ibose to gisioidiro imese sirio keremiro namabu, idaibo awawo, kainakaina, obo maumo ato na-oroho-dumo, imese sirio tamu ra mutu namabu nou ro gisioidiro. Nou na-giraroweauti, kamade aise goi.
GEN 1:22 Godi ro korosa iato gimia ibo ‘Imese namabu obo ato na-oroho-dumo, tamu mutu namabu duriomoro ohu ato na-oroho-dumo ba-dararasomai-mo sirio ba-doi-mo obo ato ina duriomoro ato.’
GEN 1:23 Taie, duwo na-garagare, iato kowaroho ro gereredea.
GEN 1:24 Ina ata saiki ato nou ro nou gisioidiro. Nou iato gutura, ‘Goto ato koroho erere namabu mororosioidiro-mo, serawo namabu, serawo tato namabu, kainakaina, awawo, ina ba-darasomai-mo atu sosoro.’ Iato aise gororosioidiro-rimo.
GEN 1:25 Godi ro ibo gisioidiro serawo namabu, serawo tato namabu, kainakaina awawo neio kararasomai sapuwo to. Nou na-giraroweauti, kamade aise goi.
GEN 1:26 Ina Godi iato gutura, ‘Urubia misioidiro-birimo neibi ia sosoro, neio ro amadimi-iauri-ri nakere, pawa, serawo tato namabu, kainakaina namabu, awawo namabu daro imese duriomoro.’
GEN 1:27 Godi ro ibo gisioidiro urubia nou ia sosoro, upi dubu.
GEN 1:28 Godi ro korosa iato gimia ibo, ‘Ba-dararasomai-mo sirio ba-doi-mo imese duriomoro ato, iato ba-dirahidimai-mo. Nakere, pawa, imese sirio keremiro namabu goto ato na-woroho-dumo nio ro ba-demeauri-rimo.’
GEN 1:29 Ina Godi ro urubia aboto ibo, ‘Nio mo ro ta-nimesioidiro imese ota iopu sirio ina sugamuso rudo na-wosuduti-dumo iopu sirio idaibo kono araiso kiho sapuwo to, ba-diho-mo!
GEN 1:30 Imese goto ato koroho namabu pawa mutu neio ro kiho sapuwo to, mo ro gigasi puara ta-nimesioidiro.’ Ina ibose aise gororosioidiro-rimo,
GEN 1:31 Godi iato na-giraroweauti nou ro kisioidiro namabu na-giwia, nou auna kamade goi. Taie 6 saiki na-goroporeai-rimo,
GEN 2:1 nou ro nou gisioidiro idaibo toboro duriomoro imese namabu sirio ibo gisioidiro, taie aise giporeai.
GEN 2:2 Duwo na-garagare, ata kowaroho na-gowaroho nou a-gomidiro, ata nakomu ata nou ro osioidiro pua.
GEN 2:3 Iedi saiki ro Godi ro korosa nato gomia ina tarena to gapoi, mabu nedi saiki ro nou nato gomidiro namabu na-giporeai.
GEN 2:4 Imese sirio namabu patu nou ro na-gisioidiro nou totomu e. Taie. Iawe Godi ro duriomoro toboro imese namabu sirio na-gisioidiro,
GEN 2:5 ota sugamuso mutu osuwoduti pua goto rido. Goto ia se gowamo daroho nou ro emeiriai pua nedi goto ro nouto, ata dubu tato ie goto odi na.
GEN 2:6 Obo abere madawa sosoro maumo rido na-wiouriotiti-ro duriomoro papamo nou ro owaititi.
GEN 2:7 Iawe Godi ro goto na-gaudai urubia dubu nouto gosioidiro. Nou ro huhuame punugo goro rido iato gemuhudurai. Taie nou keremiro dubu to aise gararapoi.
GEN 2:8 Duriomoro masiro Ideni saiki boido idiawado-die, Iawe Godi ro pari nato gosioidiro. Nou ro urubia dubu na-gosioidiro ina iato gowomi iedi pari ro nou ato.
GEN 2:9 Iawe Godi ro ota ta-gibouti, ina meamea ota iopu iato gisuwoduti-rimo ihona. Pari turi ato Iawe Godi ro ta-garo ata ota, nedi ota iopu ro keremiro imio nari kiho ato, ibose ata ota ta-garo, nedi ota iopu ro umoro kimio sapuwo to kiho ato, mea na nou beda sosoro ra, ubauba beda sosoro ra.
GEN 2:10 Gowo obo owahautiti-ro Ideni pari ato pari namabu nou ro iwaititi pupuwo kisuwoduti sapuwo to. Nodi gowo ro noudo Ideni pari na-gorohodorai 4 oromo nato giwameuti.
GEN 2:11 Keba oromo masiro Pisoni, Habira duriomoro nou ro gemowagegediro-ro iato edi moro ro nato meamea gorodi tiamo.
GEN 2:12 Iedi gorodi ro meamea agoago nadi sosoro ie. Ina mea nibo dehoro iato tiamo, ibose auna wisa nadi onikisi iato tiamo.
GEN 2:13 Ata oromo masiro Gihoni, Kusi duriomoro nou ro gemowagegeidiro.
GEN 2:14 Ata oromo masiro Tigirisi, Asiria duriomoro rudo ororuwotiti-die saiki boido idiawado-die, ata oromo masiro owamo ibo Iupereitisi.
GEN 2:15 Urubia dubu Iawe Godi ro a-gowomi Ideni ato iedi pari ro mea mino to iauri ri.
GEN 2:16 Iawe Godi ro umoro owera iato garo urubia dubu aboto, ‘Ba-dihotiti beda mutu ota iopu ra na-orowotoi pari ato,
GEN 2:17 kaupoti oro umoro komia ota iopu meana ra ubauba ra sapuwo to oro ro ouho ate! Oro ro nama-ouho-ri oro ama-araburai-ri!’
GEN 2:18 Iawe Godi nou na-gimaragoidiro urubia dubu nou ro na-gosioidiro, nou ro ibo, ‘Nou nakara se komidiro modobo pua. Mo ro komidiro boinana anama-emesioidiro-ri, nou mea se kowarebai sapuwo to.’
GEN 2:19 Taie, nou ro iato ta-gisioidiro amia namabu sirio idaibo pawa, ina tumu namabu mutu. Nou ro iato gemowawuti urubia dubu, nou ro masiro imio ri. Taie, urubia dubu ro iato giasoro masiro to.
GEN 2:20 Nimo abora nouto niasoro-dumo nou ro kimio masiro to. Nou na-gimaragoidiro nou mea se kowarebai boinana potoro ie.
GEN 2:21 Taie, Iawe Godi ro urubia dubu maumo norou iato gowotodai. Nou maumo norou korobu maumo ato dadaru iopu nato gowagare-ro ina takamai iato gematorai,
GEN 2:22 urubia orobo neito gosioidiro. Nou ro kosioidiro na-goporeai nou ro aise gemowawea urubia dubu. Orobo urubia dubu ro na-gowea, nou kamade aise goi.
GEN 2:23 Nou ro ibo, ‘Nou e! Nou mo boinana ie, nou mo aboudo osioidiro, mo sosoro ie, ina nou rie mo ro orobo to kapoi.’
GEN 2:24 Taie, nou rie nimo abora nou nemodohodai-dumo mere ro orobo na-wedea nou simara mamu ra abera ra kimeserai-ma ie nou orobo mutu karadabuai ie neitiro kaupoti aise koi ie.
GEN 2:25 Dubu ra orobo ra neitiro porose se wimidiro-do, neitiro siripo tato ie.
GEN 3:1 Iawe Godi ro imese tumu namabu patu gisioidiro, kaupoti bagawe nou auna karasaubuti ie. Taie, iato bagawe ro urubia orobo aboto ibo, ‘Godi ro morobise a-gutura ra nitiro aboto ota iopu iho ate na-worowotoi nedi pari ro nato?’
GEN 3:2 Bagawe iato gemowameai orobo ro, ‘Godi ro ta-nimapoi-ma imese ota iopu iho ri,
GEN 3:3 kaupoti nou ro a-gutura ibo, “Nitiro ro ouho ate odio ota iopu ro na-wotoi pari turi ato, ina owasomai ate mabu nitiro pamo amado-owea-ri.”’
GEN 3:4 Bagawe ro iato gutura iedi orobo ro nou aboto, ‘Karasaubuti owera ie! Nitiro orowaburai-ri pua.
GEN 3:5 Godi umoro ie oro ro ota iopu nama-ouho-ri, iedi ota ro noudo oro umoro ama-iamotiti-ri meana ra ubauba ra, oro Godi sosoro ama-imidiro-ri!’
GEN 3:6 Ota orobo ro na-giauri meana ia se gotoi, ina ota iopu nou ro na-giauri giropu se giauri na-gorowotoi kiho aboto, ina nou kimaragoidiro to, ‘Mo ro nama-ouho-ri, mo kimaragoidiro mea se ama-iamo-ri eputa ato.’ Taie, nou ro ota iopu na-godohai-ro iato gouho, sapuwo uramu gomia ina nou ro aise gouho.
GEN 3:7 Neitiro ota iopu kiho na-giporeai-rido, iato neitiro umoro nato goi-rido neitiro porose se na-gotoi-rido, iato neitiro ro awawo puara na-gidabuti-rido ina iato giwaruwoidiro-rido, taie aise giroiti-rido.
GEN 3:8 Adimo sapuwo to Iawe Godi koroho diamo na-girorowai-rido pari ato, iato neitiro aise goropirua-rido ota mabu to.
GEN 3:9 Iawe Godi ro iato gorumai, ‘Urubia dubu, oro boira?’
GEN 3:10 Urubia dubu ro ibo ‘Mo nou e, oro ta-nemororowai sairo diamo mo tere ri nou ri noropirowa-die oro aboudo, mabu mo porose se ie.’
GEN 3:11 ‘Umoro bida sosoro to oi porose se? Mo ro ta-nemowapotai oro, nedi ota iopu ro oro ro ouho ate. Mo sabi oro ro ta-wesebea.’
GEN 3:12 ‘Odio orobo ro oro ro na-gowomi mo abato, nou ro odohai-die ota iopu, mo nou ro nomia-die ina mo ro nato nouho.’
GEN 3:13 Ina Iawe Godi ro ibo orobo aboto, ‘Oro ro otou ri osioidiro?’ Orobo ro ibo, ‘Mo bagawe ro nasaubuti, mo ro ouho ri.’
GEN 3:14 Ina Iawe Godi ro a-gutura bagawe aboto, ‘Oro ro gosioidiro nedi tanaro ro. Oro mo ro ubauba anama-iwai-ri ibo oro sirio sairo ra tu ra to koroho namabu patu neio ro amadimo-otuti-ri, oro nakara se niro to ama-iromudodirotiti-ri, eputa ama-oworohuti-ri goto momoso maumo ato, nedi momoso ro nou ama-ihotiti-ri.
GEN 3:15 Oro urubia orobo mutu amadi-irohoiotiti-ri. Oro aramio urubia orobo aramio mutu neio amadimi-irorohoiotiti-ri. Urubia mere ro oro ama-adotiti-ri eputa ato, ina oro ro ama-iagege-ri obonupu ato. Nou se ie.’
GEN 3:16 Ina Godi ro orobo aboto iato gutura ibo, ‘Oro niro mutu komidiro ato, oro temeteme ama-iauri-ri, ibose kirotuti ato, auna ia temeteme ama-iwaibia-ri. Oro ubi ie uramu oro ro kiauri, kaupoti oro uramu ro ama-adohotiti-ri. Nou se ie.’
GEN 3:17 Godi uramu aboto iato gerewesegerai nou ro ibo nou aboto, ‘Oro a-nomia auna woko nou ama-isioidirotiti-ri temeteme mutu mibo mutu, goto ubauba ta-nowai mabu oro orobo owera girorowai ina iato gosioidiro. Mo ro edio sabi ro na-nemedea ota iopu sapuwo to oro ro imaragoidiro pua. Oro ohona ama-iosoratiti-ri kahanekahane sebesebe mutu.
GEN 3:18 Amia pari namabu ubauba se amadimi-isuwoduti-ri oro ro kiho aboto, ina sugamuso kumabo ununu ota neio amadimi-isuwoduti-ri,
GEN 3:19 oro keremiro neito ama-owaboi-ri bagea ohona kiho. Oro goto to ama-orowameai-ri mo ro boido nosioidiro. Nou se ie.’
GEN 3:20 Urubia dubu nou masiro Adam. Adam ro orobo masiro a-gomia Ibi, ibo owamo Keremiro, nou imese urubia mamu e.
GEN 3:21 Iawe Godi ro uramu ra orobo ra turumau sosoro takamai nou giwori-ma.
GEN 3:22 Neitiro nou ro na-giauri-ma nou ia sosoro ie, nou ro ibo, ‘Neitiro umoro ta-woi-do meana ra ubauba ra sapuwo to. Neitiro modobo pua iedi keremiro ota iopu ro ina kouho aboto, mabu neitiro umoro ta-woi-do ubauba ra meana ra. Nedi ota iopu ro neitiro ro namado-ouho-ri, neitiro orowaburai-ri pua.’
GEN 3:23 Taie, nou ro ibo uramu ato, ‘Oro ro ama-isioidiro-ri awawo woko idaibo namabu kibouti, ina ohona kiosora.’ Ina neitiro ro Godi sabi owera a-gesebea-rido ota iopu neitiro ro na-gouho-rido, ina Godi ro noudo giwagare-ma iedi mea duriomoro ro neido. Neitiro imese gou-rido Ideni rudo.
GEN 3:24 Ina Iawe Godi ro saiki boido idiawado-die pupuwo ia urio iato giwotobowa, neitiro nouto giwasiai-ma, ito korowameai modobo pua. Iato nou ro a-gedea giri era sosoro irewaretiti sapusapuwo, keremiro ota gabo kowasiai aboto.
GEN 4:1 Uramu ra orobo ra Ideni pari rudo na-garagare-rido, a-wimidiro-do womu tato orobo niro ti-gowea, taie na-goroto dubu mere ie. Ina Ibi ro masiro a-giduti Keina. Nou ro ibo, ‘Iawe korowarebai ato mo ro dubu mere ta-noroto, nou masiro Keina.’
GEN 4:2 Ina ibo gomidiro-rido, ata mere ti-gowea-rido, nou masiro Eiboro. Neitiro edio tau ro nato auna ta-goi-rido. Eiboro nou sipisipi kimowotoi dubu e, Keina nou pari kisioidiro dubu e.
GEN 4:3 Saro rudo Keina ro amia pari ohona na-giwou Iawe aboto iaiwai ri,
GEN 4:4 Eiboro ibose ti-gowou keba koroto sipisipi dao gebari kasawi mutu Iawe aboto iaiwai ri, iato neitiro Iawe aise gemowabu-rido. Iawe auna se a-gimaragoidiro Eiboro aboto nou sipisipi dao mutu,
GEN 4:5 Keina iedi pari ohona ro nou mutu Godi auna se imaragoidiro pua. Saro rudo Keina nou sosoro woidomari ubauba ta-goi-rimo, punugo ta-garauduti serawo ri.
GEN 4:6 Iawe ro a-gutura Keina aboto, ‘Oro etou serawo ri ra, etou ri irarowo ubauba idomari to.
GEN 4:7 Oro ro meana kosioidiro ato, oro mo do ie, kaupoti oro ubauba kimaragoidiro na-iamo eputa ato, oro ro kemowabeouti modobo ie, ibo kutura, “Marasio!”’
GEN 4:8 Keina ro iato gutura neama aboto, ‘Dou-ro neitiro iodori-ma rie gawagogo to.’ Iato neitiro imese giodori-ma gawagogo to. Taie, Keina na-gapimaidiro neama Eiboro aboto nou ro aise gopia.
GEN 4:9 Iato Iawe ro ibo, ‘Keina, oro neama boira?’ Keina ro iato gutura, ‘O, mo umoro pua, mo woko pua nou kiauri.’
GEN 4:10 Iawe ro a-gutura, ‘Oro ro etou ri opia? Goto ato oro neama karima tiamo. Karima ro aro-die mo aboto, “Mo naramu ro nesuai.”
GEN 4:11 Goto oro neama karima ro ta-worobai, nou rie odio goto ro pari namabu mea se isuwoduti-ri pua oro ro kibouti ato. Oro koroho kawa ama-irohotiti-ri ata moro to kou, ina ata moro to kou.’
GEN 4:13 Keina ro a-gutura, ‘Iawe, nedi tanaro ro imese koko ia ie mo aboto.
GEN 4:14 Mo pari kisioidiro woko aboudo oro ro a-nowatateai-die, ina ibose mo oro aboudo a-nowatateai-die. Mo koroho kawa anama-irohotiti-ri, ata moro to ina ata moro to. Mo etu ro kowea ra, nou ro mo kopia ie.’
GEN 4:15 Iawe ro ibo Keina aboto, ‘Ibo pua! Oro etu ro kopia ra, 7 tau to wisa mo ro kowameai ie nou aboto.’ Iato Iawe ro isabuna sosoro aise gemedea Keina durupi ato, urubia umoro sapuwo to ibo nou modobo pua kopia.
GEN 4:16 Keina Iawe aboudo a-garatateai ata moro to, masiro Kororosuwo duriomoro. Nou a-wimidiro saiki boido idiawado-die.
GEN 4:17 Nou ro dubu mere garasomai nou masiro a-giduti Inoki to. Ina iato nou ro auna sabowa gosioidiro, nou ro sabowa masiro a-giduti keba mere masiro to Inoki.
GEN 4:18 Neibi ibo wimidirotiti-bimo ina Inoki ro mere nato garasomai masiro Iradi. Iradi auna na-goi nou ro a-garasomai Mehudere. Mehudere auna na-goi nou ro a-garasomai Metusere. Metusere na-wimidiro auna na-goi, nou ro a-garasomai Rameke. Keina merebusere aramio mutu neio ibo wirowomidiro iedi duriomoro ro iato.
GEN 4:19 Rameke ro netewa teibo orobo teibo giedea-ma, Ada ra Sira ra. Nou ro keba orobo ato netewa teibo dubu mere teibo girasomai-ma. Keba mere masiro Iabara, nou keba dubu e parai moto keremari, ibose keba dubu e sipisipi burumukau mutu kimowotoi ie.
GEN 4:21 Neama masiro Iubara, nou keba mere ie ugeuge kisioidiro, iato kiourio ie.
GEN 4:22 Ina Rameke ro saro orobo ato mere ra besere ra girasomai-ma. Mere masiro Tubara-Keina, nou koko namabu wisioidirotiti idaibo kabi, giri, emowa, turuko. Besere masiro Nama.
GEN 4:23 Neibi na-wimidiro-bimo Rameke ro a-gutura ibo, ‘Ada, Sira, mo owera dirowidiro-rido! Mo ro ta-nopia orio mere, mo keba se nou ro naudurai-die.
GEN 4:24 Keina wisa auna ie, idaibo 7 tau to kowame ie. Mo arua urubia ro kopia ato mo wisa auna ia ie, idaibo 77 tau to kowame ie. Nou se ie.’
GEN 4:25 Adam ra orobo ra na-wimidiro-do, Keina ro Eiboro na-gesuai, ina Adam ro iato garasomai ata dubu mere Eiboro bobo gemodomorea. Ibi ro nedi mere ro masiro a-gomia Seti. Ina Ibi ro iato gutura ibo, ‘Godi ro ta-nomia-ro ata mere Eiboro bobo ato, Keina ro na-gesuai.’
GEN 4:26 Ina Seti auna na-goi nou ro a-garasomai dubu mere masiro Inosi. Inosi na-gomidiro, Iawe masiro kemowabu urubia ro nedi tau ro neido gatamuai-rimo.
GEN 5:1 Godi ro urubia na-gisioidiro dubu ra orobo ra nou ia sosoro gisioidiro-ma, ina nou ro korosa iato gimia-ma. Nou ro urubia to giapoi-ma. Masiro sirio nou e, Adam aboudo idaibo sosoro gororuwo-ro Noa aboto.
GEN 5:3 Adam Godi ro na-gosioidiro nou ta-gomidiro 130 kisimisi to, ina iato gowea nou ia sosoro ata dubu mere, masiro Seti.
GEN 5:4 Ina iato na-gomidiro, nou ro arua merebusere nato girasomai,
GEN 5:5 nou ido garaburai 930 kisimisi ato.
GEN 5:6 Seti ta-gomidiro 105 kisimisi to, ina dubu mere iato gowea, masiro Inosi.
GEN 5:7 Ina nou na-gomidiro, nou ro nato girasomai arua merebusere,
GEN 5:8 nou ido garaburai 912 kisimisi ato.
GEN 5:9 Inosi ta-gomidiro 90 kisimisi to, ina nou ro a-garasomai dubu mere, masiro Kenan.
GEN 5:10 Ina nou na-gomidiro, nou ro nato girasomai arua merebusere,
GEN 5:11 nou ido garaburai 905 kisimisi ato.
GEN 5:12 Kenan ta-gomidiro 70 kisimisi to, ina nou ro a-garasomai dubu mere, masiro Mahararere.
GEN 5:13 Ina nou na-gomidiro, nou ro nato girasomai arua merebusere,
GEN 5:14 nou ido garaburai 910 kisimisi ato.
GEN 5:15 Mahararere ta-gomidiro 65 kisimisi to, ina nou ro a-garasomai dubu mere, masiro Iaredi.
GEN 5:16 Ina nou na-gomidiro, nou ro nato girasomai arua merebusere,
GEN 5:17 nou ido garaburai, 895 kisimisi ato.
GEN 5:18 Iaredi ta-gomidiro 162 kisimisi to, ina nou ro a-garasomai dubu mere, masiro Inoki.
GEN 5:19 Ina nou na-gomidiro, nou ro nato girasomai arua merebusere,
GEN 5:20 nou ido garaburai, 962 kisimisi ato.
GEN 5:21 Inoki ta-gomidiro 65 kisimisi to, ina iato a-garasomai dubu mere, masiro Metusara.
GEN 5:22 Inoki Godi mutu idabutititi. Ina iato na-gomidiro, nou ro iato girasomai arua merebusere,
GEN 5:23 nou a-wimidirotiti 365 kisimisi to.
GEN 5:24 Inoki Godi mutu idabutititi, iato Godi ro keremiro se gowatateai, nou araburai pua.
GEN 5:25 Metusara ta-gomidiro 187 kisimisi to, ina iato girasomai dubu mere, masiro Rameke.
GEN 5:26 Ina iato na-gomidiro, nou ro nato girasomai arua merebusere,
GEN 5:27 nou ido garaburai, 969 kisimisi ato.
GEN 5:28 Rameke na-gomidiro nou umoro ta-iamotiti Godi ro beda sosoro gedea mibo nedi sopu ro nato. Nou umoro mutu gomidiro mibo woko na-gisioidiro, idaibo ohona kiosora, nou ro dubu mere nato garasomai, 182 kisimisi ato, ina nou ro masiro a-giduti Noa to. Noa masiro Hiburu owera to owamo ibo ‘Sipere komidiro mibo tanaro patu aboudo’. Rameke ro na-gowea Noa bamuai, nou ro a-gutura ibo, ‘Nedi dubu mere ro nou ro nimo beda mibo woko maumo ato na-norowomidiro, mabu nedi sopu goto gebari ro Godi ro ubauba ta-gowai, ina nimo toutou nedi mere ro nou ro anama-iwaititi-ri.’
GEN 5:30 Ina iato na-gomidiro, nou ro nato girasomai arua merebusere,
GEN 5:31 nou ido garaburai, 777 kisimisi ato.
GEN 5:32 Noa ta-gomidiro 500 kisimisi to, ina iato girasomai-ibi netewa didi dubu mere peteibi, neibi masiro Sem, Iapeti, ina Ham.
GEN 6:1 Edi tau ro nato urubia dubu patu sirio aise goi-rimo duriomoro gabogabo ato. Meamea busere nou wirotuti-mo nedi urubia ro neio ro.
GEN 6:2 Awawo masiro urio neio ro busere meamea na-iaurititi-mo, neio ro aise iaremotiti-mo upi na ri.
GEN 6:3 Iawe ro ibo, ‘Mo kamade tato ie urubia aboto, mo edi keremiro ro neio mutu sirio tau to aise owamo-ri pua, ina noudo ie neio ro pamo samo to amadimi-iauri-ri. Neio 120 kisimisi irobo-ri pua.’
GEN 6:4 Taie, neio na-irowomidirotiti, iedi busere ro neio ro bamuai na-girotuti-rimo, awawo urubia gebarigebari to gararapoi-rimo, mabu neio abeamio awawo masiro urio ie. Taie, iedi tau ro nato edi dubu gebarigebari ro neio ro arua ubauba tanaro ta-wisioidirotiti-mo.
GEN 6:5 Iawe na-irarowotiti-ro urubia neio auna ia ubauba to irowomidirotiti, ina neio ubauba kimaragoidiro mutu irowomidirotiti. Neio edi tanaro ro nou ro na-giauri, imese auna ia ubauba ie.
GEN 6:6 Nou iato a-geremohoio urubia nou ro beda sosoro to gisioidiro, ina noudo ie nou ro ibo gutura, ‘Imese namabu sirio na-nisioidiro mo ro imese anama-ipisiamuti-ri, idaibo urubia, tumu namabu, koromudidiro namabu, ibose pawa ohu ato na-worowadaudiro.’
GEN 6:8 Ata dubu masiro Noa mea tuputupu dubu e Iawe sosoro gabo ato. Nou nakara se mea dubu e, nou Godi mutu idabutititi. Ina Noa ro girasomai-ibi netewa didi mere peteibi, neibi masiro Sem, Iapeti, Ham.
GEN 6:11 Godi sosoro gabo ato imese sirio urubia ubauba tanaro isioidirotiti-mo idaibo karado, karaberemo, urubia kiopiauti.
GEN 6:12 Ina Godi ro ta-giauri-ro iedi ubauba tanaro sirio ro nedi duriomoro ro nato.
GEN 6:13 Ina Godi ro Noa aboto nou ri gutura ibo, ‘Imese urubia na-orowomidiro nedi duriomoro ro nato, neio ro auna ia ubauba tanaro isioidirotiti-dumo, ibo pua mea mino to korowomidiro. Mo ro urubia imese anama-ipisiamuti-ri nedi duriomoro ro nato.
GEN 6:14 Noa, oro ro auna negere ota bokose pe ba-dididi meamea koko ota rido, oro simara keremiro sapuwo to. Ibi gugu sirio goro ato ba-diasiouti, ibose goro rido gomo rido bosou to ba-diadiriti.
GEN 6:15 Mo ubi ie edi ota bokose pe ro, oro ro idaibo sosoro auna negere kididi. Wamea rudo wapo to idaibo tuturu modobo ba-dodoburio 133 mita, ina boroboro sapuwo rido ata sapuwo to modobo ba-dodoburio 22 mita, ina sopu rido ohu to modobo ba-dodoburio 13 mita.
GEN 6:16 Iedi ota bokose pe ro ohu rido ba-datimai, ina katimai maumo ato sawa rido nupu rido pari sapusapuwo rido 44 sentamita pito ba-miaidiro. Sopu moto, turi moto, ohu moto ba-disioidiro. Ibose magere gomo ato ba-dosioidiro.
GEN 6:17 Mo ro auna ia abata obo anamadi-emeiriai-ri. Imese keremiro namabu patu amadimo-orowaburai-ri nedi duriomoro ro nato, kaupoti mo ro hodo anama-asaubiai-ri oro aboudo.
GEN 6:18 Oro mo ro imese nemowapotai oro mere peteibi, oro orobo, oro eteamio, nio ro amadimo-odoro-ri nedi ota bokose pe goro ro neito.
GEN 6:19 Oro ro ibose ama-iwodouti-ri orobo ra dubu ra imese beda mutu erere keremiro namabu ra, idaibo erere pawa, koromudidiro nakomu, neio keremiro sapuwo to.
GEN 6:21 Beda mutu erere ohona ra nibi ro kiho sapuwo to ba-diwoiriamuti-ro, ibose imese keremiro namabu neio ro kiho ohona ba-diwoiriamuti-ro.’
GEN 6:22 Godi ro beda owera garo-ro Noa aboto, nou ro iedi woko ro kisioidiro to aise gitamuai.
GEN 7:1 Iawe ro ibo Noa aboto, ‘Oro mo ro na-niauri, oro kaupoti mea dubu nou se ie nedi duriomoro ro nato. Oro mere peteibi upi mutu, oro orobo, oro ia ba-dodoro-bimo ota bokose pe goro to.
GEN 7:2 Oro ro kiho koroho namabu 7 upi 7 dubu ba-diwodouti, ibose oro ro kiho tato koroho namabu kaupoti orobo kaupoti dubu ba-diwodouti.
GEN 7:3 Ina beda mutu erere pawa ra ohu ato na-orowadaudiro-dumo, 7 orobo 7 dubu ba-diwodouti, neio keremiro sapuwo to.
GEN 7:4 7 saiki namadimo-oroporeai-ri mo ro auna ia daroho anamadi-emeiriai-ri, iedi daroho ro 40 saiki 40 duwo neito ama-iarotiti-ri. Beda mutu namabu sirio ra mo ro na-nisioidiro nedi duriomoro ro nato, mo ro anama-ipisiamuti-ri.’
GEN 7:5 Taie, Iawe ro beda owera garo, Noa ro aise gisioidiro.
GEN 7:6 600 kisimisi na-gorobai Noa auna ia abata ro nato gowea.
GEN 7:7 Noa, nou orobo, mere peteibi, upi mutu, neibi ota bokose pe goro to aise godoro-birimo, neibi abata ro kiopia-ibi rie.
GEN 7:8 Imese koroho namabu, idaibo kiho namabu, kiho tato namabu, beda mutu pawa ra, koromudidiro namabu goto ato na-oroho-dumo,
GEN 7:9 neio orobo ra dubu ra netewa netewa se goroho-rimo Noa aboto, taie nou ro ota bokose pe goro to aise giwodouti.
GEN 7:10 7 saiki na-goroporeai-rimo, ina ata sogomi na-gohau-ro,
GEN 7:11 17 saiki ato edi kisimisi ro nato Noa 600 kisimisi ro nato na-gorobai, auna abata obo sopu rudo gioro-ro, ibose auna daroho toboro rudo gororuwo-ro.
GEN 7:12 Daroho a-wiarotiti duwo saiki womu tato 40 saiki ti-goroporeai-rimo.
GEN 7:13 Daroho ido amadi-ou-ri, kebase Noa, nou orobo, mere peteibi Sem Iapeti Ham, neibi upi mutu ta-godoro-birimo ota bokose pe goro to.
GEN 7:14 Nou ro ibose ta-giwodouti serawo namabu, serawo tato namabu, tu ra sairo ra to na-woroho-dumo, na-wererepedu-dumo, niro to goto ato na-woromudidiro-dumo. Ibose tamu ra mutu namabu idaibo pawa upi ra dubu ra nou ro ta-giwodouti. Noa ro imese namabu kiwodouti to na-giporeai, taie nou saro rido Iawe ro magere aise gemopai.
GEN 7:17 40 saiki obo neito wiorotiti-ro, imese ibo wiorotiti-ro ota bokose pe na-gowoubua, iato nou aise gowadaudiro. Obo ibo wiorotiti imese imese ota mau ti-gimopai, ibo wioro-ro podo ti-gimopai, womu tato podo kiokio 7 mita obo maumo ato giamo.
GEN 7:21 Taie, urubia sirio, beda mutu namabu sirio ra sairo to na-woroho-dumo, na-werepedu-dumo, na-woromudidiro-dumo pawa ohu ato na-worowadaudiro-dumo, obo ro aise giopiauti. Ata nakomu ata ro owea pua keremiro nedi sopu duriomoro ro nato, mabu Godi nou tau se ta-giedea kimaragoidiro nedi sopu duriomoro nou ro ubauba kowai aboto. Noa nou se ie kaupoti dubu nou beda urubia mutu godoro ota bokose pe goro to, neio ro se giwia-rimo keremiro.
GEN 7:24 Ina ibo pua obo samo to komiodoi, aise wimidirotiti womu tato 150 saiki na-goroporeai-rimo.
GEN 8:1 Godi ro woki imati-ibi pua beda urubia ra Noa mutu ota bokose pe goro ato na-gomidiro-bimo, neibi nou ro aise gimaragoidiro-ibi, mabu beda mutu tumu namabu ra, serawo namabu, serawo tato namabu nou ro ta-giwodouti, neio Noa mutu gorowomidiro ota bokose pe goro ato. Godi nou na-gimaragoidiro, iato nou ro auna ia gawia iato gemeiriai-ro, edi gawia ro na-gihudurai-ro, obo nou ro aise gowiodoi.
GEN 8:2 Beda mutu obo sosu ro wiroruwoidirotiti-mo goto goro rudo, imese aise goroputi-rimo, iroruwo pua. Iedi tau ro nato ata daroho bubu tato ie, toboro mea se gowamo.
GEN 8:3 150 saiki na-goroporeai-rimo, duriomoro obo ro a-gomioduti, ibo womiodoititi imese,
GEN 8:4 womu tato 17 saiki ro na-gorobai, 7 sogomi ato, taie ota bokose pe aise garakoko sopu ato. Ata duriomoro masiro Ararata nou nato aise gorotomai.
GEN 8:5 Obo aise womiodoititi imese imese, womu tato keba saiki 10 sogomi ato na-gorobai Noa ro nato giwia podo na-giwaroho-ro.
GEN 8:6 Taie Noa 40 saiki ibo wibodorotiti womu tato ti-goroporeai-rimo, nou ro garegare pawa gebari iato gemeiriai pito goro rudo. Iedi garagare pawa gebari ro beda korowameai ra, imese moro to godau.
GEN 8:8 Ina ibo wimidiro, dumu pawa iato gemeiriai. Nou ro na-gemeiriai edi pawa ro komi moro egea se giosora, aise gorowameai-ro, obo auna se gomidiro, taie Noa ro aise gorobai.
GEN 8:10 Ina amia saiki ibo gibodoro ti-goroporeai-rimo, ina natara na dumu iato gemeiriai,
GEN 8:11 iedi dumu ro saiki tuturu ta-gorohowado-ro, adimo ia nato gorowameai-ro ota puara se gosumudiro-ro. Noa umoro nato goi ibo obo ta-omiodoi.
GEN 8:12 Ina ibo ina natara na dumu iato gemeiriai, iedi dumu ro imese moro to godau, beda korowameai ra.
GEN 8:13 Omona ia saiki ato Noa ro keba sogomi na-gatamuai, nou iedi tau ro nato 601 kisimisi nato gorobai, nou iato na-giraroweauti pito rido, obo imese ta-gomiodoi duriomoro rido.
GEN 8:14 Taie, nou ibo wimidirotiti ata sogomi ti-gosuwoidiro-ro, ina 27 saiki ato obo imese potoro ia ie, ta-goroporeai, sopu ato ata obo ata omidiro pua.
GEN 8:15 Taie, Godi ro ibo nou aboto,
GEN 8:16 ‘Noa, ba-diwosuruwo-ro oro orobo, mere peteibi, eteamio peteibi,
GEN 8:17 oro iedi namabu ro na-giwodouti idaibo pawa, goto ato koromudidiro namabu, tumu namabu sirio, neio mutu ba-dosuruwo-ro ota bokose pe goro rido. Obo ta-gomiodoi, oro ro ba-ditioduti, neio atu sosoro ba-mararasomai-mo duriomoro ato.’
GEN 8:18 Taie iato Noa a-gosuruwo-ro nou orobo mere peteibi upi mutu.
GEN 8:19 Nou ro beda mutu keremiro nakomu giwodouti, idaibo sairo to na-woroho-dumo, goto ato koromudidiro namabu, pawa mutu, imese keremiro nakomu neio erere se gosuwoduti-rimo ota bokose pe goro rudo.
GEN 8:20 Ina Noa ro Iawe woki emati pua, nou ro nadi aise gitomuti, meamea nakomu nou na-gieributi idaibo pawa, nadi ohu ato nou gimatowo.
GEN 8:21 Iedi nibo mea ro aise gowioro ohu to, Iawe nou ro kamade aise gowai, nibo mea na-gemaseai. Nou nakara se iato geremowagomea ibo, ‘Mo umoro ie neio domere na-gorowomidiro, neio kimaragoidiro ubauba se iamotiti. Kaupoti mo ro idaibo tanaro ina osioidiro-ri pua, duriomoro gebari mo ro opisiamuti-ri pua.
GEN 8:22 Duriomoro ibose to ama-owamotiti-ri, orio pakea kiebuti kibouti ina iato kiho ie. Iato saiki ra duwo ra korosa ra kukamo ra ama-iamotiti-ri, ina ibose gawia ra surama ra neitiro amade-eremohodowautiti-ri.’
GEN 9:1 Taie, Godi ro ibo Noa aboto ‘Oro, oro orobo, mere peteibi, neibi upi mutu, mo ro korosa niwai-ibi. Nibi merebusere sirio se ba-dirasomo-bimo, neio ro irowomidirotitiwai ri duriomoro gebari ato.
GEN 9:2 Nedi duriomoro ro nato beda mutu namabu sirio ro oroho-dumo, pawa, nakere, imese koromudidiro nakomu mutu, neio tere ri nibi aboudo amadimo-orowadaudiro-ri. Neio mo ro a-niapoi nibi aboto, nibi ro ba-diauri-bimo iedi namabu sirio ro na-woroho-dumo duriomoro ato,
GEN 9:3 nibi ro modobo ie kiho. Kebase mo ro ta-nimapoi kiho sapuwo to sopu rudo na-wisuwoduti-dumo ota iopu puara mutu, ibose abora mo ro a-niapoi karima ohona, ba-diho-mo!
GEN 9:4 Mo ro a-nimowapotai-ibi nibi karima ohona karima mutu iho mamo, sabi ie, mabu keremiro karima aboudo orobu-die.
GEN 9:5 Ibose ata mere ro na-opia, urubia mere keremiro na-emowagare, mo ro ibose wisa kowameai ie. Ina urubia dubu beda nakomu ro kopia ra, nou keremiro na-emowagare, iedi nakomu ro urubia ro keremiro ba-memowagare-mo.
GEN 9:6 Mo nakara se a-nerematiouti urubia dubu kosioidiro, ina beda dubu ro kopia ra urubia dubu, wisa na nou kopia ie.
GEN 9:7 Modobo ie nibi ro sirio merebusere kirasomo, neio ro sirio ba-moi-mo nedi sopu duriomoro ro nato, ina neio aboudo sipu ba-morobodorouti.’
GEN 9:8 Ina Godi ro Noa mere peteibi mutu keremowotouti owera ibo gimowapotai-bi,
GEN 9:9 ‘Mo abora nedi owera ro nama-aro-ri imese morobise owera ie, aise amadimo-ororosioidiro-ri. Nibi edi merebusere ro, aramio, nasaio, neio aboto,
GEN 9:10 ibose beda mutu namabu sirio ra mo ro na-nisioidiro, nedi duriomoro ro nato na-woroho-dumo, imese beda mutu nakomu ra na-gosuwoduti-rimo ota bokose pe goro rudo, nedi owera ro neio aboto ou.
GEN 9:11 Nedi owera ro mo ro na-naro morobise owera ie, mo ro nedi duriomoro ro nato beda mutu namabu sirio ro iamo, ibose imese keremiro nakomu sirio na-woroho-dumo, mo ro neio aboto ido idaibo tanaro osioidiro-ri pua, duriomoro gebari mo ro obo to ina opisiamuti-ri pua.’
GEN 9:12 Ina Godi ro iato gutura, ‘Mo ro isabuna anama-imedea-ri oro urubia mutu, ibose imese keremiro nakomu na-woroho-dumo, nimo imese sirio tau umoro kiwaititi sapuwo to ie.
GEN 9:13 Mo ro darai toboro ohu ato isabuna na anama-owotowa-ri, orio urubia umoro nou ro ama-iwaititi-ri, nou ri nama-owotowa-ri toboro ato neio ro kiauri sapuwo to.
GEN 9:14 Toboro bubu kere ro na-watimuti ina iato na-emowatateai, darai iato aise korowotowa ie toboro ohu ato.
GEN 9:15 Darai nio ro kowea ato mo ibose mo umoro koi ie nakara se ibo, mo beda umoro owera naro nibi aboto. Ina darai mo ro kowea ato, mo umoro koi ie ibo mo imese neremowotouti beda mutu keremiro nakomu sirio ra na-woroho-dumo nedi duriomoro ro nato, ido obo ro iopia-ri pua.
GEN 9:17 Nedi darai ro isabuna na nowotowa, nio ie mo ie nimo umoro kiwai aboto, beda mutu nakomu sirio ra na-iamo, mo ro ido ubauba iwai-ri pua.’
GEN 9:18 Noa simara mere peteibi mutu na-gosuruwo-birimo ota bokose pe goro rudo, neibi masiro Sem Iapeti Ham. Ham ro dubu mere garasomai, nou masiro Keineni.
GEN 9:19 Noa edi mere peteibi ro neibi aboudo gorobodorouti imese sirio urubia duriomoro gabogabo ato na-worowomidiro.
GEN 9:20 Noa nou pari woko kisioidiro dubu e. Nou ro ta-gibouti ota gamoda sosoro pari ato, nou masiro gereipi.
GEN 9:21 Taie, ata tau nou ro iedi gereipi iopu ro nuku to iato gimapipiti. Iedi obo ro saro rido pupuwo na-gimidai, nou ro na-gidio, iato kawakawa ro aise gorobai. Nou obotama aise gipuruti, taie porose se norou parai moto goro ato imese gutuwa.
GEN 9:22 Ham ro na-gowea abera porose se korobu moro ato, nou aise gorowameai-ro naramu teibo imowapotai-ma ri. Nou ro ibo ‘Nitiro ma-dou-rido, Idau owea ri.’
GEN 9:23 Neitiro na-gou-rido abera porose se korobu moro to, nou sosoro emowea pua. Iato abera obotama atimai na huru to gemowou-rido, na-gatimai-rido, taie iato gorowameai-rido.
GEN 9:24 Noa kidio norou aboudo na-geribua-ro, nou umoro na-goi ibo saro mere ro otou tanaro gosioidiro, taie,
GEN 9:25 nou ro Ham ubauba iato gowai ibo, ‘Oro mere Keineni sopu to ama-ororuwo-ri, nou Sem ra Iapeti ra neitiro woko ama-imesioidirotiti-mari, merebusere aramio mutu.’
GEN 9:26 Noa ina iato gutura ibo, ‘Godi Sem ro na-emowabutiti nou masiro Iawe, nou urubia ro ba-memowabutiti-mo! Keineni nou Sem sowake ba-mirohotiti.
GEN 9:27 Ina Iapeti ata goto Godi ro ba-momia. Iapeti Sem mutu ba-mimidiro-do, kamade mutu. Ina Ham mere ie Keineni neitiro sowake ba-mirohotiti.’
GEN 9:28 Noa 600 kisimisi ato abata ro nato gowea, ina abata saro gabo ato 350 kisimisi to ta-gomidiro.
GEN 9:29 Taie, Noa 950 kisimisi na-gorobai, nou iato aise garaburai.
GEN 10:1 Noa ro edi mere peteibi ro na-girasomai-ibi Sem ie Iapeti ie Ham ie, neibi ro abata saro gabo ato dubu mere sirio girasomo-birimo.
GEN 10:2 Ina Iapeti ro na-girasomo dubu mere sirio, neio masiro nou e, Goma, Magoga, Madai, Iabeni, Tubara, Meseki, saro mere Tirasi.
GEN 10:3 Iapeti keba mere Goma, nou ro girasomai-ibi dubu mere peteibi, neibi masiro Asakenasi, Ripa, ina Togama.
GEN 10:4 Ina Iabeni ro girasomai-bi 4 dubu mere peteibi, neibi masiro nou e, Erisa, Tarasisi, Kitimi, saro mere Rodanimi.
GEN 10:5 Neio Mediterenien oromo bara ato irowomidirotiti. Erere gu simara owera to na-iremowautiti-mo, erere goto kere to ibo gororoburutai-rimo, sipu neio ro auna nato gowai-rimo.
GEN 10:6 Ina nou Ham dubu mere neibi masiro ie Kusa, Misiraim, Putu, Keineni.
GEN 10:7 Ina ibose Kusa dubu mere neibi masiro ie Seba, Habira, Sabata, Rama, Sabateka. Ina Rama netewa teibo mere teibo ie, Seba ra Dedani ra.
GEN 10:8 Kusa ata mere masiro Nimorodi, nou auna boso eputa dubu e,
GEN 10:9 ibose nedi sopu duriomoro ro nato auna ometa koroho dubu e Iawe sosoro gabo ato. Ina noudo ie, urubia ro ibo karo, ‘Urubia dubu Iawe sosoro gabo ato nou auna ometa koroho dubu e, Nimorodi beda sosoro irohotiti.’
GEN 10:10 Ina Nimorodi ro awawo sabowa iaurititi Babironia duriomoro ato, sabowa masiro neio ie, Babironi, Ereki, Akada, ata Karene.
GEN 10:11 Ina Nimorodi Babironia duriomoro na-gemeserai, taie nou imese gou ata duriomoro to, masiro Asiria. Nou ro iato awawo sabowa gisioidiro, sabowa masiro neio ie Niniba, Rehobotiri, Karaha mutu.
GEN 10:12 Ina nou ro auna negere sabowa, Reseni, iato gosioidiro, Niniba ra Karaha ra turituri ato.
GEN 10:13 Isipi, nou ata masiro Misiraim, nou nasaio ibo ie, Ruda urubia, Anam urubia, Rehaba urubia, Naputu urubia,
GEN 10:14 Paturusi urubia, Kasuru urubia, ina Kiriti urubia. Pirisitia urubia neio Kasuru urubia aboudo orobu-die.
GEN 10:15 Keineni ro netewa teibo dubu mere teibo girasomai-ma, keba mere Sidoni, saro mere Hiti.
GEN 10:16 Ina nou nasaio ie Iebusi urubia, Amore urubia, Girigase urubia,
GEN 10:17 Hiwi urubia, Aki urubia, Sini urubia,
GEN 10:18 Awadi urubia, Demari urubia, Hamati urubia. Keineni urubia gu gabogabo aise gororoburutai-rimo
GEN 10:19 womu tato Keineni duriomoro gebari ti-girobai-rimo. Neio ro nedi duriomoro gebari ro nou gorobai-rimo, Iodeni oromo bara rido womu tato koriri duriomoro ti-gorobai-rimo. Sidoni sabowa koriri duriomoro ato ata sapuwo ato na-owamo, womu tato Gasa sabowa, Gera sabowa mutu, imese neio ro ta-gorobai-rimo. Ina Iodeni oromo bara iedi duriomoro ro Keineni urubia ro imese ta-gorobai-rimo. Iato nedi sabowa ro neio ro giamo, Sodom, Gomora, Adima, Seboimi, Rasa mutu. Ina iedi duriomoro gebari ro koriri ra Iodeni oromo ra turituri ato na-gowamo, Keineni urubia ro aise gorobai-rimo.
GEN 10:20 Nedi urubia ro imese Ham urubia ie. Neio erere gu, erere owera, duriomoro gabogabo gorowomidiro.
GEN 10:21 Sem Iapeti naramu e, nou nasa Eberu, Hiburu urubia abera ie.
GEN 10:22 Sem ro dubu mere girasomai, nu neio masiro ie Erama, Asura, Apakisadi, Rudi, ina Arama.
GEN 10:23 Arama ro dubu mere girasomai Usa, Huri, Getere, Meseki.
GEN 10:24 Apakisadi ro Sera garasomai, ina Sera ro garasomai Eberu.
GEN 10:25 Eberu ro girasomai-ma Perege Iokatani mutu. Perege na-gomidiro, urubia iato duriomoro gabogabo aise gorohodowa-rimo. Ina noudo ie nou abera ro masiro a-gapoi Perege, maumo owamo ibo Korohodowa.
GEN 10:26 Iokatani sirio dubu mere girasomai nu neio masiro ie, Aromodati, Serepe, Hasamaweti, Dera,
GEN 10:27 Hadorama, Usara, Dikara,
GEN 10:28 Obara, Abimaeri, Seba,
GEN 10:29 Opiri, Habira ina Dobabi. Neio imese Iokatani dubu mere ie,
GEN 10:30 neio ta-gorowomidiro podo duriomoro ato saiki boido idiawado-die Mesa ra Sepa ra turituri ato.
GEN 10:31 Nedi urubia ro imese Sem urubia ie. Neio erere gu, erere owera, duriomoro gabogabo gorowomidiro.
GEN 10:32 Nedi sipu ro Noa edi mere peteibi ro neibi aboudo orobu-die, ina nato gororoburutai-rimo imese duriomoro gabogabo to.
GEN 11:1 Keba se imese urubia na-irowomidirotiti nedi duriomoro ro nato, kaupoti owera to iarotiti-mo.
GEN 11:2 Neio ro saiki korioduti moro na-gemeserai-rimo, durio goto nato gowea-rimo Babironia duriomoro ato, taie iato aise gorowomidiro.
GEN 11:3 Neio ubi tato ie kororoburitai duriomoro gabogabo to, neio ubi ie atu moro ato aise korowomidiro. Neio iato geremowapotai-rimo auna sabowa osioidiro ri, ibose moto ididi ri ohu to owioro ri toboro owasomai ri, mabu neio keremowabu auna ie. Goto iato gidabuti-rimo kaupoti moro to, ina era to nato gito-rimo, bosou to na-giadiriti-rimo, koko neito giwaititi-rimo.
GEN 11:5 Neio Iawe ro na-giwia kaupoti ubi mutu na-gisioidiro-rimo, ibose kaupoti owera to na-garo-rimo,
GEN 11:6 nou nato gimaragoidiro ibo, ‘Neio ubauba tanaro kisioidiro aboto imese gatamuai-dumo. Ina ido beda ubi ro nama-iamo-ri neio abato, neio gabo amadimi-iauri-ri kisioidiro aboto, sabi imaragoidiro-ri pua.
GEN 11:7 Neibi miroruwo-ibiro owera imewesegerai ri.’
GEN 11:8 Taie neio ro auna sabowa kididi to oporeai pua. Iawe ro ioudo giburutai-ro, mabu neio owera na-geremowidiro-rimo, erere se garo-rimo.
GEN 11:9 Sabowa masiro Babironi owera nato gimewesegerai Iawe ro, nou masiro maumo owamo ibo ‘Daradara’, mabu urubia iato daradara imese goi-rimo, erere owera eremewidiro pua. Taie urubia ioudo giburutai-ro muso duriomoro gabogabo goroho-rimo owera erere mutu.
GEN 11:10 Netewa teibo kisimisi na-goroporeai-rido abata saro gabo ato, Sem ro 100 kisimisi na-girobai, nou ro nato garasomai dubu mere masiro Apakisadi.
GEN 11:11 Nou ro arua merebusere ido girasomai. Nou 600 kisimisi na-girobai, nou iato aise garaburai.
GEN 11:12 Apakisadi 35 kisimisi na-girobai, nou ro nato garasomai dubu mere nou masiro Seraha.
GEN 11:13 Nou ro arua merebusere ido girasomai. Apakisadi 438 kisimisi na-girobai, nou iato aise garaburai.
GEN 11:14 Seraha 35 kisimisi na-girobai, nou ro nato garasomai dubu mere nou masiro Eberu.
GEN 11:15 Nou ro arua merebusere ido girasomai. Seraha 438 kisimisi na-girobai, nou iato aise garaburai.
GEN 11:16 Eberu 34 kisimisi na-girobai, nou ro nato garasomai dubu mere nou masiro Perege.
GEN 11:17 Nou ro arua merebusere ido girasomai. Eberu 464 kisimisi na-girobai, nou iato aise garaburai.
GEN 11:18 Perege 30 kisimisi na-girobai, nou ro nato garasomai dubu mere nou masiro Reu.
GEN 11:19 Nou ro arua merebusere ido girasomai. Perege 239 kisimisi na-girobai, nou iato aise garaburai.
GEN 11:20 Reu 32 kisimisi na-girobai, nou ro nato garasomai dubu mere nou masiro Seruge.
GEN 11:21 Nou ro arua merebusere ido girasomai. Reu 239 kisimisi na-girobai, nou iato aise garaburai.
GEN 11:22 Seruge 30 kisimisi na-girobai, nou ro nato garasomai dubu mere nou masiro Nahoro.
GEN 11:23 Nou ro arua merebusere ido girasomai. Seruge 230 kisimisi na-girobai, nou iato aise garaburai.
GEN 11:24 Nahoro 29 kisimisi na-girobai, nou ro nato garasomai dubu mere nou masiro Tera.
GEN 11:25 Nou ro arua merebusere ido girasomai. Nahoro 148 kisimisi na-girobai, nou iato aise garaburai.
GEN 11:26 Tera nou 70 kisimisi na-girobai, netewa didi dubu mere peteibi nou ro neibi girasomai-ibi, Abaram, Nahoro ina Haran.
GEN 11:27 Tera totomu nou e. Tera ro girasomai-ibi nedi dubu mere peteibi ro Abaram, Nahoro, saro mere Haran. Ina Haran nou saro mere ie, Roti nou ro garasomai.
GEN 11:28 Ina Tera na-gomidiro, nou mere Haran aise garaburai, simara koroto sabowa ato, nou masiro Uri, Babironia duriomoro ato na-owamo.
GEN 11:29 Abaram ra Nahoro ra upi iato aise giaremo-rido, Abaram ro gedea Sarai, Nahoro ro gedea Mirika. Mirika, Isika mutu Haran besere teibo ie.
GEN 11:30 Sarai mere tato imidirotiti, nou teri orobo ie.
GEN 11:31 Tera nou urubia mutu Uri sabowa ato gomidiro-birimo, Babironia duriomoro ato na-owamo. Ina ioudo aise gaimai-birimo Keineni duriomoro to, kaupoti neibi ipi ato aise gorodiobo-birimo auna sabowa Haran ato. Ina Tera, nou mere Abaram, aramu Roti, ina eterera Sarai, neibi iato aise gomidiro-birimo.
GEN 11:32 Tera 205 kisimisi na-gorobai, Haran sabowa ato nou iato aise garaburai.
GEN 12:1 Abaram 75 kisimisi na-girobai Haran sabowa ato na-gomidiro, Iawe ro nato gemowapotai ibo, ‘Nedi duriomoro ba-demeserai oro gu urubia mutu, ito ba-dou ata duriomoro to, oro mo ro anama-emowawea-ri iedi duriomoro ro.
GEN 12:2 Oro nasaio ro amadimi-irasomo-ri, auna sipu neio ro amadimi-iwia-ri. Oro korosa anama-omia-ri, ina oro auna anama-owai-ri. Korosa oro aboudo amadi-osuruwo-ri arua urubia aboto.
GEN 12:3 Oro korosa beda urubia ro namadimo-omio-ri, neio ibose korosa mo ro anama-imio-ri. Kaupoti beda urubia ra oro owera to ubauba namadimo-owaititi-ri, neio ibose owera to mo ro ubauba anama-iwaititi-ri. Ina imese erere patu urubia nedi duriomoro gebari ro nato na-orowomidiro, neio korosa oro aboudo amadimi-iauri-ri. Taie.’
GEN 12:4 Abaram Haran sabowa nou ri gemeserai, mabu nou ro Iawe owera ta-girorowai. Nou orobo Sarai, nou aramu Roti, neibi imese sirio namabu, woko urubia mutu, aise gou-birimo Keineni duriomoro to.
GEN 12:6 Neibi na-gorowateai-birimo Keineni duriomoro to, Abaram iato moro gabogabo aise goroho. Nou ro nato gowea auna ota na-gotoi Sekem sabowa ato, iedi ota ro More ota ie. Iedi tau ro nato Keineni urubia iato gorowomidiro.
GEN 12:7 Iawe nato aise gorowawea Abaram aboto, nou ro ibo, ‘Nedi duriomoro ro oro nasaio nou anama-imapoi-ri, neio nato ama-irowomidirotiti-ri.’ Ina iato Abaram nadi gitomuti pikoni nari Iawe nou ro iato gemowabu. Iedi pikoni ro Abaram kimaragoidiro nou ro omiotiti Iawe iedi tau ro nato gorowapotai nou aboto.
GEN 12:8 Ina ioudo gou-ro podo duriomoro to Ai ra Betere ra turituri ato, parai moto iato gotomai. Nou ro Iawe woki emati pua, nadi ina iato gitomuti Iawe emowabu ri.
GEN 12:9 Ina Abaram duriomoro gabogabo iato goroho, nou ro nato emoutiti-ro goto se duriomoro, nou masiro owamo Negebi.
GEN 12:10 Iedi tau ro nato nedi duriomoro ro nato ohona tato ie, Abaram nou ri gou Isipi duriomoro to.
GEN 12:11 Ina ipi gabo ato nou ro Sarai iato gemowapotai, ‘Oro sagaru orobo ie.
GEN 12:12 Isipi urubia ro namadimo-owea-ri, neio amadimi-imaragoidiro-ri ibo oro mo orobo ie, ina mo neio ro anamadimo-opia-ri, oro ama-omidiro-ri.
GEN 12:13 Ba-dimowapotai ibo oro mo medera ie, ina tanaro mea se nato amadimo-ororosioidiro-ri mo aboto.’
GEN 12:14 Neitiro na-gorowateai-rido Isipi to, Isipi duriomoro urubia ro na-gowea-rimo, eputa dubu saro edi urubia ro na-gemeauri-rimo, neio ro ibose Sarai nato gowea-rimo. Neio ro ibo eputa dubu aboto ‘Sagaru ia ie edi orobo ro!’ Taie, neio ro Sarai iato gorobai-rimo iato gowou-rimo duriomoro eputa dubu auna moto gebari to.
GEN 12:16 Eputa dubu ro Abaram iato gomia imese sirio sipisipi, burumakau, doniki, kemoro, sarupo nari edi urubia ro na-girobai upi dubu, imese aise giaiwai Abaram aboto.
GEN 12:17 Iawe ro awawo temeteme iato giaiwai eputa dubu aboto, ibose nou moto ato beda urubia ro gorowomidiro imese temeteme ro aise girobai. Eputa dubu umoro ta-goi, ‘Mo ro Abaram orobo nowasiri, noudo ie nimo temeteme ro kirobai.’ Eputa dubu urubia etio ro emeauri-dumo Abaram iato gowou-rimo eputa dubu aboto. Nou ro ibo
GEN 12:19 ‘Mo oro ro etou ri nasaubuti ibo nou oro medera ie? Mo ro nou ri norobai orobo nari. Oro orobo nou e. Daragare neido!’
GEN 12:20 Nou ro iato gimowapotai nou saro edi urubia ro na-emeauri-dumo ‘Dowagare-mo Abaram neido Isipi duriomoro rido!’ Ina noudo ie Abaram, orobo, imese namabu sirio mutu aise garagare-rido Isipi duriomoro rido.
GEN 13:1 Ina Abaram Isipi duriomoro na-gemeserai nou orobo, Roti nou aramu, neibi namabu sirio aise giwou-birimo idaibo sipisipi, burumakau, nanigosi, siriba mani, gorodi mani, neibi imese gou-birimo Negebi duriomoro to.
GEN 13:3 Ina Negebi rido nou duriomoro gabogabo goroho, nato gou-ro Ai ra Betere ra turituri, parai moto keba se iato ta-gididi,
GEN 13:4 ina imese gou Iawe emowabu ri beda nadi gitomuti keba se, nou ro Iawe iato gemowabu.
GEN 13:5 Nedi tau ro nato Roti Abaram mutu goroho, ina Roti nou simara orobo, merebusere, woko urubia, ina kiwoubua namabu sirio mutu e.
GEN 13:6 Neitiro na-gomidiro-rido kaupoti moro ato, sugamoso modobo pua mabu neitiro burumakau, nanigosi, sipisipi imese sirio ia ie.
GEN 13:7 Ina iato Abaram kiwoubua namabu kimowotoi urubia, Roti kiwoubua namabu kimowotoi urubia, neio iato geremaro-rimo. (Iedi duriomoro ro nato Keineni urubia Perese urubia ibose ti-gorowomidiro.)
GEN 13:8 Ina noudo ie Abaram ro kemowapotai Roti ibo, ‘Neitiro kaupoti gu dubu teibo ie. Modobo pua neitiro kiwoubua namabu kimowotoi urubia keremaruti.
GEN 13:9 Neitiro anamado-orohodowa-ri, oro saiki kidiawado moro to nama-ou-ri mo isana saiki korioduti moro to anama-ou-ri. Oro pere sapuwo to nama-ou-ri, mo isana tumodi sapuwo to anama-ou-ri.’
GEN 13:10 Roti na-giraroweauti nou ro nato gowea Iodeni gawagogo ato obo na-gohau-ro womu tato Soa sabowa. Iedi duriomoro ro nato Ideni pari mea sosoro ie. Meamea goto oromo bara ato Isipi duriomoro ato atu sosoro ie. Nedi tau ro nato Iawe ro wisa ubauba to owameai pua Sodom ra Gomoro ra to, nedi sabowa teibo ro nou ro saro rido gipisiamuti-ma.
GEN 13:11 Roti ubi ta-goi nakara se komidiro aboto iedi duriomoro ro nato. Neitiro idaibo sosoro gorohodowa-rido.
GEN 13:12 Abaram imese gomidiro Keineni duriomoro ato, isana Roti auna sabowa teibo turituri ato gomidiro, Sodom gomo ato.
GEN 13:13 Urubia iedi sabowa ro nato na-gorowomidiro, neio imese auna ia ubauba tanaro isioidirotiti-mo Iawe sosoro gabo ato.
GEN 13:14 Roti ro Abaram na-gemeserai, Iawe ro Abaram nato gemowapotai ibo, ‘Ma-diraroweauti sapusapuwo, saiki boido idiawado-die, saiki boito orioduti, gawia boido ihuduti-die, surama boido ihuditi-die.
GEN 13:15 Imese oro duriomoro ie, oro nasaio mutu mo ro nou nemapoi.
GEN 13:16 Ina nasaio ro iato auna sipu amadimi-irasomo-ri, momoso kainakaina beda sosoro ra na-iamo goto ato. Urubia ro kiasoro modobo pua. Neio iato ba-mirohotiti-mo imese sirio tau.
GEN 13:17 Ba-derebua! Kiraroweauti kiraroweauti ba-doroho, nedi duriomoro ro oro mo ro nou nemapoi.’
GEN 13:18 Abaram nou ri goroho, nou ro iato giwia awawo ota na-gorowotoi Mamere goto ato, auna sabowa Heboroni ato. Ina nou ro parai moto ito aise gowosiomai. Taie, iato Abaram ro nadi ina aise gitomuti Iawe emowabu ri.
GEN 14:1 Roti Sodom sabowa gomo ato gomidiro, iedi tau ro nato Kedoraome auna eputa dubu e, Erama duriomoro ato. Ina nou ro iaurititi nedi eputa urubia ro Bera, Sodom sabowa eputa dubu e, Birisa Gomora sabowa eputa dubu e, Sinabi Adama sabowa eputa dubu e, Semebe Deboimi sabowa eputa dubu e, Bera sabowa, nou ata masiro Soa nou eputa dubu mutu e. Neio nou ro giauri 12 kisimisi to, ina 13 kisimisi na-gorobai neio ro nato gemeseruti-rimo, mabu nou ro auna se isaubutiti. 14 kisimisi na-gorobai Kedoraome nato gimaragoidiro, ‘Iedi urubia ro mo aboudo ta-geremeseruti-dumo.’ Taie, nou ro nato gidabuai Babironia eputa dubu Aramapere, Arioko eputa dubu Erasa sabowa ato, Tidara eputa dubu Goimi sabowa ato. Neio iato garadabuti-rimo boso aimara urubia mutu, imese gou-rimo boso aboto. Neio ro Repa urubia imese ta-giopiauti-rimo Aseteroti Kanaimi sabowa ato. Ina boso ioudo gou-rimo ata sabowa to Ham, ina iato urubia ta-giopiauti-rimo, ibose Susi urubia Ham sabowa ato ta-giopiauti-rimo. Ina ibose Emi urubia ta-giopiauti-rimo neio ro Sabe Kiriataimi sabowa ato.
GEN 14:6 Ina Hori urubia ta-giopiauti-rimo neio ro Idomu podo duriomoro ato, womu tato Eraparani sabowa ti-gorobai-rimo, goto se duriomoro abato na-gowamo.
GEN 14:7 Ina ioudo gorowameai-rimo Kadesi sabowa to, ata masiro Eni Misipata. Ina neio ro amia Amareke urubia ibose to ta-giopiauti-rimo, ina neio ro ibose ta-giopiauti-rimo Amore urubia, Hadadoni Tamara sabowa ato na-gorowomidiro.
GEN 14:8 Kedoraome ro sirio sabowa urubia kiopiauti to na-giporeai, ina saro to boso iato gowou amia sabowa to, idaibo Sodom Gomora Adama Deboimi Bera, neio Sidimi gawagogo ato iato gororowea-rimo.
GEN 14:9 Kedoraome eputa dubu peteibi mutu boso aimara ata sapuwo rido goi-rimo, amia 5 eputa urubia simara boso aimara urubia mutu ata sapuwo rido goi-rimo. Taie, nato gororopiauti-rimo.
GEN 14:10 Sodom ra Gomora ra eputa dubu teibo boso aboudo na-gorowadau-rido, neitiro ro owea pua pusuru bobo na-gowamo, neito aise giretei-ma. Na-giretei-ma, taie pusuru ro aise gimopai-ma. Ina Adama Deboimi Bera eputa urubia imese gorowadau, podo gemidiai-rimo. Taie, podo ro iato aise giwasiai.
GEN 14:11 Sodom ra Gomora ra rido imese sirio namabu Kedoraome ro piro to aise giwadau-ro.
GEN 14:12 Ibose Roti, Abaram aramu e nou ro sarupo na gaubai, nou imese namabu sirio mutu aise gemowadau-ro.
GEN 14:13 Ata dubu Sodom rido na-godau-ro nou ro gemowapotai Abaram ibo, ‘Oro aramu Roti ta-owadau-mo, ibose nou namabu sirio ta-emowadau-mo, ata namabu ata emeserai pua!’ Abaram nou Hiburu gu dubu e. Iedi tau ro nato nou a-gomidiro awawo ota abato, Amore gu dubu Mamere, nou goto ato. Mamere nou neama teibo masiro Ane ra Esekoro ra Abaram mutu neibi ibo oroworohutiti-bimo.
GEN 14:14 Abaram ro na-girorowai iedi owera ro, nou woko urubia iato gidabuti, boso koroho etio ro garatamudiro-rimo. Taie, neio imese gibodoro-rimo saro rido, womu tato Dani sabowa to ti-gorowateai-rimo.
GEN 14:15 Iedi duwo ro nato Abaram ro simara woko urubia iato gihoduti, ina boso imese gereredea. Boso na-gereredea, Kedoraome ro emedio pua, nou Abaram aboudo aise godau. Abaram ro saro rido imese gobodoro, na-gobodoro Damasikasi korohodorai, imese aise gobodoro womu tato Hoba sabowa, Damasikasi sapuwo ato.
GEN 14:16 Taie, Abaram ro imese giapopo-ro mamio, amia urubia, namabu sirio Kedoraome ro piro to na-giwadau. Ibose nou ro ta-gapopo-ro Roti, nou namabu sirio mutu.
GEN 14:17 Abaram ioudo na-gorowameai-ro, Sodom eputa dubu imese gou nou aboto eremowauti ri Sabe gawagogo ato. Iedi gawagogo ro ata masiro Eputa Dubu gawagogo.
GEN 14:18 Ina Merikisedeke ro iato gowea Abaram, nou Sarema eputa dubu e, nou turi dubu e Morobise Godi ohu ato na-omidiro-die nou sapuwo to. Nou ro iato giwou beredi waini Abaram aboto,
GEN 14:19 ina owera to korosa iato gaiwai ibo, ‘Morobise Godi ohu ato na-omidiro-die nou ro gisioidiro-ma toboro ra duriomoro ra, nou ro nakara se oro korosa ba-mowai.
GEN 14:20 Oro Morobise Godi ohu ato na-omidiro-die nou ro gowarebai boso ato nasa rubi na-giopiauti, noudo ie nou ba-demowabu!’ Taie, Abaram 10 kere gabogabo to namabu sirio iato gihoduti, nou beda namabu giwou-ro boso aboudo, ina kaupoti kere nou ro Merikisedeke gomia.
GEN 14:21 Sodom eputa dubu ro iato gutura Abaram aboto, ‘Mo simara urubia se demowameai-ro Kedoraome ro na-giwadau, namabu marasio, oro do ie!’
GEN 14:22 Ina iato Abaram ro ibo, ‘Morobise Godi ohu ato na-omidiro-die nou sosoro gabo ato, mo a-neremowotouti
GEN 14:23 ibo oro mo ro ata namabu ata owomidai-ri pua, idaibo tamaka hodo kainai, pausumi beda namabu ra na-niwameai-ro mo ro orobai-ri pua. Kaupoti oro ohona sapuwo nimo ro ta-niho-rimo, mo boso urubia mutu. Saro rido oro modobo pua keremowauti ibo, “Abaram mo ro auna ta-nowai namabu to.” Mamere neama teibo mutu Ane ra Esekoro ra neibi se ba-dimapepeai-ibi namabu, mabu mo neibi ro nowarebai-birimo boso ato.’
GEN 15:1 Abaram hiwo sosoro na-gorobu Iawe owera nato garo-ro nou aboto. Nou ro ibo, ‘Oro tere na ie, oro moro anama-owasiouti-ri imese ubauba aboudo, idaibo boso aboudo, beda sosoro tanaro ra oro ro nama-isioidiro-ri, mo keba se anama-oroho-ri oro owasiouti na ie. Oro meana auna se ama-iauri-ri mo aboudo.’
GEN 15:2 Abaram ro masawe mutu iato gutura ibo, ‘Iawe, oro mo eputa dubu e, oro umoro pua ra ibo mo mere tato ie? Mo nama-araburai-ri, mo edi namabu sirio ro mo woko mere Eriesa, Damasikasi sabowa dubu, nou ro ama-irahidimai-ri.’
GEN 15:4 Iawe ro ibo, ‘Abaram, oro edi woko mere ro ibo pua nou ro kirahidimai oro edi namabu sirio ro, oro ia simara mere nou ro ama-irahidimai-ri.’
GEN 15:5 Taie Abaram parai moto rido Iawe ro iato gowosuruwo-ro. Nou ro ibo, ‘Toboro ma-demawota ma-diwia beda mutu kiboni ro orowotoi-die, oro ro modobo ra kioputi? Oro edi aramio merebusere ro, kiboni sosoro sipu ibo ama-irowomidiro-ri nedi sopu ro nato.’
GEN 15:6 Nou ro beda owera garo Abaram ro aise gimibiria. Ina noudo ie, Abaram Iawe ro mea tuputupu dubu to gapoi, mabu nou ro Iawe edi owera ro aise gimibiria.
GEN 15:7 Nou ro ina iato gutura Abaram aboto ibo, ‘Mo Iawe ie, nedi goto ro oro anama-omia-ri, oro mo ro nou ri nowou-ro Uri sabowa rido, Babironia duriomoro ato na-owamo.’
GEN 15:8 Taie, Abaram ro ibo ‘Iawe, oro mo eputa dubu e, mo umoro beda sosoro to anama-oi-ri ibo nedi goto ro mo goto to ama-ararapoi-ri?’
GEN 15:9 Iawe ro ibo Abaram aboto, ‘Netewa didi kisimisi namabu peteibi neibi diwoubi-ro mo aboto, idaibo orobo burumakau, orobo nanigosi, dubu sipisipi, dumu pawa teibo mutu.’
GEN 15:10 Abaram ro imese giwou-ro iedi namabu sirio ro. Nou ro turi ato giapepe, burumakau na-gapepea sapusapuwo giedea-ma. Nanigosi na-gapepea, kere teibo sapusapuwo giedea-ma. Sipisipi na-gapepea sapusapuwo giedea-ma. Taie, neio imese giamo. Dumu teibo ta-giwou-maro nou ro iapepea-ma pua, imese giamo-ma momuo se.
GEN 15:11 Taie iato giriai ro edi dao ro na-giwia-rimo, neio aise giroruwo-ro dao iho ri, kaupoti Abaram ro aise gimabodoidiro.
GEN 15:12 Saiki mea se oriodoi pua, Abaram norou nato gutuwa, pamo sosoro gorobu, sisibo ro nato aise gahidimai norou maumo ato.
GEN 15:13 Taie, Iawe ro nato garo-ro Abaram aboto ibo ‘Oro umoro ba-miamo ibo oro merebusere, aramio, neio edi merebusere ro apira urubia sosoro ama-irowomidiro-ri ata duriomoro ato. Neio goto abeamio ro ubauba se amadimi-iworohuti-ri, mibo woko amadimi-isioidiro-ri, ina amadimi-iado-ri, womu tato 400 kisimisi namadimo-oroporeai-ri. Iedi duriomoro urubia ro oro aramio merebusere ubauba se amadimi-iworohuti-ri.
GEN 15:14 Mo Iawe ie, ubauba wisa anama-aiwai-ri neio aboto. Duriomoro urubia ro namadimo-owea-ri nedi ubauba wisa ro, oro aramio merebusere, sirio namabu mutu amadimo-osuruwo-ri.
GEN 15:15 Abaram, oro oromano ia ro nama-orobai-ri, oro mea miro mutu nato ama-araburai-ri.
GEN 15:16 Oro nasaio neio samo to orowameai-ri pua nedi duriomoro ro neito, mabu Amore urubia nedi duriomoro nato na-worowomidiro, neio ro ubauba tanaro egea mere se tisioidiro-dumo. Neio Godi ro womu ta-gimedea ubauba wisa kimidai aboto simara ubauba tanaro sapuwo to. Iedi mako ro neio ro namadime-emasaudai-ri, taie neio nato anama-iwagare-ri nedi duriomoro ro neido.’
GEN 15:17 Saiki na-goriodoi, duwo ta-gereredea. Ina netewa teibo namabu teibo ro gereredea-rido. Ata anaripi ie gahuta ro gioro, ata turupina ie pina mutu, neitiro aise godoro-rido dao turituri to. Nedi tanaro ro Godi ro nou hodo kasaubiai tanaro koko neito gowai.
GEN 15:18 Nedi saiki ro nato Iawe ro hodo nato gasaubiai-ro Abaram aboudo. Nou ro ibo, ‘Sapuwo womu Isipi duriomoro, ina sapuwo womu Iupereitisi oromo, iedi goto gebari ro turi ato na-owamo oro aramio merebusere nou nimapoi. Nedi goto ro abora sirio urubia goto ie,
GEN 15:19 idaibo Ken urubia, Kenisi urubia, Kadimoni urubia,
GEN 15:20 Hiti urubia, Perese urubia, Reha urubia,
GEN 15:21 Amore urubia, Keineni urubia, Girigasi urubia, Iebusi urubia, neio goto ie. Taie.’
GEN 16:1 Abaram 10 kisimisi to na-gomidiro Keineni duriomoro ato, neitiro merebusere tato imidirotiti-do, sarupo besere Haga ta-gaubai Isipi duriomoro rido Sarai ro, nou mutu imidirotiti-bimo.
GEN 16:2 Ina ata tau ato Sarai ro iato gutura Abaram aboto, ‘Mo Iawe ro ta-nodiobo mere kirotuti aboudo. Oro mo wisa tato woko besere mutu ba-dirobuti-ma, mo sapuwo to mere nou ro anama-emowahau-ri.’ Sarai ro beda owera garo Abaram aboto, nou ro aise gomidai.
GEN 16:3 Taie Abaram Haga mutu iato irobutiti-ma womu tato Haga niro ti-gowea. Taie, Haga umoro na-goi nou niro ie, nou auna se geremowabu, woko masawemasawe isioidirotiti.
GEN 16:5 Taie, iato Sarai ro ibo, ‘Abaram, oro abato owamo ubauba. Iawe ro na-niauri-madie neitiro etu ubauba ra oro ra mo ra, mabu oro ro Haga ubauba ta-gowai.’
GEN 16:6 Ina Abaram ro ibo ‘Oro wisa tato woko besere ie. Simara se ba-doworohuti!’ Sarai ro ubauba se nou ri oworohutiti, kado, kemaruti, mabu nou keremowabu tanaro isioidirotiti Sarai aboto. Ina Haga nou mabu rido godau tumu to.
GEN 16:7 Iedi tumu to na-godau, goto se gowamo, obo sosu se gosuruo-ro, Suru gabo bara ato, Kadesi ra Beredi ra turituri ato. Taie, Iawe sowake urio ro Haga nato gowea,
GEN 16:8 iato gemodowa, ‘Haga, oro Sarai wisa tato woko besere ie. Oro boido ra, ina boito ama-ou-ri?’ ‘Mo a-nodau-die eputa orobo aboudo.’
GEN 16:9 ‘Dorowameai eputa orobo aboto, nou woko ba-demesioidiro!
GEN 16:10 Oro aramio nasaio mo ro anama-omio-ri, urubia ro modobo pua kioputi aboto.
GEN 16:11 Oro mere ama-oroto-ri masiro Isimere, ibo owamo “Godi ro idobi ta-gemororowai”.
GEN 16:12 Iedi mere ro urubia tato moro ato ama-irohotiti-ri, urubia nou ro ama-iadotiti-ri, ina nou urubia ro amadima-adotiti-ri, nou simara karima borubi mutu ama-iradotiti-ri.’
GEN 16:13 Haga a-gimaragoidiro ibo ‘Mo ro Godi se a-nowea ra? Mo nou ro ti-niauri-die.’ Ina noudo ie Haga ro masiro to gapoi ibo ‘Oro Godi ie, mo oro ro ti-niauri-die.’
GEN 16:14 Ina noudo ie urubia ro iedi obo bobo ro nedi masiro ro neito kasoro ‘Keremiro Dubu Na-womidiro Mo Nou ro Niauri-die.’
GEN 16:15 Taie, Abaram 86 kisimisi na-girobai, nou sapuwo to Haga ro dubu mere nato goroto, Abaram ro masiro a-giduti Isimere to.
GEN 17:1 Abaram 99 kisimisi ro na-gorobai, Iawe nato gorowawea-ro nou aboto. Iawe ro ibo, ‘Mo nakara se nou e pupuwo ia Godi. Mo owera se ba-dirowidiro, ibose mea tuputupu tanaro se ba-disioidirotiti,
GEN 17:2 ina oro aramio merebusere sirio anama-omiotiti-ri. Mo ro edi hodo ro oro aboudo na-nebuai, koko a-nowai.’
GEN 17:3 Godi Abaram ro na-gowea, nou sopu to aise garaburuti, sosoro woidomari aise giborea goto to. Godi ro ibo nou aboto,
GEN 17:4 ‘Abora nedi tau ro nato mo ro hodo a-nebuai oro aboudo, oro aramio merebusere anama-omio-ri, sipu ia anama-emowaititi-ri.
GEN 17:5 Oro Abaram pua, abora oro orio masiro a-nomia, Aberaham, mabu sirio duriomoro urubia nama-irowomidiro-ri, oro mo ro neio keba abera to a-napoi, sirio duriomoro urubia oro aboudo sipu amadimo-orobodorouti-ri. Oro aramio merebusere imese sirio amadimo-oi-ri, amia eputa urubia to amadima-arasoro-ri.
GEN 17:7 Mo ro nedi hodo ro na-nebuai-ro oro aboudo, mo ro koko a-nowaititi, womu tato womu tato imese ama-owamotiti-ri. Mo oro do ie, ibose oro aramio merebusere mo neio do ie.
GEN 17:8 Nedi Keineni duriomoro ro oro nato na-womidiro abora apira dubu sosoro omidiro, abora oro do ie, oro aramio merebusere neio do ie, neio ro irowomidirotitiwai ri Keineni duriomoro ato, ina ido mo neio do ie.’
GEN 17:9 Godi ro ina ibo Aberaham aboto, ‘Nedi kemasaubiai owera ro mo ro abora na-naro oro aboto, koko se nou se ba-dorobidirotiti. Oro dubu aramio sirio mutu koko se nou ba-mirobidirotiti-mo nedi kemasaubiai owera ro.
GEN 17:10 Abora nedi tau ro nato mo edi kemasaubiai owera ro neito dirowidiro-ro. Oro dubu simara takamai ato isabuna nama-owamo-ri, oro mo do ie, oro hodo imese nemasaubiai mo ro. Imese sirio dubu oro moto ato na-orowomidiro oro ia mutu, nio imese sirio se dubu simara takamai ba-miwasio-mo ba-miworiouti-mo.
GEN 17:11 Oro dubu aramio ido nama-irowomidiro-ri neio ibose ba-miwasio-mo ba-miworiouti-mo.
GEN 17:12 Ibose oro moto urubia abato mere kainai mamu ro koroto ato, 8 saiki ro na-worobai, edi mere kainai ro dubu simara takamai aise gi-emasiai-ri iato gi-emuriai-ri. Imese sirio dubu mere kainakaina oro moto ato na-orowomidiro oro ro ibo ba-diwatiti. Oro wisa tato woko dubu mere oro ro mani to na-gahodorai-ro, nou ibose ba-dowati dubu simara takamai kasiai kuriai.
GEN 17:13 Etio ra durupi ato na-iamo isabuna, neio aboudo mo hodo ta-nebuai-ro. Iedi hodo ro kebuai imese tau ama-owamotiti-ri.
GEN 17:14 Etio ra dubu simara takamai kiasio tato kioriouti tato, io neio aboudo hodo mo ro isaubo pua, mo gu urubia pua, mabu mo hodo neio ro gasiouti-rimo.’
GEN 17:15 Godi ro iato gutura ina Aberaham aboto ‘Oro orobo Sarai to asoro ate, Sera to ba-dasoro.
GEN 17:16 Nou korosa mo ro anama-owaititi-ri, ina mo ro nitiro dubu mere anama-imia-mari. Sera keba mamu to amadima-asoro-ri sirio duriomoro urubia ro, neio amia eputa urubia to amadima-ararasoro-ri.’
GEN 17:17 Aberaham ro na-girorowai iedi owera ro, nou woidomari aise giwaposowa sopu to, iato nou gaga girorouti. Nou ro ibo gimaragoidiro, ‘Mo aupise 100 kisimisi ro korobai, mo orobo ibose, 90 kisimisi ie. Nou idaibo tau ato modobo pua mere koroto aboto.’
GEN 17:18 Taie Godi nou ro iato gemodowa ibo, ‘Ina beda sosoro ra Isimere? Isimere ro modobo ie mo namabu sirio nou ro kirahidimai.’
GEN 17:19 Ina nou Godi ro iato gemowameai, ‘Sera ro ama-oroto-ri dubu mere oro sapuwo to, Aisaki to ba-diduti, ina mo ro hodo anama-asaubiai-ri nou aboudo, ibose nou aramio merebusere mutu, ata ro asiai-ri pua, sirio tau ama-owamotiti-ri.
GEN 17:20 Ina Isimere korosa anama-owaititi-ri, nou mo ro aramio merebusere sirio anama-omiotiti-ri. Nou aboudo 12 gu eputa urubia to amadima-ararasoro-ri. Oro owera Isimere sapuwo to mo ro tau kirorowai ie,
GEN 17:21 kaupoti Aisaki nou e hodo nou aboudo anama-ebuai-ri. Abora nou pua nedi kisimisi ro, maumo ato na-owamo-die oro sapuwo to mere Sera ro ama-oroto-ri.’
GEN 17:22 Taie, Godi owera karo na-goporeai, nou ro Aberaham aise gemeserai.
GEN 17:23 Iedi atu saiki ro nato Aberaham ro iedi owera ro na-girorowai, Godi ro beda owera garo-ro nou ro aise gisioidiro. Nou mere Isimere, nou ia daro nou moto ato beda kiaubo dubu ro gorowomidiro, amia kiaubo urubia ro na-girotuti-rumo dubu mere, neio imese Aberaham ro dubu simara takamai kiasio, taie aise giworiouti.
GEN 17:24 Aberaham 99 kisimisi na-gorobai,
GEN 17:25 ibose nou mere Isimere 13 kisimisi na-gorobai,
GEN 17:26 neitiro aboto atu saiki ato aise gororosioidiro nedi tanaro ro, dubu simara takamai kasiai kuriai.
GEN 17:27 Ina ibose Aberaham moto urubia abato beda dubu sirio ro gorowomidiro, ina neio maumo ato dubu mere wisa tato woko mamio ro na-girotuti-rumo, ibose dubu sirio mani to Aberaham ro na-giahodorai-ro, neio aboto nedi tanaro ro nou ro gororosioidiro, dubu simara takamai kiwasio kiworiouti.
GEN 18:1 Aberaham ro dubu simara takamai kiasio na-giporeai, nou aise gomidiro Mamere ato. Mamere ato awawo ota neio ro irowotoititi. Taie, ata saiki Iawe nato gorowawea sowake urio teibo mutu, paea dubu peteibi sosoro gou-birimo Aberaham aboto. Aberaham saiki turi ato parai moto magere damo ato gomidiro.
GEN 18:2 Urubia dubu peteibi nou ro nato giwiai-ibi na-gou-birimo, nou aise gerebidiro iato gimarario-ibi, taie nou kauhio teibo to girimusubua, sosoro woidomari aise giwaposowa goto ato, mabu nou ubi ie kowawea ibo ‘Nibi awawo ie, mo kainai ie’.
GEN 18:3 Ina iato Aberaham ro aise gimagege-ibi, ‘Mo nibi buro ro orohodorai-ri pua, saiki auna ie!
GEN 18:4 Domi-birimo ota duwoduwo ato, sebesebe nato deremasebidiro-birimo, ido to amabimo-ou-ri, keba se obo mimiapo-ibiro sairo iwiouti na, iato ohona kainai amabimi-iho-ri.’ Neibi ro Aberaham owera ubi to gomidai-birimo,
GEN 18:6 iato Aberaham aise garatea Sera emowapotai-ri sirio beredi isioidiro-ri.
GEN 18:7 Nou imese gou mea burumakau dawade nou imeribai-biri, taie imese gowou-ro woko dubu aboto emopia ri, apira urubia iho na. Aberaham woko dubu ro edi ohona ro mea mino to gisioidiro neibi iho na.
GEN 18:8 Taie, Aberaham ro iato gimowou-bi burumakau dao, burumakau nono isi, ata ohona mutu. Iedi dubu peteibi ro Aberaham ro aupise gimotoi-ibi, neibi kiwarebai-ibi sapuwo to.
GEN 18:9 Iato neibi ata ro Aberaham nato gemodowa, ‘Sera boira?’ Aberaham ro ibo, ‘Tomidiro-die, parai moto ato.’
GEN 18:10 Iawe ro ibo, ‘Kaupoti kisimisi saro gabo ato mo anamadi-orowameai-ri, iedi tau ro nato Sera nou dubu mere ama-oroto-ri.’ Ina Sera ro piro se gimotoi-ibi parai moto magere damo ato, owera gare neido gimedeai-ibi na-geremowauti-birimo.
GEN 18:11 Iedi owera ro Sera ro na-girorowai nou gaga iato giroroutiai, ina iato gimaragoidiro, ‘Keba se domere ta-nomidiro. Mo abora modobo pua mere niro mutu koroho, ina mere koroto aboto. Mo abere ie. Mo uramu Aberaham oromano ie.’ Sera mea se imibiria pua iedi dubu peteibi ro beda owera garo-birimo. Nou umoro ta-goi ibo nou sogomi ro ta-gasesere.
GEN 18:13 Iawe ro ibo Aberaham aboto ‘Mabu boira Sera gaga na-iroroutiai?
GEN 18:14 Morobise ie mo aboudo imese tanaro sirio koko pua. Ido mo anamadi-orowameai-ri kaupoti kisimisi saro gabo ato.’
GEN 18:15 Taie, Sera tere ro aise gorobai, nou a-gerematimai ibo, ‘Mo gaga iroroutiai pua.’ Iawe ro ibo, ‘Oro gaga ta-iroroutiai!’
GEN 18:16 Taie, neibi imese gaimai-birimo Sodom to, Aberaham mutu. Nou ibo gimaragoidiro egea mere se nama-iwaboi-ibiri ipi ato nama-imeserai-ibi.
GEN 18:17 Iawe iato geremowagomea nakara se, ‘Aberaham aboudo mo ro iwopirua-ri pua edi tanaro ro mo ro nama-isioidiro-ri Sodom sapuwo to.
GEN 18:18 Nou edi aramio merebusere ro pupuwo amadimo-oi-ri, neio ro auna sipu amadimi-iwia-ri. Mo ro korosa anama-aiwai-ri Aberaham aboto, ina ioudo ama-orobodorouti-ri imese erere owera urubia aboto.
GEN 18:19 Aberaham mo ro narapoi, nou simara merebusere aramio mea se kiwaboi aboto. Nou ro neio ama-itamudiro-ri mo ubi tanaro kisioidiro aboto, mea tuputupu tanaro kisioidiro aboto, ibose tanaro modobomodobo ato kisioidiro. Ina mo ro beda owera nemasaubiai Aberaham aboudo nedi tanaro ro nou sapuwo to anama-isioidiro-ri.’
GEN 18:20 Ina Iawe ro iato gutura, ‘Mo ro sirio ubauba owera kirowidiro ie Sodom ra Gomora ra sapuwo to, urubia iato na-orowomidiro imese ubauba ia ie. Ubauba tanaro auna se isioidirotiti-dumo,
GEN 18:21 mo nakara se anama-odori-ri neio iwia ri, ubauba morobise to a-isioidiro-dumo ra?’
GEN 18:22 Sowake urio teibo paea dubu teibo sosoro gaimai-rido Sodom sabowa to, Aberaham neitiro ro aise gemeserai-rido kotoi moro ato Iawe sosoro gabo ato.
GEN 18:23 Aberaham owera mutu iato gerewesegerai ‘Oro ro gabo a-gosioidiro ra Sodom urubia kipisiamuti aboto, ubauba urubia meamea urubia mutu atu se?
GEN 18:24 Ina oro ro iato nama-iwia-ri 50 meamea urubia, Sodom sabowa ama-opisiamuti-ri ra, iedi 50 meamea urubia neio mutu?
GEN 18:25 Morobise ie, iedi 50 meamea urubia ro neio sapuwo to Sodom sabowa oro ro ama-arasogoro-ri, opisiamuti-ri pua. Oro auna eputa dubu nou se ie, imese duriomoro sirio oro ro iaurititi. Oro ro modobo ie urubia mea se kihoduti.’
GEN 18:26 Ina Iawe ro ibo, ‘Mo ro nama-iwia-ri 50 meamea urubia Sodom sabowa ato, neio sapuwo to mo ro edi sabowa gebari ro ubauba owai-ri pua.’
GEN 18:27 Aberaham ro Iawe ina iato gemodowa, ‘Mo oro ro nedi goto ro noudo nosioidiro, mo dorogora se dubu e,
GEN 18:28 kaupoti mo ubi ie oro aboto kararatoro. 50 kowasomai tato, 45 meamea urubia kawakawa nama-orowomidiro-ri, oro ro edi sabowa ro ama-opisiamuti-ri ra?’ Ina Iawe ro ibo, ‘45 mo ro nama-iwia-ri, mo ro iedi sabowa ro opisiamuti-ri pua.’
GEN 18:29 Ina Aberaham ro ibo, ‘40 meamea urubia nama-iwia-ri, iedi sabowa ro oro ro ama-opisiamuti-ri ra?’ Iawe ro ibo, ‘40 meamea urubia mo ro nama-iwia-ri, iedi sabowa ro mo ro opisiamuti-ri pua.’
GEN 18:30 Ina Aberaham ro omuomu se garowado Iawe aboto ibo, ‘Modobo pua oro serawo koi, mo tere ie. Ina 30 meamea urubia oro ro nama-iwia-ri Sodom sabowa ato, oro ro iedi sabowa ro ama-opisiamuti-ri ra?’ Ina Iawe ro ibo, ‘30 meamea urubia mo ro nama-iwia-ri Sodom sabowa ato, iedi sabowa ro mo ro opisiamuti-ri pua.’
GEN 18:31 ‘Mo dorogora se dubu e, kaupoti mo ubi ie ina oro aboto kararatoro. 20 meamea urubia nama-iwia-ri, oro ro Sodom sabowa ama-opisiamuti-ri ra?’ Iawe ro iato gemowameai ibo, ‘20 meamea urubia mo ro nama-iwia-ri Sodom sabowa ato, iedi sabowa ro mo ro opisiamuti-ri pua.’
GEN 18:32 Aberaham ro ina iato gutura ibo, ‘Mo ro iana owera nama-aro-ri, mo tere ie oro serawo koi. 10 meamea urubia oro ro nama-iwia-ri iato, iedi sabowa ro oro ro ama-opisiamuti-ri ra?’ Ina Iawe ro ibo, ‘Mo ro 10 meamea urubia iato nama-iwia-ri, mo ro iedi sabowa ro opisiamuti-ri pua.’
GEN 18:33 Iato Iawe owera karo na-goporeai, nou ro Aberaham imese gemeserai, taie Aberaham aise gorowameai-ro simara parai moto to.
GEN 19:1 Iedi sowake urio teibo ro paea dubu teibo to keba se Aberaham abato na-gomidiro-rido, neitiro ioudo gireribua-rido Sodom sabowa iauri ri, ina adimo duwoduwo ato gorowateai-rido ito. Neitiro Roti ro iato giwia-ma goto didiri ato, urubia beda moro ato iradabutiti-dumo. Roti ro na-giwia-ma, nou imese gou neitiro aboto, nou sopu to aise garaburuti, sosoro woidomari goto to aise giwaposowa.
GEN 19:2 Roti ro aise giramairiai-ma, nou ro ibo, ‘Nitiro auna dubu teibo ie, dou-rido mo moto to, sairo iato amadi-iwiouti-ri, ina duwo kaupoti ama-irobu-mari, kowaroho duwoduwo neido amada-aimai-ri.’ Neitiro ro ibo, ‘Marasio, neitiro nato anama-irobu-mari goto didiri ato.’
GEN 19:3 Roti ro inaina aise gimaidodorowado-ma, neitiro koko se egea se giamo-ma. Taie, neitiro saro to iato gireribua-rido, atu se imese gou-birimo Roti mutu nou moto to. Iato Roti ro ohona na-gimesioidiro-ma, beredi isiti tato gimitai-ma, taie neitiro ro aise giho-rido.
GEN 19:4 Norou aboto aupise ie kou, imese Sodom dubu, orio domere, nogenoge, nato gou-rimo Roti aboto. Roti moto dubu sirio ro ta-gemowaperai-rimo,
GEN 19:5 neio ro ibo ‘Oro ro iedi apira dubu teibo ro na-iwodoro-ma, nimo ubi ie neitiro kiworohuti-ma poro rido. Diwosuruwo-maro!’
GEN 19:6 Roti iato gosuruo-ro, magere huru rido aise gopai.
GEN 19:7 Taie, nou ro ibo ‘Nio mo namuturubi ie. Idaibo ubauba tanaro kisioidiro modobo pua neitiro aboto.
GEN 19:8 Modobo ie neitiro mo ro mea se kiauri-ma, mo ubi tato ie ata ubauba kowea neitiro abato. Mo besere irimo teibo tomidiro-do, neitiro umoro pua amia dubu mutu koroho, neitiro irimo teibo ie, nio ubi ato mo ro anamadi-iwosuruwo-mari, simara se ba-diworohuti-mamo.’
GEN 19:9 Neio ro ibo ‘Oro apira dubu e, sabowa dubu pua! Oro gebari pere ra, a?! Oro daragare! Nimo gabo dimatateai-ro! Auna ubauba apira dubu teibo ro amado-owea-ri nimo aboudo, ina ibose auna ia ubauba oro ro ama-owea-ri nimo aboudo!’ Neio serawo mutu Roti aboto iato gorowioro-rimo, magere na-gohoiouti-rimo esebea ri gemiri-rimo.
GEN 19:10 Sowake urio teibo ro magere iato godobura-rido, Roti tu rido aise gopodia-rido imese gowodoro-rido, taie magere iato aise gopai-rido.
GEN 19:11 Iedi dubu sirio ro, orio domere nogenoge neio idomari pogo aise gimowai-rido sowake urio teibo ro, bana se gorowararioidiro-rimo, neio ro modobo pua magere kowea aboto, egea se gowaseidiro-rimo.
GEN 19:12 Taie, sowake urio teibo ro ibo, ‘Nedi sabowa ro anamado-opisiamuti-ri. Mabu nedi sabowa ro nato ubauba se etio iworohuti-dumo neio edi iamo ro Iawe ro timewidiro-die. Oro aboudo na-orowomidiro urubia, merebusere, emapeamio, modobo ie oro ro kimowapotaidiro neio hio to neido aragare ri. Tuturu to owamo-ri pua Sodom ubauba anamado-owai-ri, Iawe ro nou ri nimeiriai-madie.’
GEN 19:14 Roti imese gosuruwoidiro-ro hio to emapura teibo imowapotai-mari, besere teibo gabo iedi dubu teibo aboto gimowou-ma. Nou ro ibo ‘Samo to daragare-do sabowa rido, Iawe ro aupise ama-opisiamuti-ri!’ Kaupoti neitiro ibo gimaragoidiro-rido korowiro owera ie.
GEN 19:15 Saiki banibani na-giwotouti-ro, sowake urio teibo ro Roti iato gowoubua-rido, ‘Samo to deribua! Dosuruwo neido! Oro orobo, besere teibo mutu dosuruwo-bimo! Modobo pua oro ubauba ro kowea Sodom kopisiamuti ato.’
GEN 19:16 Roti a-gorodiobuti, koko se gowamo moto kemeserai aboto. Sowake urio ro Roti tu rido korobai orobo mutu, ina ata sowake urio ro besere teibo kirobai-ma, neibi imese gosuruwo-birimo, iato gorowadau-birimo neibi simara keremiro sapuwo to. Roti, nou orobo, besere teibo mutu, Iawe edi nirimagare ro nou gimowaweai-ibiro.
GEN 19:17 Sowake urio ata ro ibo, ‘Podo ro ba-miwasiai-ibi, nibi modobo pua durio goto ato karaperai, nedi moro ro imese anama-opisiamuti-ri. Nibi huru to imetere ate. Hio to se ba-dou-bimo podo to!’
GEN 19:18 Roti ro ibo, ‘Auna dubu, oro auna nirimagare ta-owawea-ro mo aboto.
GEN 19:19 Mo keremiro oro ro nemowameai-die ubauba aboudo. Mo modobo pua nitiro ro na-nemaduduro-do hio to kou podo kemidiai aboto. Mo ipi ato ubauba ro anama-owea-ri.
GEN 19:20 Sabowa kainai aupise towamo-die, mo modobo ie iato karaperai.’
GEN 19:21 Taie, sowake urio ro ibo ‘Io, iato ba-daraperai iedi sabowa kainai ro ubauba owai-ri pua.
GEN 19:22 Oro ito dirario samo to. Iedi sabowa ro ito nama-orowateai-ri, taie Sodom mo ro nato anama-opisiamuti-ri.’ Iedi sabowa kainai ro masiro Soa, Hiburu owera to ‘Kainai ie’.
GEN 19:23 Saiki ta-gidiai-ro, Roti bi nato gorowateai-birimo Soa sabowa to.
GEN 19:24 Tuturu to pua Iawe ro daroho sosoro era nou gemeiriai-ro toboro ohu rudo, era mio ro giretuti-ro,
GEN 19:25 imese namabu sirio, idaibo urubia sirio, moto, sugamoso, ota, ata namabu ata emeserai pua Sodom ra Gomora ra ato, imese ubauba aise giwai. Ibose Iodeni gawagogo ato beda namabu ro gorowotoi, pari namabu, ota sirio, urubia mutu, imese aise gipisiamuti, ataata ararasoro pua.
GEN 19:26 Taie, Roti orobo huru to na-gimeterai, nou damena gohi to aise gararapoi.
GEN 19:27 Taie, Aberaham Iawe mutu beda moro ato geremowauti-rido owera edi goto ro nato, ata kowaroho Aberaham nato gou ito.
GEN 19:28 Nou podo ohu rudo ioudo na-girarowea-ro, Sodom ra Gomora ra sabowa teibo iwia-mari, gahuta se giwia na-gioro-rimo, Iodeni gawagogo sapusapuwo rido.
GEN 19:29 Taie, Godi ro iedi sabowa teibo ro ubauba ta-giwai-ma, kaupoti nou ro ta-gimaragoidiro Aberaham beda owera garo nou aboto. Ina noudo ie Roti beda sabowa ato gomidiro Godi ro ubauba na-gowai, taie nou ioudo aise gowagare-ro.
GEN 19:30 Roti tere ie Soa sabowa ato komidiro besere teibo mutu, ina neibi nou ri gou-birimo podo duriomoro to. Neibi ro nato gowea-birimo goto goro na-gaidiro-ro, taie neito aise godoro-birimo, iato imidirotiti-birimo.
GEN 19:31 Ata tau ato mabira ro neama iato gemowapotai, ‘Neitiro abera oromano ro orobai. Amia duriomoro ato osio busere araremo-dumo, ina nato domere pua ie neitiro kiedea-ma aboto.
GEN 19:32 Neitiro abera tuba sosoro obo momio-rido, mo mutu kirobu-ma, ina ata duwo oro mutu iato kirobu-ma, ibo anamado-owati-ri tuba sosoro obo anamado-omio-ri. Abera ro ama-irasomai-mari bamuai teibo neitiro abato. Modobo pua neibi masiro imese karatowouti aboto.’
GEN 19:33 Iedi duwo ro nato iedi besere teibo ro neitiro ro abera tuba sosoro obo imese gomio-rido, taie iato mabira orobo ro gereredea, abera mutu imese girobu-ma. Iedi tau ro nato Roti umoro oi pua ibo keba besere na-giraposoidiro nou abato, ibose nou beda tau ato geribua-ro.
GEN 19:34 Ata saiki na-gowaroho, ina mabira orobo iato gutura neama orobo aboto, ‘Mo abora duwo Idau mutu ta-nirobu-ma, ina momio-rido tuba sosoro obo, nedi duwo ro nato oro ro ama-ou-ri, nou mutu ama-irobu-mari, mo beda sosoro norowati. Idaibo sosoro tanaro to namado-owati-ri neitiro abera ro mere teibo ama-iwia-mari neitiro ato, ina neibi edi gu ro aratowouti-ri pua, imese ama-outiti-ri.’
GEN 19:35 Taie iedi duwo ro nato neitiro ro ina iato gomio-rido abera tuba sosoro obo, taie neama orobo ro gaimai, nou mutu iato girobu-ma. Ina Roti umoro oi pua ibo saro besere a-giraposoidiro nou abato, ibose beda tau ato geribua-ro.
GEN 19:36 Mabira niro na-gowea, neama ibose to gowea, neitiro simara abera ro gimasomai-ma.
GEN 19:37 Mabira ro dubu mere goroto, masiro a-giduti Moabi to. Abora Moabi urubia na-orowomidiro, nou aboudo gorobodorouti sipu.
GEN 19:38 Neama ro dubu mere ibose ti-goroto, masiro a-giduti Benami. Amoni urubia na-orowomidiro abora, Benami aboudo gorobodorouti sipu.
GEN 20:1 Aberaham Heboroni sabowa na-gemeserai-ro, nou imese gou ata duriomoro to masiro Negebi. Nou egea mere se iato gomidiro Kadesi ra Sua ra neitiro turituri ato. Taie ioudo gou ata duriomoro to masiro Gera. Ina Aberaham orobo mutu neitiro Gera to na-gorowateai-rido urubia ro iato giwia-marimo.
GEN 20:2 Taie nou ro orobo sapuwo to ibo ‘Nou mo medera ie.’ Taie, Gera urubia ro owera na-girorowai-rimo ibo Aberaham nou medera mutu ou-dioudo, neio eputa dubu Abimereki owera nou aboto na-girarebai, taie nou woko rubi ito aise gimeiriai. Neio na-gou-rimo, Sera neio ro imese gorobai-rimo iato gowou-rimo Abimereki aboto.
GEN 20:3 Taie, nou Abimereki abato na-gomidiro, Godi ro hiwo to ibo garo-ro, ‘Oro pamo dubu e, oro ro iedi tanaro ro na-osioidiro, oro pamo ama-owea-ri. Oro ro edi orobo ro na-gorobai, uramu mutu e.’
GEN 20:4 Taie, edi tau ro nato Sera Abimereki mutu irobu-ma pua, ina nou ro ibo Godi aboto, ‘Auna dubu, mo didi dubu e. Mo oro ro ubauba owai ate. Mo etou mabu rido namadi-owai-ri ubauba,
GEN 20:5 mabu Aberaham ro ibo garo urubia sirio aboto, “Sera mo medera ie.” Ina Sera ia nakara se urubia nou ro iato gimowapotaidiro ibo, “Aberaham mo medera ie.”’
GEN 20:6 Godi ro owera ina Abimereki aboto hiwo to iato gutura, ‘Mo umoro ta-noi ibo oro nakara se umoro oi pua oro ro otou tanaro osioidiro. Oro gabo nou mabu ato ta-nowasiai. Oro ro iedi orobo ro kowarabu rasiri ie, oro orobo, merebusere, oro sowake urubia neio imese ba-gorowaburo-dumo.
GEN 20:7 Io, iedi orobo ro Aberaham orobo ie, ba-demowameai. Nou mo ipusu owera dubu e, nou ro ama-araratoro-ri mo aboto oro sapuwo to, ina oro araburai-ri pua.’
GEN 20:8 Ata kowaroho ato Abimereki norou aboudo na-geribua-ro, taie ata sowake dubu iato gotiodorai, nou simara gabamani woko urubia nou aboto ou ri. Neio na-gou-rimo, Godi ro beda owera garo-ro hiwo to nou aboto, nou ro iato gimowauti. Neio ro na-girowai-rimo, auna tere aise goi-rimo.
GEN 20:9 Abimereki ro Aberaham aboto owera iato gemeiriai nou aboto ou ri. Nou na-gou-ro, taie Abimereki ro ibo, ‘Oro ro etou karasaubuti tanaro gisioidiro nimo aboto? Mo ro etou ubauba tanaro nosioidiro oro aboto?
GEN 20:10 Mabu boira oro ro ubauba kowodoro mo duriomoro to? Oro ro modobo pua idaibo sosoro ubauba tanaro na-gisioidiro-die mo aboto. Mabu boira oro ro na-gosioidiro?’
GEN 20:11 Ina Aberaham ro ibo, ‘Mo ibo nimaragoidiro, “Urubia ro Godi emaragoidiro pua nedi duriomoro ro nato, ina nou rie mo urubia ro kopia rie Sera sapuwo to.”
GEN 20:12 Morobise ie nou mo medera ie, mabu neitiro kaupoti abera ie, mamu teibo se erere ie.
GEN 20:13 Mo Godi ro nemowapotai-ro ibo “Oro abera duriomoro ba-demeserai.” Iedi duriomoro ro na-nemeserai, mo Sera aboto ta-naro ibo, “Neitiro beda moro to kou ra, urubia ibo ba-dimowapotaidiro, ‘Nou mo medera ie.’ Oro nirimagare idaibo mino to ba-dowawuti-ro mo aboto.”’
GEN 20:14 Taie, Abimereki ro Aberaham orobo aise gemowameai. Orobo na-gemowameai taie, Abimereki ro iato gomia sipisipi, burumakau, wisa tato woko urubia.
GEN 20:15 Nou ro ibo, ‘Ba-diraroweauti, nou mo duriomoro ie, oro ubi moro ba-darapoi, nato ba-dimidiro.’
GEN 20:16 Taie, Abimereki ro ibo Sera aboto, ‘Mo ro auna siriba mani ta-niaiwai oro medera aboto. Mo ro nou ri nosioidiro, mabu mo ubi tato ie urubia ubauba kimaragoidiro kiworohuti oro sapuwo to. Oro ro ata ubauba tanaro ata osioidiro pua.’
GEN 20:17 Aberaham ro kararatoro owera iato garo Godi aboto, Abimereki edi moto urubia ro, nou orobo, nou busere ibose nou sowake busere, neio sapuwo to gararatoro.
GEN 20:18 Neio keba se mere kirotuti gabo rido Iawe ro ta-giwatateai, kaupoti nou ro ina aise godobura-ro. Nou ro idaibo temeteme ta-gaiwai Abimereki aboto, mabu nou ro beda tanaro gosioidiro Aberaham orobo sapuwo to.
GEN 21:1 Iawe ro Sera mea se gowarebai nou ro kebase beda owera garo nou aboto, aise gororosioidiro.
GEN 21:2 Taie, Sera niro aise gowea. Godi ro beda tau gemapoi, Aberaham nou 100 kisimisi na-gorobai, iedi tau ro Sera ro nato gemowahau Aberaham mere kainai. Iedi mere bamuai ro Aberaham ro masiro a-giduti Aisaki to. Taie, Aisaki bamuai 8 saiki to na-gorobu, Godi ro beda owera garo Aberaham aboto, nou ro aise gobodoro. Aberaham ro Aisaki dubu simara takamai nato gowasiai iato guriai.
GEN 21:6 Sera ro ibo, ‘Mo Godi ro kamade ta-nowai-ro nou ri nirorouti gaga. Etio ro amadimi-irowidiro-ri mo bamuai koroto owera, neio ie mo ie nimo atu se gaga auna se anamadimi-irorouti-ri.
GEN 21:7 Urubia ibo imaragoidiro-mo “Sera modobo pua Aberaham mere kemowahau aboto,” kaupoti Aberaham oromano ro na-gorobai mo ro mere nato nemowahau.’
GEN 21:8 Aisaki buburubabo ro na-gorobai Aberaham ro kotopai ohona auna soriomu iato gosioidiro.
GEN 21:9 Haga wisa tato woko besere na-gorobai-ro Isipi rido, Isimere Aberaham ro nou ato garasomai keba se. Sera ro na-gowea Isimere ro Aisaki na-gosobi,
GEN 21:10 Sera ro ibo Aberaham aboto, ‘Abora nedi wisa tato woko orobo ro mere mutu, neido diwagare-ma! Mo ubi tato ie oro ie mo ie neitiro korowaburai ato Isimere ro kirahidimai neitiro edi namabu sirio ro. Modobo ie neitiro simara ia mere Aisaki nou ro kirahidimai.’
GEN 21:11 Aberaham ro nedi owera ro na-girorowai, nou ubauba kimaragoidiro ro gorobai, mabu Isimere ibose nou mere ie.
GEN 21:12 Taie, Godi ro ibo, ‘Oro ubauba kimaragoidiro na ie, wisa tato woko orobo mere mutu, neitiro sapuwo to. Sera ro beda owera aro-die, nou se dosioidiro. Mo ro beda owera naro keba se oro aboto, Aisaki aramio merebusere nedi duriomoro ro neio ro amadimi-irahidimai-ri. Aramio merebusere, korosa mutu, neio aboto anama-iaiwotiti-ri.
GEN 21:13 Ibose wisa tato woko orobo nou edi mere ro, nou ro sipu ama-iwia-ri, mabu nou oro mere ie.’
GEN 21:14 Saiki na-geredumudiro-ro Aberaham ro neitiro obo kimarate-ma, ohona kimia-ma, taie imese gitiodorai-ma urubia tato moro to, iato irohotiti-do duriomoro masiro Besiba.
GEN 21:15 Neitiro obo na-goroporeai, Haga ro mere aise gowomi ota mabu ato, Isimere iato idobi aise gemai. Haga ro ibo gimaragoidiro, ‘Mo mere ama-araburai-ri, mo ro kiauri modobo pua.’
GEN 21:16 Nou egea mere se na-gosiomai taie imese gomi, iato nou mere idobi gememai.
GEN 21:17 Godi ro ta-gemororowai-ro mere idobi na-giroto, ina Godi sowake urio ro Adiri sabowa rido Haga ioudo gorumai-ro, ‘Oro etou ro ari? Tere na ie, oro Godi ro temewidiro-die mere idobi na-iroto.
GEN 21:18 Dowoubua, tu to dorobai-ro, sipu nou aboudo amadimi-isuruwo-ri.’
GEN 21:19 Taie, Godi ro nou iato gemapoi obo bobo beda moro ato gomidiro. Taie nou imese gou obo iapo ri, mere obo iato godio.
GEN 21:20 Isimere na-ororomaititi, nou Godi ro ta-iaurititi-ro. Nou urubia tato moro ato irohotiti, masiro Parani, nou auna umoro ie moporo to kipedu.
GEN 21:21 Taie, Haga ro Isimere orobo Isipi duriomoro rido gemerebai-ro, nou ro nou gedea.
GEN 21:22 Abimereki, Gera duriomoro eputa dubu e, ata tau ato nou simara boso eputa dubu Pikoro mutu neitiro atu se iato gou-rido Aberaham aboto. Neitiro ro ibo, ‘Imese beda mutu tanaro sirio ra oro ro na-isioidirotiti, oro Godi ro owarebidirotiti-die.
GEN 21:23 Abora Godi sosoro gabo ato oro ro hodo neitiro aboudo ba-demasaubiai-ro, ibo oro ro ama-isioidiro-ri meamea tanaro mo aboto, ibose mo merebusere aramio aboto. Oro ro modobo ie nirimagare tanaro kiwawuti mo aboto, ibose mo duriomoro urubia aboto, oro apira dubu sosoro na-imidirotiti neio abato. Oro mo ro keba se beda sosoro nirimagare nemati, mo oro ro wisa na idaibo sosoro nirimagare ba-demowapotai-ro.’
GEN 21:24 Aberaham ro ibo ‘Mo ro hodo abora a-nebuai nitiro aboudo.’
GEN 21:25 Ina Abimereki mibo owera iato gomia Aberaham ro, obo bobo sapuwo to, ‘Oro edi sowake urubia ro neio ro nowasiai-dumo obo kiaputi moro rido.’
GEN 21:26 Abimereki ro ibo gemowameai, ‘Mo umoro oi pua, mo oro ro keba se emowapotai pua.’
GEN 21:27 Abimereki amia sipisipi burumakau iato gomia Aberaham ro, ina neitiro hodo imese geremasaubiai-rido, sapuwo Abimereki aboudo ie, sapuwo Aberaham aboudo ie.
GEN 21:28 Aberaham ro 7 upi sipisipi kainakaina nou gihodowa Abimereki sosoro gabo ato.
GEN 21:29 Abimereki ro ibo, ‘Mo etou ri nemowou-die nedi 7 sipisipi ro?’
GEN 21:30 Aberaham ro ibo, ‘Dimidai buro nedi sipisipi kainakaina ro, oro urubia mutu umoro nato amadimo-oi-ri ibo morobise ie nedi obo bobo ro mo ro noboba.’
GEN 21:31 Iedi moro ro masiro Hiburu owera to neito asoro-dumo Besiba, maumo owamo ibo, ‘Hodo Kasaubiai Obo Bobo ie’, mabu neitiro hodo to nato geremasaubiai-rido, Besiba ato.
GEN 21:32 Taie, Abimereki imese gorowameai simara duriomoro to, nou simara boso eputa dubu mutu.
GEN 21:33 Aberaham ro ota iato garo, ota masiro tamarisiki. Nedi ota ro Besiba ato gotoi, iato Iawe na-imidirotiti imese imese sirio tau, nou aboto Aberaham ro aise gararatoro.
GEN 21:34 Taie, Aberaham tuturu tau to iato imidirotiti, nou apira dubu e Pirisitia urubia duriomoro ato, iedi duriomoro ro Abimereki ro na-iaurititi.
GEN 22:1 Aberaham nou apira dubu sosoro imidirotiti Pirisitia duriomoro ato, iedi tau ro nato Godi ro Aberaham kimibiria tanaro nato gemowaibia. Godi ro iato gutura nou aboto ibo, ‘Aberaham!’ Aberaham ro iato gemowameai, ‘Mo nou e.’
GEN 22:2 Ina Godi ro iato gutura, ‘Oro ia simara mere, natonato na-ematititi abora ba-dowou muso duriomoro to, podo na-orowotoi-die, duriomoro masiro Moraia. Oro ro iato ba-dopia, momuo se ba-dematowo-ro, mo ba-demowameai-ro beda podo nama-emapoi-ri mo ro, iato ba-dosioidiro!’
GEN 22:3 Aberaham norou aboudo na-geribua-ro nou era iato giabuse, nou sowake dubu teibo kirobai-ma Aisaki mutu, nou doniki korobai, namabu patu neibi ro na-geremododiai-birimo, doniki ohu ato kiaremuti, taie neibi imese gaimai-birimo.
GEN 22:4 Taie, ata saiki neibi atu se gou-birimo, ina ata saiki na-gatamuai-birimo neido na-gou-birimo taie ipi ato imese gorodiobo-birimo. Iedi saiki ro nato beda duriomoro gemapoi Godi ro, nou ro muso rido neido gowea.
GEN 22:5 Iedi sowake dubu teibo ro nou ro iato aise gidiobo-ma, ‘Nitiro nato domidiro-do, doniki diauri-do, neitiro ito anamado-ou-ri Godi emowabu rie, tinamadido-orowameai-ri neito.’
GEN 22:6 Aisaki era patu aise gemamitiai Aberaham ro, taie neitiro imese gaimai-rido, neitiro na-gou-rido, Aberaham giri sipi ato ibose ti-gotoi, era upugo ata tu to gorobidiro. Neitiro na-gou-rido, ipi ato
GEN 22:7 Aisaki ro ibo ‘Idau, neitiro era patu, era upugo, nou mutu e, ina neitiro sipisipi boira? Beda sipisipi namado-opia-ri neitiro ro, nadi ato edea na, Godi aboto kaiwai sapuwo to? Neitiro sipisipi tato ie!’
GEN 22:8 Aberaham ro ibo ‘Godi ro anamadi-imia-mari neitiro sipisipi, kematowo sapuwo to.’
GEN 22:9 Neitiro neido kou, podo to korowateai, taie, Aberaham nadi kitomuti, era nadi maumo ato kaduruti, taie Aisaki nou ro na-gowea kotoi, Aisaki nou ro kohiai, iato gatahiti. Nou ro na-gatahiti imese hodo to taie, aise gowou beda nadi gitomuti nato imese gowotodai, iato girisipi kemaubai,
GEN 22:10 taie giri susura to ubi ie omua ri,
GEN 22:11 ina Godi sowake urio ro ibo, ‘Ei, Aberaham, omua ate!
GEN 22:12 Dodiobo edi tanaro ro! Mo umoro ta-noi Godi oro ro temaragoidirotiti, oro mere emowairiai pua nou aboudo.’
GEN 22:13 Aberaham na-giraroweauti, nou ro dubu sipisipi iato gowea, soso daimo ato na-gotoi, gaini karawia to ta-garagodeauti. Taie, Aisaki nou ro kowagare ioudo, nadi rido hodo na-gemapoduti taie, nou ro Aisaki aise gowotobowa, nou bobo ato Aberaham kiraumo sipisipi korobai, iato gopia nou ro, taie, nadi ato kedea, era kowateai imese gematowea Godi aboto.
GEN 22:14 Aberaham edi tanaro ro na-gosioidiro, taie iedi sopu ro masiro a-giduti, ‘Iawe ro Iato Gaiwai’, ibose abora urubia aro-dumo ibo, ‘Iawe ro edi podo ro nato ama-imio-ri’.
GEN 22:15 Iedi tanaro ro na-goroporeai, Godi sowake urio ina owera iato gutura
GEN 22:16 ibo, Iawe ibo aro-die nou aboto, ‘Aberaham, oro simara mere oro ro orobai pua, oro ro emowairiai pua, oro ro aise aidodorai-die.
GEN 22:17 Ina noudo ie mo ia simara masiro nasoro mo edi hodo kasaubiai owera ro koko kowai aboto, ibo oro edi aramio merebusere ro nasaio neio imese sirio amadimo-oi-ri. Koriri iopu beda sosoro iamo, ibose kiboni na-orowotoi toboro ato, sipu idaibo sosoro amadimo-osuruwo-ri oro aboudo, mabu mo beda owera naro oro mere sapuwo to, oro ro aise gosioidiro. Oro edi aramio merebusere ro nasaio boso aimara amadimo-oroho-ri erere duriomoro to, neio ro amadimi-iwasiti-ri, iato aise amadimi-irahidimo-ri.
GEN 22:18 Imese urubia sirio mo aboto amadimo-orowaro-ri ibo, “Aberaham urubia aboto korosa beda sosoro iaiwotiti, ina idaibo korosa ba-diaiwo-ro nimo aboto.” Neio idaibo sosoro amadimo-orowarotiti-ri, mabu oro ro mo edi owera ro aise gosioidiro.’
GEN 22:19 Taie iato neitiro ioudo na-gorowameai-rido sowake dubu teibo aboto beda moro ato gimeserai-marido, kimowapotai-ma taie, neibi imese gorowameai-birimo Besiba to, iato imidirotiti-bimo.
GEN 22:20 Taie ata tau ata dubu ro iato giwasoro Aberaham aboto Nahoro dubu mere sirio sapuwo to. ‘Oro neama Nahoro nou merebusere sirio ie abora, Mirika ato girasomai.
GEN 22:21 Keba mere Usi, ina nou saro ato na-gai-ro masiro Busi, ina nou abato Kemuere ie. (Nou abera Arama.)
GEN 22:22 Ina arua dubu mere neio masiro Kesedi, Haso, Piridasi, Idarapi, Betuere.
GEN 22:23 Betuere Rebeka abera ie. Oro edi neama ro Nahoro nou ro girasomai Mirika ato, ina 8 dubu mere nou ro girotuti.
GEN 22:24 Ibose Nahoro ro sarupo besere ta-gedea, nou masiro Reuma. Ina iedi sarupo besere ro Nahoro ro nou ato girasomai-ibi dubu mere peteibi, neibi masiro Teba Gahama Tahasi ina Maka.’
GEN 23:1 Sera nou nato garaburai Heboroni sabowa ato Keineni duriomoro ato owamo. Nou 127 kisimisi to wimidirotiti.
GEN 23:2 Aberaham ro Sera pamo karaburai na-gowea, nou auna idobi nou giroto.
GEN 23:3 Idobi na-gemerete taie nou ro pamo aise gemeserai, nou imese gou Hiti urubia aboto, mabu neio duriomoro abeamio ie. Nou ro ibo,
GEN 23:4 ‘Mo apira dubu ro nomidiro nio mutu, mo demapoi-rimo goto kere mo ro anama-omidai-ri mani to, mo orobo bobo emoba moro ie.’
GEN 23:5 Neio ro ibo,
GEN 23:6 ‘Oro auna dubu e, modobo ie nimo ubi ie oro ro nato kemoba oro orobo. Abora nimo oro nasoro-dumo keba dubu to, nimo oro ro niauri ina nimo kamade ie oro orobo nato kemoba. Nimo ata ro orowairiai-ri pua, oro mea ia goto kere ama-omidai-ri oro orobo edea moro.’
GEN 23:7 Taie Aberaham iato aise giroborea neio sosoro gabo ato, nou ro ibo gowawea, ‘Neibi awawo ie, nou kaina ie.’ Nou ina mea se na-gotobowa
GEN 23:8 taie owera nato garo, ‘Nio ubi ie mo orobo nato kemoba aboto tauo Soha edio mere ro Eporoni nou mutu keremowauti
GEN 23:9 modobo ie nou ro amadi-apoi-ri bobo na-waidiro nou edi pari goto ato owamo. Mo modobo ie nou ro nou kemapoi nou mea wisa to anama-owomidai-ri. Mo idaibo tanaro anama-osioidiro-ri nio sosoro gabo ato.’
GEN 23:10 Eporoni nou Hiti urubia aboto ta-garadabuai neio mutu gomidiro nato geremowauti-rimo goto kere sapuwo to.
GEN 23:11 Nou ro ibo Aberaham ato, ‘Marasio mani to kowomidai oro ro. Oro auna dubu e. Mo ro anama-emapoi-ri goto kere momuo se bobo mutu. Urubia ro ta-wirorowai-mo oro moro nou nemapoi nato ba-demoba oro orobo.’
GEN 23:12 Taie ina Aberaham neio aboto aise giroborea. Nou ina mea se na-gotobowa
GEN 23:13 nou ro ibo Eporoni aboto, ‘Mo ubi ie oro goto kere bobo mutu wisa momuo se komia, aise ba-domidai, ina mo pamo urubia iato nama-iaremo-ri.’
GEN 23:14 Eporoni ro iato gemowameai nou ibo
GEN 23:15 ‘Goto wisa ibo ie 400 siriba mani nouto se dowomidai-ro. Auna sunamabu pua, mo oro mutu eremowauti-ri pua. Iedi sopu ro oro ro ba-darahidimai, oro orobo iato ba-dibiria.’
GEN 23:16 Taie Aberaham ubi aise goi nedi owera ro na-garo-ro. Nou siriba mani na-gioputi meana se, taie Eporoni nato gomia 400 siriba mani Aberaham ro, Hiti urubia sosoro gabo ato.
GEN 23:17 Eporoni edi pari ro na-gowamo Makapera ato Mamere gomo ato,
GEN 23:18 Aberaham ro gomidai, goto kere, bobo na-gaidiro, ota sirio na-gorowotoi imese nou ro aise girahidimai. Hiti urubia soirio beda moro ato garadabuti-rimo, neio ro ta-girowai-rimo beda goto gomidai Eporoni aboudo Aberaham ro.
GEN 23:19 Taie Sera iato Makapera bobo goro to nato gibiria, Mamere sabowa gomo ato. Mamere sabowa Keineni duriomoro ato owamo, ata masiro Heboroni.
GEN 23:20 Aberaham ro ta-gomidai edio goto kere ro nou pamo urubia ito ibiti moro ie. Taie.
GEN 24:1 Aberaham Hiti urubia aboudo goto komidai, nou orobo bobo to kedea na-goroporeai, odio tau ro nato Aberaham nou oromano ro ta-gorobai. Nou ro beda tanaro ra na-isioidirotiti Iawe ro womio-ro odio korosa ro.
GEN 24:2 Nou ro keba sowake koroho dubu aboto iato gutura ibo, ‘Oro tu ba-dowaumia-ro mo oroisia maumo to
GEN 24:3 morobise owera daro-ro Iawe sosoro gabo ato toboro ra duriomoro ra edio urio ro nou ro gisioidiro-ma. Oro ro mo mere orobo Keineni duriomoro urubia abato emosora ate,
GEN 24:4 oro dou mo beda duriomoro ato noroto, mo ia simara urubia neio aboudo ba-demerebai-ro Aisaki orobo. Nou nimo simara tanaro ie.’
GEN 24:5 Sowake dubu ro ibo ‘Boido mutu umoro ra besere ia korowairiai mo mutu kou tato neito, modobo ra Aisaki mo mutu korowameai oro koroto duriomoro to?’
GEN 24:6 ‘E e, oro ro owou ate!
GEN 24:7 Iawe, Adiri Abera, nou ro mo ta-nowagare-ro mo simara urubia duriomoro rido. Iawe Godi ro mo duriomoro gebari isabuna ta-nemedea. Iawe ro ibo ta-gutura “Mo ro nedi duriomoro ro anama-iwai-ri oro aramio merebusere aboto.” Iawe ro sowake urio ama-emeiriai-ri keba moro to, oro nou ro ama-owarebai-ri Aisaki mea besere kemerebai aboto.
GEN 24:8 Nou korowairi ato ba-demeserai, kaupoti Aisaki oro ro owou ate!’
GEN 24:9 Taie, Aberaham sowake dubu nou tu iato gowaumia nou oroisia maumo to, morobise owera iato garo nou sosoro gabo ato.
GEN 24:10 Nou Aberaham aboudo na-gasiriai namabu patu nou ro na-gimododiai ina ibose meamea namabu patu Aisaki orobo emotohiti na nou ro kemoro ohu ato aise giedea, arua sowake urubia mutu 10 kemoro neibi ro na-girobai-birimo namabu ohu ato aise giaremo-birimo, neibi nato gaimai-birimo. Neibi neido na-gou-birimo oromo teibo turituri ato Arama urubia beda moro ato na-gorowomidiro, ata sopu ta-ararasoro iato Nahoro sabowa gebari.
GEN 24:11 Taie adimo ato mamio neio aise kou e obo bobo to, obo ioudo iaputi ri. Taie obo bobo neibi ro ta-gowea-birimo, 10 kemoro aise giwotodai-birimo.
GEN 24:12 Neibi ro neio imese na-giwotodai-birimo goto ato, taie keba sowake koroho dubu iato a-gararatoro Iawe aboto, ‘Iawe oro mo eputa dubu ro emowabutiti, ibose oro ubi tanaro tisioidirotiti nou ro, nou mere orobo mo ro bida besere emerebai-ri ra, oro nakara se umoro ie. Oro nirimagare dowawea-ro mo eputa dubu aboto.
GEN 24:13 Mo nato ti-notoi obo bobo ato, busere tiodori-die obo iaputi ri.
GEN 24:14 Mo obo etu ro nomia-die mo ro nama-utura-ri ibo, “Mo obo domia-ro,” mo nou ro namadi-omia-ri obo, daro nou saro to namadi-utura-ri ibo, “Oro kemoro ibose mo ro obo anama-imio-ri,” io, nouse ie iedio besere ro oro sowake dubu nou masiro Aisaki nou ro nou ama-edea-ri. Mo umoro anama-ai-ri oro nirimagare owawea-die mo eputa dubu aboto.’
GEN 24:15 Sowake dubu nou kararatoro oroporeai pua iato Rebeka ro ohau-die auna sabowa rudo. Nou Betuere besere ie, Betuere nou Nahoro mere ie Mirika ro goroto, Nahoro Aberaham neama ie.
GEN 24:16 Rebeka na-gohau-ro ioudo bena to nou ro tarepuru nou gowohau-ro, ina Rebeka nou sagaru ia ie, uramu ro kedea tau ta-gorobai iedi tau ro nato, nou irimo besere ie. Taie nou kodori obo na-giaputi-ro iato na-gorowameai-ro,
GEN 24:17 iato sowake dubu ro Rebeka aise gemarario, nou ro ibo, ‘Mo egea mere obo ma-domia-ro.’
GEN 24:18 Ina Rebeka ro ibo, ‘O, io buro, oro obo anama-omia-ri.’ Taie obo tarepuru nou ro na-gedea goto to taie nou ro obo iato gomia.
GEN 24:19 Nou obo kodio na-goroporeai taie Rebeka ro ibo, ‘Oro kemoro na-irobu-die obo mo ro anama-imio-ri womu tato neio obo ro kiamidimai.’
GEN 24:20 Taie nou ro iato gatamuai obo kimaseduti edina ro gomidiro obo tarepuru ato. Taie nou ina ina gorowame hio ito obo bobo to, obo nou ro ioudo gimoworoho-ro, nou ro kupia sirio to iato gimaseduti. Taie iedio kemoro patu ro neio kou obo imese gidio-rimo, obo kidio ro imese ti-giamidimai.
GEN 24:21 Sowake dubu kimaragoidiro ro gopia nou ro edio tanaro na-giauri. Nou ro ibo, ‘Mo Iawe ro morobise a-nowaboi-die ra nedi besere ro nou se ra nou?’
GEN 24:22 Kemoro neio obo kidio na-giporeai-rimo, nou gorodi to na-gosioidiro-rimo auna mani namabu e punugo karao nou ro kememidai taie nou gomia Rebeka. Ibose nou ro idaro netewa teibo tutahe teibo ibose auna mani namabu teibo ie gorodi to gisioidiro-marimo, nou giaiwai-ma Rebeka aboto.
GEN 24:23 Taie, nou ro ibo Rebeka ato, ‘Oro abera etu ra? Neibi nato kirobu-bi modobo ra oro abera moto ato?’
GEN 24:24 Ina Rebeka ro ibo, ‘Mo abera Betuere Nahoro ie, Mirika nou mamu e.
GEN 24:25 Modobo ie nibi kirobu-bi mo abera moto ato nedi duwo ro nato, ina ibose kemoro kirobu moro towamo ina sugamoso sirio ie neio ihona.’
GEN 24:26 Sowake koroho dubu nou iato aise giraposowa nou Iawe iato gemowabu
GEN 24:27 ibo, ‘Mo ro oro nemowabu. Iawe oro mo eputa dubu ro emowabutiti, oro morobise tanaro daro meamea tanaro isioidirotiti mo eputa dubu aboto. Mo mea se ta-nowaboi-ro oro ro mo eputa dubu urubia aboto.’
GEN 24:28 Taie, Rebeka imese girario, edi tanaro na-gororosioidiro nou ro iato gorowauti nou simara mamu urubia aboto.
GEN 24:29 Taie, nou medera masiro Rebeni nou ro na-girorowai iedi owera ro, Rebeka nou ro na-gowea tutahe ra punugo karao ra mutu na-gotoi, nou imese girario ata dubu iato gowea kemoro gimotoi obo bobo abato.
GEN 24:31 Taie Rebeni ro ibo, ‘Oro korosa ta-womia Iawe ro, ba-didiai-birimo moto to, nibi kirobu-bi moro ta-nimesioidiro-ibi, kemoro kirobu moro modobo ie, sugamoso sirio ie neio nou amadimi-iho-ri.’
GEN 24:32 Ina iato Aberaham sowake koroho dubu nou ri godoro neibi moto to iato Rebeni ro nou kemoro gimini ohu rido nou ro iato giamodoro-ro beda mutu namabu patu ro giamo kemoro ato kiamodoro nou ro goto ato giaremuti. Taie Rebeni ro kemoro sugamuso na-gimio neio imese giho-rimo. Rebeni karatea obo nou ro kowosuwoidiro imese gimedeai-ibi sairo iwiouti na taie sairo na-giwiouti-birimo iato Rebeni ohona aboto girario ohona kimemidai-ibi taie iato gimiai-ibi.
GEN 24:33 Nou ro ibo, ‘Diho-birimo ohona nou e.’ Ina odio sowake koroho dubu ro nou ro ibo, ‘Mo auna owera ti-norobidiro nou nama-aro-ri keba se, ohona ido nama-iho-ri.’ Rebeni iato gemowameai, ‘Dimowauti-ibiro!’
GEN 24:34 Taie nou owera iato gatamuai karo, nou ro ibo ‘Aberaham mo eputa dubu e.
GEN 24:35 Iawe ro korosa giaiwo nou aboto, nou rie nou auna namabu sirio kiworohuti. Nou abato toroho-dumo burumakau sipisipi kemoro hosi daro nou abato sirio namabu tiamo gorodi mani, siriba mani, sarupo urubia upi dubu, imese Iawe ro womiotiti ina nou mere dese to gemoroto oroborabere ro.
GEN 24:36 Sera nou abere ia ie nedi tau ro nato ina mere nato gemoroto. Mo eputa dubu nou ro imese namabu sirio iedi mere ro nou aboto giaiwai.
GEN 24:37 Mo simara eputa dubu aboto morobise owera tanaro. Nou ro ibo “Keineni urubia abato mo mere orobo ioudo emerebai ate,
GEN 24:38 mo ia simara gu urubia aboudo ioudo ba-demerebai-ro!”
GEN 24:39 Ina mo ro iato nemowameai mo eputa dubu, “Nou nama-orowairiai-ri kou tato mo mutu, iato bida sosoro nama-owati-ri?”
GEN 24:40 Mo eputa dubu ibo, “Mo sirio tau Iawe ubi tanaro ti-nisioidirotiti, nou ro sowake urio ama-emeiriai-ri keba moro to oro nou ro ama-emasouti-ri. Oro ro mo mere orobo mo simara gu urubia mo abera urubia aboudo ioudo amadi-emerebai-ri.
GEN 24:41 Mo gu urubia ro iedi besere ro kotiodorai tato, oro ba-demeserai.”
GEN 24:42 Taie mo ro Keineni duriomoro na-nemeserai iato nou-die nedi duriomoro neito abora. Taie ina obo bobo ato mo kararatoro na-nosioidiro iato mo ro ibo nararatoro, “Iawe, oro mo eputa dubu ro emowabutititi, mo oro ro demowapotai-ro mo eputa dubu mere beda besere emerebai ri ra?
GEN 24:43 Mo nato notoi obo bobo abato. Mo ro nato nama-emotoi-ri ata orio besere ata amadi-ou-ri obo iaputi ri mo ro ibo nama-utura-ri nou aboto ‘Mo oro tarepuru rudo egea mere obo ma-domia-ro anama-odio-ri.’
GEN 24:44 Ina iato etu ro utura-die ibo, ‘Obo nou e, dodio, ina ibose mo ro oro kemoro obo anama-imio-ri, amadimi-idio-ri,’ mo umoro nato nama-ai-ri ibo io, nou se ie, Iawe oro ro mo eputa dubu mere edi besere ro nou gemohodowa edea nari.”
GEN 24:45 Mo kararatoro owera oroporeai pua iedi tau ro nato Rebeka ro ohau-die auna sabowa rudo obo iaputi-ri, nou obo na-iaputi ina mo ro iato nemowapotai, “Mo obo ma-domia-ro.”
GEN 24:46 Taie Rebeka ro ibo “Obo nou e, dodio. Oro kemoro ibose obo anama-imio-ri.” Taie, nou ro obo tarepuru iato edea goto to, mo obo iato nedi, taie nou kemoro obo iato imio ina ina aise orowame nou obo bobo to ioudo na-iworoho-die tarepuru to iato gimawiriti taie kemoro nou idio-dumo.
GEN 24:47 Ina besere ia iato nemodowa, “Oro abera etu ra?” “Mo abera masiro Betuere Nahoro, Mirika nou mamu e.” Taie mo neido na-nirario nou namabu kememidai kemoro ohu rudo idaibo tutahe teibo iato nowoiti, karao punugo ato iato nemamitiai.
GEN 24:48 Iato mo na-niroborea eso owera naiwai Iawe aboto mabu mo nou ro nemasouti-die mea gabo mo ro korobai aboto, mo eputa dubu neama nou aramu besere nou mere ro kedea.
GEN 24:49 Abora nedi tau ro nato mo demowapotai-birimo nibi ro, mea nirimagare tanaro nibi ro amabimi-isioidiro-ri ra mo eputa dubu aboto? Ina kisioidiro tato nibi ro demowapotai-birimo ina mo umoro ie mo beda tanaro nama-osioidiro-ri.’
GEN 24:50 Rebeni Betuere mutu neitiro ibo, ‘Nedi tanaro ro na-wororosioidiro nou morobise Iawe aboudo ie. Neitiro ro iwesegerai-ri pua nedi tanaro ro, imese aise mowamo idaibo sosoro.
GEN 24:51 Rebeka ba-dorobai ba-dowou oro eputa dubu mere ro ba-medea, mabu Iawe ubi ie.’
GEN 24:52 Taie Aberaham sowake dubu ro na-girorowai iedi owera ro nou aise giraposowa goto ato Iawe imese gemowabu.
GEN 24:53 Taie ioudo na-geribua-ro Rebeka nou ro iato gomia obotama daro gare ato kiaremo nakomu, tu ato kiaremo nakomu gorodi ra siriba ra rudo gisioidiro-rimo iedio nakomu ro. Taie, nou ro ibose to gimio-ma awawo mani namabu patu nou medera ra mamu ra aboto.
GEN 24:54 Taie, iedio duwo ro nato Aberaham keba koroho sowake dubu nou simara dubu patu mutu neibi kiho kidio nou ro gereredea, aise girobu-bi iedi duwo ro nato. Taie ata saiki na-gowaroho sowake dubu ro iato gutura ibo, ‘Abora mo demeiriai-birimo Rebeka mutu mo eputa dubu aboto.’
GEN 24:55 Rebeka medera ra mamu ra neitiro ro iato gemowameai-rido ibo, ‘Io, Rebeka amia saiki neibi mutu ama-omidiro-ri nou ido tama-ou-ri.’
GEN 24:56 Ina sowake dubu ro ibo, ‘Mo nodiobuti-bimo. Mo kou gabo neito Iawe ro nemasouti-ro, demeiriai-birimo mo Rebeka mutu mo eputa dubu aboto abora.’
GEN 24:57 Neitiro iato gutura-rido, ‘Tau Rebeka anamado-orumai-ri ina anamade-emodowa-ri nou ubi beda sosoro hata ie.’
GEN 24:58 Taie neitiro ro iato korumai iato gemodowa-rido, ‘Oro ubi ra nedi dubu ro nou mutu kou abora?’ Ina nou ro ibo, ‘Io, mo ubi ie kou.’
GEN 24:59 Taie nou sowake orobo nou na-iaurititi nou mutu iato gitiodorai-mabirimo ou ri Aberaham sowake dubu mutu.
GEN 24:60 Tau keba se neio ro mea owera komia ibo, ‘Nimo medera, oro merebusere aramio sirio amadimo-oi-ri, neio ro amadimi-iwasiti-ri boso rubi namabu duriomoro mutu.’
GEN 24:61 Taie, Rebeka kemoro gimini ohu to korora, nou sowake orobo ibose ata kemoro gimini ohu to korora, arua sowake busere neibi mutu atu se imese gou-birimo. Aberaham sowake dubu nou simara dubu patu mutu, ina Rebeka nou amia busere mutu, neio ito gou-rimo Keineni duriomoro to.
GEN 24:62 Iedi tau ro nato Aisaki ta-gemeserai obo bobo bato gomidiro iodi duriomoro, nedi obo bobo masiro ‘Keremiro dubu na-womidiro mo nou ro niauri-die’. Nou iato gomidiro Negebi duriomoro ato.
GEN 24:63 Nou iato goroho mea kimaragoidiro iwia ri. Taie iato nou neido na-girarowea muso ato nou ro a-giwia kemoro dawarea na-gou-rimo neito.
GEN 24:64 Taie Rebeka ibose ioudo na-girarowea-ro nou ro ata dubu se gowea Aisaki se gowea nou ro. Taie nou kemoro gimini ohu rudo na-gerepeduai-ro,
GEN 24:65 nou ro iato emodowa sowake koroho dubu, ‘Io beda dubu ra io?’ Sowake dubu ro ibo, ‘Aio mo eputa dubu e io.’ Taie Rebeka woidomari aise gorowasiai obotama to. (Neio ta-isioidirotiti-mo idaibo tanaro keredea saiki ato.)
GEN 24:66 Aisaki aboto na-gorowateai-rimo neio, iato keba sowake koroho dubu owera Aisaki aboto iato gorowauti beda tanaro ro gororosioidiro iato beda tanaro giauri nou ro imese gorowauti.
GEN 24:67 Taie Aisaki imese gou-ro Rebeka nou ro korobai taie imese gowou Sera parai moto goro to iato nou ro aise gedea. Aisaki nou auna ubi ie auna nirimagare ie Rebeka aboto. Aisaki mamu Sera ta-garaburai keba se nou rie Aisaki mibo mutu komidiro. Iato Rebeka nou ro na-gedea edio mibo ro Rebeka ro gemowatateai.
GEN 25:1 Aberaham nou ata orobo iato gedea nou masiro Ketura.
GEN 25:2 Ina Ketura abato nou ro ta-girasomai dubu mere sirio neio masiro Simiran, Iokosan, Medan, Midiani, Isibaki, Sua.
GEN 25:3 Iokosan ro girasomai-ma Seba ra Dedani ra. Asuri urubia, Retusi urubia, Reumi urubia neio mabu Dedani aboudo orobu-die.
GEN 25:4 Midiani dubu mere girasomai-ibi neibi masiro Epa, Epere, Hanoka, Abida, Erida. Neio imese sirio se nedi urubia ro mabu Ketura aboudo orobu-die.
GEN 25:5 Taie Aberaham edio namabu sirio ro nedi tau ro nato giaiwai nou mere Aisaki aboto.
GEN 25:6 Ina nou arua namabu iato gimio nou merebusere arua sowake upi ato na-girasomai taie nou ro ibo neio ato, ‘Nio neido ba-dou-mo ito saiki boido idiawado-die neito iato ba-dirowomidiro!’ Nou ro nou ri gitiodorai nou ubi tato ie neio Aisaki mutu atu moro ato korowomidiro.
GEN 25:7 Taie nou ta-wimidirotiti 175 kisimisi to,
GEN 25:8 komidiro ro ta-gamidimai ina oromano ia ta-goi, nou iato aise garaburai.
GEN 25:9 Taie nou mere teibo ro Aisaki Isimere mutu neitiro ro gibiria-rido Makapera bobo goro to Mamere gomo ato. Kebase Aberaham nedi bobo ro nou pari mutu ta-gomidai Eporon Soha aboudo. Ina nou orobo Sera nato ta-gibiria, ina edi atu goro bobo ro nato nou mere teibo ro neito gibiria-rido.
GEN 25:11 Taie Aberaham na-garaburai, Iawe ro nou mere Aisaki korosa giaiwo taie nou iato wimidirotiti iodio duriomoro nato obo bobo masiro ‘Keremiro dubu na-womidiro mo nou ro niauri-die.’
GEN 25:12 Isimere Aberaham ro garasomai Haga ro goroto. Haga Sera edi sowake besere nou e ina neitiro ro a-gaubai-rido Isipi rido. Haga Isimere mamu e.
GEN 25:13 Isimere ro sirio merebusere girasomai, nou keba mere Nebaioti, ina nou arua dubu mere mutu e, neio masiro nou e Keda, Adabere, Mibisama,
GEN 25:14 Misima, Duma, Masa,
GEN 25:15 Hadada, Tema, Ieturi, Napisi, Kedema.
GEN 25:16 Neio Isimere dubu mere sirio ie, ina gu gabogabo neio aboudo irobu-die, ina iato neio aise gororoburutai-rimo erere moro to.
GEN 25:17 Taie Isimere iato wimidirotiti 137 kisimisi ti-giporeai. Nou oromano ro na-gorobai iato nou aise garaburai.
GEN 25:18 Nou aramio merebusere imese sirio ia ie neio iato wirowomidirotiti duriomoro teibo turituri, edi duriomoro teibo ro iasoro-madumo Habira ra Sura ra. Isipi sapuwo ato ie, Asiria sapuwo ato ie. Taie Isimere edi aramio merebusere ro neio ro Isimere niramio edi aramio merebusere ro sirio tau to wisobititi-mo iato wiado-mo.
GEN 25:19 Aisaki Aberaham mere ie.
GEN 25:20 Aisaki 40 kisimisi ro na-gorobai Rebeka nato gedea. Rebeka Mesopotamia duriomoro orobo ie, ioudo gou-ro, nou abera masiro Betuere, nou medera masiro Rebeni, neitiro Arama dubu teibo ie.
GEN 25:21 Rebeka nou teri orobo ro wimidiro, Aisaki nou ri wararatoro Iawe aboto Rebeka teri gabo rido owatateai-ri. Iawe ro na-gemorowai-ro Aisaki kararatoro owera, taie Rebeka niro iato aise gowea.
GEN 25:22 Nou niro mutu na-wimidiro mere teibo aise wirorohoio-do niro goro ato. Taie Rebeka ro nato gemodowa Iawe ibo, ‘Mo abato idaibo tanaro etou ri ororosioidiro-dumo?’
GEN 25:23 Iawe ro a-gemowameai-ro ibo, ‘Io, edemuai teibo tomidiro-do oro niro goro ato. Sipu teibo neitiro aboudo amadimo-osuruwo-ri, neama iedi sipu ro nama-iwia-ri neio pupuwo mutu, naramu edi sipu ro neio ro amadime-emesioidirotiti-ri woko.’
GEN 25:24 Taie, Rebeka mere temeteme ro na-gemeriai-ro, nou ro edemuai teibo giroto-ma.
GEN 25:25 Keba mere takamai karima karima ie musuga musuga. Ata mere naramu obo nupu rido girarebidiro. Keba mere masiro Iso nouto giduti, Hiburu urubia asoro-dumo ‘musuga musuga’. Ina saro mere Iakobo to giduti, Hiburu urubia asoro-dumo ‘karasaubuti dubu’. Aisaki 60 kisimisi ro ta-gorobai Rebeka ro nato giroto-ma iedi mere teibo ro.
GEN 25:27 Iedi mere teibo ro neitiro auna osio teibo ro na-girobai-ma, Iso tumu ato wirohotiti nou ase koroho dubu e, nou auna ubi ie tumu ato koroho. Ina Iakobo ibose nou muro dubu e parai moto ato imidirotiti sipisipi nanigosi neio iaurititi.
GEN 25:28 Aisaki ubi mere ie Iso, mabu nou ro bida karima ohona kowateai ra tumu ato Aisaki ro nou gi-ouho-ri edio dao ro. Ibose Rebeka ubi mere ie Iakobo.
GEN 25:29 Ata tau karima bini supo Iakobo ro na-gitai, iato Iso ro orowatea-die tumu rudo na-gohau-ro. Nou auna ia sogoi ro gowahau-ro.
GEN 25:30 Taie nou ro ibo Iakobo ato, ‘Oro karima supo na-witai mo tauo domia-ro mo sogoi ia ro ta-norobai.’ Iso nou ata masiro Idomu, Hiburu urubia asoro-dumo ‘Karima titi’.
GEN 25:31 Ina Iakobo ro ibo, ‘Oro ido nama-omia-ri, mo oro ro demapoi-ro keba mere to kararasoro!’
GEN 25:32 Iso ro ibo, ‘Mo sogoi ri nama-araburai-ri, keba mere edi namabu sirio ro kirahidimai ra mo neio ro owarebai-ri pua!’
GEN 25:33 Iakobo ro ibo, ‘Demapoi-ro mo keba mere to kararasoro!’ Ina Iso ro aise gemapoi. Idaibo mino to geremahodorai-rido Iakobo keba mere to gararapoi, Iso wisa karima bini supo gomia.
GEN 25:34 Iso ro iato giho. Nou kiho obo kodio taie nou ro imese gemeserai neama dubu. Iso mea se imaragoidiro pua nou keba mere ie, namabu kirahidimai aboto, ina nou neama aboto aise giapoi.
GEN 26:1 Aisaki na-wimidirotiti ohona tato tau nato gereredea, keba se Aberaham mutu tau ato idaibo sosoro tanaro ta-gowamo ohona tato. Ina edio tau ro nato Aisaki iedi duriomoro ato na-gomidiro ohona tato ie nou ri gemeserai, nou imese gou ata auna sabowa to, masiro Gera, Pirisitia urubia eputa dubu nou masiro Abimereki iato gomidiro, nou aboto gou.
GEN 26:2 Taie edi tau ro nato Iawe nato gorowapotai Aisaki aboto taie nou ro iato gemowapotai ata owera nou ro a-gutura ibo, ‘Oro ito ou ate Isipi to, oro duriomoro anama-emapoi-ri mo ro ido nato ba-domidiro,
GEN 26:3 abora domidiro egea mere se nedi duriomoro nato. Mo oro mutu anamado-omidiro-ri, nato oro mo ro korosa anama-omio-ri. Oro ia aramio merebusere mutu anama-omio-ri nedi duriomoro sirio ro mo edi hodo ro na-nemasaubiai oro abera Aberaham aboudo mo ro asiai-ri pua.
GEN 26:4 Oro aramio merebusere sirio se anama-omio-ri, urubia ro modobo pua kioputi aboto idaibo kiboni sirio na-orowotoi toboro ato. Neio ro ama-irowomidirotiti-ri nedi duriomoro sirio ro na-iamo sapuwosapuwo. Mo ro korosa anama-imia-ri oro aramio merebusere aboto, odio korosa ro ioudo amadimo-orobodorai-ri imese sirio urubia aboto.
GEN 26:5 Imese sirio tanaro patu mo ro anama-isioidiro-ri mabu oro odi abera ro mo beda owera karo ra nou ro aise kisioidiro ie. Oro abera dubu nou ro mo edi sabi patu ro mea mino to ta-ibodorotiti, ibose mo edi kitamudiro tanaro patu ro nou ro ta-ibodorotiti mea mino to.’
GEN 26:6 Taie, Aisaki iato aise wimidiro Gera sabowa ato.
GEN 26:7 Rebeka imese sagaru ia ie. Gera domere ro nou ri gemodoruti-rimo neio ro ibo Aisaki ato, ‘Iedi orobo ro oro orobo ra?’ Ina Aisaki ro iato gimowameai neio ibo, ‘Nou mo medera ie.’ Nou tere ro gorobai iedi tau ro nato nou ro morobise owera aro pua mabu nou a-gimaragoidiro ibo, ‘Mo neio ro kopia ie ina orobo kowasiri rie.’
GEN 26:8 Aisaki iato wimidirotiti ina ata tau ato Pirisitia urubia eputa dubu nou masiro Abimereki na-girarowea moto goro rudo nou ro nato gowea Aisaki Rebeka ta-gatopea-ro.
GEN 26:9 Taie Abimereki urubia kimowapotai Aisaki emou ri, taie neio ro nou iato gowou-rimo Abimereki aboto. Aisaki na-gou-ro nou ro ibo, ‘Io oro orobo ie, ina nimo oro ro etou ri nisaubuti ibo oro medera ie?’ Aisaki ro ibo, ‘Mabu mo nio ro kopia ie ina mo Rebeka nio ro kowasiri ie.’
GEN 26:10 Taie Abimereki ro ibo, ‘Oro ro ata tanaro gosioidiro-die nimo aboto auna ia karasaubuti gowapotai-die. Ata sabowa dubu nou mutu kirobu-ma rasiri ie, nimo auna ubauba ro a-niwia-ro.’
GEN 26:11 Iato Abimereki ro urubia umoro owera iato gimia ibo, ‘Mo ro sabi nedea. Nodio orobo ra dubu ra ro modobo pua ata ro kiwasomai-ma. Etu ro iwasomai-ma neitiro, ibose mo ro wisa iedi dubu ro nou aboto anama-iwai-ri pamo!’
GEN 26:12 Iedi duriomoro nato Aisaki aise gomidiro ina nou ro pari iato gosioidiro, nedi pari ro nato nou ro sirio pari namabu gibouti. Taie neio awawo na-goi-rimo nou ro iato giasio-ro sirio ia se imese gidabuti. Iedi korosa ro pari namabu sirio sapuwo to Iawe aboudo ie.
GEN 26:13 Nou imese sirio namabu patu nou abato ta-giamo. Nou namabu sirio dubu to gararapoi nou ro imese sirio namabu patu na-gidabuti taie nou masiro auna neito aise gowai.
GEN 26:14 Taie nou abato irohotiti-dumo sirio kiaubo urubia nou woko neio ro emowatiti-mo ibose nou sipisipi sirio burumakau sirio nanigosi sirio se goroho-rimo nou abato. Taie ata tau Pirisitia urubia ro masawe gowea-rimo Aisaki, mabu nou namabu sirio dubu e.
GEN 26:15 Aisaki amia obo bobo mutu, edi obo bobo ro nou abera Aberaham edi sowake urubia ro neio ro gemobuti-rimo. Obo bobo Pirisitia urubia ro serawo ri komapi to, womu tato imese ti-girotomuti-rimo.
GEN 26:16 Taie Abimereki ro ibo Aisaki ato, ‘Oro abora nimo aboudo daragare! Nimo oro ro nitarumowado.’
GEN 26:17 Taie Aisaki ro na-girorowai edi owera ro nou aise gemeserai edio duriomoro ro. Neido na-gou, ipi ato Gera podo gawagogo ato nou parai moto iato gitomuti, ipikere iato gomidiro.
GEN 26:18 Keba tau ato Aberaham iedi tau ato na-gomidiro, nou ro sirio obo bobo ta-giobuti ina nou iato na-garaburai obo bobo na-gimeserai-ro, Pirisitia urubia ro aise giatumuti-rimo. Iedi tau ro nato Aisaki iato wimidirotiti iedi duriomoro ro ina iato edio obo bobo sirio ro nou sowake urubia ro ina iato giobuti-rimo mea mino to na-gisioidiro-rimo taie Aberaham ro beda masiro to giasoro Aisaki ro ina neito geremari atu masiro to.
GEN 26:19 Ata obo bobo Aisaki sowake urubia ro na-goboba-rimo podo gawagogo ato iedi moro ro nato mea obo sosu nou ro gosuruo-ro.
GEN 26:20 Taie iedi tau ro nato Aisaki edi sowake urubia ro neio nato geremaro-rimo Gera sabowa sipisipi kimowotoi urubia mutu. Gera urubia ro ibo, ‘Nodio obo bobo ro nimo obo bobo ie, nio obo neido giaputi-mo!’ ina nou do ie Aisaki edio obo bobo ro nou ro masiro a-giduti ‘Keremaro’.
GEN 26:21 Neio iato ata obo bobo goboba-rimo ina atu sosoro urubia aise gou-rimo serawo mutu neio owera to iato gorowati-rimo, Aisaki ro a-giduti iedi obo bobo ro ‘Owera to korowati’.
GEN 26:22 Taie Aisaki ro iedi duriomoro aise gemeserai nou sowake urubia mutu, imese gou-rimo ata moro to, ata obo bobo ina iato goboba-rimo. Iedi tau ro nato nou ata ubauba owea pua urubia aboudo iedi obo bobo nou ro masiro a-giduti ‘Moro Bobo Modobo ie’. Aisaki ro ibo, ‘Iawe Godi ro mo moro bobo modobo ato ta-nomia-ro. Abora nedi sopu ro nato mo modobo ato nama-omidiro-ri.’
GEN 26:23 Taie iedi duriomoro na-gemeserai Besiba to imese gou.
GEN 26:24 Ata duwo Iawe nato gorowawea nou aboto ibo, ‘Mo nou e Godi, oro abera Aberaham nou ro nemowabutiti, mo ubi tanaro nou ro ta-wisioidirotiti. Oro tere na ie! Oro korosa anama-owai-ri, ina aramio merebusere sirio se anama-omio-ri. Mo ro nou ri nama-isioidiro-ri mabu Aberaham mo sowake dubu to ta-garasoro.’
GEN 26:25 Taie iodi tau ro nato Aisaki nadi iato gitomuti era kaduruti maumo ato taie, Iawe iato gemowabu. Iedi duriomoro nato nou parai moto kitomuti, nato imese gomidiro. Ina sowake urubia ro obo bobo ata iato goboba-rimo.
GEN 26:26 Abimereki Gera eputa dubu imese gou-ro Aisaki aboto. Iedi tau ro nato Aisaki a-gomidiro Besiba moro ato. Abimereki ro ta-gadabuai-ro nou owera mea se kemesioidiro dubu masiro Ahusata, ibose ta-gadabuai-ro nou boso eputa dubu masiro Pikoro, taie neibi imese gou-birimo Aisaki aboto.
GEN 26:27 Aisaki ro na-giwiai-ibi neibi nou ro iato gimodowa-ibi, ‘Nibi etou mabu ato ou-diebimo mo aboto? Nibi keba ubauba ta-gosioidiro-birimo mo aboto. Mo nibi ro Gera duriomoro rudo ta-nowagare-birimo.’
GEN 26:28 Ina neibi ro iato gemowameai-birimo nou, ‘Neibi umoro ta-noi-birimo ibo Iawe oro mutu e. Neibi ro keba se ata ubauba osioidiro pua oro aboto. Oro nimo ro ubauba se emeiriai pua ioudo mea mino to nemeiriai-rumo Gera duriomoro rudo. Abora neibi a-neremowotouti-birimo oro aboudo nimo ro ubauba tanaro osioidiro-ri pua oro aboto, ina ibose oro ba-deremowotouti nimo aboudo ubauba tanaro oro ro osioidiro ate nimo aboto. Oro Iawe ro korosa ta-giaiwo.’
GEN 26:30 Taie Aisaki ro auna ohona iato gimitai-ibi, neio atu se Aisaki mutu komititi imese giho-rimo.
GEN 26:31 Ata kowaroho ato neio ina iato geremowotouti-rimo. Aisaki ro iato giwaboi-ibi ipi ato gimeserai-ibi, taie nou imese gorowameai-ro.
GEN 26:32 Iedi atu saiki ro nato Aisaki iedi sowake dubu ro nou ro gou-ro, nou ro ibo, ‘Obo bobo nimo ro ta-nemoba-mo tomidiro-die mea obo sosu ro osuruwo-die.’
GEN 26:33 Taie Aisaki iedi owera ro na-girowai nou ro iedi obo bobo ro masiro aise gomia ‘Siba’ to, Hiburu owera to ibo owamo ‘Geremowotouti’ nou ri sabowa nato na-omidiro masiro tararasoro ‘Besiba’.
GEN 26:34 Iso nou 40 kisimisi na-gorobai nou ro Hiti urubia besere teibo giedea-ma. Keba orobo masiro Iuditi Beri, ina saro orobo Basemati Eroni.
GEN 26:35 Neitiro ro imese tanaro na-isioidirotiti-do Rebeka ra Aisaki ra neitiro auna masawe ro iwatiti-ma, kamade tato daro giropu mibo mutu wimidiro-do.
GEN 27:1 Aisaki nou nogere ia ro ta-gorobai ito mena se irarowo pua, idomari teibo ta-goriodoi-rido. Iedi tau ro nato nou ro sowake dubu nato gemeiriai Iso ou-ri Aisaki aboto. Taie Iso imese gou-ro Aisaki aboto, nou ro ibo, ‘Mona mo mere.’ Iso ro ibo nou abera negere aboto, ‘Mo nou e.’
GEN 27:2 Taie Aisaki ro iato gemowapotai nou owera. Nou ro ibo, ‘Mere mo umoro pua mo kimudumia tau, nedi owera ro dirowidiro-ro!
GEN 27:3 Oro tumu to ba-damedei tumu na ba-diosora, iona gari giri kakisa madabu ba-dimidai.
GEN 27:4 Taie ioudo namadi-orowameai-ri otou nakomu owateai-die oro ro ba-demosioidiro mea topo ohona mo ro nou nama-ouho-ri. Iedi tau ro nato mo ido nama-araburai-ri, keba se korosa anama-iwai-ri oro aboto.’
GEN 27:5 Taie Iso iedi owera na-girowai nou iona gari kimidai giri kakisa madabu imese gedei tumu na iosora ri. Aisaki iedi owera na-garo Iso aboto edi tau ro nato Rebeka piro se gotoi, nou ro ioudo girowidiro edi owera ro.
GEN 27:6 Taie nou ioudo na-gou-ro Iakobo aboto nato gutura, nou ro ibo, ‘Idau ibo aro,
GEN 27:7 “Iso oro ba-dedei tumu to tumu na ba-diosora nama-owea-ri oro ro tumu na ba-dopia ba-dowahau-ro, taie oro ro mea topo ohona nama-emesioidiro-ri, mo ro nou nama-iho-ri edi ohona ro, iato mo ido nama-araburai-ri, Iawe sosoro gabo ato korosa nato aiwai rie oro aboto.”
GEN 27:8 Oro abora mo owera dirowai.
GEN 27:9 Oro dou nanigosi dawade teibo diopia-maro nedi tau ro nato ba-diwou-maro neito. Mo ro mea topo ohona anama-emesioidiro-ri Idau ro beda ubi ohona ihotiti,
GEN 27:10 oro ro nou ama-emowou-ri. Nou ro nama-iho-ri edi ohona ro nou nama-amidimai-ri, oro aboto korosa nato ama-iwai-ri. Nou ido araburaiwiri tau keba se oro korosa ama-omia-ri.’
GEN 27:11 Ina Iakobo ro iato gemowameai, ‘Mo takamai didirididiri ie, mo musugamusuga dubu pua. Mo Apau nou musugamusuga dubu e, mo Idau ro anamadi-eibimai-ri. Nou ibo nama-utura-ri, “Oro Iso pua! Oro Iakobo ie!”, mo karasaubuti ato idaibo mo nou ro ubauba anamadi-owai-ri.’
GEN 27:13 Ina Rebeka ro ibo, ‘Edi ubauba ro oro kimaragoidiro tato se. Oro Idau ro ubauba nama-owai-ri iedi ubauba ro mo ro nama-omidai-ri. Mo owera dirorowai-ro ba-dimou-ma nanigosi dawade teibo ba-diopia-maro!’
GEN 27:14 Taie iato Iakobo mamu owera se girowai, nanigosi dawade teibo imese giosora-ma kiopia-ma taie imese giwou-maro. Taie Rebeka ro ohona mea mino to iato gisioidiro, ibose parawa ta-gisioidiro nou ro.
GEN 27:15 Nou iato aise garatea kiehuti naramu iedi meamea kiroidiro namabu nou ro na-gimidai-ro ioudo taie neama dubu iato gowoiti.
GEN 27:16 Rebeka ro na-gowoiti taie ina iato nanigosi takamai teibo na-gimidai-maro iato gowoiti durupi ato tu ato wagoha womu e.
GEN 27:17 Taie Rebeka ro ibo, ‘Ohona nou e, nou ro idaibo topo ohona nou ihotiti. Oro ro ba-demowou ba-domia!’
GEN 27:18 Iakobo Rebeka ro edi ohona ro na-gemesioidiro mea topo ohona taie nou imese gou abera aboto taie iato gutura, ‘Idau!’ Ina abera dubu ro ibo, ‘Mo mere, oro etu ra?’
GEN 27:19 Iakobo ro gemowameai ibo, ‘Mo oro keba mere ie, Iso. Mo oro ro beda owera to nemowapotai-die mo ro ibose ti-nosioidiro. Oro ma-domi mea se, ohona ba-diho mo ro edi ohona na-nemosora, iato mo korosa ba-domia-ro.’
GEN 27:20 Aisaki ro ina iato gemodowa, ‘Oro tumu na beda sosoro owea hio ito na-orowameai-die?’
GEN 27:21 Iakobo ro ina iato gemowameai nou, ‘Mabu mo Iawe ro nowarebai-die oro edina na-wemowabutiti.’ Aisaki oromano ro ibo, ‘Oro dosiomai-ro neito mo aboto, tau oro anama-owaseidiro-ri mo ro. Mo umoro nato nama-ai-ri mo keba mere Iso oro nou se ra.’
GEN 27:22 Taie Iakobo kosiomai iato gemowaseidiro nou durupi tu mea mino to. Nou ibo, ‘Kaupoti oro kodu mo ro ata sosoro nemerewidiro oro kodu Iakobo kodu sosoro ie, ina oro tu oro durupi Iso durupi sosoro ie musugamusuga.’
GEN 27:23 Aisaki ro eibimai pua ibo nou Iakobo ie, mabu nou tu na-gemowaseidiro naramu sosoro musugamusuga ia ie imese, ina nou rie nou korosa kaiwai aboto iato gatamuai.
GEN 27:24 Aisaki ina iato gemodowa, ‘Oro mo ia mere ra Iso?’ Ina Iakobo ro iato gemowameai, ‘Io mo nou se ie. Mo oro mere ie Iso.’
GEN 27:25 Aisaki ina iato gutura, ‘Mo ohona demowou-ro, mo ro nama-iho-ri iato oro korosa anama-omia-ri.’ Taie ohona edina gemosioidiro, Iakobo ro kememidai imese gemowou-ro, iedi ohona ro nou ro iato giho, ina waini gemowosiomai-ro nou ro komidai taie imese godio.
GEN 27:26 Aisaki ro ibo, ‘Mere, neito dosiomai-ro mo aboto, mo dosomeai-ro.’
GEN 27:27 Iakobo ro kosiomai, abera ro na-gorobai taie Iakobo ro iato gosomeai. Nou ro na-gosomeai abera taie Aisaki oromano ro Iso kiroidiro namabu iato gibowoidiro. Nou ro na-gibowoidiro taie korosa owera iato gaiwai ibo, ‘Mo mere, oro durupi iwaso nibo mea se iwosuruwo-die nou idaibo tumu nibo sosoro ie, Iawe ro iedi tumu ro korosa neito gaiwai.
GEN 27:28 Ibose oro Godi ro modobo daroho ba-memerio-ro oro duriomoro to, iedi daroho sopu papamo nou ro ba-memowaititi, sopu ato mea nakomu ba-misuwodutiti-mo. Iedi sopu ro nato namadimo-osuruwo-ri kiho namabu sirio ia se ba-miamotiti, waini obo ibose modobo ato ba-miamotiti.
GEN 27:29 Sirio duriomoro urubia oro neio ro keba dubu to ba-masoro-mo oro neio ro woko ba-memesioidirotiti-mo neio sowake urubia ie. Idaro oro edi naramio niramio ro neio ro oro ibose eputa dubu to ba-masoro-mo. Oro ohu ato ba-dimidiro neio sopu ato ba-mirowomidirotiti oro neio ro neido ba-miaurititi-mo. Oro etio ro owai-dumo ubauba, ibose neio Iawe ro ubauba ba-miwaititi. Oro meana etio ro owai-dumo, ibose neio Iawe ro meana ba-miwaititi.’
GEN 27:30 Aisaki ro korosa kaiwai na-goporeai, Iakobo abera negere aise gemeserai imese gorowameai. Taie nedi tau nato Iso ro apimaidiro-die na-gohau-ro tumu rido.
GEN 27:31 Ibose nou ro ohona ta-gemesioidiro mea mino to topo ohona taie abera negere nou ro imese gemowou-ro. Taie nou ro ibo abera negere ato, ‘Oro domi mea se. Ohona nou e, diho! Mo ro nemowateai-die ina mo korosa nato ba-domia-ro!’
GEN 27:32 Aisaki ro iato gemodowa, ‘Oro etu ra?’ Ina Iso ro ibo, ‘Oro keba mere mo nou e, Iso mo masiro.’
GEN 27:33 Iato Aisaki ro na-girorowai nou iato aise godaudiro. Nou ro ibo, ‘Ina keba se etu ro iwou-die ohona mo aboto, beda mere ra io? Nou ohona ta-niho mo ro ina korosa ta-naiwai nou aboto, mo ro modobo pua ina kowameai.’
GEN 27:34 Taie iato Iso ro na-girowai iedi owera ro nou auna ia iamo gutura. Taie nou ro ibo, ‘Idau mo ibose abora korosa domia-ro, oro ro mo woki kemati modobo pua!’
GEN 27:35 Aisaki ro ibo, ‘O oro neama ro ou-die neito mo aboto. Mo nou ro nowai ubauba nou ro nasaubuti nou ro aratigi-die oro to. Oro edi korosa ro oro neama ro tau owasiri.’
GEN 27:36 Taie Iso ro ibo, ‘Iakobo nou ia morobise masiro ie. Nou iedi masiro ro nou e Karasaubuti Dubu. Mo keba se nou ro ta-nasaubuti oro edi namabu ro keba mere masiro to na-giapoi nou ro imese ta-gimidai. Ina abora nou e, nou ro ina nasaubuti-die, mo korosa noti nowasiri. Ata korosa ata kemeserai pua ra mo sapuwo to?’
GEN 27:37 Taie Aisaki ro ibo, ‘O natonato ie mo ro oro neama napoi oro eputa dubu to, nou ro ararasowai-ri. Nou naramio niramio nou woko amadime-emesioidirotiti-ri. Nou pupuwo keba se mo ro ta-nomia nou ohona sirio nou abato sirio se ama-iamo-ri ibose nou waini sirio se ama-iamo-ri. Mo mere, oro ata mea nakomu ata emowameserai pua.’
GEN 27:38 Taie Iso ro ina ibo, ‘Idau kaupoti ata a-wemeserai-ra oro ro mo sapuwo to?’ Iato Iso ro ubauba se gimaragoidiro nou iato auna idobi imese giroto.
GEN 27:39 Aisaki iato gutura nou aboto, ‘Oro odio duriomoro amadi-emeserai-ri oro ama-ou-ri ata muso duriomoro to. Iedi muso duriomoro ro ubauba ie, oro iato ama-imidirotiti-ri, daroho iarotiti-ri pua iato, ina pari namabu mea se isuwoduti-ri pua.
GEN 27:40 Oro giri to ama-iraberemotiti-ri urubia aboudo ohona idaibo sosoro tanaro to ama-iwadaudiro-ri. Oro neama woko masawemasawe ama-emesioidirotiti-ri, oro nama-orowairiai-ri oro simara ubi tanaro ama-isioidirotiti-ri.’
GEN 27:41 Taie iato Iso ro na-girowai Aisaki iedi owera ro, nou ro neama auna se wohoiotiti mabu korosa nou ro gimidai ina nou do ie nou nakara se geremowauti ibo, ‘Mo abera negere nama-araburai-ri mo neama mo ro nato nama-esuai-ri.’ Iedi ubauba kimaragoidiro nou gimaragoidiro.
GEN 27:42 Rebeka ro umoro na-goi Iso iodio kimaragoidiro ro, nou ro ata sowake dubu iato gemeiriai Iakobo orobai ri. Rebeka ro ibo Iakobo ato, ‘Neito ma-dirowidiro-ro ata owera ie, aise ba-dosioidiro! Oro naramu ro esuai-ri emediawado! Ba-dou mo medera Rebeni nou aboto Haran sabowa ato na-omidiro!
GEN 27:44 Iato egea mere se ba-domidiro, womu tato naramu serawo nama-omioduti-ri
GEN 27:45 nou ro woki nama-emati-ri oro ro beda tanaro gosioidiro nou aboto, mo ro ata sowake dubu nato anama-emeiriai-ri oro nou ro amadi-orobai-ri orowameai ri neito. Modobo pua nitiro atu tau ato pamo kowea!’
GEN 27:46 Taie Rebeka imese gou Aisaki aboto owera aro ri. Nou ro ibo Aisaki ato, ‘Mo masawe ta-norobai iedi Hiti orobo teibo kiauri-ma aboto. Iakobo ro ata Hiti orobo ata kedea ato, mo idaibo komidiro modobo pua!’
GEN 28:1 Aisaki ro iato gemeiriai nou sowake koroho dubu Iakobo aboto orobai-ri owou ri nou aboto owera emowauti ri. Taie Iakobo na-gorowateai nou aboto, Aisaki ro korosa iato gaiwai. Taie nou ro owera iato gemowapotai ibo, ‘Oro ata besere ata neido Keineni duriomoro rido edea ate, idaibo Hiti busere.
GEN 28:2 Oro ba-dou simara aramunegere bato omidiro Betuere, Mesopotamia duriomoro ato, oro mamu medera ie Rebeni iato tomidiro, oro ro nou besere ata ba-dedea! Nou nimo tanaro ie.
GEN 28:3 Godi imese pupuwo ia dubu e oro nou ro korosa ba-maiwai. Sirio aramio merebusere ba-momio oro neio abera to ba-mararapoi, urubia dubu patu sirio neio aboudo amadimo-osuruwo-ri.
GEN 28:4 Ibose iedi korosa ro Iawe ro Aberaham na-gomio iedi atu korosa ro oro aboto nou ba-miaiwo-ro. Iato iedi duriomoro ro oro aboto aise ba-miaiwai-ro ibose oro abora edi duriomoro ato na-omidiro, Godi ro iedi duriomoro ro keba se ta-gapoi Aberaham aboto.’
GEN 28:5 Iato Aisaki ro Iakobo imese gemeiriai ito gou oromo teibo turituri to, iedi muso duriomoro ro tararasoro Mesopotamia. Nou a-gou-ro Rebeka medera Rebeni bato gomidiro. Rebeka ra Rebeni ra neitiro abera ie Betuere, nou Arama dubu e. Rebeka mere teibo ie Iso ra Iakobo ra.
GEN 28:6 Iso umoro ta-goi Aisaki ro korosa na-gaiwai Iakobo aboto nou ro iato gemeiriai oromo teibo turituri to, duriomoro masiro Mesopotamia, nou orobo kedea aboto. Nou umoro idaibo ta-goi nou abera ro ta-gutura ibo, ‘Oro ro edea ate ata besere ata Keineni duriomoro rido.’
GEN 28:7 Iso ibose umoro ta-goi Iakobo mamu ra abera ra iedi owera ro na-garo-rido nou ro aise gisioidiro, iato gaimai nedi duriomoro ro neito Mesopotamia to.
GEN 28:8 Idaro nou ro ibose ta-geremasibai neitiro abera ubi tato ie nou orobo teibo Keineni busere teibo ie.
GEN 28:9 Nou ri nou ata orobo iato gedea, Keineni orobo pua, Aberaham ata mere Isimere iedi besere ro nou gedea Iso ro, iedi besere ro nou masiro Maharata, Nebaioti medera ie.
GEN 28:10 Iakobo Besiba imese gemeserai taie nou imese gaimai-ro Mesopotamia duriomoro to iato ata sabowa towamo masiro Harani neito gou-ro.
GEN 28:11 Ipi ato duwo ro aise gematimuti. Nou na-giraroweauti nadi nato giwia iato giwou-ro, taie aise giaremuti gomogomo ato eputa neito gorowasiai, nou iato aise gutuwa norou.
GEN 28:12 Iedi duwo ro iato na-gorobu nou ro a-giauri hiwo to auna negere totorowa Adiri rido ioudo gororuwo-ro womu tato goto ato ti-gotobowa. Iedi totorowa ro nato Godi sowake koroho urio arua a-giourio-rimo arua a-giroruwoidiro-ro iedi tanaro ro neio ro nou gosioidiro-rumo.
GEN 28:13 Totorowa ohu to na-girarowea nou ro Iawe se gowea na-gotoi-ro totorowa ohu ato. Taie nou ro ibo, ‘Mo Iawe ie. Mo oro aramunegere ro ta-wisioidirotiti mo ubi tanaro, Aisaki ibose to tisioidirotiti mo ubi tanaro. Oro edi moro ato na-worobu norou iedi duriomoro ro mo ro nou nama-omia-ri oro.
GEN 28:14 Mo ro ibose iedi duriomoro oro aramio merebusere iato ama-irowomidirotiti-ri atu se oro edio moro ato na-worobu norou. Oro aramio merebusere kioputi modobo pua imese sirio amadimo-oi-ri beda sosoro ra momoso, neio ro amadimo-orobodorai-ri moro moro, imese neio ro se ama-irowomidirotiti-ri. Taie sirio urubia patu neio aboudo korosa nato ama-orobodorai-ri.
GEN 28:15 Mo oro mutu e. Oro beda moro to ou, oro mo ro anama-owairiwado-ri, keba to mo ro nama-oroho-ri oro mo wapo rudo kou e. Oro anamadi-owameai-ri nedi duriomoro ro neito, oro mo ro emeserai-ri pua. Mo oro aboto beda owera naro, mo ro anama-isioidiro-ri iedi tanaro ro. Taie nou se ie.’
GEN 28:16 Iakobo nedi tau nato norou aboudo aise geribidiro-ro, tere ro gorobai. Nou ro ibo, ‘Morobise ie nedi moro ro nato Iawe tomidiro, mo umoro keba se oi pua. Nodi moro ro mo ro na-niauri aborabora se niauri. Nou morobise ia ie nedi moro ro nou Godi komidiro moto ie, ibose Adiri magere damo ie.’
GEN 28:18 Taie ata kowaroho nou na-gerebua nou eputa edi nadi to na-gorowasiai nou ro komidai mea mino to iato gowotobowa taie nou ro Godi aboto aiwai ri dehoro to iato gemaseduti ohu rudo.
GEN 28:19 Taie iedi moro ato na-gorobu, nou masiro Rusi. Iakobo ro ina dese orio masiro to giduti Betere, ibo owamo ‘Godi komidiro moto ie’.
GEN 28:20 Taie iato nou hodo a-gemakakaubiai-ro Godi aboudo, nou ro ibo, ‘Godi mo mutu nama-imidirotiti-ri, mo nou ro namadi-iaurititi-ri nedi kou ro nato, mo nou ro ohona namadi-omiotiti-ri kiroidiro namabu namadi-omiotiti-ri, mo nou ro mea se nama-owaboi-ri
GEN 28:21 ioudo namadi-owameai-ri mea se mo abera moto to, iato nou ubi tanaro anama-isioidirotiti-ri,
GEN 28:22 iato iedi nadi ro mo ro mea mino to na-nowotobowa nedi duriomoro nou anama-arapoi-ri Iawe nato namadime-emewabutiti-ri. Ina mo nou ro 10 namabu komio ato nou mo ro kaupoti kemowameai ie.’
GEN 29:1 Iakobo Betere rudo na-gaimai-ro nou a-gou-ro saiki boido idiawado-die, urubia torowomidiro iedi muso duriomoro iato nou neito gou-ro. Edi muso duriomoro ro neito na-gorowateai-ro
GEN 29:2 nou ro nato gowea ata obo bobo iato na-gomidiro-ro mea moro ato. Taie nou na-giraroweauti nou ro a-giwia netewa didi sipisipi soirio peteibi iato girobu-ro obo bobo gomo ato, neio kimowotoi urubia ro a-giwou-rimo obo imio ri. Auna nadi obo bobo nou ro gemopaidiro.
GEN 29:3 Imese sirio sipisipi kimowotoi urubia atu se wirowarebaititi-mo nadi kowawodorowado obo bobo rudo taie sipisipi neio ro obo iato kimiaputi ie imese kimio ie, ina neio ro atu se nadi iato kowameai ie kowawodorowado obo bobo ohu to.
GEN 29:4 Taie Iakobo ro sipisipi kimowotoi urubia iato na-gorowomidiro neio aboto ibo, ‘Namuturubi, nio boido ra?’ Ina neio ro ibo, ‘Nimo Harani urubia ie.’
GEN 29:5 Taie nou ro ina iato gimodowa, ‘Nio umoro ra ata dubu na-wimidiro nato Rebeni? Nou Nahoro aramu e.’ Ina neio ro ibo, ‘Nimo umoro ie.’
GEN 29:6 Taie ina Iakobo ro ibo, ‘Nou bida buro ra modobo ato a-womidiro ra?’ Neio ro ibo, ‘Nou modobo ato omidiro. Ito dirarowea daio nou besere, Rasere, sipisipi tiwou-die.’
GEN 29:7 Taie Iakobo ro ibo neio aboto, ‘Dirowidiro-rimo. Saiki turi ie, duwo pua. Abora sipisipi obo dimio-mo ba-diwameai-mo sugamoso iho moro to.’
GEN 29:8 Ina neio ro ibo, ‘A! Nimo ro idaibo tanaro kisioidiro pua, nimo aise keremoto ie womu tato arua sipisipi kimowotoi urubia korowateai ato, nedi tau ro nato nimo ro atu se obo bobo rudo nadi nato kowagare rie kowawodorowado taie sipisipi obo atu se nato kimio ie.’
GEN 29:9 Nou ibo geremowauti iedi sipisipi kimowotoi urubia neio mutu, tuturu to pua iato Rasere ro gou-ro neito nou abera dubu iedi sipisipi neio mutu, neio nou ro imowotoititi.
GEN 29:10 Iato Iakobo ro na-gowea Rebeni besere nou sipisipi mutu, nou imese gou iedi obo bobo ro neito taie nou ro edi nadi ro na-gemopaidiro-ro kowatateai taie nou ro Rebeni iedi sipisipi sirio ro obo iato gimio. (Rebeni Rebeka medera ie ina Rebeka Iakobo mamu e.)
GEN 29:11 Iato tuturu to pua Iakobo imese gou-ro, iato gemowapotai Rasere, ‘Rebeka mo mamu e. Nou neido gou oro abera urubia aboudo neitiro atu se ibo ie.’ Nou ro kohiai iato gosomeai ina nou idobi iato gemerete. Rasere ro na-girorowai iedi owera ro nou imese girario moto to, abera dubu iato gemowapotai.
GEN 29:13 Taie Rebeni ro na-girorowai nedi owera ro nou medera mere sapuwo to, nou imese girario-ro Iakobo owea ri. Nou ro na-gowea kotoi moro ato nato aise gohiai iato kosomeai taie neitiro atu se imese gidiai-rido moto to, iato Iakobo ro edi owera ro imese gorowauti nou beda sosoro gou-ro etou tanaro gororosioidiro-rimo.
GEN 29:14 Rebeni ro ibo, ‘Oro soro mo soro ie, oro mo mutu kaupoti karima ie.’ Taie. Iakobo iato na-gomidiro kaupoti sogomi to
GEN 29:15 Rebeni ro a-gutura ibo nou ato, ‘Oro mo aruai boina na mere ie, modobo pua oro ro mo woko kemowati dorogora se wisa tato se. Oro etona ubi ro owamo mo ba-demowapotaidiro-ro.’
GEN 29:16 Rebeni ro netewa teibo besere teibo wiworohuti-ma. Keba besere Ria, saro besere Rasere.
GEN 29:17 Ria nou idomari kirarowo ubauba ie. Rasere nou imese sagaru ia ie
GEN 29:18 Iakobo ro na-iaurititi Rasere sagaru ia se wiroho nou auna ubi nou aboto giamo. Ina Iakobo nou ri gutura Rebeni aboto ibo, ‘Mo ubi ie oro edi saro besere ro nou kedea aboto. Oro ubi nama-owamo-ri mo ro kedea aboto oro woko anama-emowatiti-ri 7 kisimisi to.’
GEN 29:19 Ina Rebeni ro ibo, ‘Modobo ie oro ro kedea nou. Ata dubu ata ro edea-ri pua. Oro nato ba-dimidirotiti mo abato.’
GEN 29:20 Taie Iakobo ro Rebeni woko 7 kisimisi to wemowatititi Rasere kedea sapuwo to. Iakobo ro na-imaragoidirotiti edi kisimisi sirio ro 7 saiki sosoro ie, samo to giporeai mabu nou auna ubi ie Rasere kedea aboto.
GEN 29:21 7 kisimisi na-giporeai Iakobo iato gutura Rebeni aboto, ‘Nodi tau ro nato mo orobo domia-ro abora mo ro anama-edea-ri. Mo ro hodo na-nasaubiai oro woko kemowati aboto 7 kisimisi ta-niporeai.’
GEN 29:22 Taie Rebeni ro auna soriomu iato gosioidiro, urubia sirio iato garadabuti-rimo edi soriomu ro nou aboto.
GEN 29:23 Saiki ta-goriodoi duwo na-gereredea Rebeni ro Rasere owosuruo pua, Ria gowosuruwo-ro ioudo Iakobo moto to, taie iedi duwo ro neitiro iato aise girobu-ma atu moro ato.
GEN 29:24 Rebeni ro ibose ta-gowosuruwo-ro nou ata sowake besere, masiro Siripa, Ria aboto iato gaiwai nou woko kemesioidiro sapuwo to.
GEN 29:25 Ata kowaroho ato Iakobo na-gerebua, nou a-godaudiro nato Ria se gowea. Iakobo masawemasawe imese gou Rebeni aboto, nou ro ibo, ‘Oro otou tanaro osioidiro-die mo aboto? Oro awawo woko ta-nemowatiti 7 kisimisi to mabu mo ubi owamotiti Rasere kedea aboto. Ina mo oro ro etou ri nasaubuti?’
GEN 29:26 Rebeni ro ibo, ‘Nimo duriomoro ato tanaro ibo iamo pua edina ro koroto ato saro rudo nou kedea ie keba se.
GEN 29:27 Nedi tau ro nato kararemo tanaro ba-doporeai 7 saiki to ama-owamo-ri, mabira orobo mutu ba-domidiro keba se, taie iato neama orobo oro aboto nato nama-iwai-ri, ina ibose 7 kisimisi to mo woko ba-demowatiti-ro!’
GEN 29:28 Rebeni beda owera garo Iakobo ro aise gosioidiro. Iato 7 saiki ta-giporeai kararemo tanaro ro giamo mabira orobo mutu gomidiro-rido. Taie Rebeni ro iato gaiwai nou ata besere Rasere Iakobo aboto.
GEN 29:29 Ibose nou sowake koroho besere Biriha ibose ti-gaiwai Rasere aboto nou woko kemesioidiro sapuwo to.
GEN 29:30 Iato Iakobo Rasere mutu imese girobu-ma iedi duwo ro nato. Nou auna ubi ie Rasere aboto, nou egea mere ubi ro iamotiti Ria aboto. Taie Iakobo imese gomidiro Rebeni woko iato emowatititi 7 kisimisi to. Taie.
GEN 29:31 Iakobo ubi auna se iamotiti pua Ria aboto, ina nou do ie Iawe ro Ria natonato gemati. Taie Iawe ro gabo nato gemosioidiro Ria nou merebusere kirotuti aboto kaupoti Rasere nou merebusere tato wimidirotiti.
GEN 29:32 Ata tau Ria nou niro iato gowea. Taie nou keba mere iato goroto. Nou ro ibo, ‘Iawe ro mo iedi mibo ro nou ro ta-gowea-die mo umoro ie ibo mo uramu ubi amadi-oi-ri mo aboto.’ Ria ro nou ri giduti masiro Rubeni to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Mo iedi mibo ro nou ro ta-gowea-die’.
GEN 29:33 Iato tuturu to pua Ria ina niro gowea, taie nou ro ata mere iato goroto. Nou ro ibo, ‘Mo Iawe ro ta-nemerewidiro-ro mo giropu tato orobo ie ina mo noudo nomia-die nedi mere ro.’ Ria ro nou ri giduti masiro Simioni to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Ta-nemerewidiro-ro’.
GEN 29:34 Iato tuturu to pua Ria ina niro gowea. Taie nou ro ina ata mere iato goroto. Nou ro iato gutura, ‘Abora mo umoro ie nedi tau ro nato mo uramu kimaragoidiro patu amadi-iwosiomai-ri mo aupiaupi to. Mo ro netewa didi dubu mere peteibi ta-niroto-ibi.’ Nou ro nou ri giduti masiro Riwai to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Aupiaupi to’.
GEN 29:35 Iato tuturu to pua ina ata mere nou ro iato goroto. Nou ro ibo, ‘Abora mo ro Iawe anama-emowabutiti-ri.’ Nou ri giduti masiro Iuda to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Kemowabuti’. Taie nou iato mere kirotuti gabo rido aise garaubai.
GEN 30:1 Rasere ibose ta-geremasibai simara mere kirotuti gabo rido ta-garaubai, masawemasawe imidirotiti nou mabira orobo na-iaurititi. Nou ro ibo Iakobo aboto, ‘Mo teri gabo rido oro ro iedi mibo ro ba-demowagare-ro. Oro ro kosioidiro tato, mo anama-araburai-ri.’
GEN 30:2 Iakobo nou auna serawo ro gorobai, nou ro ibo, ‘Mo ro kosioidiro modobo ra idaibo sosoro tanaro? Godi ro gowagare oro mere kirotuti gabo rido.’
GEN 30:3 Taie Rasere iato gutura Iakobo aboto, ‘Mo sowake koroho orobo nou e Biriha oro nou mutu ba-dirobuti-ma. Nou ro beda merebusere irotuti io mo do ie. Taie mo merebusere ioudo nama-iwia-ri mo neio nama-iwoubua-ri.’
GEN 30:4 Taie nou ro Biriha sowake koroho orobo iato gaiwai Iakobo aboto, ina neitiro iato irobutiti-ma,
GEN 30:5 taie niro iato gowea. Iedi sowake koroho besere ro nou ro a-gemowahau Iakobo dubu mere.
GEN 30:6 Taie Rasere iato gutura, ‘Godi ta-garo ibo, “Mo ata ubauba tato ie”. Godi ro mo iedi kararatoro owera ro ta-girowidiro, mo mere ta-nomia-die.’ Nou ri giduti masiro Dani to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Godi umoro ie mo ata ubauba tato ie’.
GEN 30:7 Biriha ina niro iato gowea, nou ro ata mere iato goroto.
GEN 30:8 Rasere ro ibo, ‘Neitiro auna se nerematuti-do mo mabira orobo mutu, abora mo keba to imese neresia.’ Nou ri giduti masiro Napatari to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Nerematuti-do’.
GEN 30:9 Ria nou na-geremasibai nou modobo pua mere kirotuti aboto sowake koroho orobo Siripa ibose nou ro iato gaiwai Iakobo aboto. Neitiro ibo irobuti-ma,
GEN 30:10 iato tuturu to pua Siripa niro ie, nou ro dubu mere goroto.
GEN 30:11 Ria ro ibo, ‘Imona.’ Nou ro nou ri giduti masiro Gadi to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Imona’.
GEN 30:12 Taie Siripa ata dubu mere ina iato goroto.
GEN 30:13 Ria ro iato gutura ibo, ‘Mo auna kamade ie, mo mamio sirio ro amadima-asoro-ri kamade to.’ Nou ri giduti masiro Asere to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Kamade’.
GEN 30:14 Iedi tau ro nato urubia pari namabu kidabuti tau ro gowamo. Rubeni imese gamedei tumu to iato arua petoko sosoro menedereki iopu iato giwia taie imese giwosuruwo-ro nou mamu Ria aboto. (Urubia ro a-wimaragoidirotiti-mo menedereki iopu kiho ato mamio mere gabo ato ina aise kotobowa ie.) Taie iedi tau ro nato Rasere ro iato gutura Ria aboto, ‘Modobo ra mo komia aboto oro mere edi menedereki ro?’
GEN 30:15 Ina Ria ro ibo gemowameai, ‘Mo uramu oro ro ta-nowasiri ina oro ubi ra mo mere menedereki oro ro owasiri-ri?’ Ina Rasere ro ibo, ‘Mo oro ro namadi-omia-ri oro mere edi menedereki ro, oro mutu ama-irobu-mari Iakobo nedi duwo ro nato.’
GEN 30:16 Iato adimo duwoduwo ro na-goi-ro Iakobo na-gohau-ro tumu rido ina iedi tau ro nato Ria imese gou Iakobo owea ri ina nou ro ibo Iakobo ato, ‘Oro mutu anama-irobu-mari nedi duwo ro nato mabu oro sapuwo to mo mere edi menedereki ro wisa ta-niaiwai Rasere aboto.’ Taie iedi duwo ro nato Ria Iakobo mutu aise girobu-ma,
GEN 30:17 ina Godi ro nou kararatoro owera aise gemowameai-ro. Tuturu to pua Ria niro na-gowea, nou ro ata dubu mere iato goroto.
GEN 30:18 Nou ro iato gutura, ‘Mo nedi mere ro Godi ro nomia-die mabu mo ro wisa ta-naiwai nou sapuwo to. Mo ro keba se ta-naiwai mo iedi sowake koroho besere ro mo uramu aboto.’ Nou ri giduti masiro Isaka to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Wisa ta-naiwai’.
GEN 30:19 Ina iato Ria niro ro owea-die, nou ata dubu mere goroto.
GEN 30:20 Nou ro iedi mere ro na-goroto, nou ro ibo, ‘Godi ro ina ta-nomia-ro mo ata mea mere, nou ro nirimagare mutu gaiwai-ro wisa tato se. Mo uramu ro masiro ohu to ama-owoubua-ri mabu mo ro 6 dubu mere ta-nirotuti nou sapuwo to.’ Nou ri giduti masiro Seburuni to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Masiro ohu to kowoubua’.
GEN 30:21 Ina besere iato goroto Ria ro, masiro a-giduti Daina.
GEN 30:22 Taie Godi ro Rasere woki emati pua ta-gemaragoidiro-ro ibose ina nou kararatoro owera ta-gemewidiro-ro. Nou ro gabo ta-gemodobura-ro nou merebusere kirotuti sapuwo to
GEN 30:23 iato nou niro na-gowea nou ro dubu mere goroto. Taie nou ro iato gutura, ‘Keba se siripo mutu nimidirotiti, abora Godi ro siripo ta-nemowatateai-ro. Mo modobo ie Iawe ro ata mere komia aboto.’ Nou ri giduti masiro Iosepa to, ibo owamo Hiburu owera to ‘Ata komia ie’. Taie.
GEN 30:25 Iosepa na-goroto Rasere ro, Iakobo iato gutura nou nogeredubu Rebeni aboto, ‘Mo abora oro ro demapoi-ro, modobo ie mo simara duriomoro to korowameai.
GEN 30:26 Mo upi merebusere oro ro diapoi-ro anama-iwou-ri, oro wisa woko ta-nemowatititi, oro ro imowairiai ate, aise demapoi-ro! Oro umoro ie, oro ta-nowarebaititi mea se.’
GEN 30:27 Taie Rebeni ro iato gutura, ‘Mo oro ro kamade na-nowaititi-ro oro modobo ie komidiro mo abato. Mo umoro ta-noi mo Iawe ro korosa ta-nomiotiti-ro mabu oro mo mutu imidirotiti.
GEN 30:28 Mo abora demowapotai-ro oro mo ro etou wisa nama-omia-ri? Oro namadi-utura-ri mo ro anama-iwai-ri oro aboto.’
GEN 30:29 Iakobo ro iato gutura Rebeni aboto, ‘Oro umoro tiamotiti oro awawo woko ta-nemisioidirotiti mo ro.
GEN 30:30 Abora oro sipisipi sirio ia ie nanigosi sirio ia ie. Taie oro mo ro ta-nemeaurititi, mo iedi tau ato na-norowateai-ro oro sipu tato worohotiti-mo, abora nedi tau ro kainai mere sirio pua oro sipisipi nanigosi. Mo ro beda tanaro nisioidiro oro sapuwo to, Iawe ro korosa ta-gaiwai oro aboto. Ina abora nedi tau ro nato mo simara upi merebusere sapuwo to mo etou tanaro nama-osioidiro-ri? Mo ro beda sosoro nama-iwarebai-ri neio?’
GEN 30:31 Rebeni ro iato garatoro, ‘Ina etou nama-omio-ri oro?’ Iakobo ro iato gemowameai, ‘Mo ata nakomu ubi tato ie oro ro komia, nedi tanaro kaupoti ro oro ro nama-osioidiro-ri, mo anamadi-orowameai-ri oro sipisipi nanigosi anama-emeauri-ri.
GEN 30:32 Abora mo ro sipisipi nanigosi anama-ieributi-ri garegare nanigosi imese sirio se, oro do ie, keakea sipisipi sirio se, oro do ie, dawade sipisipi kainakaina tititi se, sipu tato, mo do ie, tititi nanigosi sipu tato, mo do ie. Ibose sipisipi sipu tato dawade mo do ie kainakaina garegare se. Io mo wisa nou se ie.
GEN 30:33 Oro namadi-orohotiti-ri mo sipisipi nanigosi nama-iraturio-ri, oro ro ata nanigosi titi tato nama-owea-ri, sipisipi garegare tato nama-owea-ri, oro umoro ba-doi mo ro a-niwopirua-ro. Oro umoro nato ama-ai-ri ibo mo morobise ra o bagea ra.’
GEN 30:34 Taie Rebeni ubi aise goi. Nou ro iato gemowameai, ‘Modobo ie ibose ba-mororosioidiro oro ubi tanaro.’
GEN 30:35 Iakobo iedi sipisipi nanigosi ro na-girapoi, Rebeni ro aise giwadau nou aboudo ata muso moro to. Nou mere peteibi ta-gimowapotai-ibi neibi ro iato imowotoi ri. Iedi sipisipi sirio nanigosi sirio na-geremeserai-rimo Iakobo ro gimowotoi.
GEN 30:37 Taie Iakobo ro ota atemo imese giasio-ro, iato takamai sapusapuwo se giamotuti, turi ato takamai mutu aise gimesere.
GEN 30:38 Iedi takamai kiamutiti ota ro nou ro aise giwotoburio obo kidio moro ato. Nanigosi obo idio ri na-gou-rimo,
GEN 30:39 ota atemo tititi sosoro gabo ato neio iato gororohi-rimo. Taie iato tititi nanigosi se girotuti-rimo. Iato neio na-girotuti-rimo nou ro imese gihodowa ata sapuwo to.
GEN 30:40 Sipisipi obo idio ri na-gou-rimo, garegare nanigosi nou ro aise giwosioidiro neio sosoro gabo to, iato gororohi-rimo. Taie iato garegare titi mutu sipisipi nou girotuti-rimo. Iato neio na-girotuti-rimo nou ro imese gihodowa ata sapuwo to.
GEN 30:41 Gamogamo nanigosi teibo na-gidororohiai-ri Iakobo ro tititi ota atemo kowosuwo ie neitiro sosoro gabo to.
GEN 30:42 Ina tokatoka nanigosi teibo neitiro na-gidorohiai-ri Iakobo ro tititi ota atemo iaremo-ri pua. Gamogamo tititi mutu kirotuti ato Iakobo do ie, tokatoka tititi tato kirotuti ato, Rebeni do ie.
GEN 30:43 Iakobo idaibo sosoro ibo goi auna. Nou abato sirio sipisipi nanigosi kemoro doniki sowake urubia upi dubu neio giworohuti.
GEN 31:1 Iakobo ro ta-gimororowai-ibi Rebeni iedi mere peteibi ro beda sosoro owera to geremowauti-birimo ibo, ‘Iakobo imese sirio namabu patu neibi abera iedi namabu patu ro nou ro ta-gimade-ro nou imese namabu sirio dubu to ta-garapoi.’
GEN 31:2 Ina Iakobo ta-geremasibai Rebeni nou ata sosoro goroho, nou punugo karauduti se goroho.
GEN 31:3 Taie Iawe ro nato emowapotai-die, ‘Iakobo, oro ba-dorowameai abera duriomoro to, oro nama-orowameai-ri mo oro mutu nato nama-ou-ri.’
GEN 31:4 Iakobo na-gou sipisipi nanigosi kimowotoi moro ato na-gomidiro, owera ioudo gemeiriai-ro Rasere ra Ria ra ou ri nou aboto.
GEN 31:5 Neitiro iato ou-diodo nou aboto, taie Iakobo ro iato gutura neitiro ato, ‘Nitiro abera mo ro ta-nimowea-ma nou punugo karauduti na-oroho, nou ibo pua mea se kirarowo mo aboto, nou keba se modobo ato wirohotiti. Abora nou ata sosoro nowea mo ro, kaupoti Godi ubi tanaro mo abera ro ta-wemesioidirotiti, nou mo mutu nirohotiti-do.
GEN 31:6 Nitiro umoro ie nitiro abera dubu woko ta-nemowatititi korosakorosa.
GEN 31:7 Kaupoti mo nou ro ta-nowakopeamutititi, ibose mo wisa sapuwo to nou ro 10 tau to nasaubutititi, ata tau ata owera kutura ie, ata tau ata owera kutura ie, mo Godi ro ta-nowasiotiti gabo nitiro abera aboudo mo nou ro ubauba kowai sapuwo to.
GEN 31:8 Ata tau nitiro abera ro ta-gutura ibo, “Oro kopoutikopouti nanigosi sirio anama-omio-ri oro woko na-iwatiti nou wisa ie.” Iato upi nanigosi ro imese girotuti-rimo dawade kainakaina kopoutikopouti se sirio. Ina nitiro abera owera iato giwesegerai, “Oro tititi se nanigosi anama-omio-ri oro woko na-iwatiti nou wisa ie.” Iato upi nanigosi ro imese girotuti-rimo dawade kainakaina tititi se sirio.
GEN 31:9 Ina Godi ro ta-giwatateai nitiro abera aboudo iedio nanigosi kainakaina sirio ro, mo aboto giaiwo-ro.
GEN 31:10 Iedi tau ato nanigosi na-irorohi-mo, mo ro hiwo to ta-niauri dubu nanigosi sirio tititi se kopoutikopouti neio ro giohi-rimo upi nanigosi.
GEN 31:11 Godi sowake urio ro garo-die mo aboto, “Iakobo!” Mo ro iato nemowameai, “Mo nou e.”
GEN 31:12 Nou ro ibo, “Ma-dirarowea-ro. Oro tititi kopoutikopouti nanigosi neio ro se ororohi-dumo, Rebeni edi garegare nanigosi ro upi nanigosi neio ro iohi pua mabu mo ro ta-niaurititi Rebeni ro edio ubauba tanaro ro na-isioidirotiti oro aboto.
GEN 31:13 Mo Godi ie, oro ro edina emowabutiti. Mo oro aboto keba se ta-norowawea Betere ato, iato oro ro ta-gemasia ata nibonibo dehoro iedi nadi na-gowotobowa nou ohu rudo, iato hodo oro ro ta-gasaubiai mo aboudo. Abora nedi duriomoro ba-demeserai-ro oro ba-dorowameai simara koroto duriomoro to.”’
GEN 31:14 Taie Rasere ra Ria ra neitiro na-gimowauti-ma nedi owera ro, taie neitiro ro uramu iato gemowameai-rido ibo, ‘Neitiro Idau nama-araburai-ri neitiro nou ro ata nakomu ata imowameserai-ri pua, neitiro nou ro kimeserai-ma kawa anamadime-eserai-mari. Neitiro nou ro ubauba se niworohutiti-ma.
GEN 31:15 Bida sosoro ra neitiro ata sabowa besere teibo sosoro, nou ro irasomai-ma pua, neitiro nou ro idaibo sosoro niworohutiti-ma. Neitiro oro aboto imese niaiwai-maro, neitiro kitohiti-ma wisa nou ro kouho kawa ta-gouho.
GEN 31:16 Neitiro abera edi namabu sirio ro Godi ro imese aise giwagare-ro nou aboudo neitiro aboto, neitiro merebusere mutu. Ina nou rie Godi beda owera garo oro aboto, aise ba-dosioidiro!’
GEN 31:17 Rebeni sipisipi musuga iwasio ri gou. Iedi tau ro nato Rebeni potoro ie moto ato Rasere nato godoro nou moto to taie nou ro piro to abera iedi ota titi ro na-gisioidiro iato gimidai-ro. Taie iato Iakobo upi merebusere nou ro kaupoti moro to gidabuti, ibose namabu sirio na-gidabuti iato giaremuti nou ro sirio kemoro ohu ato. Taie nou iato iodi moro ro na-gemeserai nou a-gasiriai-ro Keineni duriomoro to nou abera beda moro ato gomidiro. Nou keba se a-gitiodorai nou beda mutu kiwoubua namabu sirio ra idaibo nanigosi sipisipi kemoro burumakau doniki, imese neio ro gou-rimo. Iato imese beda mutu namabu patu sirio ra sirio se aise giaubai ata nakomu ata nou ro emeserai pua. Iedi namabu sirio ro nou na-imidirotiti Mesopotamia duriomoro ato nato giwia.
GEN 31:20 Taie iedi tau ro nato Iakobo ro nogeredubu a-gasaubuti, nou ro emowapotai pua nou kemeserai aboto. Rebeni nou Arama gu dubu e. Nou aboto Iakobo ro ibo utura pua, ‘Mo anama-ou-ri iedi duriomoro neito,’ nou dorogora se piro se goropirutai-ro ioudo upi merebusere mutu.
GEN 31:21 Taie Iakobo ioudo na-gou-ro Iupereitisi oromo ipi ato nato gowea. Taie neio ro na-giabu-rimo iedi oromo ro noudo, gabo towamo nou gobodoro-rimo neio ro podo sirio duriomoro to, iedi duriomoro ro masiro ararasoro Giriadi.
GEN 31:22 Netewa didi saiki saro gabo ato Rebeni nou umoro nato goi ibo ‘Iakobo ibi ta-wodau-bimo mo aboudo.’
GEN 31:23 Taie nou simara urubia iato gidabuti-ro nato gobodoro-rimo wapo rido. Neio ro Iakobo 7 saiki to na-gobodoro-rimo, ipi ato neio ro nato gowea-rimo Giriadi podo duriomoro ato.
GEN 31:24 Taie iedi saiki ato gowea-rimo nou, iedi duwo ro nato Godi ro orowapotai-die Rebeni aboto hiwo to, nou ro ibo, ‘Oro umoroumoro se ata owera ata ubauba owera utura ate Iakobo aboto.’
GEN 31:25 Iakobo nou urubia mutu parai moto kainakaina ta-geremari Giriadi ato, taie iato Rebeni ro gorowateai-ro nou urubia mutu parai moto iato aise geremari nou abato.
GEN 31:26 Rebeni ro iato gutura Iakobo aboto, ‘Oro etou tanaro gosioidiro mo aboto? Oro auna ia karasaubuti gosioidiro-die! Mo besere teibo oro ro iato iwadau-madie neito beda sosoro ra neitiro oro ro tumu rido kiaubai-ma.
GEN 31:27 Oro etou mabu ato godau-die piro se na-goropirutai-die neito? Mo oro ro auna ia se nasaubuti, oro ubi tato ra mo kemowapotai keba se? Oro mo ro mea se ba-notiodorai-die, oro mea soriomu na ba-nemesioidiro urubia komaro, gama ra pate ra kiado, oro nou mutu ba-notiodorai.
GEN 31:28 Mo aramio isome pua, mo besere teibo aboto iawo utura pua idaibo tanaro mo ro nou ba-nisioidiro. Oro odio tanaro ro na-gisioidiro imese ubauba tanaro gisioidiro.
GEN 31:29 Mo abora pupuwo towamo mo urubia mutu oro ubauba kowai aboto, kaupoti nedi duwo ro nato Godi oro abera Aisaki ro na-emowabutiti hiwo to owera nou ro aro-die mo aboto ibo mo ro ata owera ata kutura modobo pua oro aboto. Mo umoro ie oro duriomoro giropu ro ta-gorobai-ro, nou ri orowameai-die,
GEN 31:30 ina mabu boira mo kisioidiro ota titi oro ro na-giwopirowa-die?’
GEN 31:31 Taie Iakobo ro iato gemowameai Rebeni, ‘Oro mo ro na-nemeserai mo ro emowapotai pua, mo tere ie oro besere teibo ina kiapopo-ma ie mo aboudo.
GEN 31:32 Ina oro ro nama-iwia-ri oro kisioidiro ota titi etu ro gimidai nou ro ba-mowea pamo! Abora neibi namabu ba-dimahederewado, oro simara namabu ba-dieibimo neio se ba-dimidai. Oro urubia ro amadimi-iauri-ri oro beda namabu iwameai.’ Ina Iakobo umoro oi pua edio kisioidiro ota titi ro Rasere ro na-giwopirowa-ro, nou abato giamo.
GEN 31:33 Taie Rebeni nou iato gatamuai kiosora, nou ro iato gimahederewado Iakobo iedi parai moto neido gatamuai-ro nou namabu na-gemeauri, iato owea pua ata nakomu ata. Iato a-gemeserai Iakobo moto imese gou-ro Ria iedi moto ro neito nou namabu na-gemeauri, ota titi iwia pua iato. Taie sowake koroho orobo teibo neitiro moto ato na-giosora neitiro moto ato iwia pua.
GEN 31:34 Iedi tau ro nato Rasere ro ta-gibiria iedi ota titi ro kemoro ohu ato komidiro nakomu nou maumo to giwaumia, nou ro aise giahidimai nou ohu ato gomidiro. Taie Rebeni Rasere iedi moto ro neito na-godoro nato egea se giosora nou ro iwia pua.
GEN 31:35 Taie Rasere ro ibo abera aboto, ‘Idau, oro serawo na ie mo aboto. Mo modobo pua kotobowa aboto oro sosoro gabo ato mabu mo abora sagana mutu nomidiro.’ Taie ina Rebeni imese goroho iedi moro ro neito parai moto na-gorowotoi nou ro ina iato giosora, nou ro ata ota titi ata owea pua.
GEN 31:36 Iato Iakobo auna serawo ro gorobai nou ro iato gutura ibo, ‘Mo etou tanaro nosioidiro, etou sabi nesebea oro ro nou ri a-naipirioi-die neito? Mo namabu oro ro nou ri a-nemahederewado?
GEN 31:37 Oro ro ata nakomu ata owea pua nato neibi abato. Oro ro na-iwia obi ma-diedea-ro nimo sosoro gabo ato, nato ba-niauri-rimo atu se oro urubia ie mo urubia ie. Abora nimo anamadime-eremowauti-ri nedi tau ro nato etu ra morobise etu ra karasaubuti.
GEN 31:38 Oro sapuwo to mo ro awawo woko ta-niwatititi 20 kisimisi to. Oro kiwoubua namabu na-nemeaurititi kainakaina nanigosi sipisipi kainakaina neio orowaburotiti pua mamio ro kirotuti ato. Idaro dubu sipisipi ata mo ro ouho pua.
GEN 31:39 Oro sipisipi nanigosi ata kouho ato tumu na ro ata ro kowopirowa ato ina oro aboto mo ro iwapotaidirotiti pua, kaupoti mo edi nanigosi sirio ro sipisipi ro mo ro bobo neito nimodomotiti.
GEN 31:40 Mo saiki ro auna se nasiaititi oro woko na-nemowatititi mo pupuwo kaseperai ie, duwo ato mo mea norou orobutititi pua, kokamokokamo norobutititi.
GEN 31:41 Mo temeteme ta-niaurititi oro woko na-nemowatititi 20 kisimisi to. Kebase 14 kisimisi to nemowatiti oro besere teibo sapuwo to ie. Ina dutu ata 6 kisimisi to na-niwatititi edi namabu sirio ro na-oroho-dumo nou sapuwo to niwatititi woko. Mo wisa mutu oro ro 10 tau to nasaubutititi, ata tau ata owera kutura ie, ata tau ata owera kutura ie.
GEN 31:42 Godi Aberaham ro na-wemowabutititi, mo abera Aisaki nou ro na-emowabutititi, nou mo mutu komidiro tato rasiri ie mo oro ro kotiodorai kawa ba-notiodorai-ro ata nakomu tato. Kaupoti Godi ro ta-giauri-ro mo odio mibo ato na-nimidiro mo ata wisa tato woko na-niwatititi. Ina oro abora duwo Godi ro ta-wotuputai-ro.’
GEN 31:43 Rebeni iato gutura Iakobo aboto, ‘Iedi besere teibo ro mo besere teibo ie. Neitiro merebusere mo do ie ibose. Ina iedi kiwoubua namabu sirio ro na-woroho-dumo mo do ie ibose. Oro na-iraroweauti imese beda mutu namabu sirio ra mo do ie. Kaupoti mo ata gabo tato ie mo besere teibo aramio mo ro kiwameai ie aboto.
GEN 31:44 Abora neitiro nato owera mea mino to mosioidiro-rido, hodo nato mebuai-rido, nadi soirio atu moro to namadi-iwoiriamuti-ri mea mino to neitiro eremasoro na ie.’
GEN 31:45 Iakobo ro auna nadi gebari tuputupu se iato gowotobowa. Nou ro urubia iato gimowapotai, ‘Nadi didabuti-rimo neito!’
GEN 31:46 Taie nou edi urubia sirio ro neio imese gimou-rimo nadi kidabuti iato giwoiriai-rimo atu moro to. Taie nadi soirio abato neio komititi kaupoti moro ato iato giho-rimo.
GEN 31:47 Taie iedi moro ro masiro Rebeni ro a-giduti Arama owera to ‘Iegara Sahaduta’, Iakobo ibose ti-gomia Hiburu owera to ‘Gareda’. Masiro teibo iamo-ma ibo ‘Nadi soirio na-iamo eremasoro na ie’.
GEN 31:48 Rebeni iato gutura Iakobo aboto, ‘Nedi nadi soirio ro na-iamo neitiro umoro nou ro nama-iwaititi-mari neitiro abora beda sosoro to neremowauti-do nato hodo na-neremebuai-do, sapuwo oro aboudo ie sapuwo mo aboudo ie.’ Ina nou do ie neitiro ro noudo gomia-rido masiro ‘Nadi soirio na-iamo eremasoro na ie’.
GEN 31:49 Ata masiro asoro-dumo ibo ‘Misipa’, ibo owamo ‘Kiauri’ mabu Rebeni ro iato gutura ibo, ‘Modobo ie neitiro Iawe ro anama-iaurititi-mari neitiro korohodowa to.
GEN 31:50 Mo besere teibo ubauba se nama-iworohuti-mari, oro arua upi nama-iaremo-ri, arua urubia ro kiauri tato, kaupoti ba-dimaragoidirotiti Godi ro ama-iauri-ri, nou umoro koi ie.
GEN 31:51 Abora nou e hodo neremasaubiai-do nadi soirio tiamo mo ro edina niaremuti ina auna negere nadi tuputupu se ta-nowotobowa ata sapuwo ato towamo neitiro emaragoidiro na ie. Neitiro nou ro namadi-owaititi-mari umoro abora hodo beda sosoro to neremebuai-do nato. Oro ro modobo pua nedi nadi soirio ro neio kimasaudai. Oro mo sapuwo to iradauri ate mo urubia ubauba kiwaititi aboto. Mo ibose iradauri pua oro sapuwo to oro urubia ubauba kiwaititi aboto.
GEN 31:53 Aberaham iedi na na-emowabutititi, Nahoro edina na-emowabutititi, neitiro nasa Tera edina na-emowabutititi, neitiro ata etu ro iradauriai ata sapuwo to, hodo etu ro asiai, iedi urio ro nou ro nou ubauba ama-owai-ri.’ Taie nedi tau ro nato Iakobo nou hodo iato gemasaubiai Rebeni aboudo. Nou abera ro edina na-emowabutititi nou masiro ato gemasaubiai.
GEN 31:54 Iato Iakobo na-girario kaupoti kiwoubua nakomu nou ro iato gopia ioudo na-gowarario-ro podo ato nato imese gematowea Godi aboto gaiwai. Taie nou ro iato gidabuti-ro nou iedi urubia ro kaupoti moro ato ohona iho ri, ina iedi duwo ro nato neio aise girobu iedi podo nato.
GEN 31:55 Ata kowaroho na-gowaroho Rebeni nou aramio merebusere atu moro to na-gidabuai-ro, taie nou aramio na-gisome, besere teibo aboto iawo na-gutura, korosa iato gaiwai neio aboto, taie Rebeni imese gorowameai simara duriomoro to. Taie.
GEN 32:1 Iakobo ina ioudo na-gaimai-ro Giriadi podo duriomoro rudo, ipi ato Godi sowake urio mutu neio iato gororowea-rimo.
GEN 32:2 Taie Iakobo ro nato gutura ibo ‘Nou Godi edi aimara sabowa ro nou e.’ Taie iedi moro ro nou ro masiro a-giduti Mahanaimi, Hiburu owera to owamo ibo ‘Aimara sabowa teibo ie’.
GEN 32:3 Iakobo naramu Iso iato imidirotiti iedi duriomoro masiro Sia, iato owamotiti Idomu duriomoro ato. Iakobo ro ibo nou sowake urubia aboto, ‘Nodio owera ro demowou-mo mo eputa dubu Iso ba-demowapotai-mo nio ro ibo, “Oro sowake dubu Iakobo nou ro aro-die ‘Mo ta-nimidirotiti Rebeni abato, womu tato abora nou e. Mo abora burumakau sirio, doniki sirio, sipisipi sirio, nanigosi sirio, sowake urubia upi dubu sirio mo abato toroho-dumo. Mo ro nemeiriai nedi owera ro oro aboto, modobo ie oro mea se kimaragoidiro nimo aboto.’”’ Taie Iakobo nou sowake urubia iato gimeriai Iso owera neio ro gemowou-rimo.
GEN 32:6 Taie tuturu to pua Iakobo iedi sowake urubia ro aise gorowameai-rimo nou aboto. Neio ro ibo, ‘Nimo ta-nou-mo oro naramu Iso aboto. Nou 400 dubu mutu tou-die oro owea-ri.’
GEN 32:7 Iakobo ro na-girorowai edi owera ro, nou auna tere ro gorobai, iato kimaragoidiro siriosirio gou-rimo. Nou a-gimaragoidiro, ‘Etu umoro ra neio boso owou-dioumo mo aboto.’ Taie Iakobo urubia iato gihoduti netewa teibo patu to gihodowa-ma, arua urubia ito sapuwo to na-gihodowa arua neito sapuwo to gihodowa-ro. Kiwoubua namabu sirio nou ro ibose iato gihoduti, arua ito na-gihodowa arua neito iato gihodowa-ro. Iakobo ro ibo a-gimaragoidiro, ‘Etu umoro ra Iso serawo mutu namadi-ou-ri nou ro neio ba-miwota iedi keba urubia dubu patu ro, arua kiwoubua namabu mutu neio ba-miopia, ata urubia dubu patu neio korowadau modobo ie arua kiwoubua namabu mutu.’
GEN 32:9 Iakobo iato gutura Godi aboto, ‘Mo aramunegere Aberaham oro do ie, mo abera Aisaki oro do ie. Iawe, mo oro ro nemowapotai-ro mo orowameai-ri simara duriomoro to, mo upi merebusere mutu. Oro ro ta-nemowapotai-ro mo mea se iauri-ri.
GEN 32:10 Mo mea dubu pua, kaupoti mo nirimagare mutu oro ro auna se nemaragoidirotiti-ro. Mo omona tau ato na-nou-ro mo simara duriomoro rudo Iodeni oromoturi na-nabu-ro mo namabu tato nabu-ro. Mo a-nabu-ro gonopu kawakawa mutu nou norobidiro nouto niradiouti-ro. Abora mo namabu imese sirio ia ie, sowake urubia imese sirio ia ie, modobo ie mo aimara sabowa teibo netewa teibo kisioidiro-ma.
GEN 32:11 Mo dowarebai-ro! Mo naramu ipi ato tou-die. Nimo modobo pua ipi ato nou ro kiopia. Mo tere ie nou neito namadi-orowateai-ri mo aboto.
GEN 32:12 Mo oro ro keba se ta-nemowapotai-ro ibo, “Oro mo ro anama-iauri-ri mea se, oro aramio merebusere mo ro sirio anama-emowai-ri koriri beda sosoro ra kioputi modobo pua urubia ro.”’
GEN 32:13 Iedi duwo ro nato Iakobo nirimagare mutu kiaiwai namabu iato gidabuti, nou simara kiwoubua namabu nou na-gidabuti naramu omia na,
GEN 32:14 nou ro nanigosi iato gemadabuti 200 upi, 20 dubu, ina sipisipi iato gemadabuti 200 upi, 20 dubu,
GEN 32:15 ina 30 upi kemoro neio dawade kainakaina mutu iato gemadabuti, burumakau iato gemadabuti 40 upi, 10 dubu, ina doniki iato gemadabuti 20 upi, 10 dubu.
GEN 32:16 Nou ro sowake urubia gabogabo giasouti iedi erere kiwoubua namabu ro. Taie nou ro ibo, ‘Ba-daimai-mo nio keba se ipi ato bobo isia aise gi-iwamo-ri ina ata mere kiwoubua namabu mutu nato gi-aimai-ri.’
GEN 32:17 Taie neio nedi owera ro nou mutu gimeiriai. Keba dubu nou ro na-gemeriai sirio kiwoubua namabu mutu, nou ro a-gutura, ‘Mo naramu namadi-ou-ri oro aboto, oro nou ro ama-emodowa-ri ibo, “Oro etu sowake dubu ra, ina oro boito ama-ou-ri? Io etu do ra iedi kiwoubua namabu sirio ro?”
GEN 32:18 Ina oro ro ba-demowameai ibo, “Neio oro sowake dubu Iakobo, nou do ie. Nou ro emapoi-die oro nirimagare emati-die, imese sirio se oro do ie. Nou ibose tou-die nimo wapo rido.”’
GEN 32:19 Iakobo ro idaibo sosoro atu owera ibose ti-garo ata dubu aboto, ina ata dubu aboto ibose, ina ata dubu aboto ibose, nou ro atu owera neito gimowauti, ‘Iso kowea ato idaibo sosoro owera to ba-demowauti-mo,
GEN 32:20 “Oro sowake dubu tou-die saro rudo.”’ Iakobo a-gimaragoidiro, ‘Mo ro nama-imeriai-ri nedi nirimagare kiwoubua namabu ro keba se, etu umoro ra mo edi ubauba tanaro ro na-nosioidiro keba se nou ro woki ama-emati-ri, ina mo nou ro anamadi-emaidodorai-ri.’
GEN 32:21 Taie Iakobo ro imese gimeriai iedi nirimagare kiwoubua namabu sirio ro nou sowake urubia mutu, neio imese gou-rimo Iso aboto. Taie neio nou ro na-gimeriai, nou edi duwo ro nato aise gomidiro aimara sabowa ato.
GEN 32:22 Iedi atu duwo ro nato Iakobo ro upi merebusere namabu patu mutu imese giwaboi Iaboko oromo turi to. Taie neio iato gimeriai oromo turi sapuwo to imese giabudiro-rimo kabudiro moro ato. Nou orobo teibo, nou sowake orobo teibo edina giedea-ma ina nou 11 dubu mere neio ro giabu-rimo.
GEN 32:24 Nou abu pua neio mutu nakara se aise geremeserai-ro iato gomidiro. Iato ata dubu ro gosuwoidiro-ro nou aboto paea dubu sosoro gou-ro. Taie iato nou mutu nato goroworoho-rido duwo tuturu neitiro edi tanaro ro nou gowati-rido koroworoho, womu tato saiki banibani kiwotowa aboto.
GEN 32:25 Iedi dubu ro ta-geremasibai, ‘A Iakobo mo ro kowaburuti modobo pua.’ Taie Iakobo nou ro doto abo na-gowasomai taie nou doto aise gemahudiai.
GEN 32:26 Taie nou ro Iakobo aboto iato gutura, ‘Mo demeserai-ro mabu saiki tidiai-die.’ Ina Iakobo ro ibo, ‘Mo oro ro korosa nama-omia-ri, oro mo ro nato anama-emeserai-ri.’
GEN 32:27 Dubu ro iato gemodowa, ‘Oro masiro etu ra?’ Ina Iakobo ibo, ‘Mo masiro Iakobo ie.’
GEN 32:28 Dubu ibo, ‘Oro Iakobo to abora ararasoro-ri pua. Oro orio masiro a-nomia Isiraere. Mabu owamo ibo oro mo mutu nato ta-noroworohodo, ibose oro keba se ta-goroworoho urubia mutu. Abora oro keba to ta-weresia-ro.’ Iedi masiro ro Isiraere Hiburu owera to ibo owamo ‘Nou Godi mutu oroworoho-do’.
GEN 32:29 Iato Iakobo ro emodowa edi dubu ro, ‘Ina oro masiro etu ra?’ Ina edi dubu ro iato gemowameai ibo, ‘Mo masiro etou mabu ato emodowa-die?’ Iato Iakobo nou ro korosa iato gowai.
GEN 32:30 Taie Iakobo ro ibo, ‘Iedi tau ro nato Godi sosoro woidomari ta-nemowea, kaupoti mo araburai pua.’ Mabu edi moro ro nou ri giduti masiro Peniere, Hiburu owera to ibo owamo ‘Godi sosoro woidomari ie’.
GEN 32:31 Taie saiki ro gidiai-ro Iakobo ro na-gemeserai edi moro ro, nou kimoduhikimoduhi se gou-ro mabu nou doto temeteme se gowamo.
GEN 32:32 Abora nou do ie Isiraere urubia neio doto sumi dao beda mutu kiwoubua namabu patu ra neio ro iho tato mabu Iakobo iedi moro ro nato gowasomai doto mabu ato.
GEN 33:1 Iakobo na-girarowea nou ro a-giwia 400 urubia sirio na-gou-rimo Iso mutu. Iakobo ro na-giwia neio, nou merebusere iato gihoduti simara mamio mutu giwotoburio.
GEN 33:2 Iakobo ro keba to a-giwesia-ma nou sowake koroho orobo teibo neitiro merebusere mutu keba se neibi ro gai-birimo. Iato Ria merebusere mutu neio ie, iato Rasere tiro ie Iosepa mutu neitiro wapo rido.
GEN 33:3 Iakobo ia nou keba to geresia nou ro na-gowea nou naramu Iso, nou iato sopu to aise giraposowa. Nou neido kou iato aise kiraposowa ie sopu to, neito gorowati nou kou ato aise kiraposowa ie, nou ro 7 tau to giraposoro sopu ato.
GEN 33:4 Taie Iso ro na-gowea Iakobo, nou ioudo aise gerepeduai-ro komidiro moro rido, imese girario-ro Iakobo aboto. Iakobo nou ro nato aise gohiai iato gosome, taie neitiro idobi iato geremerete-rido.
GEN 33:5 Iato Iso na-girarowea mamio merebusere mutu a-gorowotoi, nou ro Iakobo iato emodowa, ‘Nou beda mamio ro orowotoi merebusere mutu? Neio etio ra?’ Iakobo ro ibo, ‘Neio mo upi merebusere ro orowotoi, Iawe nou nirimagare ato giaiwo-ro oro sowake dubu, mo aboto.’
GEN 33:6 Taie iato keba se nou ro ta-gihoduti nou upi merebusere ina keba se sowake koroho orobo teibo neitiro ro gou-rido merebusere mutu. Neitiro merebusere mutu na-gou-rido Iso aboto neio sopu to aise giraposowa-rimo.
GEN 33:7 Taie ina ibose Ria nou merebusere mutu na-gou neio sopu to aise giraposowa-rimo. Taie iato Rasere Iosepa mutu na-gou idaibo tanaro ibo ti-gosioidiro-rido sopu to aise giraposowa-rido.
GEN 33:8 Iso ro ibo, ‘Oro mo ro sirio kiwoubua namabu ta-nemowea mo edio tau ato na-nou-die. Etou mabu ato iwou-die iedi kiwoubua namabu sirio ro?’ Iakobo ro ibo, ‘Auna dubu, oro kamade kowai sapuwo to ie mo ro nou ri niwou-die.’
GEN 33:9 Iso ro ibo, ‘Mona mo neama, mo abato idaibo sosoro namabu sirio se toroho-dumo, oro edi kiwoubua namabu sirio ro oro do ie, ba-diworohuti!’
GEN 33:10 Ina Iakobo ro ibo, ‘E e, ibo pua buro naramu. Oro kamade na-woi-die mo aboto, modi kiwoubua namabu sirio ro mo ro oro nemapoi, dimidai buro! Mo auna kamade ie oro mo ro sosoro beda sosoro nowea abora idaibo sosoro ie Godi sosoro woidomari kowea aboto, mabu mo oro ro ta-nemaidodorai-ro.
GEN 33:11 Abora oro binio to nemediai mo edi nirimagare kiwoubua namabu sirio ro na-niwou-die oro ro kimidai aboto, mabu Godi nou meamea tanaro mo aboto ta-wisioidirotiti. Mo ro sirio ia se niworohuti, arua oro do ie oro nama-omia-ri.’ Nou ro ina ina binio to gemediawado, womu tato Iso ti-garaidodorai.
GEN 33:12 Ina Iso ro iato gutura, ‘Neitiro anamada-aimai-ri, mo mutu atu se anamado-ou-ri.’
GEN 33:13 Iakobo ro a-gemowameai nou ibo, ‘Auna dubu, oro umoro ie mo merebusere pupuwo tato ta-woi-mo kou aboto, mo kiwoubua namabu sirio kainakaina mamio mutu, mo modobo ie neio mea se kimowotoi. Mo ro neio nama-imagege-ri hio ito namadimo-ou-ri neio amadimo-orowaburai-ri ipi ato.
GEN 33:14 Auna dubu, modobo buro ie oro keba se ba-daimai oro mo ro umodi to anama-obodoro-ri mo merebusere kiwoubua namabu sirio mutu, ina mo neio kou to nama-ou-ri, womu tato oro kematimai Idomu duriomoro ato.’
GEN 33:15 Iso ro ibo, ‘Oro mo ro emowameserai-ri ra arua dubu.’ Ina nou ro iato gemowameai, ‘E e, marasio buro, oro ro emowameserai ate, oro kamade ta-woi mo aboto. Mo oro ro ina kowarebai modobo pua.’
GEN 33:16 Iedio saiki ro nato Iso nou ioudo gaimai-ro Idomu to gorowameai.
GEN 33:17 Ina Iakobo nou Idomu to ou pua, nou ata moro towamo masiro Sukoti neito gou, iato moto aise gididi, ibose mapagea sirio iato gitomo kiwoubua namabu sirio sapuwo to. Ina nou rie iedio moro ro ararasoro ‘Sukoti’, Hiburu owera to owamo ibo ‘Mapagea’.
GEN 33:18 Iakobo ro ta-gemeserai Rebeni duriomoro oromo teibo turituri ato na-owamo nou mea se gorowateai-ro Keineni duriomoro to, Hiwi gu dubu Sekemi beda sabowa to gomidiro, neito gorowateai-ro. Taie iedi sabowa ro nato saiki beda sapuwo rido idiawado-die nou urubia mutu parai moto iato geremari-rimo.
GEN 33:19 Neio parai moto beda moro ato geremari-rimo, iedi goto kere ro aise gomidai. Sekemi abera Hamo nou edi dubu mere peteibi ro neibi aboudo gomidai nou ro, 100 siriba mani to.
GEN 33:20 Taie iedi goto kere ro nato nou nadi iato gitomuti, nou ro masiro a-giduti, ‘Ere, nou ata masiro Iawe mo ro edina urio na-nemowabutititi’.
GEN 34:1 Iedi tau ro nato Ria ra Iakobo ra neitiro besere irimo ie Daina sabowa mamio aboto imese gou apira.
GEN 34:2 Taie eputa dubu Hamo edi mere ro Sekemi, Hiwi gu dubu e, Daina sabowa ato nou ro nato gowea. Sekemi ro na-gowea Daina, nou ro aise gorobai imese gowodau iato tanaro aise gemesioidiro, Daina Sekemi ro siripo ta-gowai.
GEN 34:3 Sekemi auna ubi ro gowamo Daina aboto, nirimagare owera to iato gageawado.
GEN 34:4 Taie nou ro edi umoro owera ro aise gowarario nou simara abera aboto, nou ro ibo, ‘Iedi besere ro na-wotoi-die mo oro ro gabo demoworohuti-ro, mo ubi ie nou kedea aboto.’
GEN 34:5 Iakobo nou umoro ta-woi nou besere aboto Sekemi ro beda siripo tanaro gisioidiro, iedi tau ro nato nou dubu mere ta-garaseperai-rimo kiwoubua namabu imowotoi ri. Taie Iakobo nou ata owera ata utura pua iedi tanaro ro nou sapuwo to, womu tato nou dubu mere ti-gorowameai-rimo kiwoubua namabu kimowotoi moro rido.
GEN 34:6 Iakobo dubu mere neio ro na-girowai-rimo otou tanaro gororosioidiro neio auna serawo ro giwati mabu Sekemi ro neio medera na-gowadau ubauba tanaro gosioidiro Isiraere urubia aboto. Neio serawo niro aise giahidimai-rimo, ina tau se gorowameai-diomo abera aboito. Taie iato Sekemi abera Hamo nou ro gorowateai owera eremowauti ri Daina abera ina nou medamio mutu.
GEN 34:8 Nou ro ibo, ‘Mo mere ubi auna se owamo Daina aboto, nou auna ubi ie nou kedea aboto.
GEN 34:9 Nimo upi busere modobo ie keremahudurio, nimo upi busere nio ro ba-diaremo-mo, nio upi busere nimo ro namadimi-iaremo-ri.
GEN 34:10 Nimo duriomoro nio duriomoro ie, atu se anama-irowomidirotiti-ri kamade mutu. Nio aise gidimo-oroho-ri, modobo ie nimo mutu nio namabu keremahudurio.’
GEN 34:11 Sekemi ro ibose ti-garo Daina abera medamio neio aboto ibo, ‘Nirimagare peteibi modobo buro ra Daina mo ro kedea? Mo owera nibi ro namabimo-omidai-ri ubi to, nibi etou nakomu apoi-diebirimo kotohiti sapuwo to nibi anama-imia-ibiri.
GEN 34:12 Nibi ohu ia to namabimo-owioidiro-ri, ibose nibi ro amabimo-owea-ri iedi wisa ro. Kaupoti nibi medera aise daiwai-birimo mo ro anama-edea-ri.’
GEN 34:13 Ina Daina medamio ro Sekemi abera mutu neitiro iato gimowapotai-marimo karasaubuti owera mabu neio abato iedi niro temeteme ro ibose ti-giamo neio medera nou ro ubauba beda sosoro gowai.
GEN 34:14 Taie, medamio ro ibo, ‘Nimo medera oro ro edea-ri pua, kaupoti namabu towamo, dodio nou ro odiobidiro mabu oro dubu simara takamai owasiai pua ina uriai pua. Idaibo sosoro dubu ro kedea ato nimo medera, nimo siripo aise namadimo-oi-ri.
GEN 34:15 Nimo ro oro nato namadime-emapoi-ri oro dubu simara takamai nama-asiai-ri ina nama-uriai-ri nimo sosoro iedi kaupoti tanaro ro oro ro nama-isioidiro-ri io modobo ie.
GEN 34:16 Idaro oro nimo ro a-nemowapotai-dumo beda mutu domere ro orowomidiro auna sabowa ato modobo ie neio dubu simara takamai kiasio kiouriouti ina iedi tau ro nato nimo busere nio ro amadimi-iaremo-ri, nio gabo amadi-orodobura-ri. Nimo domere ro nio upibusere modobo ato amadimi-iaremo-ri, nimo kaupoti duriomoro ato anama-irowomidirotiti-ri kamade mutu, nimo kaupoti urubia, kaupoti ohona nato nama-orowomidiro-ri.
GEN 34:17 Nio ubi tato namadimo-oi-ri dubu simara takamai kiasio kiouriouti aboto Daina nimo ro anamadimo-owagare-ri neido ata duriomoro to anamadimo-ou-ri.’
GEN 34:18 Nedi owera ro neitiro na-girowai-rido medamio beda sosoro owera to garo-rimo, neitiro ro eso to gomidai-rido.
GEN 34:19 Iato Sekemi imese girario nou simara urubia imowauti ri edi tanaro ro nou osioidiro ri, mabu nou auna ubi ie Iakobo besere kedea aboto. Sekemi simara urubia auna ubi ie nou aboto nou ro beda owera karo ra neio ro aise kirowidiro ie.
GEN 34:20 Taie Sekemi ra Hamo ra imese gou-rido auna sabowa to beda moro ato iradabutiti-dumo neitiro ro domere iato gimowauti-rido iedi owera ro.
GEN 34:21 Neitiro ro ibo, ‘Nodio urubia ro miro gowou-diomo, modobo ie nimo mea se korowomidiro neio mutu, neio nato ba-mirowomidiro nimo duriomoro auna ie, atu se anamadimo-orowarebai-ri, modobo ie nimo namabu keremahudurio. Idaro neio ro kiaremo modobo ie nimo upibusere, nimo ro kiaremo modobo ie neio upibusere.
GEN 34:22 Kaupoti tanaro towamo nimo ro kisioidiro aboto, nimo domere sirio na-norowotoi nato nedi kaupoti tanaro ro nou mosioidiro-rimo, neio sosoro nimo modobo ie dubu simara takamai kiwasio kiwouriouti.
GEN 34:23 Nedi tau ro nato neio ubi nato amadidimo-oi-ri neio atu se nato ama-irowomidiro-ri nimo mutu atu moro ato. Taie nimo kaupoti urubia to nato namadima-ararapoi-ri. Nimo ro namadimo-osioidiro-ri idaibo tanaro, neio edio kiwoubua namabu sirio ro burumakau sipisipi nanigosi kemoro ibose neio moto ato edi namabu sirio na-iamo nimo ro anamadimi-irahidimai-ri, nimo ro modobo ie edio tanaro ro nou kosioidiro. Taie, neio aise ama-irowomidirotiti-ri nimo abato.’
GEN 34:24 Imese beda mutu domere ro gemeiti ito neio ro na-girowai-rimo iedi owera ro neio ro ubi to gomidai-rimo, Hamo ra Sekemi ra beda owera to gimowauti-rido. Taie iedi tau ro nato imese domere neio edi tanaro ro aise gosioidiro-rimo, dubu simara takamai na-giwasio-rimo taie iato giwouriouti-rimo.
GEN 34:25 Netewa didi saiki peteibi ro goroporeai-rimo iedi domere ro na-giwasio-rimo dubu simara takamai na-giwouriouti-rimo, neio temeteme mutu girobu, Daina iedi medera teibo ro Simioni ra Riwai ra neitiro giri susura teibo na-gimidai-marido taie urubia umoro iwai pua neitiro edi sabowa gebari ro neito na-godoro-rido, taie imese dubu sirio neitiro ro pamo se giopiauti-rido.
GEN 34:26 Taie neitiro neido na-gou-rido Hamo ra Sekemi ra iato giopia-marido, Daina Sekemi moto ato gomidiro neitiro ro aise gowosuruwo-rido imese gowameai-rido.
GEN 34:27 Taie Iakobo arua dubu mere neio wapo rido gou-rimo neio ro pamo urubia aise gimadau-rimo neio beda mutu nakomu ro giamo iedi sabowa gebari ro nato,
GEN 34:28 goto ato edi na ro na-goroho-rimo kiwoubua namabu sirio, ibose pari ato edina na-gorowotoi neio ro imese aise giwagare-rimo.
GEN 34:29 Neio ro Daina wisa gowameai-rimo, Sekemi iedi tanaro ro na-gosioidiro neio medera aboto nou wisa ie. Taie beda mutu namabu patu ra moto ato na-giamo imese aise gimade-rimo neio ro, arua awawo mani to na-gimade-rimo nedi namabu patu ro neio ro aise giwadaudiro-rimo.
GEN 34:30 Iakobo ro na-gowea iedi tanaro ro nou ro iato gutura Simioni ra Riwai ra aboto, ‘Nitiro ro mo auna mibo ta-nomia-do. Keineni urubia Perese urubia nato na-orowomidiro nedi duriomoro ro nato, iedi urubia sirio ro neio namadima-aradabuti-ri atu se neio ro auna boso amadimo-osioidiro-ri neibi aboto, neibi anamadimi-iwota-ibiri, neibi dubu patu pua, neibi anamadimi-iporea-ibiri.’
GEN 34:31 Taie, medamio ro ibo, ‘Nimo medera era gabo orobo ra?’
GEN 35:1 Godi ro iato gutura Iakobo aboto, ‘Oro ba-dohau ito Betere to, iato ba-dimidirotiti, mo nadi iato ba-demotomuti-ro. Oro Iso aboudo beda duriomoro rudo godau-ro, mo keba se oro aboto iato ta-norowapotai.’
GEN 35:2 Taie Iakobo ro na-girowai odio owera ro nou edi urubia mutu na-gou nou ro iato gimowapotai ibo, ‘Nio gatere sua namabu na-iwou-diomo neito ota titi nio ro ba-dimeserai-mo. Godi kemowabuti aboto nio mea se ba-deremododiai-mo keba se, mareamarea tato obotama nou ba-diroiti-mo.
GEN 35:3 Iedi duriomoro ro nimo ro anamadime-emeserai-ri ito anamadimo-ohau-ri Betere to, mo ro nadi iato anama-emotomuti-ri. Mo Iawe ro ta-nowarebaititi mo mibo ato na-nimidirotiti, mo beda moro to kou ra nou ibose kou e mo mutu.’
GEN 35:4 Taie Iakobo iedi urubia mutu na-gou neio edi gatere suana ota titi na-giwou-rimo iato giaiwo-rimo Iakobo aboto, ibose neio ro gare sowio na-giroidiro-rimo aise gipuruti-rimo iato giaiwo-rimo Iakobo aboto. Taie nou ro aise gimoba piro se iato auna ota edi moro ato na-itoititi Sekemi sabowa aupiaupi ato.
GEN 35:5 Taie Iakobo iedi urubia mutu na-gou nou merebusere edi moro ro neio ro aise gemeserai-rimo. Neio ro na-gemeserai-rimo edi duriomoro ro taie Godi ro iedi duriomoro urubia ro auna tere aise gimia noudo ie Iakobo nou urubia mutu neio ro iaipirio tato.
GEN 35:6 Neio Betere to gohau-rimo, keba se Rusi to ararasoro, Keineni duriomoro ato owamo.
GEN 35:7 Iedi moro ro nato Iakobo ro nadi aise gitomuti, taie iedi moro nou ro masiro a-giduti ‘Iawe, nou ata masiro Ere, Betere ato na-gorowawea-ro’, mabu Iakobo Iso tere ri na-gemeserai edi moro ro Godi hiwo to iato gorowawea nou aboto.
GEN 35:8 Rebeka iedi sowake orobo ro na-iaurititi masiro Debora, nou iedi tau ro nato garaburai, Betere ato aise gemoba-rimo ota gebari gomo ato. Taie neio ro iedi ota ro masiro a-giduti-rimo ‘Ota mabu idobi’.
GEN 35:9 Iakobo iedi tau ato ta-gorowameai-ro oromo teibo turituri edi duriomoro rudo Keineni duriomoro to Godi iedi tau ro nato gorowapotai-ro nou aboto taie nou korosa iato gomia.
GEN 35:10 Godi ro iato gutura nou aboto, ‘Abora oro masiro Iakobo ie, ina oro urubia ro Iakobo to asoro-ri pua. Oro orio masiro a-niduti mo ro Isiraere, urubia ro neito amadima-asoro-ri Isiraere to.
GEN 35:11 Mo nakara se nou e pupuwo ia Godi. Oro aramio merebusere sirio ba-moi-mo iedi aramio merebusere sirio ro neio aboudo amadimo-orobodorai-ri sipu. Urubia dubu patu sirio neio eputa urubia mutu oro aboudo amadi-ororuwo-ri.
GEN 35:12 Iedi duriomoro ro Aberaham ra Aisaki ra ta-nimasouti-ma, oro abora edi duriomoro gebari ato na-wotoi nou anama-omia-ri mo ro, oro aramio merebusere mutu.’
GEN 35:13 Taie iato nou Godi ro aise gemeserai.
GEN 35:14 Iedi moro ato na-geremowauti-rido Iakobo ro nadi na-gomidai-ro tuputupu se iato gowotobowa. Nou ro waini obo komidai iato gemasia, ibose oribi iopu isi komidai ina nouto iato gemasia. Idaibo tanaro nou ro na-gosioidiro tarena gowai, iato Godi urubia ro kemowabuti sapuwo to.
GEN 35:15 Taie Iakobo ro iedi moro ro Betere to giduti, ibo owamo Hiburu owera to ‘Godi Moto ie’. Taie.
GEN 35:16 Iakobo Betere rudo na-gasiriai-ro nou urubia mutu ata moro masiro Eparati, nou gemidiai-rimo. Rasere mere niro mutu gou-ro ina ipi ato mere temeteme ro gemeriai-ro. Nou iato ipi ato auna ia se gorowaibia, nou modobo pua mere hio to koroto aboto.
GEN 35:17 Rasere edi mere koroto kowarebai orobo ro nou ro na-gowea nou beda sosoro gorowaibia nou ro ibo, ‘Oro tere na ie Rasere, oro dubu mere ta-worobu.’
GEN 35:18 Iato tuturu to pua aupise Rasere karaihi, nou ro masiro a-giduti Benoni, ibo owamo Hiburu owera to ‘Mo mere ro auna se nowaibia’. Taie nou iato a-garaihi. Taie Iakobo ro nou ata masiro to iato giduti Beniamini, ibo owamo Hiburu owera to ‘Mo tumodi mere’.
GEN 35:19 Rasere nou gabo bara ato gemoba-rimo Eparati to edi gabo ro na-gou. Eparati ata masiro Beterehema.
GEN 35:20 Taie Iakobo ro nadi kememidai iato gemowotobowa bobo ato, emaragoidiro na ie, abora iedi nadi ro towamo-die iato.
GEN 35:21 Taie Isiraere imese gidiai-ro urubia mutu ipi ato na-gou-ro neio aise gorohodorai-rimo moro masiro tararasoro ‘Ohu rudo kiauri moro ie imese kiwoubua namabu’, taie neio aimara sabowa iato aise gosioidiro-rimo.
GEN 35:22 Isiraere iedi duriomoro ato na-gomidiro, nou keba mere Rubeni Isiraere sowake orobo edina gedea Biriha nou mutu goroho-rido. Isiraere ro ta-girowai iedi owera ro.
GEN 35:23 Nodio 12 dubu mere sirio ro Iakobo ro girasomo erere mamio ato. Ria ro girotuti 6 dubu mere. Iakobo keba mere Rubeni, iato Simioni, Riwai, Iuda, Isaka, Seburuni.
GEN 35:24 Rasere ro giroto-ma netewa teibo dubu mere teibo, keba mere masiro Iosepa, ina saro mere Beniamini.
GEN 35:25 Rasere edi sowake orobo ro Biriha nou ro giroto-ma netewa teibo dubu mere teibo, keba mere masiro Dani, saro mere Napatari.
GEN 35:26 Ria edi sowake orobo ro Siripa nou ro giroto-ma netewa teibo dubu mere teibo, keba mere Gadi, saro mere Asere. Imese sirio se Iakobo dubu mere Mesopotamia duriomoro ato neio mamio ro iato girotuti-rimo.
GEN 35:27 Taie Iakobo nou urubia mutu imese gaimai-rimo Mamere to, nou abera Aisaki iato gomidiro Heboroni sabowa aupi ato. Keba se Aberaham ra Aisaki ra beda ipi ato imidiro-do neio neito gou-rimo.
GEN 35:28 Aisaki nou ta-imidirotiti tuturu tau to 180 kisimisi to.
GEN 35:29 Nou komidiro ro ta-gamidimai, oromano ia ro ta-gorobai, iato nou aise garaburai. Taie nou mere teibo ro Iso ra Iakobo ra neitiro ro iato aise gibiria-rido bobo to.
GEN 36:1 Iso, nou ata masiro Idomu, nou ro Keineni duriomoro urubia upibusere giaremo. Nou upi dubu mere mutu neio nou e. Hiti gu rudo Ada Eroni nou gedea. Ata orobo Ohoribama nou gedea, Ana Sibioni nou abera nou Hiwi gu dubu e.
GEN 36:3 Iso ro ina Basemati Isimere gedea, nou Nebaioti medera ie.
GEN 36:4 Ada ro goroto Eripasi. Basemati ro goroto Reuere,
GEN 36:5 ina Ohoribama ro giroto-ibi Ieusi Iarami Kora. Nou Iso dubu mere ie Keineni duriomoro ato gohaudiro-rimo.
GEN 36:6 Iso imese girobai nou upi merebusere, nou urubia etio ro wirowomidirotiti nou abato, nou burumakau sirio doniki sipisipi nanigosi kemoro nou arua namabu Keineni duriomoro ato na-giwia neio mutu imese gaimai ata muso duriomoro to, nou neama Iakobo nou gemeserai.
GEN 36:7 Iso ra Iakobo ra neitiro namabu sirio ia se ta-goi-rimo, neitiro atu moro ato komidiro modobo pua, mabu neitiro edi kiwoubua namabu sirio ro sugamoso auna se ihotiti-mo, kaupoti sugamoso modobo pua iedi duriomoro ro nato.
GEN 36:8 Iso neama aise gemeserai, nou imese gidiai Idomu podo duriomoro to, iato imese imidirotiti. Iso ata masiro Idomu.
GEN 36:9 Iso nou Idomu urubia neio orora ie neio Idomu podo ato wirowomidirotiti.
GEN 36:10 Iso dubu mere aramio mutu neio masiro nou e, Eripasi nou mamu Ada, Reuere nou mamu Basemati.
GEN 36:11 Eripasi 5 dubu mere girasomai. Neibi masiro Temani, Omara, Sepo, Gatamu, Kenasi mutu.
GEN 36:12 Eripasi ibose ta-gedea sarupo kaubai besere masiro Timina. Timina ro goroto Amereke. Nou Iso ra Ada ra neitiro dubu aramio ie.
GEN 36:13 Reuere 4 dubu mere girasomai-ibi, Nahata, Sera, Sama, Misa. Neibi Iso ra Basemati ra neitiro dubu aramio ie.
GEN 36:14 Iso ata orobo Ohoribama, Ana Sibioni ro garasomai. Iso ra Ohoribama ra neitiro ro dubu mere giwia-ibirido Ieusi, Iarami, Kora.
GEN 36:15 Nou keba eputa urubia ie Iso ro edina girasomai. Iso keba mere Eripasi. Nou aboudo eputa urubia to neio ro gorowotoi Temani, Omara, Sepo, Kenasi,
GEN 36:16 Kora, Gatamu, Amereke. Nodi urubia ro eputa rubi to gorowotoi Eripasi ro girasomai Idomu duriomoro ato. Neio Ada aramio ie.
GEN 36:17 Iso ata mere Reuere nou dubu mere girasomai, ina eputa rubi to neio ro gorowotoi, neio masiro nou e, Nahata, Sera, Sama, Misa. Nodi eputa urubia ro neio ro gorowotoi Reuere ro girasomai Idomu duriomoro ato. Iso ra Basemati ra neitiro dubu aramio ie.
GEN 36:18 Iso iedi orobo ro Ohoribama Ana nou ro girotuti ina eputa rubi to neio ro gorowotoi Ieusi, Iarami, Kora.
GEN 36:19 Nou Iso dubu mere sirio nou e, ina neio Idomu duriomoro ato eputa rubi to neio ro gorowotoi. Iso ata masiro Idomu.
GEN 36:20 Hori urubia iato gorowomidiro Idomu duriomoro ato. Sia nou Hori gu dubu e, nou dubu mere ta-girasomai neio ie Rotani, Sobari, Sibioni, Ana,
GEN 36:21 Disoni, Ese, Disani. Neio ro gorowomidiro Idomu duriomoro ato. Neio eputa rubi to gorowotoi Hori gu urubia sapuwo to.
GEN 36:22 Rotani dubu mere teibo girasomai-ma Hori ra Homama ra. Timina Rotani medera ie.
GEN 36:23 Sobari dubu mere girasomai neio ie Arawana, Manahata, Ebara, Sepoho, Onama.
GEN 36:24 Sibioni dubu mere teibo girasomai-ma Aia ra Ana ra. Ana abera doniki sirio na-gimowotoi ota tato moro ie nou ro korosa obo boido wororuworo nato garitiai.
GEN 36:25 Ana ro mere ra besere ra girasomai-ma Disoni ra Ohoribama ra.
GEN 36:26 Disoni dubu mere peteibi girasomai-ibi Hemadana, Esebana, Itirani, Kerana.
GEN 36:27 Ese dubu mere peteibi girasomai-ibi, Birihana, Sawana, Akana.
GEN 36:28 Disani dubu mere teibo girasomai-ma Usu ra Arana ra.
GEN 36:29 Nou neio masiro ie Hori urubia sapuwo to etio ro gorowotoi eputa rubi to, Rotani, Sobari, Sibioni, Ana,
GEN 36:30 Disoni, Ese, Disani. Nodi urubia ro neio ro gorowotoi eputa urubia to Hori urubia sapuwo to Idomu duriomoro ato. Nedi duriomoro ro masiro teibo netewa teibo ie, Idomu ra Sia ra.
GEN 36:31 Isiraere urubia neio na-girosuwotiti Idomi duriomoro ato, eputa urubia sirio ro Idomu duriomoro ato gorowomidiro. Neio masiro neio ie.
GEN 36:32 Bera Beo nou ro wimidiro eputa dubu to Idomu duriomoro nou ro wiauri, nou Dinihaba auna sabowa dubu e.
GEN 36:33 Bera na-garaburai iato Iobabi Sera ro gotobowa eputa dubu to, Bosara sabowa dubu e.
GEN 36:34 Iobabi na-garaburai iato Husama ro gorobai nou bobo, ina eputa dubu to nou ro gotobowa, nou Temani gu abato gomidiro.
GEN 36:35 Ina Husama na-garaburai, Hadadi Bedada gotobowa eputa dubu to. Nou ro giwota Midiani urubia Moabi duriomoro ato. Nou Awiti auna sabowa dubu e.
GEN 36:36 Hadadi na-garaburai iato Samara ro gotobowa eputa dubu to, Masareka auna sabowa dubu e.
GEN 36:37 Samara na-garaburai iato Sauro ro gotobowa eputa dubu to, Rehoboto sabowa dubu e Iupereitisi oromo ato owamo.
GEN 36:38 Sauro na-garaburai Barahanane Akobo ro iato gotobowa eputa dubu to.
GEN 36:39 Ina Barahanane Akobo na-garaburai, iato Hadada nou ro gotobowa eputa dubu to, Pau auna sabowa dubu e. Nou orobo masiro Mehetabere, ina Mehetabere mamu masiro Materedi Mesahaba.
GEN 36:40 Ina nou e eputa urubia ie neio gu gabogabo iamo duriomoro kere gabogabo iamo imese Iso aboudo gororuwo-ro. Neio masiro neio ie Timina, Arawa, Ietete,
GEN 36:41 Ohoribama, Eraha, Pinono,
GEN 36:42 Kenasi, Temani, Mibisa,
GEN 36:43 Magadiere, Irama. Nodi urubia ro neio ro worowotoi Idomu eputa urubia to. Iedi erere ipi ato na-irowomidirotiti neio simara erere gu masiro to giasoro-rimo.
GEN 37:1 Iakobo Keineni duriomoro ato wimidirotiti ina nou abera ibose iato ta-gomidiro. Iakobo dubu mere sirio mutu ibo imidirotiti. Iosepa kanikani na-goroho 17 kisimisi ro na-gorobai naramio mutu sipisipi nanigosi nou imowotoititi-mo. Iakobo ro ta-giedea-ma sowake besere teibo, Biriha Siripa mutu, neitiro ato nou ro na-girasomai-ibi dubu mere peteibi neibi Iosepa mutu sipisipi nanigosi atu se wimowotoi-bimo. Iosepa na-irowametiti-ro moto to naramio nou ro nato wiwautiti abera aboto neio ro beda ubauba tanaro wisioidirotiti-mo.
GEN 37:3 Iakobo ata masiro Isiraere, nou ubi mere ie Iosepa mabu Iosepa nou ro oromano ato garasomai. Taie nou ro Iosepa nato gemowaruwoidiro tu tuturu sodo tititi se.
GEN 37:4 Nou naramio umoro na-goi-rimo ibo Iosepa Iakobo ubi mere ie, neio aboto auna ubi iamotiti pua noudo ie Iosepa naramio ro neido wohoiotiti-mo. Neio owera Iosepa aboto mea mino to iarotiti pua, masawemasawe to wiaro-mo.
GEN 37:5 Taie ata tau Iosepa hiwo nato gorobu, ina nou edi hiwo owera ro nato gorowauti naramio aboto ibo, ‘Mo hiwo owera aboto gare neito ma-diedea-rimo. Mo ro nedi duwo ro nato na-norobu nimo woiti ohona patu nitohiti-dumo pari ato. Mo edi patu ro tuputupu se otoi turi ato, nio edi woiti patu ro neio ro garadabuai-rimo sapuwosapuwo gotoburio-rimo iato giroboreauti-rimo.’ Nou naramio ro edi hiwo owera na-girowai-rimo neio ro ibo, ‘Oro ibo a-imaragoidiro ra oro gabamani to ama-omidiro-ri? Oro ubi ra nimo oro ro iauri ri?’ Nou naramio ro auna ia se wohoiotiti-mo mabu nou edi hiwo owera ro na-irowautititi nou sapuwo to wohoiotiti-mo.
GEN 37:9 Taie ata tau ato nou ata hiwo iato gorobu. Iosepa ro ina nou naramio iato gimowauti, ‘Mo ro ata hiwo ta-norobu ina, mo ro ta-niauri saiki sagana 11 kiboni mutu neio ro orowotoi-die toboro ohu ato. Mo aboto neio ro iroboreauti-diomo.’
GEN 37:10 Iosepa nou edi hiwo owera ro nou gorowauti nou abera aboto ina Iakobo ro edi hiwo owera ro na-girowai, nou ro Iosepa iato gemaiauti. Iakobo ro ibo, ‘Io beda hiwo owera ra io? Oro ibo a-imaragoidiro ra oro mamu mo ia nimo atu se oro aboto iroboreauti-ri?’
GEN 37:11 Iosepa ro naramio masawe ia gimowai, kaupoti Iakobo ro nou hiwo owera beda sosoro to girowidiro nou ro na-gimaragoidiro ina maumo kimaragoidiro beda sosoro ra, nou ro nou gosora.
GEN 37:12 Iosepa naramio ta-gou-rimo Sekemi sabowa gomo to abera edi sipisipi ro neio imowotoi rie.
GEN 37:13 Taie neibi abera Iakobo iato gutura Iosepa aboto, ‘Oro ba-dou Sekemi to, oro naramio toroho-dumo sipisipi timowotoi-dumo iedi sabowa gomo nato.’ Iosepa ro iato gutura, ‘Io idau mo anama-imai-ri.’
GEN 37:14 Taie nou abera ro iato gutura nou ato, ‘Ba-dou oro naramio ba-diraturiomai neio modobo ato hato oroho-dumo ibose sipisipi modobo ato hato oroho-dumo? Ina ba-dorowameai-ro neito mo emowapotai ri neio beda sosoro oroho-dumo.’ Taie Iosepa nou ro ioudo gotiodorai-ro Heboroni gawagogo rido Sekemi sabowa to,
GEN 37:15 nou na-gorowateai ata dubu ro iato gowea. Iosepa koroho kawa goroho. Taie iedi dubu ro nou ro iato gemodowa nou, ‘Oro etou osora?’
GEN 37:16 Ina Iosepa ro ibo, ‘Mo naramio niosora sipisipi na-imowotoi-dumo. Sipisipi beda ipi ato imowotoi-dumo mo ma-demowapotai-ro neio bato oroho-dumo?’
GEN 37:17 Ina nou ro ibo, ‘Neio ro ta-wemeserai-mo nedi moro ro, ta-wou-mo. Mo ro ta-nimororowai neio na-waro-dumo Dotani sabowa to ou ri.’ Taie Iosepa ro na-girowai nedi owera ro nou imese gaimai naramio iosora ri Dotani sabowa to. Taie nou ro iato aise giwia Dotani sabowa gomo ato.
GEN 37:18 Neio ro muso rido gowea-rimo nou, ito ido ama-orowateai-ri nou naramio nato geremowauti-rimo nou kesuai sapuwo to.
GEN 37:19 Neio ro ibo, ‘Hiwo dubu tou-die.
GEN 37:20 Dou-rimo esuai rie, nou pamo durupi anamadime-eherai-ri goto bobo to. Taie Idau nimo ro nato anamadime-emowapotai-ri ibo, “Ata tumu na ro ouho nou.” Nou hiwo owera morobise to amadimo-ororosioidiro-ri ra?’
GEN 37:21 Rubeni ro ta-gimewidiro nou niramio beda sosoro geremowauti-rimo nou ubi tato ie Iosepa neio ro kesuai aboto ina nou ro nou ri gidiobo. Nou ro ibo, ‘Nimo ro esuai-ri pua nou.
GEN 37:22 Nedi goto bobo ro nakara moro ato na-owamo neito se meherai-rimo temeteme omia ate!’ Taie nou ro niramio nou ri gimowapotai mabu nou kimaragoidiro to ta-giwia neio ro kopia rie ina nou ri gidiobo. Ina nou ubi a-gowamo ibo Iosepa nou ro piro se eihai ri goto bobo rudo ina emeiriai ri abera aboto.
GEN 37:23 Iosepa na-gorowateai-ro nou naramio aboto neio ro nou iato aise gohiai-rimo tu tututu sodo tititi se edina goroidiro neio ro aise gowopirutai-rimo,
GEN 37:24 imese gomudo-rimo goto bobo to nato geherai-rimo. Iedi goto bobo ro obo iato omidiro pua, nou bobo ato imese gotoi.
GEN 37:25 Iosepa naramio na-gorowameai-rimo komititi taie neio dokou imese giho-rimo. Neio dokou giho-rimo edi tau ro nato neio na-girarowea-rimo Isimere gu urubia ro gou-rimo muso ato. Neio ioudo gou-rimo Giriadi duriomoro rudo meamea nibo meresini nou giwou-rimo Isipi duriomoro to imade ri, kemoro ohu ato giamo neio ro gitomaidiro-ro.
GEN 37:26 Taie Iuda ro ibo, ‘Nimo ro karima boina na beda namadimo-opia-ri piro se, etou mabu ato ra?
GEN 37:27 Nimo ro modobo ie kaiwai iedi Isimere gu urubia ro neio aboto, mani to neio ro amadimo-omidai-ri. Nimo ro nou temeteme komia modobo pua mabu nou nimo ia karima boina na ie.’ Iuda beda owera garo naramio ubi aise goi-rimo.
GEN 37:28 Iato Isimere urubia na-gou-rimo, nou naramio ro goto bobo rudo na-geihai-rumo, iato gahodorai-rimo auna mani to Isimere urubia aboto, Iosepa neio ro imese gowou-rimo Isipi to.
GEN 37:29 Rubeni na-gorowameai-ro nou ro Iosepa potoro se gowea goto bobo ato. Taie nou auna mibo ro gorobai neama sapuwo to, nou obotama nou ri gerewekekeouti.
GEN 37:30 Nou imese gorowameai niramio aboto iato gimowapotai-ibi ibo, ‘Iodio mere ro boira? Potoro ie bobo ato! Mo nou abera aboto beda sosoro nama-orowameai-ri nou tato?’
GEN 37:31 Iato niramio ro nanigosi na-gopia-rimo nou edi sodo ro tu tuturu tititi se neio ro na-godobia-rimo iato gowoiti-rimo karima to
GEN 37:32 imese gowou-rimo Iakobo aboto. Neio ro iato gutura-rimo nou aboto, ‘Nodi sodo ro tu tuturu tititi se oro mere do hata ie? O nou do pua ra?’
GEN 37:33 Iato Iakobo ro na-geibimai nou ro ibo, ‘Io nou do se ie, mo mere do ie. Nou ata tumu na ro ta-wouho. Nou durupi imese wasinawasina ta-emowai.’
GEN 37:34 Nou auna natonato ie mere aboto iato Iakobo edi obotama na-giroidiro aise gerewekekeouti iato garegare obotama imese giroiti. Nou pape imese gomidiro, Iosepa nou ro auna idobi aise gemeretetiti tuturu tau to.
GEN 37:35 Nou merebusere ta-wiroho-mo nou aboto nou a-geawadori kaupoti nou ubi tato ie nou kageawado. Nou ro iato gutura ibo, ‘Nou pape anama-imidirotiti-ri womu tato mo pamo kowea.’ Iosepa nou ro sirio saiki to emeretetiti idobi.
GEN 37:36 Wisa na Iosepa Potipa ro mani to gahodorai Isimere urubia aboudo. Potipa Isipi duriomoro ato auna gabamani dubu e. Isipi eputa dubu moto na-emotoititi-mo urubia imese Potipa ro iaurititi. Taie.
GEN 38:1 Iuda ata tau ato nou naramio niramio aise gimeserai taie nou imese gou-ro ata sabowa masiro ie Adurami, taie nou iato imidirotiti ata dubu abato masiro Haira.
GEN 38:2 Iato na-imidirotiti nou ro ata besere nato gowea Keineni duriomoro ato nou ro nou gedea, nou abera masiro Sua. Iuda nou mutu na-imidiro-do
GEN 38:3 iato nou niro ie, nou ro Iuda mere gemowohau, nou ro masiro Eri to giduti.
GEN 38:4 Iato ina ibo wimidiro-do Iuda orobo ina niro iato gowea, iato ata mere se gemowohau, nou ro masiro Onana to giduti.
GEN 38:5 Iato ina ibo wimidiro-do Iuda orobo ina niro iato gowea, Kesibi ato na-gomidiro ata mere nou ro iato goroto, nou ro masiro Sira to giduti.
GEN 38:6 Iedi mere teibo ro Eri ra Onana ra auna na-goi-rido, Iuda ro keba mere orobo iato gemerebai-ro masiro Tama, nou ro nou gedea.
GEN 38:7 Iuda edi keba mere ro Eri na-wimidirotiti nou kerewaikerewai se iraridirotiti Iawe sosoro gabo ato. Taie nou Iawe ro keremiro aise gemasiai.
GEN 38:8 Taie Iuda ro iato gutura Onana aboto nou turi mere, ‘Oro naramu ta-garaburai nou edi orobo garamu ro oro nou mutu ba-dirobuti-ma. Nou abato ba-dirasomai merebusere, naramu merebusere to ararasoro na. Nou nimo tanaro ie.’
GEN 38:9 Onana umoro ta-goi ibo nou ro edi merebusere ro nama-irasomai-ri naramu orobo garamu ato nou merebusere to ararasoro-ri pua. Taie nou ibo orowatititi naramu orobo mutu kirobuti-ma ato nou dubu simara na goto to kiawira ie mabu nou ubi tato ie merebusere kirasomai naramu orobo garamu abato. Mabu edi merebusere ro nou merebusere to ararasoro-ri pua, naramu merebusere to kararasoro ie.
GEN 38:10 Iawe ro ta-iaurititi-ro nou edi tanaro na-isioidirotiti. Onana ro beda tanaro isioidirotiti Iawe kamade tato owaitititi ina noudo ie Iawe ro nou keremiro nato gemasiai.
GEN 38:11 Iuda ro ibo etera garamu ato, ‘Oro ba-dorowameai simara sabowa to, oro garamu iato ba-dimidiro womu tato mo saro mere nama-ororomai-ri oro nou ro nato ama-edea-ri.’ Iato Tama abera aboto imese gorowameai. Ina Iuda nou ubi tato ie nou saro mere naramu teibo sosoro karaburai.
GEN 38:12 Iuda tuturu tau to ta-imidirotiti, nou orobo, Sua edi besere ro nato garaburai. Taie nou pape ibo imidirotiti womu tato pape ti-goroporeai, ina ioudo Timina sabowa to nato gou, urubia iwia ri nou sipisipi sobo na-giwasio-rimo neio giwia nou simara namutuna Adurami dubu e Haira, nou mutu gou-rido.
GEN 38:13 Tama ta-gemowapotai-rimo ibo, ‘Oro daramunegere tou-die Timina sabowa to, nou sipisipi sobo iwasio rie.’
GEN 38:14 Taie nou garamio edi garegare suana ro aise gipuriti, orio obotama iato giroiti ina obotama kere to nou sosoro woidomari iato gorowasiai-ro. Timina gabo sapuwo ato na-owamo nou iato aise gomi Enaimu sabowa ato magere damo kodouti moro ato. Nou ro edi tanaro ro nou ri gosioidiro mabu nou umoro ta-goi ibo Iuda saro mere Sira auna ta-goi kaupoti Iuda ro gabo mena se emoworohuti pua nou ro kedea aboto.
GEN 38:15 Taie Iuda ro na-gowea edi orobo ro na-gomidiro nou ro eibimai pua, nou a-gimaragoidiro ibo nou ata era gabo orobo ie mabu nou sosoro woidomari ta-giwasiai obotama kere to. Iato Iuda nou aboto aupise na-gou nou ro iato gutura ibo, ‘Mo ubi ie oro mutu koroho.’ Tama ro ibo, ‘Mo oro mutu namado-oroho-ri mo etou nakomu namadi-omia-ri oro ro?’
GEN 38:17 Ina Iuda ro ibo, ‘Oro nanigosi dawade anamadi-ememeiriai-ri.’ Tama ro iato gutura ibo, ‘Io modobo ie tauo mo ata namabu ata domia-ro mo umoro koi sapuwo to ibo morobise to ido nanigosi dawade oro ro amadi-ememeiriai-ri. Oro edi namabu ro nato anama-emowameai-ri.’
GEN 38:18 Iuda ro ibo, ‘Ina mo ro oro etou namabu nama-omia-ri oro umoro kiamo sapuwo to?’ Tama ro ibo, ‘Abora oro ro diaiwai-maro isitoro wagoha ato na-woroidiro oro simara masiro mutu, ibose oro kiradiouti gonopu.’ Iato Iuda ro aise giaiwai-ma edi namabu teibo ro taie nou ro iato goworohuti era gabo to. Iedi tau ato na-goroho-rido iedi atu saiki ro nato Tama niro aise gowea.
GEN 38:19 Tama imese gorowameai nou ro edi obotama na-iroidiro nou ro kipurutai taie garamio obotama iato giroiti.
GEN 38:20 Iuda namutuna Haira iato gemeiriai nanigosi dawade mutu edi orobo nou aboto ina Iuda edi namabu teibo ro na-giaiwai-ma nou emowameai-ma rie. Ina iedi orobo ro egea se gosora, nou ro owea pua.
GEN 38:21 Taie Haira ro iato gimodoruti duriomoro urubia ibo, ‘Iedi era gabo orobo ro na-imidirotiti Enaimu to kodouti gabo bara ato nou bato omidiro?’ Neio ro ibo Haira ato, ‘Ata era gabo orobo ata nato omidiro pua.’
GEN 38:22 Iato Haira imese gorowameai nou ro ibo Iuda ato, ‘Mo ro egea se nosora. Ata era gabo orobo ata omidiro pua sabowa rubi ibo utura-diemo.’
GEN 38:23 Taie Iuda ro ibo, ‘Marasio iodio namabu teibo ro ba-miworohuti-ma. Modobo pua neitiro gaga kimororouti-ma. Mo ro ta-nemeiriai nanigosi dawade ina iato oro ro ata kowea tato ie.’
GEN 38:24 Sagana peteibi ta-goroporeai-birimo, Iuda ata dubu ro nato gemowapotai ibo, ‘Oro edi etera garamu ro niro ie, era gabo to irohotiti.’ Iuda ro urubia iato gitiodorai, nou ro ibo, ‘Iedi garamu ro neito dorobai-rimo ba-datahiti-mo era to ba-deherai-mo mabu nou ro nimo sabi gesebea.’
GEN 38:25 Tama ido amadimo-owosuruwo-ri nou ro keba se owera se gemeiriai-ro daramunegere aboto, nou ro ibo, ‘Nodi namabu teibo ro na-nirobidiro-mamo niro nou ro nemowea. Isitoro na-woroidiro wagoha ato masiro mutu ibose kiradiouti gonopu ma-diwia-ma, etu do ra?’
GEN 38:26 Iuda aupise na-gou nou ro nato gieibimai-ma. Nou ro ibo, ‘Iedi orobo ro morobise ie, mo ro narasaubuti. Mo ro keba se emeiriai pua Sira nou ro edea ri, ina Tama ro nou ri gosioidiro edi tanaro ro.’ Iuda ro ido Tama aboto ina osioidiro-ri pua idaibo tanaro.
GEN 38:27 Tama mere koroto tau ro na-gorobai nou ro edemuai teibo giroto-ma.
GEN 38:28 Nou odio korowaibia ro na-gorowaibia ata mere tu se gowosuwoidiro-ro kiauri orobo ro tu mau ato karima obotama kere to se gemasaubiai isabuna. Iato kiauri orobo ro ibo, ‘Keba se nou ro ai-die.’
GEN 38:29 Kaupoti nou tu aise owiodidiro-ro. Nou tu edi kowiodidiro na-gowiodidiro iato neama ro geresia-ro nou goroto keba se. Kiauri orobo ro ibo, ‘Oro gabo keba se ibo a-wopito-die?’ Keba se edi mere goroto nou ro masiro Peresi to giduti, ibo owamo Hiburu owera to ‘Gabo opito-die’.
GEN 38:30 Iato tu mau ato edi mere ro na-gematahirai karima obotama kere to iato nou gowahau nou ro masiro Seraha to giduti, ibo owamo Hiburu owera to ‘Karima ia ie’. Taie.
GEN 39:1 Iosepa Isipi duriomoro to Isimere urubia ro ta-gowou-rimo ina iato neio ro ta-gaiwai-rimo Potipa aboto nou ro mani to ta-gahodorai. Pero Isipi duriomoro eputa dubu e, nou saro gabo Potipa ro emeaurititi. Pero moto iedi urubia ro na-emotoititi-mo neio imese Potipa ro iaurititi.
GEN 39:2 Iawe ro Iosepa woki emati pua, nou mutu imidirotiti, ina nou rie nou beda tanaro ra na-isioidirotiti saro rido nou ro mea wisa aise kowea ie.
GEN 39:3 Iosepa Potipa moto ato na-imidirotiti nou umoro ta-goi Iawe Iosepa mutu e ina noudo ie Iosepa aboto nou auna kamade ro owatititi.
GEN 39:4 Taie Potipa ro gabo nato gapoi Iosepa aboto nou ro otoi ri Potipa saro gabo ato nou sowake oroho na ie. Potipa ro auna woko gomia nou moto kemeauri sapuwo to, idaibo, iedi moto ro nato woko urubia na-irohotiti-mo imese Iosepa ro iaurititi. Ina ibose Potipa imese namabu patu Iosepa ro emeaurititi.
GEN 39:5 Ina Iawe ro Potipa korosa ta-gomia ibose iedi urubia ro woko na-isioidirotiti-mo nou moto ato Iawe ro neio mutu atu se korosa ta-gimia. Beda mutu namabu patu ro giamo Potipa edi moto goro nato, moto pari ato edi namabu ro na-gorowotoi Iawe ro imese korosa aise gimio, mabu Iawe ro Iosepa ta-emaragoidirotiti-ro.
GEN 39:6 Potipa ro beda namabu sirio iworohutiti nou ro Iosepa tu to aise gimeseruti. Iosepa ro emeaurititi imese sirio namabu, Potipa ro ata woko ata emaragoidirotiti pua, nou simara durupi eremododiaititi. Ata tau ato Potipa edi orobo ro ubi nato goi Iosepa aboto. Nou auna ubi ro owamotiti Iosepa mutu kirobu-ma. Iosepa nou mea domere ie, amura ia ie. Taie ata tau ato nou ro iato gutura Iosepa aboto, ‘Oro dou-ro neitiro nato irobu-mari!’
GEN 39:8 Ina Iosepa a-gorowairiai. Nou ro ibo, ‘Oro uramu ro sirio namabu mo tu to ta-gimeseruti-ro. Nou umoro towamo-die namabu patu nato mo ro mea se nemeauri.
GEN 39:9 Ata omidiro pua mo sosoro nedi moto ro nato. Nou ro sirio namabu patu mo tu to ta-gimeseruti-ro, nou ro ata nakomu ata orobai pua mo aboudo, kaupoti oro, mabu oro nou orobo ie. Mo ro ubauba beda sosoro nama-osioidiro-ri Godi aboto?’
GEN 39:10 Iedi orobo ro sirio saiki patu Iosepa nou ro aise wesebotiti nou mutu irobuti-mari kaupoti Iosepa ia aise wirowairititi iedi tanaro nou kisioidiro aboto. Nou aboto aupise ateawadotiti pua.
GEN 39:11 Iosepa ata tau ato nakara se gosioidiro woko moto goro ato ata dubu ata omidiro pua.
GEN 39:12 Potipa orobo ro nou sodo rido gomudurai-ro. Nou ro ibo, ‘Dou-ro oro, nedi tanaro ro nou namado-osioidiro-ri.’ Iosepa sodo nou ro iato gowopurutai-ro nou tu ato aise gomowamo iato nou tere ri imese gosuwoidiro-ro moto goro rido.
GEN 39:13 Potipa orobo umoro na-goi ibo Iosepa sodo ta-wemeserai-ro nou ro iato na-gosuwoidiro-ro moto goro rido,
GEN 39:14 taie nou sowake urubia aboto iato giaia ibo, ‘Neito dirowidiro-rimo! Nedi Hiburu sowake dubu ro neito na-gou-ro nimo isaubuti-ri gowou-ro Potipa ro. Nou ro odoro-die mo aboto mo mutu irobu-marie,
GEN 39:15 kaupoti mo iamo nutura ina nou sodo nou rie emeserai-die mo abato, nou e nou sodo.’
GEN 39:16 Taie nou ro aise gorobidiro iedi sodo ro urubia ro iauri ri womu tato nou uramu ti-gorowameai-ro.
GEN 39:17 Taie nou ro iato gorowauti uramu aboto beda sosoro tanaro gororosioidiro. Nou ro ibo, ‘Oro edi Hiburu sowake dubu ro na-gowodoro-ro neito, nou ubi ie mo asaubuti ri nou aupise na-wou-die
GEN 39:18 mo ro auna iamo nato niaia urubia ro irorowai ri, nou na-wosuwoidiro-die nou sodo nato nani kemeserai ie mo abato.’
GEN 39:19 Iosepa eputa dubu ro na-girorowai nou orobo ro beda owera gorowauti nou sapuwo to iato nou niro korosa nou ro aise gemowai.
GEN 39:20 Taie Iosepa Potipa ro iato gohiai dibura to aise gedea. Isipi duriomoro eputa dubu ro urubia edi dibura moto neito na-iaremotiti, Iosepa edi atu dibura moto ro neito gibiria-rimo. Nou iato imese imidirotiti dibura goro ato.
GEN 39:21 Iosepa na-imidirotiti dibura ato Iawe nou mutu imidirotiti ina Iawe nirimagare ie nou aboto. Ina noudo ie dibura moto kiauri dubu auna ia kamade ro gowatititi Iosepa aboto,
GEN 39:22 nou ro ibose Iosepa gaubai imese sirio dibura urubia nou ro wiaurititi. Dibura moto kiauri dubu ro imese woko patu Iosepa tu to gimeseruti iedi dibura moto ro nato.
GEN 39:23 Nou ata ata kimaragoidiro tato imidirotiti mabu nou ro imese woko sirio Iosepa tu ato giedea mabu Iosepa Iawe ro iaurititi nou do ie nou ro beda tanaro na-isioidirotiti saro rido nou ro mea wisa aise kowea ie.
GEN 40:1 Ata tau ato Isipi duriomoro eputa dubu nou masiro Pero auna serawo ro gorobai netewa teibo woko dubu teibo aboto, nou neito gemohuta-rido, mabu neitiro ubauba tanaro gisioidiro-rido nou aboto. Ata Pero tuba sosoro obo kemeauri dubu e, ata Pero parawa kemito dubu e.
GEN 40:3 Taie iedi dubu teibo ro nou ro dibura moto goro to aise giedea-ma, Iosepa bida dibura moto ato gomidiro neitiro neito gibiria-marimo.
GEN 40:4 Taie Pero edi moto kemeauri urubia ro neio eputa dubu ro neitiro Iosepa tu to giedea-ma iato imese imidirotiti-do tuturu tau to dibura moto goro ato.
GEN 40:5 Ata duwo iedi dubu teibo ro erere hiwo teibo girobu-mado. Neitiro dibura moto ato hiwo na-girobu-mado, Pero tuba sosoro obo kemeauri dubu ata hiwo gorobu, Pero parawa kemito dubu ata hiwo gorobu, neitiro hiwo teibo maumo erere ie.
GEN 40:6 Taie iedi kowaroho ro nato neitiro na-gireribua-rido Iosepa ro gou-ro iedi dubu teibo ro neitiro aboto, nou ro na-giwia-ma neitiro nitonito se gomidiro-rido kamadekamade tato giwaroho-ma.
GEN 40:7 Taie Iosepa ro iato gimodowa-ma, ‘Nitiro etou mabu ato irarowo-do kamadekamade tato etona ro iari-ma?’
GEN 40:8 Taie neitiro ro ibo, ‘Neitiro hiwo teibo ta-nirobu-mado nedi duwo ro nato, ina ata dubu ata ro modobo pua neitiro hiwo owera teibo maumo kimowamea-ma aboto.’ Ina Iosepa ro ibo, ‘Godi kaupoti nou se ie hiwo owera maumo nou ro kiwawuti ie. Nitiro hiwo owera ma-dorowauti-rido mo aboto.’
GEN 40:9 Taie Pero tuba sosoro obo kemeauri dubu ro Iosepa aboto iato gorowauti nou simara hiwo owera, nou ro ibo, ‘Mo ro hiwo to ta-niauri ata ota sere,
GEN 40:10 ina iedi ota sere ro ioudo netewa didi agagi peteibi neibi ro osuruwo-diebirimo. Mo ro ibose ta-niwia kakamu upa na-wosuwoduti-dumo hio to, iato iedi upa ro noudo mo ro ta-niwia kakamu na-wosuwoduti-dioumo hio to, ibose iedi kakamu ro ioudo mo ro ta-niwia iopu hio to na-wosuwoduti-dumo, iedi iopu ro imese gumuni samo to oi-dumo.
GEN 40:11 Ina mo ro norobidiro eputa dubu edi panikere ro, mo ro iopu isi nato nimapipiti panikere to, iato naiwai eputa dubu aboto.’
GEN 40:12 Iosepa ro iato gemowameai ibo, ‘Oro edi hiwo owera ro maumo mo ro anama-emowawea-ri. Netewa didi ota sere agagi peteibi ibo nowawea netewa didi saiki peteibi ie.
GEN 40:13 Netewa didi saiki peteibi iporeai-ibiri pua, oro eputa dubu ro ama-otiodorai-ri dibura aboudo simara woko to ama-owameai-ri, ina oro ro nou simara tu to ama-omio-ri keba se beda sosoro to womiotiti idaibo sosoro ama-omiotiti-ri.
GEN 40:14 Ina, tanaro patu mea se namadimo-ororosioidiro-ri, mo ba-demaragoidiro-ro oro ro, mo natonato ie, ibose mo sapuwo to Pero aboto ba-daro owera mo dibura aboudo osuruwo modobo ie.
GEN 40:15 Mo Hiburu duriomoro rido kou kawa ou pua, urubia ro sarupo naubai-rimo ina mo ro ata ubauba ata osioidiro pua nato. Mo kedea kawa nedea-rimo dibura to.’
GEN 40:16 Ina Pero parawa kemito dubu ro na-girowidiro Iosepa ro beda sosoro gemowawea tuba sosoro obo kemeauri dubu nou hiwo owera mea, nou iato gutura Iosepa aboto, ‘Mo ibose hiwo ta-norobu. Mo ro netewa didi parawa gatere peteibi niauri-ibi mo eputa ato neibi ro itomaidiro-ibi,
GEN 40:17 ibose ohu gatere ato iamo sirio meamea parawa ohona Pero ubi ohona ie, kaupoti pawa sirio ro iroruwo-die edi ohona ro neio ro iato giho-rimo.’
GEN 40:18 Iosepa ro ibo, ‘Oro hiwo owera maumo ibo ie. Netewa didi gatere peteibi ibo nowawea, netewa didi saiki peteibi ie.
GEN 40:19 Netewa didi saiki peteibi iporeai-ibiri pua oro Pero ro ama-owagare-ri dibura aboudo ina iato oro eputa ama-asiai-ri, oro durupi ududu nou boso rubi ro amadimo-owioro-ri ota ohu to ioudo amadi-ororidiro-ri. Pawa ioudo namadimi-iroruwoidiro-ri oro durupi neio ro amadime-ekekeouti-ri.’
GEN 40:20 Netewa didi saiki peteibi oroporeai pua Pero koroto saiki ro gowamo. Edi tau ro nato nou soriomu nato geremesioidiro. Nou ro sirio woko urubia iato gidabuti-ro, taie tuba sosoro obo kemeauri dubu parawa kemito dubu Pero ro nato gimodobura-maro dibura aboudo, neitiro iato giwotobowa-ma nou woko urubia sosoro gabo ato.
GEN 40:21 Pero ro ibo tuba sosoro obo kemeauri dubu aboto, ‘Oro simara woko to amadi-orowameai-ri.’ Iato nou woko aise gitamuai eputa dubu tuba sosoro obo panikere to kemaseduti ie tu ia to kemowou e.
GEN 40:22 Kaupoti parawa kemito dubu eputa aise gasiai-rimo nou ududu ota ohu rido gororidiro-ro, Iosepa ro beda sosoro gimowauti-ma, hiwo owera maumo tanaro patu ibose ti-gororosioidiro-rimo.
GEN 40:23 Pero tuba sosoro obo kemeauri dubu ata kimaragoidiro iamotiti pua Iosepa aboto, nou ro Iosepa woki ta-gemati.
GEN 41:1 Netewa teibo kisimisi teibo na-goroporeai-rido, Pero hiwo nato gorobu. Nou hiwo to Naire oromo bara ato gotoi.
GEN 41:2 Nou ro a-giwia 7 meamea gebarigebari burumakau neio ro gerereihai-rimo oromo rido, iato aise gidiawado-rimo oromo bara to sugamuso iato giho-rimo.
GEN 41:3 Ina iato nou ro hiwo to a-giwia 7 soro kiokio burumakau durupi tato neio ro gerereihai-rimo atu oromo rido gioro-rimo neio iato imese gidiawado-rimo, oromo bara ato aise gorowotoburio-rimo gebarigebari burumakau gomo ato.
GEN 41:4 Ina iedi 7 soro kiokio burumakau neio ro 7 meamea gebarigebari burumakau aise giho-rimo. Pero ro na-giauri hiwo to nou aise gerebidiro-ro norou maumo rido.
GEN 41:5 Ina tuturu to pua edi norou ro nou ro ina aise gowameai, nou ro ata hiwo nato gorobu. Nou ro a-giauri kaupoti woiti itiri na-gosuruwo-ro, neido geremapepe-rimo 7 meamea gebarigebari koko woiti iopu neio ro gosuwoduti-rimo atu itiri rido.
GEN 41:6 Iato nou ro a-giauri ata woiti itiri 7 kainakaina iopu mutu na-geremapepe-rimo surama korosa ro na-gioura,
GEN 41:7 kainakaina iopu ro awawo iopu aise gimodi-rimo. Pero ro a-gimaragoidiro morobise ie, kaupoti nou norou aboudo na-gerebidiro-ro, nou ro ibo ‘O, hiwo norobu.’
GEN 41:8 Kowaroho ato nou na-geribua-ro nou auna ia kimaragoidiro giwia. Taie nou ro ata dubu imese gemeiriai Isipi idomari ramutu urubia aboto, ibose meamea woki tututu urubia ou ri nou aboto, neio ro emowauti-ri hiwo owera maumo beda sosoro ra. Pero hiwo owera teibo na-giwauti-ma neio aboto ina neio ata ro modobo pua hiwo maumo kimabuti-ma aboto.
GEN 41:9 Ina tuba sosoro obo kemeauri dubu ro Pero aboto iato gutura, ‘Mo ubauba ta-nosioidiro keba se. Ata owera ta-nemati woki mo ro,
GEN 41:10 oro ro neitiro keba se serawo na-niwia-ma ina dibura to iato nibiria-ma oro parawa kemito dubu mutu, oro ro neitiro oro moto kemotoi urubia neio eputa dubu nou moto goro ato nimopai-ma.
GEN 41:11 Ata Hiburu orio domere ie ta-gomidiro dibura moto goro ato neitiro mutu, nou Potipa sowake dubu e. Neitiro hiwo atu duwo ato nirobu-mado, ina hiwo owera nato norowauti-rido nou aboto, ina neitiro hiwo owera maumo nou ro iato nimamabuti-maro.
GEN 41:13 Nou ro beda sosoro gimabuti tanaro patu ibose ti-gororosioidiro-rimo iato mo oro ro simara woko to aise nowameai ina oro ro ti-gopia oro parawa kemito dubu.’
GEN 41:14 Taie Pero ro ata dubu iato gemeiriai dibura moto to Iosepa ou ri nou aboto hiwo owera maumo ememabuti-ri. Iosepa samo to gowosuruwo-rimo dibura rido nou atata musuga na-gorowarure, dibura obotama na-gipuriti taie orio obotama iato giroiti, imese gou-ro Pero aboto.
GEN 41:15 Taie Pero ro iato gutura nou aboto, ‘Mo hiwo ta-norobu ina ata dubu ata ro modobo pua hiwo maumo kemabuti aboto. Mo ta-nemowapotai-mo urubia ro ibo oro ro hiwo owera mea se kimabuti ie.’
GEN 41:16 Iosepa ro ibo, ‘Auna dubu, mo ro hiwo owera nakara se kimabuti modobo pua, Godi nakara umoro ie, oro hiwo owera nou ro ama-ememabuti-ri.’
GEN 41:17 Pero ro ibo Iosepa aboto, ‘Mo hiwo to Naire oromo bara to notoi.
GEN 41:18 Mo ro ta-niwia 7 meamea gebarigebari burumukau neio ro erereihai-dioumo obo maumo rido, iato aise idiawado-dioumo oromo bara to sugamuso imese iho-dumo.
GEN 41:19 Ina iato mo ro ta-niwia 7 soro kiokio burumukau durupi tato neio ro erereihai-dioumo obo maumo rido, iato aise idiawado-dioumo oromo bara to, taie neio imese orowotoburio oromo bara ato gebarigebari burumukau gomo ato. Kebase idaibo sosoro ubauba burumukau mo ro iauri pua Isipi duriomoro ato,
GEN 41:20 ina iato 7 soro kiokio burumukau ro 7 meamea gebarigebari burumukau neio ro iho-dumo.
GEN 41:21 Neio ro na-iho-dumo gebarigebari burumukau ina neio iroromai pua, atu sosoro ibose to oroho-dumo soro kiokio tokatoka. Ina mo aise nerebua-die norou maumo rido,
GEN 41:22 ina norou aise nowameai. Iato ata hiwo norobu, mo ro a-niauri kaupoti woiti itiri na-wosuruo ina ioudo eremapepe-dumo 7 meamea koko woiti iopu neio ro osuruwo-dumo atu itiri rido.
GEN 41:23 Iato mo ro ta-niauri ata woiti itiri 7 kainakaina iopu mutu na-eremapepe-dumo surama korosa ro na-gioura,
GEN 41:24 awawo woiti neio ro aise imodi-dumo. Kowaroho ato mo na-neribua-die ata dubu imese nemeiriai Isipi idomari ramutu urubia ou ri mo aboto, mo hiwo teibo maumo mea se ememabuti ri. Mo ro neio aboto iato norowauti hiwo owera ina mo neio ata ro modobo pua hiwo teibo maumo mea se kimamabuti-ma aboto.’
GEN 41:25 Iosepa ro ibo Pero ato, ‘Oro edi hiwo teibo ro atu sosoro ie. Oro Godi ro emowawea-die, nou ro etou tanaro ama-isioidiro-ri nedi tau ro nato.
GEN 41:26 7 meamea gebarigebari burumakau ibo nowawea 7 meamea kisimisi ie, ibose 7 meamea woiti gebarigebari iopu 7 meamea kisimisi ie. Nodi hiwo teibo ro neitiro maumo atu se ie.
GEN 41:27 Ibose 7 soro kiokio burumakau durupi tato edina ro na-gerereihai-dioumo obo maumo rido ina 7 ubauba woiti surama korosa ro na-gioura ibo owamo ohona tato sogoi 7 kisimisi ro amadidimo-ou-ri.
GEN 41:28 Oro mo ro beda sosoro nemowauti idaibo sosoro amadimo-ororosioidiro-ri. Oro Godi ro emowauti-die, nou ro etou tanaro ama-isioidiro-ri.
GEN 41:29 Isipi duriomoro ato 7 kisimisi to sirio ohona neio ro ama-iamo-ri, urubia modobo ato ama-orowomidiro-ri.
GEN 41:30 Ina iedi 7 meamea kisimisi ro namadimo-oroporeai-ri, 7 sogoi kisimisi tau ro amadi-ereredea-ri, urubia ro woki amadidimi-imati-ri iedi 7 meamea kisimisi ro. Neio sogoi ro auna ia se ama-iwatiti-ri.
GEN 41:32 Nodio hiwo teibo ro maumo teibo atu sosoro ie. Godi ro iaiwai-ma-die nedi netewa teibo hiwo teibo ro oro aboto, mabu tanaro aupise ie nou ro morobise to amadi-iwapotai-ri.
GEN 41:33 Ina abora nedi tau ro nato mea dubu ata ba-daubai kimaragoidiro tututu mutu, nedi Isipi duriomoro ro nou ro ama-iauri-ri.
GEN 41:34 Ina duriomoro gabogabo ohona kiauri urubia ba-diaubuti, 7 meamea kisimisi ato sabowa urubia aboudo ohona neio ro amadimi-idabuti-ri. 5 soirio kidabuti ato, 4 soirio sabowa urubia do ie, kaupoti soirio ohona kiauri dubu ro kimidai ie sogoi tau sapuwo to.
GEN 41:35 Pero owera to urubia ro ohona amadimi-idabuti-ri awawo sabowa to neio ro awawo moto goro to amadimi-iwodouti-ri, kimotoi urubia ro iato amadimi-imotoititi-ri.
GEN 41:36 Ohona tato 7 kisimisi namadidime-ereredea-ri urubia sirio ohona kimio to Isipi duriomoro gabogabo ioudo amadimi-iwarebidirotiti-ri. Idaibo sosoro tanaro neio sogoi se orowomidiro-ri pua ina orowaburo-ri pua.’
GEN 41:37 Nodi tanaro ro Pero ro mea se gowea Iosepa abato, ibose Pero gabamani urubia imese sirio se ubi aise goi-rimo Iosepa ro beda owera gimowauti.
GEN 41:38 Pero ro ibo, ‘Nimo abato ata dubu ata omidiro pua Godi urio mutu Iosepa nou se ie, kaupoti nou ro omidiro.’
GEN 41:39 Ina nou ro ibo Iosepa aboto, ‘Oro Godi ro emowawea-die nedi tanaro sirio ro. Isipi duriomoro ato ata dubu ata omidiro pua oro sosoro mea kimaragoidiro mutu.
GEN 41:40 Mo moto ato beda woko ro iamo oro ro nama-emeaurititi-ri. Ina mo urubia ro modobo ie oro owera kibodoro, oro beda owera kutura ra neio ro modobo ie aise kisioidiro, kaupoti oro mo saro rido amadi-irarebidiro-ri, mo huru oro ro namadi-emeauri-ri, mo kaupoti mo ro nama-otoi-ri keba to.
GEN 41:41 Oro mo edi duriomoro gebari ro, oro ro nama-emeaurititi-ri. Imese urubia sirio oro ro neio sopu to amadi-iauri-ri.’
GEN 41:42 Taie iato Pero simara tu rido tu reini simara titi mutu iato guriai ina Iosepa tu mopokoi to iato gadebo. Ibose nou ro mea obotama kememidai iato gowori. Iosepa nou ro ina gorodi seni to wagoha to iato gowori.
GEN 41:43 Pero edi boso aboto koroho nakomu ro ata nou gemapoi oroho na, nou neito na-gorora iato girario urubia sirio keba to giwisia Pero ro, nou saro rido koroho nakomu ohu ato amura to gomidiro-ro. Iedi urubia ro na-gou-rimo keba to, nou sosoro gabo ato neio iato kai diamo ro geresebuti, ‘Gabo dematateai-mo! Gabo dematateai-mo!’ Iosepa gabo ato na-irohotiti neio idaibo tanaro nou isioidirotiti-mo. Pero ro nou ri gisioidiro iedi tanaro sirio ro mabu Iosepa auna masiro gomia Isipi duriomoro nou ro ama-emeaurititi-ri.
GEN 41:44 Pero ro ibo Iosepa aboto, ‘Mo ia ro naro, mo Pero kaupoti nou se ie, ata ata ro isioidiro-ri pua simara ubi tanaro, marasio ie keba se oro aboto gi-ou-ri, oro kemowapotai ato nou ro ido kisioidiro ie.’
GEN 41:45 Taie Pero ro nou masiro iato gomia Sapenata Panea. Nou ro ibose Iosepa orobo iato gemapoi nou masiro Asenata Potipera. Oni sabowa ato na-gotoi tarena namabu kiamo moto Potipera iato isioidirotiti woko. Iosepa imidirotiti pua kaupoti moro ato Isipi duriomoro gabogabo irohotiti urubia na-iraturiotiti.
GEN 41:46 Iosepa nou 30 kisimisi ro na-gorobai Isipi eputa dubu woko kemesioidiro nato gatamuai. Iosepa nou Pero moto ato dorogora se imidirotiti pua, nou Isipi duriomoro gabogabo irohotiti urubia na-iraturiotiti.
GEN 41:47 Urubia 7 kisimisi to na-irowomidirotiti keremiro mea se giwaboi-rimo ohona sirio pari namabu sirio nato idabutiti-mo. Awawo sabowa ato Iosepa ro idabutiti woiti ohona sirio awawo moto ato iaremotiti. Nou ro awawo sabowa gabogabo idabutititi ohona, awawo moto urubia ro ta-geremari-rimo neito iaremotiti. Urubia ro pari ta-isioidirotiti-mo sabowa gabogabo ina Iosepa ro idabutititi awawo moto to.
GEN 41:49 Ibo pua sipu tato ohona kiaremo duriomoro gabogabo awawo moto to, nou ro imese sirio ia se idabutiti imese ta-girotomuwado-rimo duriomoro gabogabo neio ro se giamo. Modobo pua ata ro kioputi aboto iedi ohona sirio ro, Iosepa ro edina ro gidabuti koriri beda sosoro ra ibo ie.
GEN 41:50 Sogoi tau ido amadi-eredea-ri Iosepa mere teibo nou orobo Asenata Potipera ro nato giroto-ma.
GEN 41:51 Iosepa ro a-gutura ibo, ‘Mo Godi ro mibo ta-nemowagare ibose mo abera urubia woki imese nato nimati.’ Iosepa ro nou ri giduti keba mere Manase, Hiburu owera to ibo owamo ‘Woki kemati’.
GEN 41:52 Ina Iosepa ro ibo, ‘Iedi duriomoro nato mo mibo ato na-nimidiro, Godi ro mo pepea sirio komio ie.’ Iedi saro mere ro nou ro a-giduti Eparaimi to, Hiburu owera to ibo owamo ‘Pepea sirio ie’.
GEN 41:53 Iedi 7 meamea kisimisi ato na-idabutiti-mo ohona Isipi duriomoro ato womu to ti-gereredea-ro.
GEN 41:54 Iosepa ro beda sosoro owera to garo, iato 7 sogoi kisimisi gitamuai-rimo, duriomoro gabogabo sogoi ro giwati, imese duriomoro gabogabo ohona ro ta-girihe kaupoti Isipi ato ohona ta-giamo.
GEN 41:55 Iato Isipi duriomoro ato auna ia sogoi tau na-gereredea urubia sirio sogoi ro giwati. Taie neio auna owera iato garo-rimo Pero aboto, ‘Nimo ohona tato ie sogoi ri orowaburai ate, nimo ohona dimio-ro!’ Pero ro ibo, ‘Ba-dou-mo Iosepa aboto, nou ro beda owera kutura ra nio ro aise gidimo-osioidiro-ri!’
GEN 41:56 Isipi duriomoro ato sogoi na-gorobodorouti ina Iosepa beda moto to giaremo ohona iato gidobuti, Isipi urubia sirio Iosepa aboudo ohona mani to ioudo gimade-rimo, mabu Isipi duriomoro ato sogoi auna ia se iwatititi, ohona ro ta-girihe.
GEN 41:57 Duriomoro gabogabo urubia sirio ibose ta-goroho-rimo Isipi to Iosepa aboudo mani to ohona imade ri, mabu imese duriomoro sirio ato sogoi auna ia se gorobodorouti, neio ohona ro ta-girihe.
GEN 42:1 Iakobo umoro ta-goi ibo ohona tiamo Isipi duriomoro ato. Taie nou ro dubu mere sirio iato gimowapotai, ‘Nio etona mabu ato irowomidirotiti idaibo sosoro kabuamuti na-eremabotidirotiti-dumo?
GEN 42:2 Mo ro ta-nirorowai owera, urubia Isipi to oroho-dumo ohona imade ri. Nio ba-dou-mo Isipi duriomoro to ohona ioudo ba-dimade-rimo. Nimo idaibo sosoro komidiro modobo pua, nimo orowaburainiri-dumo.’
GEN 42:3 Taie Iosepa odio 10 naramio ro neio imese gaimai-rimo ohona imade ri Isipi duriomoro rido,
GEN 42:4 kaupoti Iosepa saro rudo edi mere ro na-girarebidiro-ro Beniamini Iakobo ro emeiriai pua naramio mutu ou ri, mabu Iakobo ubi tato ie Beniamini ata nakomu ata ro kari ipi gabo ato.
GEN 42:5 Iakobo ata masiro Isiraere nou 10 dubu mere imese gimeriai amia urubia aboto garadabuai-rimo ohona imade ri Isipi duriomoro rido, mabu neio Keineni duriomoro ato sogoi se irowomidirotiti.
GEN 42:6 Isipi duriomoro Iosepa ro iaurititi gabamani to nou ro imidirotiti, urubia ohona nou aboudo imadetiti-mo. Iato Iosepa naramio neio ro orowateai-diomo Isipi duriomoro to, iato Iosepa sosoro gabo ato neio aise giroborea-rimo.
GEN 42:7 Iosepa ro na-giwia edi urubia ro nou ro ta-gieibimai neio etio ra kaupoti nou neio ro eibimai pua. Nou daimodaimo dubu to garatigi. Taie nou ro masawe to iato gutura ibo, ‘Nio boido ra? Boido ou-diomo?’ Iosepa naramio ro iato gemowameai-rimo, ‘Nimo Keineni duriomoro rido nou-diomo ohona imade rie oro aboudo.’
GEN 42:9 Iosepa ro na-giwia naramio na-giroboreauti-rimo nou aboto, nou hiwo teibo woki to iato gimowou-ma naramio ro giroboreauti-rimo. Taie Iosepa ro iato gutura ibo, ‘Nio duriomoro umoroumoro a-woititi-dumo ra?’
GEN 42:10 Naramio ro iato gemowameai-rimo ibo, ‘E e, auna dubu, ibo pua, nimo puki urubia pua, nimo dorogora se urubia ie, nimo a-nou-diomo ohona imade ri.
GEN 42:11 Nimo neito na-nou-diomo kaupoti abera ro nirasomai, ibo pua nimo bagea owera karo oro aboto, morobise owera naro-dumo.’
GEN 42:12 Taie Iosepa ro iato gutura nou naramio aboto, ‘E e, nio idomari nou ri owou-dioumo nedi duriomoro ro arahidimai-ri.’
GEN 42:13 Naramio ro iato gemowameai-rimo, ‘Nimo 12 ie keba se, abora nimo 10 ie, kaupoti abera ro nirasomai. Nimo Keineni duriomoro ato nirowomidiro, ina neama kainai ta-nemeserai-mo idau mutu iato tomidiro-do, ibose nimo ata neama ta-garaburai.’
GEN 42:14 Iosepa ro ibo, ‘Nio mo ro ta-nimowapotai keba se nio morobise puki urubia ie.
GEN 42:15 Nio anama-iwaibia-ri Pero idaibo tau ato na-omidiro nio ro nedi duriomoro ro sobosobo to emeserai-ri pua womu tato nio neama kaina neito namadi-ou-ri mo aboto.
GEN 42:16 Nio ata ba-mou neama orobai ri ba-mowou-ro neito mo aboto. Amia urubia nio dibura to anama-iedea-ri. Nou kowou ato nio neama kaina mo ro nama-imowea-ri mo umoro nato nama-ai-ri ibo nio morobise owera aro-dioumo. Ina nou kowou tato mo aboto, Pero idaibo tau ato na-omidiro mo umoro anama-ai-ri ibo nio puki urubia ie.’
GEN 42:17 Iato Iosepa ro neio dibura to aise giedea, netewa didi saiki to gorowomidiro.
GEN 42:18 Netewa didi saiki peteibi na-goroporeai-birimo Iosepa ro a-gutura ibo naramio ato, ‘Mo ro Godi auna se nemaragoidirotiti. Nio morobise urubia ato nio ata dibura to amadi-eremeserai-ri, amia urubia ro amadimo-osuruwo-ri ohona neio ro amadimi-iwou-ri upi merebusere aboto. Iato nio namadimo-orowateai-ri neama kainai ba-dowou-rimo neito mo aboto. Nio ro neama kaina namadidimo-owou-ri mo umoro anama-ai-ri ibo nio morobise owera garo-rimo mo aboto. Nodi tanaro ro namadimo-osioidiro-ri nio orowaburai-ri pua.’ Iosepa naramio ubi aise goi-rimo idaibo tanaro nou kosioidiro aboto.
GEN 42:21 Taie neio iato geremowauti-rimo nakara se, ‘Nimo ro keba se beda ubauba tanaro nosioidiro-rimo neama aboto nimo mibo ro nou sapuwo to nirobai. Nou ro egea se garo ibo “Mo opia ate! Mo aise dowarebai-rimo!” Nimo ubi tato noi-rimo nou kowarebai aboto. Abora nou e wisa torowameai-die nimo aboto.’
GEN 42:22 Iato Rubeni ro a-gutura ibo, ‘Nio mo ro ta-nimowapotai modobo pua nedi mere ro nio ro ubauba kowai aboto, ina mo owera nio ro ageseai-rimo nou kowarebai aboto. Edi ubauba tanaro ro na-nosioidiro-rimo nou aboto abora nou e umoro noti noi-dumo wisa ro orowameai-die nimo aboto.’
GEN 42:23 Taie Iosepa naramio aboto owera na-garo ibo pua nou ro simara owera to karo. Nou ro owera kiwesegere dubu turi ato ta-gowotobowa, Iosepa owera nou ro gemowesegere. Neio ata umoro iamo pua ibo nou Iosepa ie kaupoti neio edi owera to garo-rimo Iosepa ro ta-gimewidiro.
GEN 42:24 Nou aise garatea ata ibi gugu to naramio idobi iato gimerete. Taie tuturu to pua nou na-gosuwoidiro-ro owera aro ri naramio aboto iato Simioni se gorobai hodo to iato gemotohiti tu ato, sairo ato naramio ro ibo ti-giauri-rimo.
GEN 42:25 Iosepa ro sowake urubia iato gimowapotai ibo, ‘Edi urubia ro ohona baiko to ba-dimaratuti-mo, ina neio ro beda mani to imade-dumo ohona ba-dimowame-mo mani pauso baiko goro to ba-dimibiti-mo, ina modobo ie neio ipi gabo ato ihona ba-dimio-mo.’ Iosepa owera gabo modobo, sowake urubia ro ibose gisioidiro-rimo. (Iosepa naramio umoro oi pua nou ro beda owera to garo nou sowake urubia aboto.)
GEN 42:26 Iosepa naramio neio ohona baiko doniki ohu ato na-giaremuti-rimo, taie imese gorowameai-rimo duriomoro to.
GEN 42:27 Neio ipi ato duwo ro na-gimatimuti iato aise gutua-rimo. Iosepa ata naramu nou ohona baiko iato gemapimai, nou doniki ohona emeihai rie. Baiko nou ro na-gemapimai nou ro mani se giwia baiko goro ato,
GEN 42:28 nou ro iato gimowapotai borubi, ‘Mo ro edi mani ro na-niaiwai nedi ohona ro nou sapuwo to noti tiamo mo baiko goro ato, etu ro hato nemowameai-die?’ Iato neio auna ia tere ro girobai, aborabora se giraroweauti-rimo, neio owera iato geremowauti-rimo beda sosoro tanaro ro gororosioidiro-rimo. Neio ro ibo, ‘Etou tanaro isioidiro-die Godi ro nimo aboto? Nou abora tanaro ie!’
GEN 42:29 Iosepa naramio imese gorowameai-rimo neio abera aboto Keineni duriomoro to. Neio ro beda tanaro giauri-rimo iato na-gororosioidiro-rimo, Iakobo aboto iato gorowauti-rimo. Neio ro ibo,
GEN 42:30 ‘Isipi duriomoro edi dubu ro na-iaurititi nou ro owera masawe to garo-ro nimo aboto, ata sosoro girarowo-ro. Nou ro ibose ta-gutura-ro, “Nio puki ou-diomo neito nedi duriomoro nou owaseidiro rie.”
GEN 42:31 Nimo ro ibose tanaro mo nou aboto, “Nimo puki urubia pua, morobise urubia ie.
GEN 42:32 Nimo naminiramio ie kaupoti abera ro nirasomai. Keba se nimo 12 ie ina abora nimo 10 ie, ata keba se garaseperai. Nimo neama kainai ta-nemeserai-mo abera mutu tomidiro-do Keineni duriomoro ato.”
GEN 42:33 Taie ina iedi duriomoro kiauri dubu ro nou ro gutura nimo aboto ibo, “Mo abato nio ata ba-momidiro-ro mo umoro nato nama-ai-ri nio morobise urubia ie. Nio arua ba-dorowameai-mo ohona ba-diwameai-mo upi merebusere sogoi ro iwatiwiri.
GEN 42:34 Nio namadimo-orowateai-ri simara duriomoro to nio neama kainai ba-dowou-rimo mo aboto. Iato mo umoro nato nama-ai-ri nio puki urubia pua, morobise urubia ie. Ina nio naramu neama mo ro nato nama-imowameai-ri iato nio dorogora se amadimo-oroho-ri ata ubauba kimaragoidiro tato, namabu mani to nato ba-dimade-mo.”’
GEN 42:35 Taie Iosepa naramio ohona baiko iato gimagagawado-rimo neio ro simara mani se giauri-rimo na-giamo simara baiko goro ato. Neio abera mutu mani na-giauri-rimo ohona ohu ato na-giamo, neio auna ia tere ro girobai.
GEN 42:36 Taie Iakobo ro iato gutura, ‘Mo mere teibo nio ro ta-giwagare-marimo Iosepa ra Simioni ra potoro ie, ina Beniamini emediawado-dumo owagare ri. Mo sapuwo rido imese tanaro patu ubauba ia se ororosioidiro-dumo.’
GEN 42:37 Rubeni ro iato gutura Iakobo aboto, ‘Beniamini mo aboto ba-dapoi-ro garegare tato se. Mo ro anama-owou-ri Isipi gabamani dubu aboto nou ro ama-owea-ri tauo. Mo ro mea se anama-iauri-ri ina anamadi-emowameai-ri. Beniamini mo ro kowameai tato mo mere teibo oro ro nato ba-diopia-ma nou sapuwo to.’
GEN 42:38 Ina Iakobo ro ibo, ‘Mo mere Beniamini oro ro owou-ri pua Isipi duriomoro to. Nou naramu ta-garaburai, Rasere mere kaupoti nou se ie. Mo auna ia tere ie nou ipi gabo ato ata tanaro ro kowea. Mo idaibo omidiro-ri pua ibose nedi mibo ro mo nou ro nama-opia-ri.’
GEN 43:1 Iedi tau ro nato Keineni duriomoro ato meamea ohona isuwodutiti pua, urubia iato auna sogoi ro iwatititi.
GEN 43:2 Taie naramio ro iedi ohona ro na-gimade-rimo Isipi rido keba se neibi ro kiho to ta-giporeai-birimo. Taie neibi abera ro iato gutura ibo, ‘Nibi ina ba-dorowameai-bimo ohona egea mere se ba-dimidai-birimo Isipi rido.’
GEN 43:3 Ina Iakobo Iuda ro gemowameai ibo, ‘Kaupoti iedi gabamani na-omidiro iato neibi nou ro koko owera ta-nimia-ibiro. Nou ro ibo gutura neibi ato “Mo sosoro woidomari nibi ro kowea modobo pua ina, womu tato nibi neama kainai mutu namadibi-imou-ri neito mo aboto.”
GEN 43:4 Beniamini oro ro namadi-adodorai-ri neibi mutu ou ri io neibi oro sapuwo to nato namabimo-ou-ri ohona imade ri Isipi duriomoro rido.
GEN 43:5 Oro ro kadodorai tato Beniamini neibi mutu ou ri neibi iodori-ibiri pua Isipi duriomoro to mabu iedi gabamani ro nou ro ta-gutura-ro ibo, “Nibi ro neama kainai kowou tato mo aboto, mo nibi ro sosoro woidomari ina kowea modobo pua.”’
GEN 43:6 Ina Iakobo ro ibo neibi aboto, ‘Mo ata mibo nemotomai-bimo nibi ro idaibo sosoro owera to na-garo-birimo. Nibi ro etona mabu ato gemowapotai-birimo edi gabamani dubu ro ibo nibi neama kainai mutu e?’
GEN 43:7 Taie neibi ro ibo Iakobo aboto, ‘Iedi dubu ro nou ro neibi gu sapuwo to auna ia se nimodoruti-ibi. Nou ro ibo, “Nibi abera a-womidiro ra?” Ina neibi ro ibo, “Neibi abera tomidiro.” Neibi nou ro auna ia se nimodoruti-ibi ibo, “Nibi neama kainai mutu ra?” Ina nou neibi ro iato nemowameai-birimo. Neibi umoro oi pua keba se nou ro a-nimuhia-ibiro neama kainai sapuwo to na-gutura-ro ibo “Nibi neama kainai ba-dowodori-birimo mo aboto!”’
GEN 43:8 Taie Iuda ro ibo nou abera ato, ‘Beniamini mo aboto aise ba-dadodorai-ro mo ro anama-owou-ri. Abora aise dosioidiro. Nimo atu se korowaburai modobo pua nato.
GEN 43:9 Oro ro mo aboto dadodorai-ro nou mea se mo ro anama-iauri-ri. Nou mo ro kowameai tato mo oro ro nato ba-demaruti-ro auna owera to womu tato mo pamo nama-owea-ri.
GEN 43:10 Neibi idaibo ata tau nowagare-birimo a-norowameai-birimo, oro ro kimowasiai-ibi tato rasiri ie ina ba-naimai-bimo ohona kimade ina ba-norowameai-birimo ina iato korowameai idaibo sosoro koroho nou ba-noroho-bimo kaupoti neibi ro owera keremowauti to noporeai-bimo nedi saiki ro.’
GEN 43:11 Taie abera ro ibo, ‘Ata gabo potoro ato taie ibose ba-dosioidiro. Nio namadimo-ou-ri ba-dimidai-mo neido meamea ohona ro buruku to ba-dibiti-mo ina ota meresini, nogobe, meamea nibo dehoro, kiho ota iopu nou ba-diwodo-rimo nio nirimagare namabu patu duriomoro kemeauri dubu nou ba-domia-mo,
GEN 43:12 mani iopu nibi ro namabimi-imidai-ri keba se beda sosoro giwodori-rimo ina ohu rudo idaibo sosoro ba-ditomai-birimo. Ibose woki emati ate edi mani ro na-gimowameai-ibi nio ro ina ba-dimowameai-mo. Etu umoro ra neio a-garadorea-rimo.
GEN 43:13 Taie Beniamini dadabuai-mo, mea se ba-demeauri-rimo nio ro.
GEN 43:14 Dasiriai-mo idaibo tau ato, iedi dubu ro nou aboto se ba-dirodoromai-mo. Godi imese auna ia pupuwo dubu iedi gabamani ro na-womidiro nou aboto mea nirimagare kimaragoidiro ba-maiwai nio sapuwo to. Nou ro ibose Simioni ra Beniamini ra ba-miadodorai-maro neito amadido-orowameai-ri nio mutu atu se mo aboto. Mo aboudo mere ata kararaseperai ato imese kararaseperai ie.’
GEN 43:15 Taie naramio ro iato gemadabuti-rimo namabu eputa dubu omia na, neio Beniamini mutu imese gemowou-rimo Isipi duriomoro to. Naramio ibose sirio mani ta-gimidai-rimo ohona imade na, keba se edi mani giwou-rimo nou mutu atu se gidabuai-rimo imese giwou-rimo. Neio neido hio ito geremamidimai-rimo Isipi duriomoro to na-gorowateai-rimo, taie Iosepa sosoro gabo ato imese gorowotoburio.
GEN 43:16 Iosepa ro na-gowea Beniamini neibi mutu kotoi moro ato, nou ro ibo nou moto kemeauri dubu aboto, ‘Nodi urubia ro na-orowotoi dirobai-ro ba-diwodoro mo moto to, ibose oro ro burumakau ata ba-dimopia ohona ba-dimitai, nedi saiki turi ro neio mo mutu mo moto ato ohona atu se anamadimi-iho-ri.’
GEN 43:17 Taie moto kiauri dubu ro beda owera girowidiro Iosepa aboudo nou ro aise gisioidiro. Taie neio nou ro kidabuai iato giwodoro Iosepa moto to.
GEN 43:18 Neio tere mutu godoro-rimo. Neio iato geremowauti-rimo, ‘Kebase neibi na-nou-birimo ohona imade ri etu umoro ra neio ro beda mani gibiti-rimo neibi baiko goro to, nimo nou sapuwo to nirobai-die. Nou ubi ie nimo dibura to kiedea, nimo nou sowake urubia to ararasoro ri, ibose nimo doniki nou ro anama-iwasiti-ri.’
GEN 43:19 Taie neio imese gou-rimo Iosepa moto kemeauri dubu aboto, ido godoro-rimo, magere damo ato neio ro iato gemowapotai-rimo iedi dubu ro, neibi ro ibo,
GEN 43:20 ‘Auna dubu nimo keba se neito ta-nou-rimo Isipi duriomoro to ohona imade ri,
GEN 43:21 nimo ina neido na-norowameai-rimo ohona baiko mutu nimo ipi ato duwo ro na-nimatumuti iato aise nutua-rimo. Taie nimo atu se baiko iato nimahitauti-rimo, nimo baiko erere ato mani se niauri-rimo. Nedi mani ro nimo ro iwopirua pua ta-niwameai-rimo nimo abato tiamo iaiwai rie nio aboto, nimo beda ohona niwou-rimo neido etu umoro ra woki geremati ohona kimade dubu ro,
GEN 43:22 ibose nimo simara mani ta-niwou-rimo orio ohona imade na nio aboudo. Nimo umoro iamo pua nedi mani ro etu ro nimowame baiko goro to.’
GEN 43:23 Taie moto kiauri dubu ro ibo, ‘Puaie ata kimaragoidiro tato se ie modobo ie. Nibi tere na ie. Nio edina na-emowabutititi-dumo, nio abera ro edina na-emowabutititi Godi nou ro aise gimowame. Nio ro edi mani giaiwo-rimo mo aboto, mo ro ta-nimade.’ Taie Simioni nou ro na-gorobai-ro neio aboto imese gowosuruwo-ro.
GEN 43:24 Iato moto kiauri dubu ro neio imese giwodoro edio urubia ro Iosepa moto to, obo na-gimia taie neio sairo imese giwiouti-rimo ibose nou ro neio doniki ohona iato gimio.
GEN 43:25 Taie naramio ro edi namabu gidabuti-rimo saiki turi ato omia na neio ro iato giehuti-rimo baiko goro rido taie imese giaremuti-rimo atu moro ato. Neio umoro ta-goi-rimo neio abora Iosepa mutu ohona atu se amadimi-iho-ri.
GEN 43:26 Iosepa na-gorowameai-ro woko aboudo, naramio ro edi namabu gidabuti-rimo neio ro nou iato gomio-rimo. Taie neio eputa goto to atu se aise giborea-rimo.
GEN 43:27 Iosepa ro neio iato gimodowa, ‘Nio modobo ra? Mo nio ro na-nemowauti-rimo nio abera negere sapuwo to nou modobo ra, nou aise a-womidiro ra?’
GEN 43:28 Ina naramio ro ibo, ‘Oro sowake dubu nimo abera modobo ato tomidiro, nou araburai pua.’ Taie neio eputa ina sopu to aise giborea-birimo Iosepa aboto mabu nou auna dubu e.
GEN 43:29 Ina Iosepa ro na-gowea Beniamini mabu neitiro atu mamu ro giroto-ma, nou ro naramio iato gimodowa, ‘Nio ro na-nemowapotai-rimo neama kainai sapuwo to nedi mere ro nio neama kainai ra?’ Iosepa ro iato gutura Beniamini aboto, ‘Mo mere, oro Godi ro korosa ba-momia!’
GEN 43:30 Nou ro na-gowea nou neama Beniamini simara idomari to nou niro ubauba ia se gowamo, ina nou ri godoidiro moto goro to neama idobi piro se iato gemerete, mabu nou ro kiauri modobo pua nou neama kainai. Nou idobi suwo aise gisuputai-rimo taie noudo godoidiro nou neio ro kowea modobo pua.
GEN 43:31 Nou idobi kiroto na-goporeai taie nou woidomari iato giwiouti ina imese gosuwoidiro-ro neio aboto. Nou a-gororodiobuti nakara se idobi auna se kemai modobo pua. Taie nou ro ibo sowake urubia aboto, ‘Ohona ba-dihoduti-mo,’ taie neio ro ohona iato gihoduti-rimo.
GEN 43:32 Iosepa timase gemohodowa-rimo, naramio timase gimohodowa-rimo, Isipi urubia neio timase gimohodowa-rimo mabu neio ubi tato ia ie Hiburu urubia mutu atu moro ato kiho.
GEN 43:33 Taie Iosepa naramio na-gorowomititi neio keba dubu keba to gomi, iato nou abato na-gai-ro nou ro gomi, iato nou abato na-gai-ro nou ro gomi, ibo gomititi-rimo womu tato Beniamini nou saro ia to gomi-ro. Neio nakara se iato geremowauti-rimo, boroboro se giraroweauti-rimo, auna ia kimaragoidiro nou gowea-rimo.
GEN 43:34 Edi ohona ro na-giaremuti-rimo Iosepa edi moro nato arua ohona aise gimeriai-ro nou naramio aboto, kaupoti Beniamini nou ro 5 tau to gomio-ro ohona. Taie Iosepa nou naramio mutu auna kamade ro giwati ohona na-giho-rimo waini na-gidio-rimo Iosepa mutu.
GEN 44:1 Taie Iosepa moto kemeauri dubu iato gemowapotai ibo, ‘Nodi urubia ro ohona baiko to ba-mirotomuwado-rimo ina oro ro neio mani ba-dimowame simara ohona baiko to.
GEN 44:2 Ibose mo siriba panikere ba-dibitidiro neio edi neama ro nou baiko to ina ibose nou mani ba-demebitidiro.’ Iosepa ro iedi owera ro na-garo nou moto kemeauri dubu aboto nou ro ibose to gisioidiro.
GEN 44:3 Taie kowaroho duwoduwo naramio nou ro imese gitiodorai neio simara doniki mutu.
GEN 44:4 Neio sabowa egea mere se gemeserai-rimo ipi ato gou-rimo, taie Iosepa nou nato gutura nou moto kemeauri dubu aboto, ‘Oro abora deribua nedi urubia ro na-wou-dumo saro rudo diwasoro, oro ro nama-imatimai-ri neio oro ro ba-dimaiauti ibo ba-dutura, “Nio meana ubauba to etou ri owameai-dioumo?
GEN 44:5 Ina nibi ro owopirowa-diebimo mo eputa dubu nou panikere obo edina to na-idiotiti. Ibose nou neito kodio ato obo nou hiwo owera tuputupu se irowautitititi. Nio ro imese ata ia ubauba tanaro osioidiro-dioumo.”’
GEN 44:6 Taie iedi moto kemeauri dubu ro neio nou ro ioudo gaimai-ro. Iosepa naramio nou ro ipi ato na-gimatimai, taie iedi dubu ro nou ro ibo ti-garo Iosepa beda sosoro owera to gemowauti.
GEN 44:7 Ina naramio ro ibo, ‘Auna dubu oro ro etou mabu ato aro-die idaibo owera? Nimo ro idaibo tanaro osioidiro-ri pua mabu nimo umoro ie io, ubauba ie.
GEN 44:8 Kebase nimo ro beda mani niwia-rimo baiko goro ato, Keineni duriomoro rido nimo ro ta-niwameai-diemo. Nimo oro eputa dubu moto rido iwopiro pua mani daro arua meamea namabu,
GEN 44:9 oro ro eputa dubu panikere nimo ata baiko goro ato nama-owea-ri, nou ro se ba-maraburai, nimo arua rubi oro sowake anamadimo-orohotiti-ri.’
GEN 44:10 Taie iedi moto kemeauri dubu nou ro ibo, ‘Nio beda sosoro owera to aro-dioumo aise ba-mororosioidiro. Kaupoti etu abato nowea panikere edi mere ro nou mo sowake ama-irohotiti-ri, nio arua ata ubauba tato se amadimo-orowameai-ri.’
GEN 44:11 Taie neio baiko iato gibeduti-rimo goto ato na-giaremuti-rimo, taie neio baiko iato gimaputi-rimo.
GEN 44:12 Iedi moto kemeauri dubu ro nou ro panikere kosora iato gatamuai. Nou ro naramu dubu aboudo gatamuai-ro iato ata naramu dubu imese neito gorowati womu tato neama baiko to nou ti-gereredea-ro. Beniamini baiko nou ro na-gemapimai panikere nou ro nato gowea nou baiko goro ato gowamo.
GEN 44:13 Taie naramio ro na-gowea-rimo panikere Beniamini baiko goro rido na-geihai-ro neio auna ia ubauba kimaragoidiro gowea-rimo, taie neio namabu iato gerewekekeouti-rimo mabu neio auna ia mibo gowea-rimo. Taie neio ohona baiko ina na-gitahiti-rimo doniki ohu ato gitomo-rimo ina ioudo imese gorowameai-rimo Iosepa bato gomidiro iedi sabowa gebari ro neito.
GEN 44:14 Taie neio Iosepa moto to na-gorowateai-rimo Iosepa ibose ti-gomidiro. Iato neio eputa aise giborea-rimo sopu to mabu Iosepa nou auna dubu e.
GEN 44:15 Taie Iosepa ro ibo, ‘Nio etou tanaro osioidiro-dumo, nio umoro ra ibo mo idaibo dubu e mo keremasibowado ie, mo ibose hiwo owera tuputupu se korowauti ie.’
GEN 44:16 Iuda ro ibo, ‘Auna dubu, nimo beda owera namabimu-utura-ri? Nimo ro beda sosoro to namadime-emowameai-ri oro ibo nimo ubauba ata osioidiro pua? Nimo Godi ro nimowatateai ubauba nou ro ta-nimowawea-ro. Ina nimo imese na-norowotoi oro sowake anamadimi-irohotiti-ri, panikere etu abato owea nou ro se koroho oro sowake modobo pua nimo imese atu se ie koroho modobo ie.’
GEN 44:17 Taie Iosepa ro ibo, ‘Mo ro idaibo tanaro osioidiro-ri pua. Nio imese sirio se mo sowake urubia to ararasoro-ri pua, kaupoti panikere etu ro gomidai nou kawakawa mo sowake nou ro ama-irohotiti-ri. Nio arua rubi ba-dorowameai-mo ata ubauba kimaragoidiro tato se nio simara abera aboto.’
GEN 44:18 Taie Iuda imese gou Iosepa aboto nou ro iato gutura, ‘Auna dubu modobo buro ra mo owera karo keba se oro aboto, mo simara kimaragoidiro owera anama-eheruti-ri oro aboto. Oro serawo oi ate mo aboto. Mo umoro ie oro auna gabamani dubu e, oro auna ia pupuwo dubu e Isipi duriomoro eputa dubu nou pupuwo beda sosoro ra oro idaibo sosoro pupuwo ie.
GEN 44:19 Oro ro ta-nimodoruti nimo ibo, “Nio abera negere a-womidiro ra, ibose nio neama kainai mutu ra?”
GEN 44:20 Ina nimo ro oro kemodowa owera iato nemowameai-rimo, “Nimo abera neama kainai mutu tomidiro-do. Nimo neama kainai edi tau ato gowahau mamu ro nimo abera oromano ro ta-gorobai. Nedi mere kainai ro nou naramu ta-garaburai, kaupoti mamu ro giroto-ma neitiro, ina abora nou nakara ia se geremeserai-ro, nou abera auna ia nirimagare ie nou aboto. Nou kasouti pua ata ata moro to koroho pua.”
GEN 44:21 Oro ro ta-gutura-ro nimo aboto ibo, “Nio neama kaina ba-dowou-rimo, mo ubi ie nou kowea aboto.”
GEN 44:22 Ina nimo oro aboto ta-nutura-rimo ibo “Iedi mere ro nou modobo pua abera nou ro kemeserai aboto, nou ro nama-emeserai-ri abera iedi tau ro nato pamo aise ama-owea-ri.”
GEN 44:23 Ina oro ro ibo ta-gutura-ro nimo aboto, “Nio ro neama aise kowou modobo ie mo aboto, nio ro kowou tato mo ubi tato ie nio sosoro woidomari ina mo ro kimoweai.”
GEN 44:24 Nimo neido na-norowameai-rimo nimo simara abera aboto nimo ro iato nemowauti-rimo oro beda sosoro owera garo nimo aboto.
GEN 44:25 Ohona na-goroporeai nimo abera ro ibo, “Nimo abora ohona potoro ie. Nio ba-dou-mo Isipi duriomoro to ohona ina imade ri.”
GEN 44:26 Ina nimo abera ibo nemowameai-rimo, “Nimo modobo pua nakara se kou neama kainai tato. Nimo nou tato namadimo-ou-ri Isipi gabamani dubu ubi tato ie nimo sosoro woidomari ina nou ro kimoweai.”
GEN 44:27 Ina mo abera ro ibo nimo aboto, “Nio umoro ie mo orobo ro netewa teibo mere kawakawa nimowohau-ma,
GEN 44:28 mo ata mere ro ta-nemeserai-ro. Mo ro ibo nimaragoidirotiti nou durupi tumu na ro ta-gekekeouti. Iedi tau ato gararasoperai nou sosoro woidomari mo aboudo nato giwopirowa.
GEN 44:29 Nio ro ina neama emediowado-dumo owou ri. Etou ubauba ro ororosioidiro nou aboto iedi tau ro nato edi mibo ro mo nou ro anama-owaburai-ri.”
GEN 44:30 Nimo ina beda sosoro namadimo-orowati-ri neido namadimo-orowameai-ri nedi mere nou tato, nimo abera pamo ama-owea-ri, nou keremiro nedi mere ro nou ro emerebidiro. Nimo ro namadime-emamuai-ri nou naraburai-ri.
GEN 44:32 Mo abera ta-nemowapotai ibo, “Oro kimaragoidiro tato se, nedi mere ro mo ro mea mino to anama-iauri-ri. Nou mo ro kowameai tato, mo oro ro nato auna owera to ba-demarutiti-ro womu tato mo karaburai.”
GEN 44:33 Auna dubu abora nedi tau ro nato nedi mere ro nou bobo ato mo ro nama-irohotiti-ri oro sowake. Modobo ie nedi mere ro oro ro kadodorai aboto, nou korowameai arua naramio mutu.
GEN 44:34 Mo abera ro nama-owea-ri nou tato korowameai ina nou modobo pua mo sosoro gabo ato kororopia.’
GEN 45:1 Iosepa woko urubia sosoro gabo ato na-goroho modobo pua, nou niro turi koko se korobidiro aboto. Taie nou do ie nou ro woko urubia aboto kiaia, ‘Mo aboudo urubia sirio neido maragare-mo.’ Taie neio iato aise garagare-rimo nou aboudo, nou naramio neio kawakawa se geremeserai-rimo, Iosepa abato, imese gorowotoi nou ubi ie neio aboto eremabowa rie.
GEN 45:2 Nou auna ia idobi giroto naramio sosoro gabo ato. Isipi urubia ro nou idobi ta-gemewidiro-rimo, ina nou idobi kiroto owera nato gorobodorai eputa dubu moto ato na-gorowomidiro edi urubia sirio ro neio ro iato girorowai-rimo.
GEN 45:3 Nou ro iato gutura naramio aboto, ‘Mo masiro Iosepa ie. Mo abera modobo ato a-womidiro ra?’ Nou naramio ro na-girowai-rimo nou beda sosoro owera to garo neio ro modobo pua nou owera wisa samo to kemowameai aboto, mabu neio auna tere ro giwati.
GEN 45:4 Taie Iosepa ro ibo neio aboto, ‘Nirimagare peteibi mo aboto aupise dosiomai-birimo.’ Taie neio nou aboto aupise iato gosiomai-rimo. Nou ro iato gimowapotai ibo, ‘Mo nou e nio neama naramu. Mo masiro Iosepa. Mo nio ro na-nawoto-rimo ata sabowa mere sosoro ie Isipi duriomoro to mo nou e.
GEN 45:5 Kaupoti mo beda sosoro na-woto-rimo nou sapuwo to nio kimaragoidiro ubauba iwia ate, ibose nio nakara se eremosurupo ate. Nedi tanaro ro na-gororosioidiro mo Godi ro nemeiriai-ro keba gabo moro to urubia sogoi pamo aboudo iwatateai ri.
GEN 45:6 Abora netewa teibo kisimisi ta-goroporeai-do nedi duriomoro nato, pari ohona mea se isuwoduti pua, ina arua 5 kisimisi tiamo-die, urubia pari ohona ibouti-ri pua, idabuti-ri pua, imese duriomoro gebari nou ororo ia se ama-owamotiti-ri,
GEN 45:7 ina nou do ie nio sapuwo to mo Godi ro nemeiriai-ro keba moro to nio aramio merebusere sirio irowomidirotitiwai ri, Godi ro edi pupuwo tanaro ro ta-gitamuai kisioidiro.
GEN 45:8 Ina ibo pua mo nio ro kemeiriai neito Godi nakara se mo nou ro nemeiriai-ro. Abora Pero edi namabu sirio ro, mo nou namabu abera to nararasoro. Isipi duriomoro gebari mo ro niauri, mo Godi ro ohu to ta-nowioidiro. Nou edi moto gebari ro mo ro nemeauri, mo keba dubu nou e.
GEN 45:9 Nio abora neido ba-dasiriai-mo hio ito! Idau ibo ba-demowapotai-mo, “Oro mere Iosepa ibo utura-die ‘Mo Godi ro auna gabamani to ta-nowomi Isipi duriomoro ato. Oro mo aboto samo ito ba-dodori-ro,
GEN 45:10 oro Goseni duriomoro ato ama-omidiro-ri, mo gomo ato. Oro aramio merebusere, oro ia, oro sipisipi, nanigosi, burumakau, oro beda mutu nakomu ra aise ba-diaubai-ro.
GEN 45:11 Oro mo ro nato nama-iaurititi-ri nedi 5 kisimisi ro na-wou-dioumo sogoi kisimisi. Idaibo sosoro oro aramio merebusere, oro sowake urubia, kiwoubua namabu, daro oro ia modobo pua sogoi ro kiwati.’”
GEN 45:12 Nio ro mo abora simara idomari to ti-niauri-dumo, ibose mo Beniamini ro ti-niauri-die, mo abora nedi dubu ro na-naro nio aboto owera mo Iosepa ie.
GEN 45:13 Idau ba-demowapotai-mo ibo mo abora auna to nomidiro ibose Isipi duriomoro mo ro niauri. Nio ro ba-demowapotai-mo etou tanaro giauri-rimo nato. Nio abora dasiriai-mo, nou ba-dadabuai-rimo neito samo to ba-dowou-rimo mo aboto.’
GEN 45:14 Taie Iosepa nou neido na-gosiomai Beniamini nou ro aise gohiai idobi iato gemerete. Beniamini ro ibose naramu ta-gemerete idobi.
GEN 45:15 Taie naramio Iosepa ro iato giohi ina iato gisome, ata kohiai iato kosomea ie neito gorowati idobi mutu. Taie naminiramio kaupoti moro to na-garadabuai-rimo owera iato geremowagomea-rimo. Taie.
GEN 45:16 Pero nou simara gabamani urubia mutu neio umoro na-goi-rimo Iosepa naramio ta-gou-diomo neio auna ia kamade ro giwati.
GEN 45:17 Taie Pero ro nato gutura Iosepa aboto ibo nou naramio kimowapotai ibo, ‘Nio namabu ba-dimidai-mo doniki ohu ato ba-ditomo-mo nio ba-dorowameai-mo Keineni duriomoro to.
GEN 45:18 Nio abera negere ba-dowou-rimo ibose nio upi merebusere mutu neito atu se ba-dou-rimo. Mo ro mea goto kere nou nama-imia-ri nedi Isipi duriomoro ro nato. Nio nato meamea ia ohona amadimi-ihotiti-ri.
GEN 45:19 Nio ro gabo ato koroho namabu ba-dimidai-rimo, nio upi merebusere kiowiti sapuwo to, ibose nio abera oromano ba-dowameai-rimo neito mo aboto.
GEN 45:20 Nio kimaragoidiro tato se beda sosoro nakomu ra neito kiwou tato, idaibo namabu nato tiamo sirio ie Isipi duriomoro ato.’
GEN 45:21 Taie Isiraere dubu mere sirio ro edi tanaro neio ro aise gosioidiro-rimo ina Iosepa ro iato gimapoi-ibi gabo ato koroho namabu, Pero owera gabo modobo. Nou ro ibose ipi gabo ato kiho ohona iato gimiai-ibi.
GEN 45:22 Iosepa ro ibose naramio ta-gimio kiroidiro namabu iworohuti na, Beniamini gomio sirio kiroidiro namabu 5 obotama 5 sodo, ina auna mani iato gimowateai nou ro,
GEN 45:23 ibose nou abera negere aboto 10 dubu doniki nou gimeriai Isipi duriomoro rido. Nou ro meamea namabu baiko to ta-gemodiowado, nou gemaremuti doniki ohu ato, ibose nou ta-gimeriai 10 upi doniki. Neio kono baiko, parawa baiko, ibose arua Iakobo ipi gabo ato ihona nou Isipi to kou ato ohona iedi 10 upi doniki ro Iakobo nou mutu gemowou-rimo.
GEN 45:24 Taie Iosepa ro nou naramio aboto asiriai-ri iato gutura. Naramio ro Isipi duriomoro na-gemeserai-rimo nou ro neio iato gimowapotai ibo, ‘Nio ipi ato eremaro ate dorogora se ba-dou-mo womu tato korowateai.’
GEN 45:25 Iato Iosepa naramio Isipi duriomoro iato gemeserai-rimo neio abera aboto imese giodori-ro Keineni duriomoro to.
GEN 45:26 Nou owera neio ro iato gemowauti-rimo, ‘Iosepa araburai pua nou tomidiro. Nou abora auna gabamani to omidiro Isipi duriomoro ato.’ Neio abera keba se aborabora ro gorobai, nou ro mea se imibiria pua edio owera ro.
GEN 45:27 Kaupoti nou naramio ro mea se iato gemowauti-rimo Iosepa ro beda sosoro owera to garo neio aboto. Isiraere iato na-giraroweauti nou ro gabo ato koroho nakomu neio se giauri iedi namabu ro Iosepa ro gimeriai-die nou kowameai sapuwo to Isipi duriomoro to, nou iato keremiro pupuwo neito geremowai.
GEN 45:28 Isiraere ro ibo, ‘Mo abora se nimibiria nio owera. Mo mere Iosepa morobise tomidiro. Mo ido karaburai modobo pua keba se mo ro modobo ie nou sosoro woidomari kemowea.’
GEN 46:1 Isiraere, nou ata masiro Iakobo, nou beda mutu namabu patu ra nou ro na-giwoiriamuti na-gimododiawado taie imese gaimai-ro Isipi to. Taie nou Besiba ato aise gororodiobo, nadi iato aise gitomuti, sipisipi nou ro keribai iato gemopia, Iawe imese gemematowo.
GEN 46:2 Iedi duwo ro nato Godi ro ibo, ‘Iakobo! Iakobo!’ Ina Isiraere ro nato gemowameai, ‘Mo nou e, oro etou ri ra?’
GEN 46:3 Taie Godi ro ibo, ‘Mo Godi ie, mo ata masiro Ere ie, oro abera ro na-nemowabutititi, mo nou e. Oro tere eremati ate Isipi duriomoro to nama-ou-ri mabu oro edi duriomoro ro neito nama-ou-ri oro aramio merebusere sirio mo ro anama-emowaititi-ri.
GEN 46:4 Oro nama-ou-ri Isipi to, mo mutu atu se namado-ou-ri. Oro iato nama-imidirotiti-ri oro anama-iaurititi-ri, ina ioudo anamadi-owameai-ri. Oro nama-araburai-ri Iosepa se ama-owaibia-ri, nou ibose to ama-omidiro-ri oro mutu.’
GEN 46:5 Ata kowaroho Isiraere Besiba aise gemeserai nou imese gou Isipi to. Pero ro gabo ato koroho namabu sirio na-gimemeiriai-ro neio aboto Isiraere dubu mere sirio ro imese namabu neio ro neito ta-giaremuti-rimo, ibose neio upi merebusere idau Isiraere ia neito ta-gorowiti-rimo.
GEN 46:6 Neio beda mutu nakomu giworohuti-rimo kiwoubua namabu Keineni duriomoro ato na-giworohuti-rimo imese giwou-rimo Isipi to.
GEN 46:7 Isiraere idaibo sosoro gou Isipi duriomoro ito, nou merebusere aramio neio mutu atu se gou. Taie.
GEN 46:8 Isiraere nou Isipi to na-gou simara aramio merebusere mutu nou neio masiro ie. Neio Mesopotamia duriomoro ato girotuti-rimo mamio ro. Isiraere ro Ria mutu neitiro aramio merebusere imese 33, nou neio masiro ie. Isiraere Rubeni garasomai, nou keba mere ie. Ina Rubeni ro 4 dubu mere girasomai-bi, neibi masiro Hanoki, Paru, Hesoroni, Karami. Simioni ro dubu mere sirio girasomai, neio masiro Iemuere, Iamini, Ohada, Iakini, Sohara, Saura. Saura mamu Keineni duriomoro besere ie. Riwai ro dubu mere peteibi girasomai-ibi, neibi masiro Geresoni, Kohata, Merari. Iuda ro dubu mere girasomai-bi neibi masiro Eri, Onana, Sira, Peresi, Seraha. Kebase Eri ra Onana ra neitiro Keineni ato gorowaburai-rido. Ina Peresi ro girasomai-ma netewa teibo dubu mere teibo Hesoroni ra Hamuru ra. Isaka ro dubu mere girasomai, neibi masiro Tora, Pua, Iasubu, Simironi. Seburuni ro dubu mere peteibi girasomai-ibi neibi masiro Sereda, Erona, Iaharere. Iakobo ibose ta-garasomai besere Ria ato nou masiro Daina.
GEN 46:16 Iakobo Siripa mutu neitiro aramio merebusere imese 16 nou neio masiro ie. (Siripa nou Rebeni sowake orobo ie, nou ro nou besere Ria nou aboto gaiwai sowake oroho na.) Gadi ro dubu mere girasomai neio masiro Seponi, Hagi, Suni, Eseboni, Eri, Arodi, Areri. Asere ro dubu mere girasomai-bi Imina, Isiwa, Isiwi, Beria. Neibi medera Serahi. Ina Beria netewa teibo dubu mere teibo girasomai-ma Hebere Marikiere mutu.
GEN 46:19 Isiraere Rasere mutu neitiro aramio merebusere 14, nou neio masiro ie. Rasere ro netewa teibo dubu mere teibo giroto-ma Iosepa ra Beniamini ra. Iosepa ro netewa teibo dubu mere teibo girasomai-ma Manase ra Eparaimi ra, nou Isipi ato na-gomidiro. Asenati Potipera besere ie nedi dubu mere teibo ro nou ro giroto-ma. Oni sabowa ato tarena namabu kiamo moto ato Potipera iato isioidirotiti woko. Beniamini ro sirio dubu mere girasomai neio masiro, Bera, Bekere, Asabere, Gera, Namana, Ehi, Rosa, Mupima, Hupima, Arada.
GEN 46:23 Isiraere Biriha mutu neitiro aramio merebusere imese 7, nou neio masiro ie. (Biriha nou Rebeni sowake orobo ie, nou ro nou besere Rasere nou aboto gaiwai nou sowake oroho na.) Dani ro mere garasomai nou masiro Husima. Napatari ro dubu mere girasomai-bi Iahasiere, Guni, Iesere, Siremi.
GEN 46:26 Neio imese sirio se kidabuai ato Iakobo edi aramio merebusere ro Isipi ito na-gou-rimo imese 66. Iakobo eteamio neio mutu idabuai pua kioputi to.
GEN 46:27 Iosepa ro netewa teibo dubu mere teibo Isipi duriomoro ato ta-girasomai-ma. Neio imese sirio se kidabuai ato Iakobo ia mutu imese 70.
GEN 46:28 Isiraere ro Iuda gemeiriai keba se Goseni duriomoro to, Iosepa mutu ororowea rie. Goseni moro kainai Isipi duriomoro ato owamo. Isiraere nou aramio merebusere mutu neio na-gorowateai-rimo Goseni to,
GEN 46:29 Iosepa isana nou gabo ato koroho nakomu nou ro ta-gemododiai nou iato gou nou abera owea-ri nedi moro ro nato. Taie nou abera na-gowea nou ro iato aise gohiai, auna ia idobi neito gorowati.
GEN 46:30 Isiraere ro iato gutura, ‘Oro sosoro woidomari mo ro abora se noti nemowea, taie iato mo ata kimaragoidiro tato se anama-araburai-ri. Mo ibose to nimaragoidirotiti oro ta-garaburai, mo abora umoro ta-noi mo ro simara idomari to ta-nowea oro tomidiro.’
GEN 46:31 Iato Iosepa naramio aboto, ibose neio beda urubia mutu gou-rimo neio aboto, nou ro iato gutura, ‘Mo abora anama-ou-ri eputa dubu aboto, nou anama-emowapotai-ri ibo, “Neio ta-orowateai-rimo mo aboto, Keineni duriomoro ta-wemeserai-mo neio abora karaho ta-woi-rimo neito.
GEN 46:32 Neio sipisipi kimowotoi urubia ie neio kaupoti woko nou isioidirotiti-dumo. Ina neio ro ta-iwou-rimo sirio sipisipi nanigosi burumakau imese beda mutu kiwoubua namabu patu ra.”
GEN 46:33 Nou ro owera nama-emeiriai-ri nio ou-ri nou aboto, nio nou ro nama-iratodai-ri ibo, “Nio beda woko isioidirotiti-dumo?”,
GEN 46:34 nio ro ba-demowameai-mo, “Oro sowake urubia nimo, sipisipi nanigosi burumakau nou kimowotoi woko nisioidirotiti-dumo, ina iedi atu woko ro nimo abeamio nasaio neio ro ta-wisioidirotiti-mo idaibo woko.” Nio ro idaibo sosoro owera namadima-aro-ri nio eputa dubu ro gabo ama-imagerai-ri, nio Goseni ato amadimo-omi-ri iato ama-irowomidirotiti-ri. Isipi urubia abato nio iato orowomidiro-ri pua, mabu neio ubi tato ia ie sipisipi burumakau kimowotoi urubia neio mutu atu moro ato korowomidiro.’
GEN 47:1 Iosepa iato gou eputa dubu aboto nou ro iato gemowapotai ibo, ‘Mo urubia ta-orowateai-rimo Keineni duriomoro rudo neio torowomidiro-die Goseni ato. Neio ro ta-iwou-rimo sipisipi nanigosi burumakau daro imese beda mutu namabu sirio ra Keineni ato neio ro na-iworohutiti-mo, imese aise giaubai-diomo bame gedea-diomo neito.’
GEN 47:2 Taie Iosepa ro 5 naramio iato gieribai-bi, imese giwou-bi iato, giwapotai-bi eputa dubu aboto.
GEN 47:3 Eputa dubu ro neibi iato giratodai-ibi, nou ro ibo, ‘Nio beda woko isioidirotiti-dumo?’ Ina neibi ro ibo, ‘O nimo aramio nogenoge abeamio neio kiwoubua namabu kimowotoi woko isioidirotiti-mo. Ina nimo oro edi sowake urubia ro nimo idaibo sosoro woko abora nou nisioidirotiti-dumo.
GEN 47:4 Nimo neito na-nou-diemo ibo pua apira kou, nimo neito karaho noi-diemo abora nato nama-irowomidirotiti-ri. Keineni duriomoro ato na-nirowomidirotiti auna sogoi tau nou gereredea nimo kiwoubua nakomu sugamuso tato ie ibose nimo ia kiho nakomu potoro ie nou do ie nimo karaho koi Isipi duriomoro to. Oro ro modobo ra nimo ata moro ata kimapoi Goseni ato, nimo nato nama-irowomidirotiti-ri?’
GEN 47:5 Ina eputa dubu aise gerewesegerai Iosepa aboto, nou ro ibo, ‘Oro abera naramio mutu ta-wou-rimo oro aboto.
GEN 47:6 Oro ro ba-dimapoi mea ia goto kere bato owamo neio nato ba-mirowomidiro. Neio modobo ie Goseni duriomoro ato komidiro. Neio arua urubia kiwoubua namabu auna umoro mutu na-worowomidiro neio mo ro woko anama-imio-ri modi kiwoubua namabu ro nou namadimi-imeauri-ri nato.’
GEN 47:7 Taie iato Iosepa abera Isiraere nato gowou-ro eputa dubu aboto. Nou ro iato gowapotai eputa dubu aboto, ‘Nou mo abera ie.’ Taie Isiraere ro Pero korosa iato gomia.
GEN 47:8 Eputa dubu na-gerewesegerai Isiraere aboto, nou ro iato garatodai, ‘Oro beda mutu kisimisi ra?’
GEN 47:9 Ina oromano ro ibo, ‘Mo kisimisi sipu pua. Mo edi koroho na-nirohotiti mo giropu mibo mutu nirohotiti. Mo kisimisi womu owamo ibo 130 kisimisi. Mo abera aramio nogenoge neio tuturu tau to ta-irowomidirotiti, mo ibo pua neio sosoro.’
GEN 47:10 Taie Isiraere ro eputa dubu korosa ina iato gomia, ina eputa dubu nou ro iato aise gemeserai.
GEN 47:11 Eputa dubu edi owera na-garo Iosepa aboto nou ro aise gosioidiro. Nou ro nou urubia mea ia komidiro duriomoro iato gimia, edi duriomoro ro nou ro na-gimia ata auna sabowa masiro Ramasese nou gomo ato gowamo.
GEN 47:12 Taie nou urubia iato na-gorowomidiro ohona baiko se iato gimio neio ihona erere tau ato simara modobo ato gimio. Taie.
GEN 47:13 Isipi duriomoro ato auna ia sogoi ro giwati, nedi duriomoro gebari ro imese ororo ia se gowamo imese nakomu iato isuwodutiti pua. Keineni duriomoro ato atu tanaro ibose ti-gororosioidiro, io urubia ohona tato se irowomidirotiti.
GEN 47:14 Iedi tau ro nato Isipi urubia Keineni urubia mani mutu irohotiti-mo Iosepa aboto ohona ioudo imadetiti-mo ina iedi mani sirio ro Iosepa ro aise idabutititi kaupoti moro to Isipi eputa dubu nou sapuwo to.
GEN 47:15 Taie iedi urubia ro neio mani na-iworohotiti-mo Iosepa aboto neio ohona ioudo imadetiti-mo, iato ibo wirowatiti-mo neio womu tato urubia sirio mani ti-giporeai-rimo ohona kimade to. Taie urubia imese gou-rimo Iosepa aboto mabu neio mani tato ie ohona imade na. Neio ro iato gutura-rimo nou aboto, ‘Nimo modobo ie oro ro ohona to kiwarebai mabu nimo abora mani potoro ie. Nimo abora tu kawakawa norowomidiro. Nimo oro ro kiwarebai tato nimo imese sogoi ro anama-iwatiti-ri, oro idomari gabo ato anamadimo-orowaburo-ri.’
GEN 47:16 Iosepa ro iato gimowameai neio, ‘O morobise ra nio abora mani tato ie. Abora nio mo owera se dirowidiro-rimo, beda mutu kiwoubua namabu ro oroho-dumo nio abato ba-diwou-rimo neito, anamadime-eremahudirio-ri mo mutu. Nio kiwoubua namabu kiwou ato mo aboto nio wisa na ohona nato kimio ie, idaibo sosoro namadimo-orowatititi-ri.’
GEN 47:17 Urubia ubi aise goi-rimo idaibo tanaro kisioidiro aboto. Taie neio iato simara kiwoubua namabu nou giworoho-rimo Iosepa aboto, wisa nou ro neio ohona gimio ibo geremahudirio-rimo neio. Idaibo sosoro tanaro neio ro na-isioidirotiti-mo urubia sogoi tato ta-irowomidirotiti kaupoti kisimisi to, womu tato neio kiwoubua namabu sirio imese ti-giporeai-rimo kiworoho Iosepa aboto.
GEN 47:18 Taie neio ina nato gou-rimo nou aboto, neio ro ibo, ‘Oro umoro ie nimo mani oro ro ta-niwoporeai abora ata mani ata nimo abato irarowo pua, nimo abora kiwoubua namabu oro ro ta-niwoporeai, ata kiwoubua namabu ata nimo abato eremeserai pua, oro abato toroho-dumo. Auna dubu, abora nimo ia kawakawa ro norowomidiro, nimo ro kaupoti a-nirobidiro-dumo simara goto kere.
GEN 47:19 Nimo modobo pua oro idomari gabo ato sogoi ri anamadimo-orowaburo-ri. Nimo goto kere idaibo urubia tato ama-iamotiti-ri. Nimo goto kere oro aboto abora anamadimi-iaiwai-ri, anamadime-eremahudorai-ri nimo wisa oro ro ohona anamadi-imio-ri goto kere oro ro ba-dirahidimai. Ibose nimo durupi anamadimi-iaiwai-ri eputa dubu aboto, nou woko namadime-emesioidirotiti-ri ata wisa tato se. Nimo kibouti na woiti iopu ba-dimio-ro pari anamadimi-isioidiro-ri. Nimo ubi tato ie goto kere dorogora se kiamo kawa kiamo.’
GEN 47:20 Iato Iosepa ro Isipi urubia sirio aboudo goto kere iato gimade ohona to, eputa dubu ro aise girahidimai. Mabu iedi tau ro nato sogoi imese ata sosoro mino to gereredea urubia imese ubauba aise gorowomidiro ohona tato. Neio goto kere beda tau ato giasouti-rimo eputa dubu aboto, nou ro aise girahidimai, ibose imese sirio Isipi urubia neio nou woko emesioidirotiti-mo sowake urubia to wirarasoro-mo.
GEN 47:22 Beda urubia ro iaurititi-mo tarena namabu neio iedi goto kere ro iwamade pua, mabu edi eputa dubu ro neio mani ta-imiotiti edio woko ro na-isioidirotiti-mo nou sapuwo to. Neio edi mani ro neito imadetiti-mo ohona neio simara goto kere ato modobo ato nato irowomidirotiti.
GEN 47:23 Taie Iosepa iato gutura urubia aboto, ‘Abora nio imese sirio urubia goto kere mutu mo ro ta-niwamade, eputa dubu irahidimai-ri. Woiti iopu nou e, ba-dibouti-rimo simara pari ato. Iedi woiti ro neio namadimi-isuwoduti-ri mea mino to.
GEN 47:24 Woiti namadimi-idabuti-ri neio kiroromai tau ato oro ro kiaremuti ato 5 soirio nou gi-isioidiro-ri. Kaupoti soirio oro ro Pero nou giemowou-ri. Arua 4 soirio oro kiwameai modobo ie simara moto to, oro upi merebusere neio ihona ie, arua iopu pepea na girobidiro-ri.’
GEN 47:25 Urubia ro ibo, ‘O Iosepa nimo sogoi ro aupi ia se ie kiwaburai, nimo korowaburai moro rudo oro ro niwameai-die. Oro nimo aboto meamea tanaro ta-isioidirotiti, nimo Pero sowake urubia to namadima-ararasoro-ri, wisa tato woko anamadime-emesioidirotiti-ri.’
GEN 47:26 Taie Iosepa ro iato sabi aise gedea Isipi duriomoro ato. Oro pari namabu kiwou ato ioudo oro ro 5 soirio kisioidiro modobo ie keba se, na-isioidiro 5 soirio, 4 soirio oro kidabuti ato oro do ie. Kaupoti soirio Pero nou giemowou-ri. Iedi sabi ro abora owamotiti. Kaupoti beda urubia ro iaurititi-mo tarena namabu neio edi goto kere ro Pero ro iwamade pua, neio do ie.
GEN 47:27 Isiraere aramio merebusere mutu iato imese wimidirotiti-mo Goseni ato imese tuturu tau to. Goseni Isipi duriomoro ato owamo. Neio iato na-irowomidirotiti-mo sirio namabu geremowoiriamuti-rimo, ibose neio sipu tato aramio merebusere mutu gou-rimo Keineni duriomoro rido, ina aramio merebusere sirio iato giwia-rimo.
GEN 47:28 Isiraere ta-imidirotiti aramio merebusere mutu 17 kisimisi to Isipi duriomoro ato, nou 147 kisimisi iato girobai, nou oromano ia ta-goi.
GEN 47:29 Taie Isiraere nou na-geremasibai ibo nou karaburai muso pua, nou ro mere dubu Iosepa iato gorumai nou aboto ou ri. Nou ro ibo, ‘Mere, oro tu neito ba-dowaumia-ro mo oroisia maumo to, oro morobise owera daro-ro mo nama-araburai-ri mo oro ro nato emoba-ri pua Isipi duriomoro ato.
GEN 47:30 Mo karaburai ato mo oro ro neido ba-dowameai-ro Isipi duriomoro rido mo simara duriomoro to, mo aramio nogenoge bato irobu ito ba-dowameai-ro iato ba-demoba-ro.’ Mere ro ibo, ‘Idau, oro beda owera aro-die mo ro anama-osioidiro-ri.’
GEN 47:31 Abera ibo, ‘Oro morobise owera daro-ro!’ Taie Iosepa ro idaibo sosoro owera garo abera aboto. Isiraere nou edi gonopu to na-iradioutititi neito aise girimomua, taie Iawe iato gemowabu.
GEN 48:1 Iosepa umoro ta-goi nou abera temeteme ro na-gorobai-rimo nou durupi ubauba se gowamo. Taie Iosepa mere teibo nato giwaboi-maro nou abera negere aboto, Manase ra Eparaimi ra.
GEN 48:2 Nou ro na-giwaboi-maro ina neibi na-gorowateai-birimo moto to, taie ata dubu ro ibo Iakobo ato, ‘Oro mere Iosepa totoi-die oro owea ri ou-die.’ Isiraere edi tau ro nato nou durupi egea se gowaibitiwado, pupuwo tato ia se gowamo, hio ito kerebua modobo pua keta rido. Taie nou pupuwo kainai na-gowea umodi to mere imese gerebua-ro
GEN 48:3 nou iato gutura Iosepa aboto, ‘Imese pupuwo ia Godi nou ro gorowapotai-ro mo aboto Rusi ato Keineni duriomoro ato na-owamo, mo nou ro korosa iato nomia.
GEN 48:4 Nou ro ibo a-garo mo aboto, “Oro mo ro sirio aramio merebusere anama-omio-ri, ibose oro auna abera to ama-ararapoi-ri sirio erere owera urubia oro aboudo amadimo-orobodorai-ri. Oro aramio merebusere mo ro anama-imasouti-ri nedi Keineni duriomoro ro neio nato ama-irowomidirotiti-ri womu tato womu tato to.”
GEN 48:5 Oro mere teibo Isipi ato gohau-rido mo ido norowateai-ro neito, abora mo ro a-nutura neitiro mo ia simara mere teibo neitiro to anama-iapoi-mari, Rubeni ra Simioni ra beda sosoro ra mo mere teibo ie, Eparaimi ra Manase ra neitiro mo ro abora mo mere teibo to niapoi-ma.
GEN 48:6 Oro arua merebusere ido nama-iwia-ri io oro merebusere ie kaupoti neio aramio merebusere simara goto kere irahidimai-ri pua Keineni duriomoro ato, Manase ra Eparaimi ra neitiro edi aramio merebusere ro neio ro amadimi-imasouti-ri neio goto kere.
GEN 48:7 Mo keba tau ato Mesopotamia duriomoro rudo na-nou-ro Eparata sabowa nemou-ro oro mamu buro ipi ato iato garaburai Keineni duriomoro ato. Nou na-garaburai mo auna kamade tato ta-noi, taie mo ro nou bobo to aise nedea Eparata gabo kakate ato.’ (Eparata ata masiro Beterehema.)
GEN 48:8 Iedi tau ro nato Isiraere nou idomari teibo timotimo ta-goi-rido, nou mea se kirarowo modobo pua, nou oromano ia ro ta-gorobai. Nou na-giraroweauti Iosepa mere teibo se giwia-ma, nou ro ibo, ‘Beda mere teibo ra nou?’ Ina Iosepa ro iato giwapotai-ma abera aboto, ‘Mo Isipi duriomoro ato na-nimidirotiti mo Godi ro nato nomia-ro nedi mere teibo ro.’ Abera ro ibo, ‘Neito ma-diwosiomai-maro mo aboto mo ro korosa anama-iwai-mari.’ Taie Iosepa mere teibo nou aboto nato giwosiomai-maro. Abera ro na-giohiai-ma nou ro iato gisome-ma,
GEN 48:11 nou ibo, ‘Mo ibo ta-nimaragoidirotiti oro mo ro ina owea-ri pua. Kaupoti mo Godi ro ta-nowou-ro neito oro sosoro owea ri oro mere teibo mutu.’
GEN 48:12 Taie Iosepa mere teibo egea mere se giwosiomai-maro Isiraere aboudo Iosepa iato a-giroborea sopu to.
GEN 48:13 Nou ro Eparaimi Isiraere edi pere sapuwo ro nato gowotobowa ina Manase Isiraere edi tumodi sapuwo ro nato gowotobowa taie imese giwou-maro aramunegere aboto.
GEN 48:14 Isiraere iato tu teibo gararahodorai-rido nou edi tumodi tu ro Eparaimi eputa to gedea, ina nou pere tu Manase eputa to gedea,
GEN 48:15 taie Isiraere ro Iosepa sapuwo to nou mere teibo korosa iato gimia-ma, ‘Mo aramunegere Aberaham, mo abera Aisaki, neitiro Godi edi ubi tanaro ro ta-isioidirotiti-do. Mo Godi ro ta-nemowotoititi-ro mea mino to mo na-nimidirotiti.
GEN 48:16 Godi nou se ie mo imese ubauba aboudo nou ro nowatateawadotiti-ro. Nedi mere teibo ro nou ro korosa ba-mimia-maro. Mo edi masiro ro neitiro ro ba-mobodorai-do, ibose mo aramunegere Aberaham mo abera Aisaki neitiro edi masiro teibo ro neitiro ro ba-mibodoraititi-mado. Neitiro merebusere sirio ba-miwia-do nedi duriomoro gebari ro nato.’
GEN 48:17 Iosepa ro na-gowea nou abera dubu edi tumodi tu ro Eparaimi eputa to na-gedea nou auna ubi tato goi. Nou abera negere edi tumodi tu ro nou ro na-gorobai nou ubi ie owagare ri Eparaimi eputa rido owatateai-rie Manase eputa to emedea rie,
GEN 48:18 nou ro ibo abera aboto, ‘Oro ro ubauba se osioidiro Idau, Manase mo keba mere nou e. Oro edi tumodi tu ro modobo ie nou eputa to kedea mabu tumodi tu owamo ibo nou pupuwo mutu e, korosa nou ato kiamo ie.’
GEN 48:19 Isiraere ro a-gebeiomai, nou ro nato gutura, ‘Mo mere mo umoro ie mo etou tanaro nosioidiro. Manase ibose nou auna anama-owai-ri mo ro. Nou merebusere sirio nou aboudo amadimo-orobodorai-ri. Kaupoti nou neama dubu ohu ia to nou ro amadi-omidiro-ri, nou aramio merebusere neio sirio erere owera urubia nou aboudo amadimo-orobodorai-ri.’
GEN 48:20 Taie Isiraere edi saiki ro nato neitiro korosa aise gimia-ma ibo, ‘Korosa idaibo kimio ato Isiraere urubia nama-orowomidirotiti-ri neio ibo ba-miarotiti-mo, “Godi ro Eparaimi ra Manase ra korosa na-gimia-ma idaibo sosoro korosa nou ba-momia oro.”’ Nou idaibo tanaro nou gosioidiro neama a-gewesia nou ro keba to, naramu nou ro saro to gewesia-ro.
GEN 48:21 Taie nou ro iato gutura Iosepa aboto, ‘Mo ma-dowea-ro mo taie mo karaburai aupise ie. Oro Godi mutu ama-imidirotiti-ri, oro nou ro ama-owameai-ri nedi duriomoro neido.
GEN 48:22 Mo ro goto kere ta-napoi oro aboto, oro naramio aboto mo ro idaibo goto kere apoi pua. Oro Sekemi moro Amore urubia edina na-niwasiri-ro boso ato, oro nou nemapoi.’
GEN 49:1 Taie Iakobo dubu mere sirio aboto owera iato gimeriai neio nou aboto ou ri. Neio na-gorowateai-rimo nou aboto, nou ro ibo, ‘Mo aboto aupise neito morowoiriamuti-ro. Beda tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri nio aboto mo ro nou nama-iwauti-ri.
GEN 49:2 Nio imese sirio se dosiomai-rimo aupi se, mo owera gare se demedea-rimo.
GEN 49:3 Rubeni oro mo keba mere ie, mo dubu rido narasomai oro. Oro niramio ro keba to iauri-dumo, imese pupuwo ia oro abato iamo.
GEN 49:4 Oro obo sosoro iadodirotiti-ro, oro irorodiobutiti pua. Niramio oro ro iworohutiti-ri pua mabu oro mo orobo mutu ta-girobu-ma, mo oro ro siripo ta-nowai idaibo ubauba tanaro na-gosioidiro.
GEN 49:5 Simioni ra Riwai ra atu tanaro ie nitiro, serawo sobosobo gipouti-rido giri susura to urubia neito giopiauti-rido.
GEN 49:6 Nitiro piro se namadi-iworohuti-ri owera, mo nitiro aboto aradabu-ri pua. Nitiro serawo na-goi-rido urubia sirio aise giopiauti-rido, ina burumakau sairo sumi dorogora se giwasiouti-rido.
GEN 49:7 Nitiro serawo imese koko ia ie, edi serawo ro nou ro ama-iwai-mari nitiro ubauba. Nitiro aramio merebusere simara duriomoro ato orowomidiro-ri pua, mo ro Isiraere duriomoro gabogabo neito anama-ihoduti-ri.
GEN 49:8 Iuda oro naminiramio ro masiro amadimo-owouburiotiti-ri, oro aboto neio amadimi-iroboreautiti-ri. Oro nasa rubi serawo namadimi-iworohutiti-ri oro aboto, oro ro wagoha to ama-itutiti-ri.
GEN 49:9 Oro serawo tumu na sosoro ie, oro ometa koroho ato oro tumu na kopia ato aise kouho ie, kamidimai ato tama ra dao ra iato kimasiti ie. Ata ro koriomai modobo pua.
GEN 49:10 Oro aboudo amia urubia eputa rubi to neio ro ama-irowomidirotiti-ri, womu tato morobise eputa dubu nama-omi-ri. Imese sirio urubia erere owera to namadimi-iarotiti-ri nou ubi tanaro amadimi-isioidirotiti-ri.
GEN 49:11 Iuda, oro aramio merebusere duriomoro ato kiho ota iopu sirio amadimi-isuwodutiti-ri, neio ro nakara se modobo pua kiho aboto, ibose kiwoubua namabu atu se neio mutu amadimi-ihotiti-ri. Tuba sosoro obo imese sirio ia ie oro aramio merebusere nakara se kidio modobo pua, ina urubia obotama neido kiwiouti modobo ie. Neio tuba sosoro obo amadimi-idiotiti-ri womu tato kiamidimawado, ina ibose burumakau nono isi amadimi-idiotiti-ri womu tato neio kiamidimawado.
GEN 49:13 Seburuni oro aramio merebusere buru oromo bara ato ama-irowomidirotiti-ri womu tato Sidoni sabowa kowasomai. Iedi buru oromo bara nato urubia ro sawa pe sirio ibi to amadimi-iairiodirotiti-ri.
GEN 49:14 Isaka oro pupuwo doniki sosoro ie. Oro aramio merebusere mibo nakomu amadimi-iworohutiti-ri. Beda moro mea kowea ra neio sebesebe nato aise keremasebidiro ie. Ina ioudo iato kerebua ie mibo nakomu mutu kare rubi sosoro amadimi-iworohutiti-ri.
GEN 49:16 Dani, oro aramio merebusere ro urubia korowomidiro muro mea mino to neio ro amadimi-imotuputititi-ri.
GEN 49:17 Oro gabo bara ato serawo bagawe sosoro ama-orobutiti-ri. Urubia dubu hosi to kou ato, oro ro hosi obo nupu ato kagegeai ato, urubia dubu huru to karakukua ie.
GEN 49:18 Iawe mo ubi ie mo oro ro ubauba aboudo kowatateai.
GEN 49:19 Gadi oro aramio merebusere boso rubi ro kowaroho duwoduwo ato amadimi-imataumotiti-ri, kaupoti neio oro urubia ro amadimi-ibodoidirotiti-ri.
GEN 49:20 Asere oro aramio merebusere neio duriomoro ato meamea ohona amadimi-isuwodutiti-ri, eputa rubi edi ohona ro na-ihotiti-dumo iato ama-iamotiti-ri.
GEN 49:21 Napatari oro orobo dia sosoro ie, tumu ato mea mino to ama-irarioidirotiti-ri, meamea sosoro dia kainakaina nou ama-irotutiti-ri.
GEN 49:22 Iosepa oro ota sere sosoro na-wotoi obo sosu abato kiho ota iopu sirio mutu.
GEN 49:23 Urubia ro oro serawo ri iona gari to amadimo-obotiti-ri.
GEN 49:24 Oro Godi ro ama-omiotiti-ri pupuwo, ina nou ri urubia ama-imotoburiotiti-ri iona gari mea se ama-irobidirotiti-ri neio nato ama-ibotiti-ri. Oro pupuwo ia Godi rudo. Nou mo ro nemowabutiti, nou mo pupuwo, nou urubia mea se imototoititi, Isiraere urubia iwasioutiti ubauba aboudo, oro nou ro ama-owarebidirotiti-ri ibo oro daroho amadi-ememeiriotiti-ri, obo sosu amadi-emowosuwodutiti-ri goto rudo, oro orobo merebusere sirio amadi-omiotiti-ri, ibose oro kiwoubua namabu sarupo kainakaina sirio amadimi-irotuti-ri.
GEN 49:26 Ibose oro aramio merebusere idaibo sosoro ama-irowomidirotiti-ri. Godi ro podo gebarigebari korosa ta-giwai, kaupoti mo edi korosa ro na-niaiwai auna ia ie, tagara podo ta-irohodorai-ro. Nedi korosa ro ba-miamo Iosepa abato, naramio keba dubu to nou ro ararasoro.
GEN 49:27 Beniamini oro tumu soka sosoro ie, kowaroho ato ohona binio to kiosora ie nou kiho ie, kiaumotowado ie, sirio adimo ato beda tumu na kiohi ra merebusere nou kimio ie.’
GEN 49:28 Isiraere 12 gu sapuwo to Iakobo ro idaibo sosoro iana owera nou gimowauti, dubu mere gabogabo korosa iato gimio neio simara modobo ato.
GEN 49:29 Isiraere ro iato gimowapotai-ibi neio ibo, ‘Nio kimeserai aupise ie mo ro. Mo nio ro ito ba-dowameai-rimo Keineni duriomoro to, goto masiro Makapera bobo goro iato taidiro, mo pamo durupi iato ba-dedea-rimo. Makapera towamo iato, Mamere sabowa ato saiki beda sapuwo rido idiawadotiti-die. Iedi bobo goro ro pari mutu atu se Eporoni Hiti gu dubu e keba se nou aboudo gimidai Aberaham ro mani to. Aberaham ra Sera ra iato gibiria-marimo, ibose Aisaki ra Rebeka ra neitiro iato gibiria-marimo. Mo orobo Ria ibose ta-nibiria iedi bobo goro ro neito.’
GEN 49:33 Iedi owera ro karo na-goporeai nou aise gutuwa. Tuturu to pua nou giropu gororo na-gutura-rimo iato aise gaimai. Taie.
GEN 50:1 Iakobo na-garaburai Iosepa nou auna nirimagare goi nou aboto. Nou ro iato aise gohiai idobi imese gemerete, ibose pamo ato iato gosome.
GEN 50:2 Taie Iosepa iato gutura pamo woko umoro urubia aboto, nou durupi neio ro mea mino to osioidiro-ri, mea meresini emaromori. Taie iedi umoro urubia ro neio ro Iakobo edi pamo durupi ro mea mino to goworohuti-rimo, modobo pua nou durupi hoho ro korobai daro kepuse aboto. Neio ro katahiti obotama to mea mino to taie iedi umoro urubia ro neio simara muro to gosioidiro-rimo ina neio ro edi durupi ro 40 saiki neito gemododiai-rimo, modobo pua nou kepuse aboto. Isipi urubia neio idaibo sosoro tanaro to iworohutiti-mo neio pamo urubia, 40 saiki nou durupi neito kemododia ie mea mino to. Taie Isipi urubia Iakobo pape na-irowomidirotiti 70 saiki neito wirowomidirotiti.
GEN 50:4 Taie iedi pape ro na-goroporeai Iosepa ro nato gutura eputa dubu iedi gabamani urubia ro neio aboto. Nou ro ibo, ‘Nio modobo buro ra mo owera kemowou eputa dubu aboto?
GEN 50:5 Mo abera dubu karaburai aupise na-gowamo-ro nou ata owera ta-gutura-ro mo aboto, ina mo ro morobise owera ta-nutura ibo mo ro anama-owou-ri, mo abera dubu nou beda bobo goro gemododiai Keineni duriomoro ato iato nama-edea-ri. Eputa dubu ba-demowapotai-mo ibo “Mo kadodorai modobo ie, abera dubu pamo durupi nama-owou-ri ito iato nama-edea-ri, ina anamadi-orowameai-ri neito.”’
GEN 50:6 Taie eputa dubu ro na-girorowai edi owera ro nou ro a-gutura-ro ibo, ‘Nou beda morobise owera garo abera aboto modobo ie aise kisioidiro. Ba-mowou abera dubu pamo ba-medea iato bobo goro to.’
GEN 50:7 Taie Iosepa iedi owera na-girorowai nou iato geremododiai, iato abera dubu durupi imese gowou. Sirio ia ro gou-rimo nou mutu imese aise garaubai, eputa dubu iedi gabamani urubia ro neio ta-garadabuai-rimo, Isipi awawo urubia sabowa edi urubia ro giauri-rimo neio ibose ta-garadabuai-rimo, Iakobo pamo durupi ibo gowaboi-rimo Keineni duriomoro to.
GEN 50:8 Ibose Iosepa edi naramio ro neio ta-garadabuai-rimo, etio ro irowomidirotiti Iosepa mutu ibose etio ro irowomidirotiti nou abera ra naramio ra neio mutu Goseni ato iedio urubia sirio ro imese aise garaubai neio mutu atu se gou-rimo. Goseni ato merebusere kainakaina kiwoubua namabu neio kawakawa gimeserai-rimo.
GEN 50:9 Arua rubi neio Iosepa mutu edina urubia ro na-gou-rimo neio gabo ato koroho namabu neito gou-rimo, arua urubia neio hosi to gou-rimo
GEN 50:10 taie Keineni duriomoro to na-gorowateai-rimo, ata moro ta-ararasoro Atadi Iodeni oromo bara ato owamo, woiti takamai edina moro ato na-iamutiti-dumo neito gorowateai-rimo. Neito na-gorowateai-rimo taie Iakobo pamo durupi neio ro aise gedea-rimo iato gemerete-rimo. Iosepa pape 7 saiki to gomidiro iato.
GEN 50:11 Ina Keineni urubia ro na-giwia-rimo edi tanaro na-gisioidiro-rimo Atadi ato neio ro ibo, ‘Nedi Isipi urubia ro neio ro pape auna ia se emaragoidirotiti-dumo.’ Ina edi moro ro neio ro nou ri giditi-rimo Eiboro Misiraim, ibo owamo Hiburu owera to ‘Isipi urubia pape’.
GEN 50:12 Ina Iakobo ro beda owera garo keba se nou pamo durupi sapuwo to nou dubu mere sirio aise gosioidiro-rumo. Taie neio ro nou durupi na-gowou-rimo imese gibiria-rimo Makapera bobo goro to Mamere abato na-owamo. Iedi bobo goro ro pari mutu Hiti gu dubu e Eporoni nou aboudo keba ia se Aberaham ro gimidai mani to.
GEN 50:14 Taie Iosepa nou abera na-gibiria mea mino to, iedi tanaro ro imese na-goroporeai-rimo Iosepa etio mutu gou-rimo nou naramio arua rubi nou mutu na-gou-rimo ina neio ibose atu se imese gorowameai-rimo Isipi duriomoro to. Taie.
GEN 50:15 Iakobo na-garaburai nou wapo gabo ato iato Iosepa edi naramio ro neio nakara se nato geremowauti-rimo. Neio ro ibo, ‘Etu umoro ra Iosepa nou serawo towamo nimo aboto, mabu nou aboto nimo ro ubauba ia tanaro ta-nisioidirotiti-mo. Etu mutu umoro ra nou wisa ubauba to kowameai nimo aboto.’
GEN 50:16 Taie neio owera iato gemeiriai-rimo Iosepa aboto ibo, ‘Oro abera ro nimo ta-nimowapotai nedi owera ro nou ido garaburai owera ibo ie,
GEN 50:17 “Nio ro ubauba ia tanaro ta-gisioidiro-rimo nou aboto. Nio ro Iosepa ba-demowapotai-mo nou ro woki imimati ri.” Ina abora oro aboto buro a-norowaro-dumo nimo beda ubauba tanaro nisioidiro-rimo oro ro nimo woki ba-dimimati-ro. Oro edi abera ro nedio urio ro na-emowabutiti ibose nimo nou ubi tanaro ti-nisioidirotiti-dumo.’ Nedi owera ro Iosepa ro na-gimidai nou auna idobi gedea.
GEN 50:18 Iosepa naramio iato gou-rimo nou aboto neio iato giroborea-rimo nou sosoro gabo ato, owera iato garo-rimo ibo, ‘Nimo oro sowake urubia to namadima-ararasoro-ri.’
GEN 50:19 Kaupoti Iosepa ro iato gimowameai, ‘Nio tere na ie! Mo Godi sosoro omidiro pua.
GEN 50:20 Nio ubi ta-giamo mo ubauba owai ri, kaupoti Godi ro gewesegeruti edio tanaro ro meana to, nou ro gedea, nou ro nou mabu ato gosioidiro nedi tanaro ro urubia sirio nou ro sogoi ri korowaburo aboudo iwameai rie keremiro to, taie torowomidiro edi urubia sirio ro abora.
GEN 50:21 Nio tere na ie, dosiomai-rimo mo aboto. Nio merebusere mutu mea mino to anama-iworohuti-ri.’ Nou ro beda owera to gimowauti neio kamade aise goi-rimo. Taie.
GEN 50:22 Iosepa imese imidirotiti Isipi duriomoro ato naramio mutu womu tato nou 110 kisimisi ro na-gorobai.
GEN 50:23 Nou na-imidirotiti Isipi duriomoro ato, nou mere Eparaimi merebusere ta-girasomai ina Eparaimi edi merebusere ro neio ro merebusere ta-girasomai-rimo. Iosepa mere Manase nou ro mere ta-garasomai masiro Makiri. Iosepa ro Makiri edi merebusere ro na-girasomai nou ro aise giahuruworo.
GEN 50:24 Iato Iosepa naramio aboto owera iato gemeiriai neio ou-ri nou aboto. Neio na-gou-rimo nou ro iato gimowapotai, ‘Nio mo ro kimeserai aboto aupise ie. Nio aramio merebusere mutu Godi ro mea mino to ama-iaurititi-ri. Nou ro nio aramio merebusere ama-iwosuruwo-ri nedi duriomoro ro neido, ito ama-iwameai-ri Godi ro beda duriomoro gemapoi Aberaham Aisaki Iakobo neibi aboto. Mo sosoro gabo ato morobise owera daro-rimo! Isiraere urubia Isipi duriomoro namadime-emeserai-ri mo soro ba-dimidai-mo Isipi duriomoro rido ba-diwameai-mo ito!’ Ina neio ro ibo, ‘Nimo ro oro edi soro ro anamadimi-iwameai-ri ito.’
GEN 50:26 Taie Iosepa 110 kisimisi to wimidirotiti nou iato aise garaburai. Taie pamo woko umoro urubia neio ro nou pamo durupi mea mino to na-gemododiai-rimo, meresini to kemaromo obotama to na-getebuti-rimo taie imese gibiria-rimo pamo durupi bokose goro to. Iedi tanaro sirio ro iato gororosioidiro-rimo Isipi ato. Taie. Keba keba tau ato tanaro patu beda sosoro to gororosioidiro-rimo nou totomu e. Taie.
RUT 1:1 Isiraere urubia ata kiauri dubu ro na-iaurititi, ata dubu masiro Erimereki nou Beterehema sabowa ato wimidirotiti nou orobo mere teibo mutu. Iedi tau ro nato auna sogoi tau ro gereredea, ina noudo ie neibi ro nou ri gemeserai-birimo edi Eparata duriomoro ro, Iuda duriomoro ato na-owamo. Nou, orobo Naomi, mere teibo Maroni ra Kirioni ra neibi ro edi duriomoro ro aise gemeserai-birimo imese giabu-birimo ata daimodaimo duriomoro to masiro Moabi, neito goi-birimo karaho. Taie tuturu tau to iato aise wimidirotiti-bimo.
RUT 1:3 Ina iato Erimereki aise garaburai Moabi duriomoro ato. Nou orobo garamu mere teibo mutu neibi se gimeserai-biro.
RUT 1:4 Neibi ibo wimidirotiti-bimo, mere teibo Moabi orobo teibo iato aise giedea-marido. Kirioni ro a-gedea Opa, Maroni ro gedea Ruti. Neibi nakara se iato imidirotiti-bimo tuturu tau to.
RUT 1:5 Ina iedi mere teibo ro iato aise gorowaburai-rido, Naomi nakara ia se geremeserai, mere teibo tato, uramu tato ibo wimidirotiti.
RUT 1:6 Ina ata owera nou ro iato girorowai ibo Isiraere urubia neio abora ohona modobo ie, tiho-dumo, sogoi tau ta-goroporeai. Iedi meana ro Godi ro gaiwai neio aboto. Naomi ro na-girorowai, nou eterera garamu teibo mutu neibi namabu keremododiai,
RUT 1:7 taie imese gaimai-birimo simara sabowa to, Iuda duriomoro ato na-owamo, edi koroho gabo ro neibi ro nou gemodobowa-birimo neido gabu-birimo ito.
RUT 1:8 Neibi neido na-gabu-birimo ipi ato, Naomi ro eterera teibo iato gimowapotai-ma, ‘Nitiro mo se nobodoidiro-do, simara sabowa to dorowameai-do. Nitiro beda kiwarebai tanaro wisioidirotiti-do mo aboto, mo mere teibo edi tau ato na-gomidiro-rido, nitiro Godi ro mea wisa ba-mimowameai-ma.
RUT 1:9 Ina nitiro mea se komidiro aboto Godi ro orio uramu teibo ba-mimowea-ma.’ Taie eterera teibo iato giohiai-ma, idobi imese geremerete-birimo.
RUT 1:10 Neitiro iato gutura-rido ibo, ‘Marasio neitiro anamadi-iabu-ri oro sabowa to.’
RUT 1:11 Ina Naomi ro ibo neitiro aboto, ‘E e, nitiro mo mutu ou-ri pua. Mo abere ie, mo ro modobo pua mere teibo ina kiroto-ma, nitiro kiedea-ma aboto.
RUT 1:12 Nodi duwo ro mo uramu ro ma-medea-ro ina niro kowea ato, nato nama-iroto-mari mo ro kiwoubua-ma tuturu e,
RUT 1:13 nitiro modobo pua keremotoi tuturu tau to. Komidiro keremiro mo abato ubauba ia se iamo, iedi tanaro ro Godi ro gosioidiro-die mo aboto.’
RUT 1:14 Neibi ina idobi iato geremerete-birimo. Opa daramuabere mutu na-gororohiai-rido, iawo kutura, taie nou imese gorowameai simara sabowa to. Kaupoti Ruti arahua pua daramuabere aboudo, koko se girarebidiro.
RUT 1:15 Taie Naomi na-gerewesegerai Ruti aboto nou ro ibo, ‘Oro boinana orobo torowameai simara sabowa to, nou simara orora imowameai. Oro ibose ba-dorowameai!’
RUT 1:16 Ina Ruti ro ibo, ‘Oro ro nemediawado mo orowameai ri. Oro beda moro to kou ra, mo ibose to kou e. Oro beda moro ato komidiro ra, mo ibose to komidiro ie. Oro edi urubia ro, mo urubia ie. Oro edi na emowabutititi, mo ro ibose to nou anama-emowabutititi-ri.
RUT 1:17 Oro karaburai moro, mo karaburai moro ie. Oro bobo kemoba moro, mo iato ibose to anamadime-emoba-ri. Neitiro ata ro nama-ihodowa-mari, Godi ro ba-maiwai-ro ubauba wisa mo aboto.’ Nou idaibo sosoro korowameai gabo rido imese ta-geremowotouti.
RUT 1:18 Naomi umoro na-goi Ruti ubi tato ie korowameai, nou ro ina emediawado pua nou orowameai ri.
RUT 1:19 Neitiro atu se imese gou-rido Beterehema sabowa to. Neitiro ito na-gorowateai-rido, urubia sirio ro na-girowai-rimo ibo Naomi ta-wou-ro, neio kamade mutu iato giaiauti-rimo. Mamio ro ibo, ‘Morobise Naomi ra io?’
RUT 1:20 Naomi ro ibo, ‘Mo Naomi to asoro ate, mo Mara to dasoro-rimo, mabu mo kamade ro owati pua mo komidiro keremiro mibo ia ie, Godi ro ubauba ta-nemowai-ro.
RUT 1:21 Mo neido modobo ato naimai keba se, ina abora mo Godi ro nakara se nowameai-die neito. Mo Naomi to nasoro-rimo, imese pupuwo ia Godi ro mo komidiro keremiro ubauba ta-nemowai-ro.’
RUT 1:22 Neitiro na-gorowateai-rido urubia edi tau ro nato bari ohona gidabuti-rimo.
RUT 2:1 Ata saiki Ruti ro ibo Naomi aboto, ‘Mo anama-odori-ri pari to, bari ohona urubia ro na-imesere-dumo nou imade rie. Etu umoro ra ata dubu ata nirimagare aise koi ie mo aboto, nou pari rido iwoiriamuti rie.’ Naomi ro ibo, ‘Io buro, ba-dodori.’ Ruti dorogora se godori, nou ata umoro tato ie nou etu pari to godori. Nou ro iato gidabuti woko urubia ro na-gimesere-rimo. Ata auna dubu e Beterehema ato na-gomidiro nou masiro Boasi, nou pari ie. Naomi uramu gu dubu e.
RUT 2:4 Boasi pari to na-gorowateai-ro nou ro ibo woko urubia aboto, ‘Nio modobo ra? Nio Godi ro ba-miauri!’ ‘Io, nimo modobo ie, oro ibose Godi ro korosa ba-mowai.’
RUT 2:5 Ina Boasi ro ibo woko kiauri dubu aboto, ‘Io beda besere ra?’
RUT 2:6 Nou ro iato gemowameai, ‘Naomi mutu edi besere ro na-gabu-die Moabi duriomoro rido nou e io.
RUT 2:7 Nou ta-worowapotai-ro mo aboto, “Modobo ra mo nio saro rido kiwoiriamuti bari ohona?” Nou auna woko osioidiro-die mapagea ato egea mere se ta-womi-ro.’
RUT 2:8 Taie Boasi owera aro ri na-gou Ruti aboto, nou ro ibo, ‘Oro nato ba-disioidiro edi mamio ro neio saro rido.
RUT 2:9 Neio ata pari to namadimo-ou-ri, oro neio saro rido ba-dorobodoidiro. Mo woko urubia ro oro takamai owasomai-ri pua, oro aboto neio ro ata owera ata aro-ri pua. Obo nou e, neido ba-didio.’
RUT 2:10 Ruti auna dubu sosoro gabo ato na-giroborea, nou ro ibo, ‘Eso oro edi nirimagare owera ro na-waro-die mo aboto, mo karaho orobo ie.’
RUT 2:11 Taie Boasi ro ibo, ‘Mo umoro ta-noi ibo oro urubia ta-gimeserai, oro neito na-gabu-die Godi edi asesepu maumo ro oro nato ama-omidiro-ri. Mo umoro ie oro ro nirimagare tanaro ta-isioidirotiti oro daramuabere aboto. Iawe ro mea wisa momuo se ba-maiwai oro aboto.’
RUT 2:13 Nou ro ibo, ‘Oro ro mea kiwarebai owera aro-die. Mo mibo egea mere se oro ro ta-nemowagare, mo dorogora se orobo ie.’
RUT 2:14 Taie saiki turi na-gorobai Boasi woko urubia iho moro to iato gou-rimo, ina Boasi ro ibo Ruti aboto, ‘Oro dou-ro, daradabuai-ro nimo mutu iho ri.’ Taie Ruti neio abato imese gomi. Ina Boasi ro ibo, ‘Dokou nou e, basiau to ba-dodobi.’
RUT 2:15 Taie amia ohona Boasi ro iato gomia nou ihona, nou niro modobo na-goi amia aise giedea. Ina adimo to Ruti imese gorowameai woko aboto.
RUT 2:16 Boasi ro ibo woko urubia aboto, ‘Bari kitahiti popo abato nou ro nama-imede-ri, nio ro emowabeouti ate! Amia ba-demoriouti-mo, nou odiobuti ate, nou ro nou ama-imede-ri.’
RUT 2:17 Iato Ruti ro na-gimade neio aboudo edi na giretuti nou ro iato gitiamuti, netewa teibo baiko teibo nou giodiai-ma,
RUT 2:18 taie imese giwidiai-ma nou daramuabere aboto, amia ohona Boasi ro na-gomia nou mutu.
RUT 2:19 Nou ro imese giaiwai, taie daramuabere ro ibo, ‘O nedi ohona sirio ro oro ro boido iwai-die, etu aboudo imidai-die? Oro beda dubu ro owarebai-die, Iawe ro korosa ba-momia!’ Ina eterera ro ibo gemowameai, ‘O ata dubu nou masiro Boasi, nou pari rido niwoiriamuti-die.’
RUT 2:20 Daramuabere ro iato gutura, ‘Nou korosa ba-mowai Iawe ro, mabu nou beda nirimagare tanaro na-nimesioidiro-ma neitiro mere ra uramu ra mutu. Iedi dubu ro mo uramu gu dubu e.’
RUT 2:21 Eterera ro ibo, ‘Ibose mo nou ro ta-utura-ro orowame ri wapo rido iwoiriamuti ri, womu tato bari kiwoiriamuti kiporeai.’
RUT 2:22 Daramuabere ubi aise goi ina nou ro ibo, ‘Ba-diwoiriamutiti, oro nou ro beda sosoro emowapotai-die nou se ba-disioidiro. Modobo pua oro ubauba kowea ata dubu pari rido kiwoiriamuti ato.’
RUT 2:23 Ruti daramuabere mutu na-imidirotiti, nou ioudo odowadotiti-ro pari to sirio saiki, nou ro bari ohona na-iwoiriamutiti womu tato ti-giporeai-rimo kiwoiriamuti. Ina ibose woiti ohona na-iwoiriamutiti womu tato ti-giporeai-rimo kiwoiriamuti.
RUT 3:1 Ina ata saiki daramuabere ro nou iato gemowapotai, ‘Oro mo mutu komidiro modobo pua nedi tau ro nato, oro modobo ie simara moto ato komidiro, oro simara uramu ro kiauri ie mea mino to.
RUT 3:2 Nedi tanaro ro ba-dosioidiro abora duwo. Oro ba-dou bari ohona kisioidiro moro to, Boasi iato ama-owea-ri, oro keba se durupi ba-deremododiai. Ina piro se ba-dodori nou norou kutua moro ba-deibimai. Taie nou norou nama-utua-ri oro nato ba-dabu obotama sairo rido ba-demowatateai, nou edi sairo pepedi ro oro nato ba-dutua. Nou nimo karima boinana ie. Oro nou ro nama-owea-ri nou owera se ba-dirowidiro.’
RUT 3:5 Eterera ro ibo, ‘Anama-isioidiro-ri oro ro beda sosoro owera to aro-die.’
RUT 3:6 Taie Ruti iato gaimai Boasi aboto nou a-gou bari ohona kisioidiro moro to, goto didiri ato na-owamo.
RUT 3:7 Nou neido na-gou, nou ro Boasi se gowea. Nou ohona kiho ro na-gamidimai, kamade mutu obotama to karatimai, norou aise gutuwa, bari soirio abato. Edi tau ro nato nou norou gorobu, Ruti neido na-gou nou ro obotama aise gemowatateai sairo aboudo. Taie nou sairo pepedi ato aise gutua iato imese gorobu.
RUT 3:8 Taie duwo turi Boasi na-geribuwa-ro nou a-giwagogorai, durupi musuga a-gotobowa-rimo.
RUT 3:9 Nou ro ibo, ‘Oro etu ra?’ Ina Ruti ro ibo, ‘Mo Ruti buro ie. Oro mo uramu karima boinana ie, mo oro ro ba-dapopo-ro, ina mea mino to ba-diauri-ro.’
RUT 3:10 Boasi ro ibo, ‘Oro Iawe ro korosa ba-momia. Oro mea tanaro ta-wisioidirotiti Erimereki urubia aboto. Abora oro ubi tato ie ata sabowa osio ata ro kedea, oro auna ia nirimagare owawea-die nimo Erimereki urubia aboto.
RUT 3:11 Oro kimaragoidiro siriosirio na ie, oro urubia ro morobise orobo to asoro-dumo. Oro ubi tanaro mo ro anama-isioidiro-ri
RUT 3:12 kaupoti dodio nou e, ata dubu tomidiro oro uramu karima boinana ie, etu umoro ra oro nou ro ama-edea-ri. Oro nou ro kedea tato, ina oro mo ro anama-edea-ri. Mo kowaroho anama-ou-ri iedi dubu ro nou aboto. Oro nou ro kapopo tato, goto kere mutu, ina oro mo ro anamadi-apopo-ri. Iawe idaibo tau ato na-omidiro, mo ro nou anama-isioidiro-ri. Taie ba-dorobu womu tato saiki bani namadi-iwotowa-ri.’
RUT 3:14 Saiki bani na-giedea-ro Ruti ioudo na-geribua-ro
RUT 3:15 Boasi ro ibo, ‘Eputa obotama debedai-ro, goto ato dosowa.’ Iato nou ro aise gosioidiro. Bari ohona Boasi ro obotama to iato gemawiriti. Nou ro gemowoubua, Ruti ro imese giwidiai daramuabere aboto.
RUT 3:16 Ruti na-gorowateai, daramuabere ro ibo, ‘Tanaro beda sosoro ororosioidiro-dumo?’ Ina nou ro ibo gemowameai, ‘Mo ta-nou bari ohona kisioidiro moro to, Boasi iato nowea, ina nou ro utura-die ibo, “Oro uramu karima boinana iedi dubu ro nou ro kedea tato, oro mo ro anama-edea-ri.”
RUT 3:17 Bari ohona nou ro nimia-madie neitiro. Mabu nou ro ibo, “Oro modobo pua korowameai kawa korowameai daramuabere aboto.”’
RUT 3:18 Naomi ro ibo, ‘Mona ia mo besere, oro kimaragoidiro tato se, oro ba-deremasebidiro, iedi dubu ro owera beda sosoro ro aro-die, idaibo sosoro tanaro abora nou ro ama-isioidiro-ri.’
RUT 4:1 Boasi na-godoro-ro sabowa to, nou mana moto ato aise gomi, Erimereki edi karima boinana ro ioudo gemasebidiro-ro. Taie, iedi dubu ro na-gou-ro Boasi ro ibo, ‘Abona dubu oro neito ma-dou-ro.’
RUT 4:2 Taie nou neido na-gou, nou aise gomi. Boasi ro sabowa kiauri urubia iato gidabuti-ro neitiro owera gare imedea-mari.
RUT 4:3 Nou ro ibo, ‘Oro Erimereki karima boinana ie. Nou orobo garamu Naomi ta-gorowameai-die Moabi duriomoro rido, abora tomidiro nato.
RUT 4:4 Erimereki edi sopu ro Naomi aboudo oro ro ba-diapopo-ro nedi urubia ro neio sosoro gabo ato. Oro nama-ereseiai-ri mo ba-demowapotai-ro, ina mo ro anama-iapopo-ri, mabu mo ata karima boinana nou se ie.’ Nou ro ibo, ‘Mo ro anama-iapopo-ri.’
RUT 4:5 Boasi ro ibo, ‘Oro ro sopu namadi-iapopo-ri, ibose edi Moabi duriomoro orobo garamu ro oro ro ba-dedea, ina edi mere ro nama-arasomai-ri oro mere to ararasoro-ri pua, iedi karaburai dubu ro nou mere to ama-ararasoro-ri, iedi goto kere ro nou ro ama-irahidimai-ri.’ Karima boinana ro ibo, ‘Mo ro modobo pua kiapopo.
RUT 4:6 Ina modobo pua iedi mere ro mo ro nama-arasomai-ri, nou ro mo simara goto kere namabu mutu kirahidimai. Oro ata nou se ie nou karima boinana ie, oro ro ba-diapopo-ro!’
RUT 4:7 Iedi dubu ro tamaka iato gaubai, taie imese gaiwai Boasi aboto. Urubia ro ta-giauri-rimo ibo ie, tamaka na-waubai urubia ro na-iauri-dumo, iedi sopu ro imese kapopo ie ina owameai-ri pua, sabi ie. Isiraere urubia keba se idaibo tanaro isioidirotiti-mo, namabu kimade idaibo tanaro neito ioputiti-mo.
RUT 4:9 Boasi ro ibo urubia sirio aboto, ‘Nio umoro ta-woi-mo, ta-irowidiro-mo abora iedi goto kere ro, imese namabu mutu, mo ro anama-iapopo-ri,
RUT 4:10 ina edi Moabi orobo garamu ro mo ro anama-edea-ri. Mo ro edi mere ro nama-arasomai-ri Maroni bobo nou ro ama-orobai-ri goto kere mutu, imese nou ro ama-irahidimai-ri. Ina Erimereki, Kirioni, Maroni neibi masiro kimaragoidiro sapuwo to iedi goto kere ro mo ro imese anama-iapopo-ri.’
RUT 4:11 Beda urubia ro gorowotoi sabowa kiauri urubia mutu, neio ro ibo Boasi aboto, ‘Ria ra Rasere ra neitiro merebusere sirio beda sosoro girotuti-rido Isiraere urubia sipu ioudo garatamuai, iedi orobo ro nama-omidiro-ri oro mutu neitiro sosoro Iawe ro ba-mowai. Oro auna ia dubu to ama-ararasoro-ri Eparata ato, auna masiro ama-orobidiro-ri Beterehema sabowa ato.
RUT 4:12 Iuda ro ta-garasomai Tama ato nimo nasa Peresi. Ruti mere kirotuti gabo Iawe ro ba-memodobura-ro. Iato oro merebusere sirio nama-irasomai-ri nou ato, pupuwo ba-moi-mo, Peresi aramio merebusere neio sosoro.’
RUT 4:13 Taie iato Boasi ro Ruti aise gedea, neitiro imese gou-rido Boasi edi moto ro neito iato imese imidirotiti-do. Iato ibo wimidirotiti-do, Ruti niro ti-gowea, iato dubu mere goroto. Iedi mere ro Godi ro gaiwai-ro neitiro aboto.
RUT 4:14 Taie sabowa mamio iato gutura-rimo Naomi aboto, ‘Iawe ba-demowabutiti, oro aramu kainai nou ro omia-die. Nedi mere kainai ro saiki ata auna dubu to nou ro ama-ararasoro-ri Isiraere duriomoro ato.
RUT 4:15 Oro komidiro keremiro nou ro meana to ama-iwawoidiro-ri. Oro nou ro ama-iauri-ri oro abere ia nama-oi-ri, oro nou ro ama-oworohuti-ri. Ruti ro meamea tanaro ta-isioidirotiti oro aboto, idaibo sosoro 7 osio ro kisioidiro modobo pua oro aboto, kaupoti Ruti ro meamea kiwarebai tanaro ta-isioidirotiti oro aboto. Oro aramu kainai ta-emowahau.’
RUT 4:16 Naomi ro nou aramu kainai aise gorobai-ro iato imese owoubuatiti.
RUT 4:17 Ina sabowa mamio ro ibo Naomi aboto, ‘Nedi aramu kainai ro oro do ie, oro gemowahau Ruti ro.’ Taie neio ro masiro imese gemiditi-rimo edi mere kainai ro Obedi to, ina Obedi ro Iesi garasomai, ina Iesi ro Deibidi garasomai.
RUT 4:18 Urubia sipu Peresi aboudo gosuruwo-rimo. Peresi ro Hesoroni garasomai.
RUT 4:19 Hesoroni ro Rama garasomai. Rama ro Aminadabi garasomai.
RUT 4:20 Aminadabi ro Nasoni garasomai. Nasoni ro Saromoni garasomai.
RUT 4:21 Saromoni ro Boasi garasomai. Boasi ro Obedi garasomai.
RUT 4:22 Obedi ro Iesi garasomai. Ina Iesi ro Deibidi garasomai, nou ro gomidiro auna ia eputa dubu to Isiraere duriomoro ato.
JON 1:1 Ata dubu masiro Iona Amitai, Isiraere duriomoro ato gomidiro. Iawe ro ibo,
JON 1:2 ‘Oro ito ba‑dedei auna sabowa to masiro Niniba. Neio ba‑dimowapotai ibo mo ro wisa anama‑aiwai‑ri neio ubauba tanaro sapuwo to. Urubia iato ubauba ia se orowomidiro‑die, ubauba tanaro auna ia se isioidirotiti‑dumo.’
JON 1:3 Iona ro na‑girorowai edi owera ro, nou ubi tato aise goi, nou imese godau ata moro to, ito edei pua. Nou buru oromo to na‑gohau sawa pe iato ta‑gorobu Iopa sabowa ato. Taie pe wisa na‑gaiwai, sawa pe edi dubu ro na‑giauri nou aboto nou ro ibo, ‘Modobo ie, ba‑dorora‑ro.’ Taie imese godau‑ro muso duriomoro to, masiro Tarasisi, Iawe aboudo odau rie.
JON 1:4 Neio na‑giabu‑rimo ipi ato, auna surama Iawe ro nato gemeiriai‑ro. Taie edi urubia ro pe ato na‑gorowomidiro tere ro girobai, neio iato a‑geremasibai‑rimo ‘Nimo anama‑iroruwo‑ri!’ Taie neio simara orora iato giroru‑rimo, ‘Nimo diwarebai‑rimo! Modobo pua nimo bukopu ro kimarumo! Nimo diwarebai‑rimo!’ Neio umoro pua Iona norou torobu pe goro ato. Iato beda nakomu ro giamo aise gihere‑rimo pe toutou owai ri, kaupoti modobo pua, surama imese pupuwo ia se gou‑ro, Iona isana norou ibo gorobu.
JON 1:6 Taie pe eputa dubu nou imese godoro, Iona nou ro iato gamutia. Nou ro ibo, ‘Oro deribua‑ro! Oro etou ri orobu norou? Oro simara orora dararatoro nimo iwarebai ri! Etu umoro ra nimo korowaburai moro rido nou ro nirimagare anamadi‑imowai‑ri.’
JON 1:7 Ina urubia ro ibo, ‘Nou boido ra mabu? Etona mabu ato ra nedi surama ro auna se na‑ihuduti‑die?’ Taie neio ota iopu iato geremewesere‑rimo, Iona masiro se gapimaidiro‑ro ohu ato.
JON 1:8 Neio ro ibo, ‘Oro nou se ie nimo ubauba oro ro niwai, mibo oro ro nimia‑die! Oro beda dubu ra? Oro beda woko dubu ra?’
JON 1:9 Ina Iona ro ibo, ‘Mo Hiburu dubu e. Mo Iawe ohu ato na‑omidiro nou ia se nemowabutiti. Duriomoro oromo nou ro gisioidiro. Nou aboudo nodau‑die.’ Neio iedi owera ro na‑girorowai‑rimo auna ia tere ro aise girobai. Taie neio ro ibo Iona aboto, ‘Oro ata ubauba tanaro osioidiro! Nimo aupise ie kimarumo, mabu mibo oro ro owou‑die nedi pe ro neito!
JON 1:11 Ba‑dimowapotai‑ro surama ra bukopu ra nimo ro beda tanaro to namadimi‑iadibiai‑mari!’
JON 1:12 Ina Iona ro ibo, ‘Io mo nou se ie ubauba mo ro nosioidiro. Mo deherai‑rimo obo to! Ina surama ra bukopu ra nato amado‑oroporeai‑ri.’
JON 1:13 Neio ro eherai pua, aibi aise giabidiro‑rimo egea se giabidiro‑rimo modobo pua, surama auna ia se gihuduti‑ro, bukopu gesagesa aise gorowiti‑rimo pe to, modobo pua neio sopu to kiairio.
JON 1:14 Taie neio ro keba se Iawe aboto iato giaiauti‑rimo, ‘Nimo ro edi tanaro namadimo‑osioidiro‑ri, woki ba‑dimati‑ro, iedi ubauba ro namadimo‑osioidiro‑ri oro ia ubi ato ororosioidiro.’
JON 1:15 Taie Iona neio ro korobai, obo to aise gigirimaidiro‑rimo, imese gororuwo obo to, iato gasio aise gereredea.
JON 1:16 Neio ro na‑gowea‑rimo gasio na‑gereredea, auna ia se gimaragoidiro‑rimo Iawe aboto, nou abora tanaro ororosioidiro. Neio ro Iawe ohona iato gematowo‑rimo, ina nou sosoro gabo ato keremowotouti owera iato gutura-rimo.
JON 1:17 Iona na‑geherai‑rimo, Iawe ro nakere gebari nato gemeiriai‑ro, ina Iona nou ro aise gomogodia.
JON 2:1 Nakere niro goro ato na‑gomidiro, Iawe aboto Iona ro owera iato gutura ibo,
JON 2:2 ‘O Iawe, Mo oro ro ta‑neherai‑die obo maumo to, Mo imese nororuo‑die awawo podo mabu to, Obo maumo ia ato nomidiro, duwoduwo auna ia ie. Bukopu ro ta‑natarumawado-dumo, Mo morigiro ro ta‑nemaupotawado‑dumo, Mo nakara se nimaragoidiro ibo, “Oro aboudo imese ta‑naraseperai‑ro. Obo maumo dibura rido mo osuruwo‑ri pua.” Mo gabo tato ie kerereihai, kaupoti gabo oro ro nemowatateai‑die. Io Iawe, Mo ubauba ro ta‑norobai, Pamo karaburai aupise ie, Pamo aupise nowea, mo kimaragoidiro a‑niwameai‑die oro aboto, Iawe, oro a‑norumai mo owarebai ri, oro norumai, mo kodu oro ro tirowidiro‑die. Oro Tarena Moto ato na‑omidiro‑die ioudo oro ro mo edi kararatoro owera ro tirowidiro‑die. Oro ro nemowameai‑die, oro ro nowarebai‑die, Iawe, mo keremiro kaseperai aboudo oro ro nowameai‑die. Orora na‑irorutiti‑dumo, meana aboudo orowasiotiti‑dumo, Kaupoti oro ia anama‑emowabutiti‑ri. Oro Tarena Moto ina anama‑owea‑ri, karima ohona oro aboto anama‑ematowo‑ri, Oro aboto beda owera nama‑aro‑ri, mo ro idaibo sosoro anama‑isioidiro‑ri. Oro nou se ie nimo kiwame dubu. Nou se ie.’ Iona kararatoro owera ibo garo Iawe aboto, nakere niro goro ato na‑gomidiro.
JON 2:10 Taie netewa didi saiki peteibi na‑goroporeai‑birimo, Iawe ro nakere iato gemowapotai Iona omorowa ri, taie nakere ro nou aise gomorowa koriri to.
JON 3:1 Iawe ina nato gutura Iona aboto,
JON 3:2 ‘Oro ba‑dou Niniba to, mo kebase beda owera naro oro aboto, ba‑dimowauti ibo Niniba sabowa gebari anama‑opisiamuti‑ri.’
JON 3:3 Iona Godi owera gabo aise gosioidiro, nou imese gedei iedi sabowa gebari ro neito. Iedi sabowa ro auna ia sabowa ie, kagediai ato netewa didi saiki peteibi neito kagediawado ie.
JON 3:4 Taie nou edi kodoro na‑godoro nou ro umoro owera iato gehere, ‘40 saiki wapo gabo ato, nedi sabowa gebari ro Iawe ro ama‑opisiamuti‑ri.’
JON 3:5 Taie imese sirio urubia ro na‑girorowai‑rimo nedi owera ro, neio ro aise gimibiria‑rimo. Neio obotama iato gipuriti‑rimo ina kerekere koropukoropu obotama iato giroiti‑rimo, ohona kiho tato gorowomidiro. Mabu neio ro nou gowawea‑rimo ibo ubauba tanaro aboudo garagarewado‑rimo.
JON 3:6 Sabowa eputa dubu ro na‑girowai nedi owera ro, nou meamea tititi obotama aise giwagarewado, na‑giwagarewado kerekere koropukoropu obotama iato giroiti. Taie nou beda komidiro nakomu ato gomidiro ioudo aise garamodorai‑ro, panese mabu to na‑gou, taie panese to iato gorowoititi, nitonito siriposiripo imese gomidiro.
JON 3:7 Eputa dubu gabamani eputa urubia mutu umoro owera iato gimerio‑rimo imese urubia aboto ibo, ‘Nio ohona iho ate, obo idio ate, ibose kerekere koropukoropu obotama se ba‑diroiti‑mo. Ibose kiwoubua nakomu, soka kakaba burumukau nanigosi obo ra ohona ra imia ate, ibose kerekere koropukoropu namabu ba‑diwoiti‑mo. Imese sirio ubauba tanaro ba‑dimeserai‑mo, idaibo karado kororopiauti, ina Godi aboto ba‑diaiauti‑mo.
JON 3:9 Etu umoro ra nou serawo nato ama‑omioduti‑ri, nimo orowaburai‑ri pua.’
JON 3:10 Taie urubia ubauba tanaro aise gimeserai‑rimo. Iawe ioudo na‑girarowea‑ro neio ubauba beda sosoro to gimeserai‑rimo, nou nirimagare aise goi, iedi sabowa gebari ro noudo ie nou ro opisiamuti tato.
JON 4:1 Iona umoro na‑goi ibo Iawe ro Niniba sabowa gebari opisiamuti pua, nou auna ia serawo ro gorobai.
JON 4:2 Taie nou ro ibo Iawe aboto, ‘Mo nou mabu ato nodau Tarasisi to. Mabu mo umoro ta‑noi oro ro nirimagare ama‑owawea‑ri neio aboto. Oro abato wisa tato nirimagare auna ia se owamotiti, ina oro serawo kodiobuti ie. Oro serawo samo to oi‑ri pua. Oro ro ubauba wisa kiwame aboudo nirimagare maumo ato oro karagareawado ie.
JON 4:3 Iawe mo ba‑dopia‑ro, mo modobo pua komidiro!’
JON 4:4 Taie, Iawe ro ibo gemowameai, ‘Oro etou serawo ri ra?’
JON 4:5 Taie Iona sabowa aise gemeserai egea mere se giaubai saiki kidiawado sapuwo to, mapagea iato gitomai, taie iato imese gomi. Nou ibo geremasebidiro Niniba to beda tanaro ro ama‑ororosioidiro‑ri.
JON 4:6 Nou mapagea ato na‑gomidiro kumabo nato gosuruwo‑ro, edi kumabo ro Iawe ro gowotobowa‑ro, Iona duwoduwo nari. Nou kamade ro gowati duwoduwo maumo ato na‑gomidiro.
JON 4:7 Taie iato tuturu to pua benaka ro gosuruwo‑ro. Iedi benaka ro Iawe ro gowou‑ro, kumabo nou ro imese gotoro, kumabo iato aise garaburai.
JON 4:8 Taie Iona iato na‑gomidiro, sie korosa Iawe nato gimeiriai‑ro, Iona korosa ro aise gemodomuti eputa ato, taie nou durupi pupuwo tato aise goi. Ina Iona ro ibo, ‘Mo modobo pua komidiro, mo modobo ie karaburai.’
JON 4:9 Ina Godi ro ibo, ‘Oro aboudo modobo ra serawo koi kumabo sapuwo to?’ ‘Io, modobo ie mo serawo ro kowaburai!’
JON 4:10 Taie Iawe ro ibo, ‘Oro kamade ta‑woi kumabo sapuwo to. Nedi kumabo ro na‑osuruwo ina na‑waraburai, oro ro aro pua, kaupoti oro ubi nou aboto oi.
JON 4:11 Niniba urubia mo ro na‑nisioidiro, mo ro nirimagare kowawea modobo ra neio aboto? Urubia nato sirio ia ie, 120,000 ota puara morobiriti‑mo, sirio kiwoubua namabu mutu. Nedi urubia ro neio umoro pua mea korowomidiro tanaro beda sosoro ra.’
MAT 1:1 Iesu Keriso gu Aberaham ra Deibidi ra aboudo orobu-die, ina nedi masiro sirio ro na-iamo neio Iesu Keriso nasa naminami ie.
MAT 1:2 Aberaham ro garasomai Aisaki, Aisaki ro garasomai Iakobo, Iakobo ro garasomai Iuda nou naminiramio mutu.
MAT 1:3 Iuda ro girasomai-ma Peresi ra Seraha ra, neitiro mamu Tama. Peresi ro garasomai Hesoroni, Hesoroni ro garasomai Rama.
MAT 1:4 Rama ro garasomai Aminadabi, Aminadabi ro garasomai Nasoni. Nasoni ro garasomai Saromoni,
MAT 1:5 Saromoni ro garasomai Boasi, Reihebi nou mamu e. Boasi ro garasomai Obedi, nou mamu Ruti, Obedi ro garasomai Iesi.
MAT 1:6 Iesi ro garasomai eputa dubu Deibidi, eputa dubu Deibidi ro garasomai Soromoni, Uria orobo garamu ato.
MAT 1:7 Soromoni ro garasomai Rehobomu, Rehobomu ro garasomai Abaia. Abaia ro garasomai Asa,
MAT 1:8 Asa ro garasomai Iehosope. Iehosope ro garasomai Iehora, Iehora ro garasomai Usia.
MAT 1:9 Usia ro garasomai Iotemi, Iotemi ro garasomai Ahasi. Ahasi ro garasomai Hesekaia,
MAT 1:10 Hesekaia ro garasomai Manase. Manase ro garasomai Amoni, Amoni ro garasomai Iosaia,
MAT 1:11 Iosaia ro garasomai Iakonaia nu niramio mutu. Taie nedi tau ro nato neibi arua Iu urubia mutu, boso urubia ro Babironi duriomoro to aise giwadau-rimo.
MAT 1:12 Neio edi tau ato gorowameai-rimo Babironi duriomoro rido womu tato Iesu mamu ro na-goroto, nedi aramio negenege ro neio ie. Iakonaia ro garasomai Siaritiere, Siaritiere ro garasomai Serubabere.
MAT 1:13 Serubabere ro garasomai Abiudu, Abiudu ro garasomai Eriakimi. Eriakimi ro garasomai Asoro,
MAT 1:14 Asoro ro garasomai Sadoko. Sadoko ro garasomai Akimi, Akimi ro garasomai Eriudi.
MAT 1:15 Eriudi ro garasomai Ereasa, Ereasa ro garasomai Matani. Matani ro garasomai Iakobo,
MAT 1:16 Iakobo ro garasomai Iosepa. Iosepa ro gedea Maria, Iesu nou ro goroto. Nedi dubu ro Iesu nou Keriso to asorotiti-dumo, ibo owamo nou Godi ro kohodowa dubu e.
MAT 1:17 Ina ioudo kiwasoro ato Aberaham aboudo Deibidi aboto nou 14 aramio negenege ie. Deibidi aboudo womu tato Babironi duriomoro to beda tau ato giwadau-rimo nou 14 aramio negenege. Ina Babironi duriomoro to beda tau ato giwadau-rimo ioudo womu tato Keriso ia aboto, nou 14 aramio negenege ie.
MAT 1:18 Iesu mamu ro edi tau ato na-goroto tanaro idaibo mino to gororosioidiro-rimo. Nou mamu Maria gabo Iosepa aboto gemowou-rimo edea ri. Kaupoti iato ata tanaro ro gororosioidiro, neitiro kereredea tato moro ato, Maria niro nato gowea. Iedi bamuai ro Maria niro turi ato Tarena Urio edi korosa ro neito gororosioidiro.
MAT 1:19 Nou uramu Iosepa mea tuputupu dubu e, nou ubi tato ie Maria siripo kowai urubia sosoro gabo ato, ina noudo ie nou kimaragoidiro giworohuti Maria nou ro piro se ararubia ri.
MAT 1:20 Nou edi kimaragoidiro giworohuti, Godi edi sowake urio ro Iosepa aboto nato gorowapotai-ro. Nou ro hiwo to giauri sowake urio. Sowake urio ro ibo, ‘Iosepa oro Deibidi nasa ie, oro etou kimaragoidiro siriosirio mutu omidiro? Oro tere na ie Maria oro ro ararubia ate, oro orobo ie aise ba-dadabuai. Mabu nedi mere niro ro nou ro na-gowea Tarena Urio edi korosa ro neito gororosioidiro.
MAT 1:21 Nou ro dubu mere ama-oroto-ri, Iesu to ba-diduti, maumo owamo ibo Iawe Godi ro urubia kiapopo ie. Mabu nou simara urubia neio simara ubauba aboudo nedi mere ro nou ro amadi-iapopo-ri.’
MAT 1:22 Kebase Abera Naramu ipusu owera dubu ro edi owera ro na-gisioidiro Tarena Buka ato, tanaro morobise to noti gororosioidiro-dumo ibo,
MAT 1:23 Owera neito ma-dirowidiro-rimo! Irimo besere niro ama-owea-ri, nou ro dubu mere ama-owahau-ri. Neio ro Emanuera to amadima-asoro-ri, maumo owamo ibo ‘Godi nimo mutu tomidiro’.
MAT 1:24 Iosepa norou aboudo na-geribua-ro, Abera Naramu edi sowake urio ro edi owera to gemowapotai-ro nou ro tanaro durupi to aise gosioidiro. Nou ro iato Maria niro mutu aise gadabuai.
MAT 1:25 Iedi tau ro ioudo Iosepa Maria mutu atu moro ato irobuti-ma pua, neitiro erere moro ato imidirotiti-do womu tato Maria toutou ti-goi. Taie Iosepa ro edi bamuai mere ro Iesu to aise giduti.
MAT 2:1 Iesu mamu ro Beterehema sabowa ato goroto. Beterehema sabowa Iudia duriomoro ato owamo. Iedi tau ro nato eputa dubu to Herodi ro gomidiro, Iudia duriomoro nou ro giauri. Taie kiboni sapuwo to karatamudiro auna umoro na peteibi ro saiki kidiawado moro rido na-gou-birimo, Ierusarema sabowa to ta-gorowateai-birimo.
MAT 2:2 Neibi ro ibo, ‘Iedi bamuai ro mamu ro dese to na-owahau, boira Iu eputa dubu to edi na ro nama-ararasoro-ri? Kiboni nou sapuwo to saiki kidiawado sapuwo rido kebase ta-nowea-bimo na-imewia-die, ina saiki korioduti moro to neito nowasoro-diebimo nou emowabu ri.’
MAT 2:3 Nedi owera ro eputa dubu ro na-girorowai, Ierusarema sabowa urubia mutu, neio ubauba kimaragoidiro ro girobai.
MAT 2:4 Taie tuturu to owamo pua eputa dubu Herodi ro Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, Mose sabi kitamudiro urubia mutu, owera neio aboto nou ro nato gemeiriai neio ou ri nou aboto. Neio na-gou-rimo, taie nato gimodowa ibo, ‘Godi ro kohodowa dubu koroto moro boira? Tarena Buka ato beda sosoro owera gowapotai-rimo?’
MAT 2:5 Nou neio ro ibo gemowameai-rimo, ‘Nou mamu ro Beterehema sabowa ato ama-oroto-ri, Iudia duriomoro ato na-owamo. Mabu nedi owera ro tiamo Tarena Buka ato Godi ipusu owera dubu Maika nou ro kebase ta-gisioidiro ibo,
MAT 2:6 Beterehema sabowa oro! Iuda duriomoro ato na-owamo, oro masiro mutu e. Arua sabowa Iuda duriomoro ato na-iamo, oro idaibo sosoro pua. Eputa dubu to edi dubu ro nama-ararasoro-ri, oro aboudo amadi-osuruwo-ri. Nou sipisipi kimowotoi dubu sosoro ie, Isiraere urubia nou ro ama-iauri-ri.’
MAT 2:7 Taie nedi owera ro eputa dubu ro na-girorowai, nou ro nedi auna umoro na peteibi ro iato piro se gidabuai-biro. Nou ro ibo, ‘Nibi ro nedi kiboni ro beda tau ato gowea-bimo keba se?
MAT 2:8 Beterehema sabowa to ba-dou-bimo. Nedi mere ro mea ia se ba-dosora-bimo, namabimo-owea-ri neito ba-dorowameai-birimo mo emowapotai ri. Mo ibose anama-ou-ri nou emowabu ri.’
MAT 2:9 Taie nedi owera ro eputa dubu aboudo na-girorowai-birimo, neibi iato aise gasiriai-birimo, iedi atu kiboni ro nou se gobodoro-birimo, saiki kidiawado moro rido na-gimewia-ro. Neibi ro na-giauri-birimo iedi kiboni ro aise gouwado, womu tato kiboni tupu se ti-gotobowa bamuai korobu moro abato. Taie neibi auna ia kamade mutu aise godoro-birimo bamuai kainai korobu moto to.
MAT 2:11 Taie iedi bamuai kainai ro sosoro na-gowea-birimo mamu Maria mutu, neibi kauhio to na-girimusubuwa-birimo, Iesu iato gemowabu-birimo. Taie tako rido awawo wisa namabu gorodi, meamea nibo dehoro teibo mutu, neibi ro na-giehuti-birimo, ata inisensi to asoro-dumo, ina ata mura to asoro-dumo, iedi bamuai kainai ro iato gomio-birimo.
MAT 2:12 Ata tau neibi hiwo to Godi ro owera nato gimowapotai-bi ibo, ‘Nibi edi gabo rido gou-diebimo, ioudo orowameai ate Herodi aboto, ata gabo rido ba-dorowameai-bimo simara duriomoro to!’ Neibi ro iedi owera ro na-girorowai-birimo, taie ata gabo rido imese gaimai-birimo.
MAT 2:13 Iedi auna umoro dubu peteibi ro na-gasiriai-birimo, ina nou saro gabo ato Abera Naramu edi sowake urio ro nato gou-ro hiwo to Iosepa aboto. Nou ro ibo, ‘Iosepa deribua, mere ra mamu ra Isipi duriomoro to ba-diwadau-ma, mere kainai Herodi ro kopia aboudo. Nibi iato aise ba-domidiro-bimo womu tato owera mo aboudo namabimi-irorowai-ri nibi korowameai sapuwo to. Mabu nedi bamuai ro Herodi ro osora opia ri emahuwo.’
MAT 2:14 Nedi owera ro Iosepa ro na-girorowai, neitiro nou ro iato iwediouti-ma pua, duwo ato giwadau-maro ioudo Isipi duriomoro to.
MAT 2:15 Taie neibi iato aise imidirotiti-bimo womu tato neibi ro na-girorowai-birimo ibo eputa dubu Herodi ta-garaburai. Kebase Abera Naramu ipusu owera dubu edi owera ro na-gisioidiro Tarena Buka ato, tanaro morobise to noti gororosioidiro ibo, Mo mere ta-nemowapotai Isipi duriomoro rido osuruwo ri.
MAT 2:16 Herodi umoro na-goi ibo nedi auna umoro dubu peteibi ro neibi ro nou a-gasaubuti-birimo, iato nou punugo ta-garauduti serawo ri. Taie nou ro boso koroho urubia nato gimowapotai imese dubu bamuai kainakaina sirio, 2 kisimisi rido na-ororuwo-die iopiauti ri, Beterehema sabowa ato na-orowomidiro, ibose gomo ato edi sabowa ro giamo. Mabu nedi auna umoro na peteibi ro Herodi kebase neibi ro ibo gemowapotai-birimo, netewa teibo kisimisi teibo ta-gororoporeai-rido kiboni nato gimewia-ro.
MAT 2:17 Kebase Godi ipusu owera dubu Ieremaia edi owera ro na-gisioidiro, tanaro morobise to noti gororosioidiro-dumo ibo,
MAT 2:18 Auna iamo Rama sabowa ato ta-girorowai-dumo! Idobi diamo iato taro-die! Kamade tato tau iato ta-gereredea! Rasere ro pamo dubu mere kainakaina idobi imerete! Nou ubi tato ie urubia ro kemadoho. Mabu boira? Mabu ata dubu mere ata eremeserai pua.
MAT 2:19 Herodi na-garaburai, iato nou saro gabo ato, hiwo to Abera Naramu edi sowake urio ro ina Iosepa aboto nato gorowapotai-ro,
MAT 2:20 nou ro ibo, ‘Iedi mere ro mamu mutu neido ba-diwameai-ma Isiraere duriomoro to. Mabu nou edi urubia ro ubi na-iamotiti nou opia ri, neio abora pua ie, ta-gorowaburo-dumo.’
MAT 2:21 Taie Iosepa ro nedi owera ro na-girorowai, neibi na-geremododiai-birimo, taie ioudo imese gaimai-birimo Isiraere duriomoro to.
MAT 2:22 Ina ipi gabo ato owera nou ro nato girorowai ibo, ‘Abora Iudia duriomoro ato eputa dubu to Herodi simara mere Akerasi nou ro omidiro, abera bobo nou ro gorobai.’ Kaupoti nedi owera ro Iosepa ro na-girorowai, nou abato tere kimaragoidiro nato gereredea. Taie Iudia duriomoro to korowameai gabo aise goropai-ro. Ina iato Godi ro Iosepa aboto owera hiwo to nato garo-ro ibo, ‘Iudia duriomoro to owou ate, Gariri duriomoro to ba-dowou!’ Taie nou Gariri duriomoro to aise gou,
MAT 2:23 ito na-gorowateai, Nasareta sabowa to aise gemobodiai, iato imidirotiti-bimo. Keba se Godi ipusu owera urubia ro edi owera ro na-gisioidiro-rimo Tarena Buka ato, tanaro morobise to noti gororosioidiro-dumo ibo, ‘Nou Nasareta dubu to amadima-asoro-ri.’
MAT 3:1 Iesu edi tau ro nato ta-gomidiro, obo to kiwarumiauti dubu Ioane goto se duriomoro ato giasiai-ro, Iudia duriomoro ato na-owamo.
MAT 3:2 Nou ro ibo imowautiti, ‘Derewesegerai-mo ubauba aboudo! Mabu Godi ro kiwaboi tanaro aupise neito ta-gorowateai-die.’
MAT 3:3 Urubia dubu nou se ie Ioane, Godi ipusu owera dubu Aisaia ro keba ia se nou gowapotai-ro ibo, Urubia dubu goto se duriomoro ato tiaiauti, ibo Abera Naramu gabo tuputupu se mea se demowou-mo nou kou moro ie.
MAT 3:4 Ioane ro kemoro takamai obotama musugamusuga nou iroidirotiti, ibose nou obotama bage to erematahirawadotiti. Nou ro pugo, nogobe mutu nou ihotiti.
MAT 3:5 Taie urubia sirio nou aboto nato gou-rimo obo to iwarumiauti ri. Arua urubia Ierusarema sabowa rido gou-rimo, arua urubia Iudia duriomoro rido, ibose Iodeni oromo bara ato edi sabowa ro giamo, iedi urubia sirio ro aise goroho-rimo Ioane aboto.
MAT 3:6 Taie neio ubauba iato giwapotaidiro-rimo, iato neio Ioane ro Iodeni oromo turi ato obo to aise giwarumiauti.
MAT 3:7 Ioane ro na-giwia Parasi urubia sirio, Sadusi urubia mutu, arua urubia obo to kiwarumiauti moro ato, nou ro ibo, ‘Nio imese auna karatigi urubia ie, nio imese bagawe merebusere ie! Nio etu aboudo girorowai-rimo ibo, Godi edi auna ia serawo ro na-ou-die nou aboudo orowadaudiro rie?
MAT 3:8 Nio ro durupi to meamea tanaro namadimi-isioidiro-ri, nio neio ro amadimi-iwapotaidiro-ri ibo, nio ro morobise to ubauba ta-gimeserai-dumo, ina Godi aboto ta-gerewesegerai-dumo.
MAT 3:9 Idaibo sosoro kimaragoidiro na-iworohuti-dumo ibo, “Nimo modobo ato norowomidiro, ata ubauba tato ie, nimo Aberaham aramio merebusere ie. Nimo Godi ro ubauba wisa imio-ri pua, nimo nou urubia ie.” Idaibo sosoro kimaragoidiro nio abato kiamo modobo ia pua! Nio mo ro mimowapotai-ro Godi aboudo napo ie Aberaham orio aramio merebusere nadi rido kemesioidiro.
MAT 3:10 Godi ro susura kabi kebase ta-gowotobowa, beda ota ra meamea iopu kiasesuti tato nou ro kiebuti aboto ie. Taie era to aise ama-ihere-ri.
MAT 3:11 Nio mo ro obo to niwarumiauti ubauba aboudo kerewesegere sapuwo to ie. Kaupoti mo saro rido ata mea dubu tou-die, nou auna pupuwo dubu e, mo marasio. Nou tamaka mo ro kemerebidiro modobo pua. Nio nou ro Tarena Urio to ama-iwarumiauti-ri, ibose era to ama-iwarumiauti-ri.
MAT 3:12 Nou ro saboro sosoro poke ta-gorobai-die, abora nou tu ato ateidiro-die. Nou abora eremododiai woiti takamai kiamotuti aboto ie. Meamea woiti iopu kiaremo moto to neito ama-iwodouti-ri. Ina woiti takamai nou ro womu tato womu tato kiriware era to aise ama-iatowo-ri.’
MAT 3:13 Iedi tau ro nato Iesu Gariri duriomoro rido godori-ro Iodeni oromo to, Ioane ro obo to owarumia rie.
MAT 3:14 Kaupoti nou edi ubi ro Ioane ro binio to gemowabeouti. Ioane ro ibo, ‘Mo oro ro kowarumia ie. Ibo pua oro mo ro kowarumia. Mabu boira oro mo aboto na-wou-die?’
MAT 3:15 Kaupoti nou Iesu ro ibo gemowameai, ‘Tanaro patu ibose to mororosioidiro-mo. Neitiro ro Godi ubi tanaro se momuo se kemesioidiro, io mea gabo ie.’ Taie Ioane ubi aise goi, Iesu nou ro obo to aise gowarumia.
MAT 3:16 Nou obo rudo edi kerehidiro ro na-gerehidiro-ro, naio ata tanaro ro gororosioidiro, toboro magere korodobura se gowea. Taie ioudo nou ro nato gowea, Tarena Urio nato gororuwo-ro dumu pawa sosoro, Iesu ato aise gomi.
MAT 3:17 Iato toboro rido owera kodu ro gou-ro ibo na-gutura-ro, ‘Ma-dowea-mo! Nou mo ia mere ie, mo auna nirimagare ie, kamade mutu, nou aboto.’
MAT 4:1 Taie ioudo Iesu Tarena Urio ro goto se duriomoro to aise gewedei Satani ro iato owaibirio rie.
MAT 4:2 Nou goto se duriomoro ato ohona kiho tato duwo sirio saiki sirio neito imidirotiti. Taie nou auna sogoi ro nato gorobai.
MAT 4:3 Tuturu to owamo pua iedi kowaibirio dubu ro nou ro gereredea-ro nou owaibirio ri. Nou ro ibo, ‘Oro Godi mere ie, nedi nadi sirio ro ma-dimowapotai dokou to mararapoi-mo.’
MAT 4:4 Iesu ro Satani ibo gemowameai, ‘Tarena Buka ato owera keba se ibo ta-gisioidiro-rimo, Urubia dubu keremiro ohona kiho ato se owamo pua. Kaupoti Godi matagoro rido beda owera ro osuwodutiti-dumo, morobise keremiro nato towamo.’
MAT 4:5 Taie Iesu ina Satani ro aise gemowameai-ro tarena sabowa to imese gowou. Iesu nou ro Tarena Moto koikoi ato aise gowotobowa.
MAT 4:6 Satani ro ibo, ‘Oro Godi mere ie, neido ma-derepeduai. Mabu Tarena Buka ato owera keba se ta-gisioidiro-rimo ibo, Godi sowake urio sirio ama-itiodorai-ri, oro neio ro amadimo-orobidiro-ri mea mino to amadimo-owororuwo-ri. Oro sairo nadi ato iteamoidiro-ri pua.’
MAT 4:7 Iesu ro Satani ina ibo gemowameai, ‘Ibose Tarena Buka ato owera kebase ta-gisioidiro-rimo ibo, Modobo pua Abera Naramu Godi oro ro kowaibirio.’
MAT 4:8 Taie Iesu Satani ro ina aise gowioro ohu ia podo to, nou ro nato gemowawuti duriomoro sirio. Nou ro ibo, ‘Ma-diraroweauti, meamea duriomoro sirio ro iamo-die. Oro namadi-iroborea-ri mo aboto, ina mo namadi-emowabu-ri, nedi awawo duriomoro sirio ro oro mo ro anama-emapoi-ri.’
MAT 4:10 Iesu ro ibo, ‘Satani mo aboudo neido daragare! Mabu owera Tarena Buka ato kebase ta-gisioidiro-rimo ibo, Oro ro modobo ie Abera Naramu Godi nou se kemowabu, ibose nou ubi tanaro se kisioidiro.’
MAT 4:11 Taie iato Iesu Satani ro aise gemeserai, tuturu to owamo pua sowake urio sirio ro gou-rimo, Iesu neio ro aise gowarebai-rimo.
MAT 4:12 Iesu ro na-girorowai ibo Ioane dibura to ta-gedea-dumo, taie nou Gariri duriomoro to aise gorowameai-ro.
MAT 4:13 Nou kebase Nasareta sabowa to gou, ina Nasareta sabowa na-gemeserai nou ioudo aise gou-ro Kapeniama sabowa to, taie nou iato nani komi ie. Kapeniama sabowa Gariri obo paruo bara ato owamotiti. Nedi sabowa ro Seburuni ra Napatari ra duriomoro teibo neitiro abato owamotiti.
MAT 4:14 Keba se Godi ipusu owera dubu Aisaia ro edi owera ro na-gisioidiro Tarena Buka ato, tanaro morobise to noti gororosioidiro-dumo ibo,
MAT 4:15 Owera neito ma-dirowidiro-rimo! Nio etio ro orowomidiro Seburuni duriomoro ato ibose Napatari duriomoro ato, owera ibo ie nio sapuwo to. Nio gabo ie buru oromo to kohau ato, ibose Iodeni oromo sapuwo to kiabudiro. Nio nedi Gariri duriomoro ato na-irowomidirotiti, Iu owera karo tato urubia ibose bato irowomidirotiti, nedi owera ro nio aboto ie.
MAT 4:16 Neio duwoduwo maumo ato ta-irowomidirotiti, ina abora auna woroworo pina neio ro ta-gowea-dumo. Io morobise ie, nedi urubia ro neio ro kebase korowaburo tere auna se ematiti-mo, abora auna woroworo pina ta-gorowapotai-die neio aboto.
MAT 4:17 Taie iedi tau ro nato Iesu ro urubia mea owera kimowauti aise gatamuai. Nedi mea kimowauti owera ro ibo ie, ‘Ubauba aboudo ba-derewesegerai-mo! Mabu Godi ro kiwaboi tanaro nimo aboto aupise ta-gosiomai-die.’
MAT 4:18 Ata tau Iesu Gariri obo paruo bara ato na-gadoro-ro, nou ro naramu ra neama ra nato giwia-ma, Saimoni, ata masiro Pita, nou neama mutu Enduru. Neitiro neti gidobi-rido, mabu neti kidobi neitiro woko ie.
MAT 4:19 Taie Iesu ro ibo, ‘Dou-rido mo dowasoro-rido! Nitiro ro nakere beda sosoro irobotiti-do, ina mo ro anama-itamudiro-mari urubia kirobo beda sosoro ra.’
MAT 4:20 Taie iato neitiro ro nedi owera ro na-girorowai-rido, neti neitiro ro egenabo gibedidiro-rido, Iesu saro rido imese gowasoro-rido.
MAT 4:21 Iesu ina ioudo egea mere se giaubai-ro, nou ro ina naramu ra neama ra nato giwia-ma, Iemisi ra Ioane ra neitiro Sebedi mere teibo ie. Neitiro abera mutu pe ato neti gimotuputi-birimo odobia rie. Iesu ro nato girumai-ma, ‘Dou-rido, mo dowasoro-rido.’
MAT 4:22 Taie neitiro ro nedi owera ro na-girorowai-rido, neitiro abera Sebedi pe ato neti mutu aise gemeserai-rido, Iesu saro rido imese gobodoro-rido.
MAT 4:23 Iesu Gariri duriomoro ato na-goroho, nou ro Iu urubia simara karadabu moto ato itamudirotiti. Nou ro ibose mea owera Godi ro kiwaboi tanaro sapuwo to urubia ta-imowautiti. Nou ro awawo ia temeteme urubia, ibose erere temeteme ra mutu urubia, nou aboto ta-giworoho-rimo, meana aise giwaititi.
MAT 4:24 Nou ro edi tanaro ro na-gisioidiro, nou sapuwo to owera Siria duriomoro gebari ato nato gorobodorouti. Taie neio ro ina erere temeteme ra mutu urubia nato giworoho-rimo. Urubia abato ubauba urio na-gorowomidiro, nakara se kerebesiouti urubia, togiri urubia, beda mutu ubauba temeteme urubia ra, neio Iesu ro meana aise giwaititi.
MAT 4:25 Ina auna dubu patu nato gou-rimo Gariri duriomoro rido, 10 sabowa bato giamo iedi duriomoro ro neido, Ierusarema sabowa rido, Iudia duriomoro rido, ibose Iodeni oromo sapuwo rido. Iedi urubia sirio ro Iesu neio ro saro rido aise gobodoro-rimo.
MAT 5:1 Ina ioudo Iesu ro na-giwia urubia sirio nou aboto na-gou-rimo, nou iato aise gidiai damera ohu to. Taie nu iato aise gomi urubia nou ro itamudiro ri. Nou kowasoro urubia ro na-gowea-rimo neio saro rido aise gidiai-rimo nou aboto.
MAT 5:2 Taie Iesu ro urubia owera kimowauti nato gatamuai, nou ro ibo gitamudiro.
MAT 5:3 ‘Urubia etio ra Godi sosoro gabo ato neio nakara se umoro ie ibo nimo rabesi urubia ie, neio Godi aboudo meana amadimi-iauri-ri. Mabu Godi ro kiwaboi tanaro idaibo urubia nou ro ta-girapoi odouti ri.
MAT 5:4 Urubia etio ra nitonito se na-irowomidirotiti, neio Godi aboudo meana amadimi-iauri-ri. Mabu neio Godi ro ido ama-iageawado-ri.
MAT 5:5 Urubia etio ra keremowabu tato na-irowomidirotiti, neio Godi aboudo meana amadimi-iauri-ri. Mabu neio Godi ro duriomoro ama-imapoi-ri.
MAT 5:6 Urubia etio ra auna ubi ro na-iamo Godi edi meamea tuputupu tanaro ro kororosioidiro aboto, neio Godi aboudo ibose meana amadimi-iauri-ri. Mabu neio tuputupu ubi tanaro wisana Godi ro ama-isioidiro-ri.
MAT 5:7 Urubia etio ra arua urubia nirimagare na-imati-dumo, nedi urubia ro Godi aboudo meana amadimi-iauri-ri. Mabu Godi ro wisana neio aboto nirimagare tanaro ibose to ama-isioidiro-ri.
MAT 5:8 Urubia etio ra ata ubauba ata neio niro turi ato kowamo tato, neio Godi aboudo meana amadimi-iauri-ri. Mabu neio ro Godi sosoro amadimo-owea-ri.
MAT 5:9 Urubia serawo tau ato muro etio ro iwaititi-dumo, neio ro Godi aboudo meana amadimi-iauri-ri. Mabu neio Godi ia ro merebusere to ama-iapoi-ri.
MAT 5:10 Urubia etio ra meamea tuputupu tanaro kisioidiro sapuwo to ubauba mino to na-iworohuti-dumo, neio Godi aboudo meana amadimi-iauri-ri. Mabu Godi ro kiwaboi tanaro idaibo urubia nou ro ta-girapoi odouti ri.
MAT 5:11 Nio arua urubia ro ubauba owera na-imio-dumo, ibose bagea owera na-imasaubuti-dumo, ina ubauba mino to na-iworohuti-dumo, mabu nio mo kowasoro urubia ie, nio Godi aboudo meana amadimi-iauri-ri.
MAT 5:12 Ina ba-dimaragoidiro-mo, idaibo tanaro Godi ipusu owera urubia aboto kebase etio ro gorowomidiro, neio aboto ta-gororosioidiro-rimo. Nio modobo ie auna ia auna ia kamade ro kiwati. Mabu nio sapuwo to auna wisa towamo-die Adiri sabowa ato, nio ro saiki ata nou amadimi-imade-ri.’
MAT 5:13 Iesu ro owera ina aise gemoguwado ibo, ‘Mo na-nowasoro-dumo nio damena topo sosoro ie, urubia sirio nedi duriomoro ro nato na-orowomidiro neio sapuwo to ie. Kaupoti damena simara topo na-iasoperai, ina topo kowameai aboto ata gabo tato ie, ubauba imese koi ie. Taie iedi damena ro urubia koroho moro to aise kiherai ie, neio ro aise kituti ie.
MAT 5:14 Ina idaibo sosoro ie nio pina woroworo sosoro ie, urubia sirio nedi duriomoro ro nato na-orowomidiro, nio iauri-dumo. Ina ata sabowa damera ato na-owamo, nou koropirowa gabo tato ie, paease iauri-dumo urubia ro.
MAT 5:15 Ina urubia ro erempa kiwatuti ato, neio ro soboro gugu to kiatimo ra? E e neio ro kenene ato kiamiti ie, moto urubia ro iedi pina woroworo ro namabu mea se nato kiauri ie.
MAT 5:16 Ina idaibo sosoro ie, nio aboudo pina woroworo ro urubia sosoro gabo ato ba-miriwaretiti-mo. Ina noudo ie nio urubia ro namadimi-iauri-ri nio ro meamea tanaro namadimi-isioidiro-ri, neio ro nio Abera Adiri sabowa ato na-imidirotiti-die nou amadime-emowabu-ri.’
MAT 5:17 ‘Nio ibo gimaragoidiro-mo mo Godi ro neito na-nemeiriai-ro, nou ro edi sabi sirio ro Mose aboto na-giaiwai-ro imese na ito iasiai rie, ibose Godi edi ipusu owera urubia ro Tarena Buka ato edi owera ro gisioidiro-rimo iasiai ri. E e marasio mo sabi iasiai ri ou pua. Mo neito na-nou-ro neio edi owera ro morobise to kororosioidiro aboto nou-ro, ibo pua neio edi owera ro iasiai ri.
MAT 5:18 Morobise owera nou e mea se neito ma-dirowidiro-rimo! Toboro ra duriomoro ra nama-iamotiti-mari, Godi edi sabi sirio ro Mose aboto na-giaiwai-ro ararasoperai-ri pua, womu tato sabi edi ubi ato gimeiriai-ro tanaro noto amadimo-ororosioidiro-ri. Godi edi sabi sirio ro ata kainai titi ata, o ata kainai mako ata ararasoperai-ri pua, womu tato sabi edi ubi ato gimeriai-ro tanaro noto amadimo-ororosioidiro-ri.
MAT 5:19 Ina noudo ie Godi edi sabi sirio ro giaiwai-ro Mose aboto, etu ra ata sabi kainai ata kesebea ato, ina nou ro arua urubia idaibo sosoro na-itamudiro, nirimagare buro ie nedi dubu ro Godi edi kiwaboi maumo ro neito ama-odoro-ri sekere, kaupoti nou masiro tato dubu to ama-ararasoro-ri. Kaupoti etio ra Mose edi sabi sirio ro na-ibodoro-dumo ina urubia na-itamudiro-dumo, nedi urubia ro awawo masiro mutu e Godi ro kiwaboi maumo ato.
MAT 5:20 Ina noudo ie nio mo ro auna owera ibo mimowapotai-ro, Parasi urubia, Mose sabi kitamudiro urubia, neio ro meamea tuputupu tanaro morobise to kisioidiro pua. Neio Godi edi kiwaboi maumo ro neito odouti-ri pua. Ina neio edi mino ro nio ro namadimi-ibodori-ri, Godi edi kiwaboi maumo ro neito nio imese odouti-ri pua. Kaupoti nio ro meamea tuputupu tanaro morobise to namadimi-isioidiro-ri, ibo pua nedi urubia ro neio sosoro, io nio Godi edi kiwaboi maumo ro neito amadimo-odouti-ri.’
MAT 5:21 ‘Nedi owera ro nio ro kebase umoro ta-goi-rimo, nimo nasa naminami ro keba ia tau ato gimidai-rimo ibo, “Urubia iopiauti mamo. Urubia dubu ro ata na-opia, nu koto kiauri dubu aboto kowou ato nou koto kiauri dubu ro wisa ama-omia-ri.”
MAT 5:22 Kaupoti nio mo ia ro owera ibo mimowapotai-ro! Ata dubu serawo na-woi ata dubu aboto, nu koto kiauri dubu aboto kowou ato, nou koto kiauri dubu ro wisa ama-omia-ri. Ina ibose ata dubu ro ata dubu ubauba owera to na-ematubutai ibo, “Oro imese eputa tato ia ie!”, edi dubu ro auna koto to kowou e, koto kiauri urubia ro wisa amadimo-omia-ri. Ina ibose ata dubu ro ata dubu na-ematubutai ibo, “Oro imese ubauba ia ie!”, etu umoro ra edi dubu ro Godi ro era paruo to ama-atowea-ri.
MAT 5:23 Ina noudo ie oro Tarena Moto to dao na-owou Godi aboto ematowo ri, ina oro kimaragoidiro to na-irariomaidiro-die ibo, ata dubu mo aboto serawo ie, ata tanaro na-nosioidiro nou aboto.
MAT 5:24 Keba tanaro oro ro nou dosioidiro, dao demeserai patapata gomo ato, Tarena Moto rido dosuruwo-ro. Nedi dubu ro nou mutu nedi mibo ro hio ito kagodo, ina daradabuai-do. Taie oro saro to dorowameai Tarena Moto to, dao patapata ato ematowo ri.
MAT 5:25 Ina ibose oro serawo dubu ro koto aboto na-owou, hio ito dadabuai. Iedi mibo ro ipi ato nou mutu hio ito doporeai-do. Nedi mibo ro oro ro hio ito koporeai tato, oro mea se, oro nou ro koto kiauri dubu aboto ama-owapotai-ri. Oro iato etou ra, oro nou ro pesomani tu to ama-edea-ri. Ina oro nou ro dibura to aise ama-edea-ri.
MAT 5:26 Morobise owera nou e, neito ma-dirowidiro-rimo! Oro imese gorowaguwo oro iato ama-imidirotiti-ri kosuruwo gabo tato ie, womu tato kosuruwo wisa momuo se nama-aiwai-ri.’
MAT 5:27 ‘Nedi owera ro nio ro kebase umoro ta-goi-rimo ibo Arua mamio o dubu mutu oroho mamo!
MAT 5:28 Kaupoti nio mo ia ro owera ibo mimowapotai-ro! Ata dubu ubi na-iamo ata orobo mutu koroho, nedi dubu ro nou ro tanaro morobise to ta-emesioidiro.
MAT 5:29 Ina noudo ie oro giropu maumo ato ata ubauba ubi tanaro ata na-owamo, hio ito dowagare, ba-deherai. Nu idaibo maumo emabuti-die oro ro ata orobo ata na-emodumia iedi idomari ro hio ito daubidiro ba-deherai. Sapuwo idomari kaubidiro ato, io ata nakomu tato ie. Ina oro modobo pua momuo durupi nou ro kemamuai era paruo to keherai, imese ubauba tanaro ia ie.
MAT 5:30 Ibose ata ubauba tanaro ata oro abato na-owamo, hio ito dowagare ba-deherai. Nou idaibo maumo emabuti-die, oro ro ata ubauba tanaro ata na-osioidiro tumodi tu to, iedi tu ro ba-deherai. Sapuwo tu kasiai ato io ata nakomu tato ie, modobo pua durupi momuo se nou ro kemamuai era paruo to keherai, imese ubauba tanaro ia ie.’
MAT 5:31 ‘Nedi owera ro Mose aboudo nio ro kebase ta-girorowai-rimo ibo, Ata dubu ro orobo na-wararubia, modobo ie nou ro kararubia peba titi kisioidiro orobo aboto kaiwai. Taie nedi orobo ro nou ro nato kararubia ie.
MAT 5:32 Kaupoti nio mo ia ro owera ibo mimowapotai-ro! Ina oro ro idaibo tanaro kosioidiro ato simara orobo aboto, oro nou ro mau kesebea tato, ina oro ro kararubia tanaro na-osioidiro, nou oro ro piro tanaro orobo to kapoi ie nou orio uramu ro nama-edea-ri. Ina ibose nedi orobo ro ata dubu ata ro nato na-edea, nedi dubu ro nou ro piro tanaro kosioidiro ie.’
MAT 5:33 ‘Ina ata owera ibo ie, nedi owera ro nio ro kebase umoro ta-goi-rimo. Nimo edi nasa naminami ro nedi owera ro keba ia tau ato neio ro gimidai-rimo ibo, Oro ro beda hodo kemasaubiai ra asiai mamo. Oro ro kemasaubiai tanaro ata dubu aboudo na-wosioidiro, Abera Naramu masiro na-wapoi koko owai ri, durupi to aise gi-isioidiro-ri.
MAT 5:34 Kaupoti nio mo ia ro owera ibo mimowapotai-ro! Hodo kasaubiai ato, ata masiro apoi mamo. Hodo kasaubiai ato, Adiri sabowa masiro apoi mamo oro owera pupuwo kowai aboto. Mabu Adiri sabowa Godi komidiro moro ie.
MAT 5:35 Ibose hodo kasaubiai ato, sopu duriomoro masiro apoi mamo oro owera pupuwo kowai aboto. Mabu nedi sopu duriomoro ro Godi sairo teibo nato iwotoititi-ma. Ibose hodo kasaubiai ato, Ierusarema sabowa masiro apoi mamo oro owera pupuwo kowai aboto. Mabu Ierusarema sabowa auna ia eputa dubu Godi nou komidiro moro ie.
MAT 5:36 Ibose hodo kasaubiai ato, oro ro simara eputa apoi mamo oro owera pupuwo kowai aboto. Mabu oro simara sobo muruwa keakea kowai, o garegare kowai, oro aboudo modobo pua.
MAT 5:37 Ata namabu masiro apoi mamo, o ata dubu masiro apoi mamo, oro owera pupuwo kowai aboto. Oro ro ibo gi-utura-ri, “Io, mo ro anama-osioidiro-ri,” o ata tau ibo gi-utura-ri, “E e, mo ro osioidiro-ri pua.” Arua owera oro ro dorogora se nama-aro-ri oro kemasaubiai owera pupuwo kowai aboto, io Satani aboudo amadidimo-ou-ri.’
MAT 5:38 ‘Nedi owera ro nio ro kebase ta-girorowai-rimo ibo, Idomari kowaubidiro ato wisana ibose to kowaubidiro ie. Ibonoro iopu kowaubidiro ato wisana ibose to kowaubidiro ie.
MAT 5:39 Kaupoti nio mo ia ro owera ibo mimowapotai-ro! Ubauba tanaro oro aboto etu ro osioidiro, wisana ubauba to emowameai mamo. Oro ata dubu ata ro na-iatoia, ina derewesegerai sapuwo tawe dao rido miatoia-ro.
MAT 5:40 Oro sodo ata ro na-emediai, ina oro nou ro koto aboto na-owou, iedi namabu ro aise domia, ina siginisi ibose domia.
MAT 5:41 Ibose oro ata gabamani dubu ata ro na-emediai mibo namabu egea mere se emowou ri, ipi ato emedea mamo sabowa to aise demowateai.
MAT 5:42 Ibose ata dubu ata namabu ri na-orowapotai oro aboto ematimai mamo aise domia. Ata dubu ata oro aboudo namabu doro to omidai ri, ematimai mamo aise dowarebai.’
MAT 5:43 ‘Owera nio ro kebase ta-girorowai-rimo ibo, “Nio simara gu urubia se gi-imati-ri nirimagare. Ina nasa urubia ba-dihoio-mo.”
MAT 5:44 Kaupoti nio mo ia ro owera ibo mimowapotai-ro! Nasa urubia nirimagare aise gi-imati-ri. Ibose nio ubauba se etio ro iworohuti-dumo, ina nio temeteme na-imio-dumo, neio sapuwo to Godi aise gi-ararato-ri neio meana iwaititi ri.
MAT 5:45 Nio ro idaibo tanaro namadimi-isioidiro-ri, nio Abera Adiri sabowa ato na-imidirotiti-die, nio nou morobise merebusere to amadima-ararapoi-ri. Mabu saiki nou ro emeiriotiti-die ubauba urubia sapuwo to, ibose meamea urubia sapuwo to. Ibose daroho na-emeirio-die tuputupu tanaro kisioidiro urubia sapuwo to, ibose kerewaekerewae tanaro kisioidiro urubia sapuwo to emeirio-die.
MAT 5:46 Nio simara urubia se nirimagare na-imati-dumo, ina nio ro simara urubia se na-iwarebai-dumo, nou sapuwo to Godi ro mea wisa nio ama-iwameai-ri ra, a? Kerewaekerewae urubia ro idaibo tanaro se tisioidirotiti-dumo.
MAT 5:47 Neio ro simara urubia se nirimagare na-imati-dumo, ina arua urubia idaibo meamea tanaro na-isioidiro-dumo, neio nio ro amadimi-irohodorai-ri ra? Io Godi umoro tato urubia idaibo tanaro neio ro nou isioidirotiti-dumo.
MAT 5:48 Nio Adiri Abera imese meana ia ie, auna nirimagare ia ie imese sirio urubia aboto. Ina noudo ie nio nou sosoro korowomidiro modobo ie, imese sirio urubia nirimagare kimati modobo ie.’
MAT 6:1 Iesu ro urubia ina ibo gimowauti, ‘Mea se! Nio ro meamea tanaro kisioidiro ato, modobo pua nio ro urubia sosoro gabo ato kisioidiro, nio neio ro imowabu ri. Nio ro idaibo tanaro namadimi-isioidiro-ri urubia sosoro gabo ato, nio Abera Adiri sabowa ato na-omidiro-die nio nou ro wisa imowame-ri pua.
MAT 6:2 Ina noudo ie nio ro namabu tato urubia beda tau ato iwarebidiro-dumo, aupi urubia ro umoro oi mamo. Piro se gi-isioidiro-ri nedi kiwarebai tanaro ro. Mabu karatigi urubia ro idaibo tanaro paea se isioidirotiti-dumo urubia ro iauri ri. Neio ro karadabu moto ato isioidirotiti-dumo, ibose auna gabo bara ato isioidirotiti-dumo urubia ro imowabu ri. Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro! Nedi urubia ro wisa urubia aboudo momuo se imese imade-dumo, ido pua ie.
MAT 6:3 Kaupoti oro ro namabu tato urubia kiwarebai ato, tumodi tu ro beda tanaro osioidiro, pere tu umoro oi mamo.
MAT 6:4 Ina oro Abera nou auna umoro ie oro ro piro se beda meamea tanaro kisioidiro ra. Ina oro nedi meamea tanaro ro nou kisioidiro sapuwo to, wisa nou ro kemowameai ie.’
MAT 6:5 ‘Ina nio Godi aboto kararatoro owera karo ato, karatigi urubia beda mino to iraratorotiti-dumo, ibo orowati mamo. Mabu neio auna ubi ie karadabu moto ato Godi aboto iato kararatoro ie urubia sirio ro iauri rie. Oro mo ro morobise owera memowapotai-ro! Nedi urubia ro wisa urubia aboudo momuo se imese imade-dumo, ido pua ie.
MAT 6:6 Kaupoti Godi oro ro kararatoro ato, nakara moro to gi-ou-ri taie magere aise gi-opai-ri. Taie kiauri tato Godi nou aboto nato gi-araratoro-ri. Ina nimo edi atu Abera ro nou nakara se auna umoro ie oro ro piro se beda kararatoro owera karo ra, wisa nou ro kemowameai ie.
MAT 6:7 Ina ibose Godi aboto kararatoro owera karo ato, mabu tato kararatoro owera inaina aro mamo. Io Godi umoro tato urubia idaibo tanaro nou isioidirotiti-dumo. Mabu neio ibo imaragoidirotiti-dumo, tututu kararatoro owera karo ato neio Godi ro kimerewidiro ie.
MAT 6:8 Nedi urubia ro neio sosoro orowati mamo. Mabu nio edi Abera ro Godi kebase umoro koi ie nio abato beda nakomu ra modobo ato kiamo tato.
MAT 6:9 Ina noudo ie nio Abera Godi aboto kararatoro owera karo ato, idaibo mino to gi-araratoro-ri. Nimo Abera Godi Adiri ato na-omidiro-die, oro masiro imese sirio urubia ro ba-memowabutiti-mo mabu oro masiro tarena ie.
MAT 6:10 Ina oro ro kiwaboi maumo ato imese urubia sirio ba-mirowomidirotiti. Oro ubi tanaro imese urubia ro ba-misioidirotiti-mo nedi sopu duriomoro ro nato, beda sosoro isioidirotiti-dumo Adiri sabowa ato.
MAT 6:11 Saiki gabagabo ato oro ro modobo ie nimo ohona simara modobo ato kimio.
MAT 6:12 Nimo ia ro woki beda sosoro nimatiti-dumo ubauba, arua urubia ro na-isioidiro-dumo nimo aboto, io nimo ubauba na-nisioidiro-dumo oro ro modobo ie idaibo sosoro kimatopeamuti.
MAT 6:13 Koko kiwaibirio tanaro aboudo oro ro modobo ie nimo kiwagarewado, ibose ubauba mabu dubu aboudo, oro ro modobo ie nimo kiwasiouti.’ Iesu ro kowasoro urubia kararatoro owera ibo gitamudiro.
MAT 6:14 ‘Nio aboto ubauba etio ro isioidiro-dumo, neio edi ubauba ro nio ro namadimi-imatopeamuti-ri, ina nio Abera Adiri sabowa ato na-omidiro-die, nio edi ubauba ro nou ro kimatopeamuti ie.
MAT 6:15 Ina ubauba nio aboto etio ro isioidiro-dumo, nio ro kimatopeamuti tato, nio edi Abera ro nou ro nio edi ubauba ro imatopeamuti-ri pua.’
MAT 6:16 ‘Nio ohona kiho tato korowomidiro ato Godi kemaragoidiro aboto, kamade tato se orowomidiro mamo. Mabu karatigi urubia ro idaibo tanaro nou isioidirotiti-dumo, urubia umoro oi ri ibo neio ohona kiho tato diriwodiriwo se saiki tuturu orowomidiro-die, urubia ro imowabu rie. Nio mo ro morobise owera ibo mimowapotai-ro! Nedi urubia ro wisa urubia aboudo momuo se imese imade-dumo, ido pua ie.
MAT 6:17 Kaupoti oro ia nakara se ohona kiho tato komidiro ato, obo diowa, mea mino to deremede.
MAT 6:18 Idaibo oro urubia ro eibimai-ri pua ibo oro saiki tuturu omidiro-die kiho tato. Kaupoti oro ro kiauri tato Abera nu nakara se auna umoro ie oro ro piro se beda meamea tanaro kisioidiro ra. Ina oro ro nou aboudo mea wisa komidai ie.’
MAT 6:19 ‘Awawo mani namabu nedi sopu duriomoro ro nato na-iworohuti-dumo nakara se eremowoiriamuti mamo. Mabu kipiri genoho mutu neio ro ubauba aise kiwai ie, ibose neio esepa koititi ie. Ina piro urubia ro modobo se kowamo ie kiwopiro.
MAT 6:20 Kaupoti nio ro simara ia sapuwo to meamea namabu modobo ie Adiri sabowa ato kiaremo. Mabu neio genoho ra kipiri ra ro iho-ri pua, ibose esepa oititi-ri pua. Ina piro urubia ro modobo pua kiwopiro.
MAT 6:21 Oro ro beda moro ato kiaremuti ra, oro edi giropu ro iato ibose to kowamo ie.’
MAT 6:22 ‘Oro idomari teibo durupi sapuwo to pina sosoro ie. Oro ro idomari teibo mea se na-iworohuti-ma, oro durupi momuo se imese woroworo ia se koworohuti ie.
MAT 6:23 Kaupoti oro idomari teibo duwoduwo se na-iworohuti-ma, oro edi durupi ro momuo se duwoduwo maumo ato ama-owamotiti-ri. Ina noudo ie beda woroworo ra oro durupi ato nou duwoduwo sosoro na-owamo, nedi duwoduwo ro imese sisibo ia ie!’
MAT 6:24 ‘Ata dubu ro modobo pua netewa teibo eputa dubu teibo ubi tanaro kimesioidiro-ma. Nou ro ata eputa dubu owera se kirowidiro ie, ina ata eputa dubu owera kirowidiro tato. Ina idaibo sosoro ie, nio ro modobo pua Godi nio eputa dubu to kapoi, ibose duriomoro namabu nio eputa dubu to kapoi.’
MAT 6:25 Iesu ro owera inaina aise gemoguwado. Nou ro ibo, ‘Ina noudo ie nio keremiro sapuwo to, ohona ra obo ra sapuwo to auna se imaragoidiro mamo, ibo beda ohona namadimi-iho-ri, beda obo namadimi-idio-ri, beda namabu namadimi-iroidiro-ri? Nio umoro ra ibo nio keremiro auna nakomu e. Kiho namabu, kiroidiro namabu awawo nakomu pua.
MAT 6:26 Nio ro ma-diauri-mo pawa ohu ato na-irowadaudirotiti-dumo, neio ro kiho ota iopu nakara se keremobouti pua, ohona patu kisaubo pua, ibose neio ohona keremaremo moto tato ie. Kaupoti nio Abera Godi Adiri sabowa ato na-imidirotiti-die, neio ota iopu nou ro imiotiti-die. Auna nakomu etou ra, urubia ra o pawa ra?
MAT 6:27 Ina nio kimaragoidiro siriosirio kiworohuti ato, nedi tanaro ro neito nio simara korowomidiro keremiro tuturu tau mere to kiwaboi ra? E e, idaibo gabo potoro ia ie!
MAT 6:28 Ina mabu boira nio durupi namabu aboto auna se na-imaragoidirotiti-dumo? Nio ro ma-dimaragoidiro-mo tumu kakamu na-isuwodutiti-dumo, neio woko kisioidiro pua, ibose neio obotama nakara se keremowaruwoidiro pua.
MAT 6:29 Kaupoti nio mo ro nedi owera ro nou mimowapotai-ro, eputa dubu Soromoni nou egea namabu sirio dubu e. Kakamu idaibo sosoro na-imedutiti, Soromoni idaibo sosoro namabu to eremedutiti pua.
MAT 6:30 Tumu kakamu na-isuwoduti-dumo, neio Godi ro mea sosoro imedutiti. Neio tuturu tau to korowotoi pua, pamo na-owoi-dumo, taie era to kiherai ie. Ina nio Godi ro ubauba se ama-imedutiti-ri ra? Nio kimibiria imese kainai ia ie!
MAT 6:31 Ina noudo ie ohona ra obo ra aboto kimaragoidiro siriosirio iworohuti mamo. Idaibo beda ohona namadimi-iho-ri? Ina beda obo namadimi-idio-ri? Ina beda namabu namadimi-iroidiro-ri?
MAT 6:32 Mabu Godi umoro tato urubia idaibo namabu aboto auna se imaragoidirotiti-dumo. Ina nio Abera Adiri sabowa ato na-imidirotiti-die, nu auna umoro ie nio keremiro kiwaboi namabu, nou ro kimio ie.
MAT 6:33 Kaupoti auna tanaro nou e, nio ro Godi edi kiwaboi tanaro ro nio keremiro ato kebase nou kedea modobo ie, nou edi tuputupu tanaro ro nou kisioidiro mutu. Ina nio edi keremiro kiwaboi namabu ro nio Godi ro imese ama-imio-ri.
MAT 6:34 Ina noudo ie ata kowaroho saiki nou edi kimaragoidiro siriosirio mutu namadi-ou-ri, modobo pua abora iedi kimaragoidiro siriosirio ro nou aboto kidabuai. Ina mabu boira nio ro ohu rido kowaroho saiki sapuwo to na-eremotomo-dumo? E e, idaibo orowati mamo. Kowaroho saiki nou simara mibo mutu amadi-ou-ri.’
MAT 7:1 ‘Arua urubia dorogara mabu ato idoromuti mamo. Tauo oro ia nakara se ma-derereauri, oro Godi ro ibose kodoromai modobo pua.
MAT 7:2 Mabu oro ro urubia beda sosoro kidoromuti ra, oro Godi ro idaibo sosoro ama-odoromai-ri. Urubia oro ro beda modobo ato imodobowauti, ina oro Godi ro iedi atu modobo ro nato ama-emodobowauti-ri.
MAT 7:3 Ina oro namutuna idomari ato momoso na-emeauri, mabu boira oro ro edi momoso ro nou idomari rido eweihai ri na-waro? Ina oro ia nakara se simara idomari a-weremeauri ra?
MAT 7:4 Ina oro nakara se ma-deremowea, oro idomari ato ota agagi towamo.
MAT 7:5 Oro imese karatigi dubu e. Kebase ota agagi oro idomari ato na-owamo, nou ba-dereweihai. Ido oro mea se nato ama-irarowo-ri, taie oro namutuna idomari ato momoso na-owamo, oro ro nato amadi-eweihai-ri.
MAT 7:6 Urubia etio ra auna ubi tato na-iamo Godi edi owera ro nou aboto, neio soka ra giro ra sosoro ie, neio Godi owera imio mamo. Nou idaibo sosoro ie Godi edi tarena namabu soka kimowehere ie, ibose auna mani namabu giro kimowehere ie. Nou idaibo sosoro tanaro kisioidiro ato, soka ra giro ra ro aise kituti ie, ina iato etou ra neio aise kerewesegerai ie oro aboto, oro neio ro durupi kowasomai ie.’
MAT 7:7 ‘Auna se dararatorotiti-mo, ina nio Godi ro nato amadi-imio-ri. Binio to dosora-mo, nio ro nato amadimi-iwia-ri. Magere damo ato kohe to auna se dorowapotaidiro-mo, nio aboto magere nato amadi-orodobura-ri.
MAT 7:8 Mabu auna se etio ro kararatoro ra, neio Godi ro nato kimio ie. Binio to etio ro kiosora ra, neio Godi aboudo kiauri ie. Ibose magere damo ato kohe to auna se etio ro orowapotaidiro-dumo, neio aboto Godi ro magere kodobura ie.
MAT 7:9 Mamio abeamio, merebusere dokou ri na-utura-dumo nio ro goto kere kimaudai ra?
MAT 7:10 Ibose merebusere nakere ri na-utura-dumo, nio ro bagawe kimia ra?
MAT 7:11 Mamio abeamio, nio meamea mamio abeamio pua, imese ubauba ia ie. Kaupoti nio nirimagare mutu e, merebusere aboto nio ro meamea ohona kimio ie. Abera Godi nio sosoro pua, nou imese meana ia ie. Nou auna ia nirimagare mutu kimio ie meamea namabu nou aboto na-orowaro-dumo!’
MAT 7:12 ‘Godi ro edi sabi sirio ro na-giaiwai-ro Mose aboto, ibose Godi ipusu owera urubia ro edi owera ro gisioidiro-rimo, morobise to nedi owera ro neito imese ta-gimatahirai, nou e. Nio ubi beda sosoro iamo arua urubia ro nio kiworohuti aboto, io arua urubia idaibo sosoro ba-diworohuti-mo.’
MAT 7:13 ‘Keremiro magere imese kurukuru ia ie, ina auna magere imese boroboro ia ie. Auna gabo magere imese wagawaga ia ie, ibose gabo imese boroboro ia ie. Ina nedi magere ro sirio ia urubia ro odoutiti-dumo. Kaupoti nedi gabo ro neido etio ro odoro-dumo neio era paruo emou-dumo.
MAT 7:14 Kaupoti ata gabo, nu magere imese kurukuru ia ie, womu tato womu tato keremiro kowea aboto. Nedi keremiro kurukuru magere ro neido dodoro-rimo. Neito etio ro odoutiti-dumo neio sirio koko tau amadimi-iaurititi-ri keremiro na-emou-dumo, ina sipu tato urubia ro aritiawado-dumo.’
MAT 7:15 ‘Mea se deremowotoi-mo Godi ipusu owera urubia to amia urubia taratigi-dumo. Neio kimibiria urubia to aratigi-dumo. Kaupoti neio serawo soka sosoro ie, urubia neio ro iohi rie, ina iopiauti rie.
MAT 7:16 Neio ro beda tanaro ra namadimi-isioidiro-ri nio ro namadimi-iwia-ri, nio ro nato amadimi-ieibimo-ri, neio beda sosoro urubia ra. Urubia ro woimu deimi iopu goino hodo rido kidoho ra? Ibose buni iopu badari ota rido kidoho ra?
MAT 7:17 Ina atu sosoro tanaro ibo kororosioidiro ie meamea ota rido meamea ota iopu ro kisuwoduti ie. Ibose ubauba ota rido ubauba ota iopu ro kisuwoduti ie.
MAT 7:18 Meamea ota rido ubauba ota iopu kisuwoduti modobo pua, gabo tato ie. Ina ibose ubauba ota rido meamea ota iopu kisuwoduti modobo pua.
MAT 7:19 Beda ota sirio ra meamea deimi iopu kisuwoduti tato, neio Godi ro ama-iebuti-ri taie era to aise ama-ihere-ri.
MAT 7:20 Ina idaibo sosoro ie, nedi karatigi urubia ro neio beda tanaro namadimi-isioidiro-ri, nio umoro neido amadimo-oititi-ri.’
MAT 7:21 ‘Mo sirio urubia ro Abera Naramu to kasoro ie, kaupoti neio arua Godi edi kiwaboi tanaro ro neito odouti-ri pua. Ina mo abera Adiri sabowa ato na-omidiro-die nou ubi tanaro etio ro isioidiro-dumo, io neio ro se amadimo-odouti-ri.
MAT 7:22 Iedi koto saiki ro nama-orobai-ri, mo sirio urubia ro Abera Naramu to anamadima-asororo-ri. Kaupoti nedi urubia ro Godi ubi tanaro isioidirotiti pua. Neio ro ibo amadima-aro-ri, “Abera Naramu, Ei Abera Naramu! Oro edi ipusu owera ro nimo ro na-nimowautiti-mo nimo oro ro ta-niaurititi-ro. Oro edi pupuwo korosa ro neito nimo ro ubauba urio urubia aboudo ta-nimabodoidirotiti-mo. Ibose nimo ro sirio pupuwo korosa tanaro oro edi pupuwo korosa ro neito ta-nisioidirotiti-mo.”
MAT 7:23 Kaupoti neio mo ro paea mata se nama-imowapotai-ri ibo, “Nio ubauba tanaro kisioidiro urubia ie. Mo umoro pua nio. Daragare-mo mo aboudo!” ’
MAT 7:24 ‘Ina noudo ie mo kitamudiro owera sirio etio ro irowidiro-dumo, ina durupi to na-isioidiro-dumo, neio muro dubu sosoro ie. Nou ro moto na-gididi damera goto ato gididi, kokoho ta-gemowaititi nadi sosoro itoititi.
MAT 7:25 Daroho na-gou-ro, abata obo imese ta-gioro-ro, ibose surama erere sapuwo rido imese pupuwo ia se gihuduti-ro. Iedi moto ro nato gederiouti, kaupoti nou koko se gotoi, ederiai pua. Mabu iedi moto ro kokoho damera goto ro ta-gemowaititi.
MAT 7:26 Kaupoti mo kitamudiro owera etio ro irowidiro-dumo ina durupi to kisioidiro tato, nedi urubia ro kimaragoidiro tato dubu sosoro ie. Nou ro moto pusuru goto ato gididi,
MAT 7:27 daroho na-gou-ro, abata obo imese ta-gioro-ro, surama imese pupuwo ia se gihuduti-ro. Iedi moto ro nato gederiouti. Modobo pua, iedi moto ro auna diamo mutu garaburuti.’
MAT 7:28 Iesu ro nedi kitamudiro owera sirio ro kimowauti na-goporeai, iedi topira gebari ro gorobu auna kimaragoidiro ro giopia, nou edi kitamudiro ro nou sapuwo to.
MAT 7:29 Mabu nou edi kitamudiro ro imese pupuwo korosa mutu e. Nedi korosa ro Godi aboudo gou-ro, Mose sabi kitamudiro urubia sosoro pua.
MAT 8:1 Iesu podo ohu rido na-gororuwo-ro, nou urubia sirio ro gobodoro-rimo saro rido.
MAT 8:2 Taie ata katio dubu Iesu aboto nato gou-ro, nou sosoro gabo ato kauhio to aise girimusubua. Nou ro ibo, ‘Abera Naramu, oro ubi ato mo meana dowai-ro. Mo katio demowagare-ro!’
MAT 8:3 Iesu ro nou owera na-gemororowai, tu iato gituturai iedi dubu ro nou aboto, taie iato gowasomai. Nou ro ibo, ‘Mo ubi ie oro meana kowai. Abora oro meana doi!’ Nedi atu tau ro nato Godi edi pupuwo korosa ro neito iedi dubu ro meana aise goi.
MAT 8:4 Taie nou Iesu ro nedi owera ro neito gemowapotai, ‘Owera neito ma-dirorowai-ro, oro ro ata dubu ata umoro owai ate ibo mo modobo ta-noi. Kaupoti oro mo ro a-notiodorai Godi ra urubia ra turi dubu aboto. Nou aboto se ba-dorowapotai ibo mo meana ta-noi. Taie Mose ro beda owera gisioidiro Tarena Buka ato kematowo namabu sapuwo to, nou aboto nato ba-diaiwai. Idaibo tanaro oro ro nama-osioidiro-ri, urubia umoro nato amadimo-oi-ri ibo oro meana ta-woi.’
MAT 8:5 Iesu Kapeniama sabowa to na-godoro, Roma boso eputa dubu nou aboto nato gou-ro. Iesu nou ro nato gemodowa, mabu nou ubi ie nou ro owarebai ri.
MAT 8:6 Nou ro ibo, ‘Abera Naramu, mo sowake dubu auna temeteme ro owati, koroho modobo pua.’
MAT 8:7 Taie iedi dubu ro owera Iesu ro ibo gemowameai, ‘Mo anamadi-ou-ri nou meana owai ri.’
MAT 8:8 Ina nedi dubu ro Iesu owera ibo gemowameai, ‘E e! Abera Naramu, mo modobo pua. Oro auna dubu e. Oro mo moto to kou modobo pua. Kaupoti owera se demeiriai nou meana koi sapuwo to, ina nou meana ama-oi-ri.
MAT 8:9 Mo umoro ie mabu mo eputa dubu mutu e, mo ro nou woko nemesioidirotiti. Ibose boso koroho urubia neio mo ro niauri. Mo ro ata dubu aboto kutura ato ito ou ri, nou ito aise kou e. Ina ata dubu aboto kutura ato neito ou ri, nou neito aise kou e. Sowake koroho dubu aboto kutura ato woko osioidiro ri, nou ro aise kosioidiro ie.’
MAT 8:10 Iesu ro iedi owera na-girowidiro, nou iato kimaragoidiro ro gopia. Nou saro rido edi urubia ro gobodoro-rimo, neio aboto iato gerewesegerai. Nou ro ibo, ‘Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro. Isiraere urubia abato mo egea se nirohotiti, mo ro ata dubu ata owea pua, mo sapuwo to idaibo sosoro pupuwo kimibiria mutu.
MAT 8:11 Nio mo ro a-nimowapotai Iu owera karo tato urubia sirio erere duriomoro rido amadidimo-oroho-ri. Soriomu ohona neio ro amadimi-iho-ri Aberaham, Aisaki, Iakobo neibi mutu Godi edi kiwaboi maumo ro nato.
MAT 8:12 Godi edi kiwaboi tanaro ro Iu urubia do sekere ie, kaupoti neio ito odouti-ri pua. Neio Godi ro amadi-ihere-ri duwoduwo ia maumo moro to. Taie auna idobi diamo iato aise ama-ereredea-ri, temeteme iamo matagoro karabowa iato amadimo-oroho-ri.’
MAT 8:13 Taie Iesu ro ibo Roma boso koroho eputa dubu aboto, ‘Oro abato kimibiria beda sosoro na-owamo oro edi sowake dubu ro nou sapuwo to, tanaro ibose to amadimo-ororosioidiro-ri. Ba-dorowameai.’ Iedi atu tau ro nato nou edi sowake dubu ro meana aise goi.
MAT 8:14 Iesu Pita moto to na-gorowateai, nou ro Pita emapura abere se gowea na-gorobu kabena ro gowati.
MAT 8:15 Iedi orobo ro tu ato aise gorobai. Nou ro edi tau ato gorobai, iedi orobo ro kabena ro aise gemeserai. Taie nou ioudo na-geribuwa-ro, Iesu kowasoro urubia mutu ohona iato gimitai-bi.
MAT 8:16 Taie edi adimo duwoduwo ro nato, ubauba urio edi urubia sirio abato na-gorowomidiro Iesu aboto namuturubi ro nato giworoho-rimo nou ro meana iwaititi ri. Iesu ro ubauba urio aise gimowapotaidiro urubia aboudo osuwoduti ri. Taie neio ioudo aise gosuwoduti-rimo. Ibose nou ro imese temeteme urubia meana ta-iwaititi.
MAT 8:17 Iesu ro nedi tanaro ro na-gisioidiro, Godi ipusu owera dubu Aisaia kebase beda owera gisioidiro Tarena Buka ato, nedi tanaro ro morobise to noti gororosioidiro-dumo. Aisaia ro ibo, Nou ia ro nakara se gimidai nimo edi durupi ubauba ro. Ibose nimo edi temeteme sirio ro nou ro nimo aboudo ta-giwagarewado.
MAT 8:18 Auna topira Iesu ro na-gowea-ro, taie kowasoro urubia nou ro nato gimowapotai obo paruo sapuwo to iabu ri.
MAT 8:19 Tuturu to owamo pua Mose sabi kitamudiro dubu kaupoti Iesu aboto nato gou-ro. Nou ro ibo, ‘Oro beda moro to nama-oroho-ri, oro anama-owasoro-ri.’
MAT 8:20 Ina nedi dubu ro Iesu ro ibo gemowameai, ‘Tumu soka neio kirobuti moro mutu e, pawa ibose neio toto mutu e. Kaupoti Imese Urubia Kiauri Dubu nou korobuti moro tato ie.’
MAT 8:21 Ina Iesu edi urubia ro gowasoro-rimo neio ata ro ibo, ‘Abera Naramu, mo kebase sabowa to nama-orowameai-ri abera oromano nama-owarebai-ri. Nou nama-araburai-ri saro gabo ato, mo nato tinamadi-orowameai-ri oro owasoro ri.’
MAT 8:22 Kaupoti nedi dubu ro Iesu ro ibo gemowameai, ‘Abora nedi tau ro nato, mo aboto daradabuai-ro. Iedi urubia ro orowomidiro urio pamo mutu, oro abera negere neio ro ba-mowaumia-mo.’
MAT 8:23 Taie Iesu iedi moro ro ioudo sawa pe to aise gorora-ro kowasoro urubia mutu. Neio atu se obo paruo ata sapuwo to imese giabu-rimo.
MAT 8:24 Ipi ato neio auna surama ro gimabuwo-ro. Iedi surama ro obo paruo ato ubauba mino to gororosowa-ro. Iedi sawa pe ro bukopu sapuwosapuwo rido gorowiti-rimo. Iesu wisana norou gorobu.
MAT 8:25 Taie kowasoro urubia nato gorowadoro-rimo Iesu norou maumo rido amutia ri. Neio ro ibo, ‘Abera Naramu nimo diwarebai-ro! Nimo aupise ie kimarumo!’
MAT 8:26 Taie neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Nio kimibiria imese kainai ia ie! Nio etou tere ro iwati?’ Taie Iesu na-geribuwa-ro surama ra bukopu ra orodiobo ri nato gimadowerai-ma. Tuturu to owamo pua iedi obo paruo gebari ro nato gasio aise gereredea.
MAT 8:27 Kowasoro urubia iato woki ro giopia. Neio ro ibo, ‘Nou beda dubu ra? Surama ra bukopu ra nou owera to aise orodiobo-do!’
MAT 8:28 Iesu Gariri obo paruo ata sapuwo to na-gorowateai, nou kebase Gerasa duriomoro to gidiai. Ubauba urio dubu teibo abato gorowomidiro, neitiro pamo urubia bobo ato imidirotiti-do, ioudo gosuruwo-rido Iesu owea ri. Nedi dubu teibo ro serawo se iamotiti-ma, ina urubia iedi gabo ro neido irohotiti pua. Neitiro ro Iesu na-gowea-rido,
MAT 8:29 ioudo giaia-rido, ‘Oro Godi mere ie! Oro nimo aboto etou tanaro amadi-osioidiro-ri? Oro ro nimo auna temeteme imia-ri a-wou-die ra? Nimo tau mea se orobai pua oro ro auna temeteme kimia sapuwo to.’
MAT 8:30 Iedi duriomoro ro iato giro sirio muso ato oroho pua, neio a-geremosora-rimo.
MAT 8:31 Iedi ubauba urio ro gorowomidiro neitiro niro turi ato, Iesu neio ro nato gemagege-rimo, ‘Nimo oro ro namadi-imabodorai-ri iedi dubu teibo ro neitiro aboudo, giro niro turi to ba-dimeiriai-ro!’
MAT 8:32 Taie Iesu ro nato gutura ibo, ‘Ito dosuruwo-mo!’ Ina noudo ie nedi owera ro ubauba urio ro na-girorowai-rimo, neio ioudo aise gosuruwo-rimo giro niro turi to. Iedi giro sirio ro aise gorowodori-rimo damera gawagogo rido obo paruo to. Taie edi giro sirio ro obo ro aise giopia.
MAT 8:33 Giro edi urubia ro gimowotoi-rimo neio ro edi tanaro ro na-gowea-rimo, neio tere ri auna sabowa to aise gorowadau. Neio auna sabowa to na-gorowateai-rimo, nedi owera ro neio ro iato gobodorouti-rimo. Ibose ubauba urio edi dubu teibo aboudo gimabodorai, owera neitiro ro ibose to gobodorouti-rido iedi sabowa ro nato.
MAT 8:34 Taie iedi sabowa ro neido sirio urubia aise gou-rimo Iesu owea ri. Neio ro Iesu na-gowea-rimo, nou neio ro binio to gemediai-rimo iedi duriomoro ro emeserai ri.
MAT 9:1 Taie Iesu ina ioudo sawa pe to aise gorora-ro, obo paruo ata sapuwo to imese gabu-ro. Nou simara sabowa Kapeniama neito gorowameai-ro.
MAT 9:2 Nou ito na-gorowateai, arua urubia ro togiri dubu taratara mutu gowou-rimo Iesu aboto. Nedi urubia ro Iesu ro kimibiria kebase ta-gimowea, taie nou ro ibo togiri dubu aboto, ‘Mo mere, oro tere na ie! Abora oro ubauba mo ro ta-nematopeamuti.’
MAT 9:3 Iedi tau ro nato Mose sabi kitamudiro urubia iato ibose to gorowomidiro. Neio ro na-girorowai-rimo Iesu ro beda owera gutura, neio nakara se iato geremowauti-rimo ibo, ‘Nou ro Godi masiro ubauba ta-owai.’
MAT 9:4 Kaupoti neio edi kimaragoidiro ro Iesu ro ta-gimowea, taie neio nou ro nato gimowapotai, ‘Mabu boira nio ubauba kimaragoidiro mutu na-irohotiti-dumo?
MAT 9:5 Beda owera ra koko tato mo ro kutura aboto? Mo ro ibo kutura ato “Oro ubauba ta-nematopeamuti.” Nou ra? O mo ro ibo kutura ato “Dotobowa doroho!” Nou ra?
MAT 9:6 Mo Imese Urubia Kiauri Dubu e, ina ata tanaro mo ro anama-osioidiro-ri, nio umoro koi sapuwo to ibo, mo abato pupuwo korosa towamo nedi duriomoro ro nato, urubia ubauba kimatopeamuti aboto.’ Taie nou ro nato gutura togiri dubu aboto ibo, ‘Deribua! Keta detebuti! Dorowameai sabowa to!’
MAT 9:7 Iedi tau ro nato iedi togiri dubu ro meana aise goi, na-geribuwa-ro taie simara sairo to imese gorowameai sabowa to.
MAT 9:8 Nedi tanaro ro urubia sirio ro na-gowea-rimo, neio kimaragoidiro ro giopia, sapuwo to tere ro giwati. Taie Godi neio ro auna se iato gemowabu-rimo. Mabu idaibo sosoro pupuwo korosa Godi ro ta-gaiwai-ro urubia dubu aboto, idaibo tanaro kisioidiro aboto.
MAT 9:9 Iesu ro edi duriomoro na-gemeserai, nou ro Mataio nato gowea takesi kimade moto ato gomidiro. Iesu ro ibo Mataio aboto, ‘Dou-ro mo dowasoro-ro!’ Mataio ro na-girorowai Iesu edi owera ro nou aise garadabuai, Iesu nou ro saro rido imese gobodoro.
MAT 9:10 Taie ido Iesu Mataio moto ato ohona iato giho. Sirio takesi kimade urubia, sabi kisebo urubia mutu, neio ro gou-rimo Iesu mutu ohona atu moro ato giho-rimo, nou kowasoro urubia mutu.
MAT 9:11 Neio Parasi urubia ro na-giwia-rimo, ohona kiho moro ato Iesu mutu, neio ro kowasoro urubia nato gimodowa-rimo ibo, ‘Mabu boira nio kitamudiro dubu takesi kimade urubia mutu, ibose sabi kisebo urubia mutu, ohona atu moro ato na-iho-dumo?’
MAT 9:12 Neio edi kemodowa owera ro Iesu ro na-gimororowai, neio nou ro ibo gimowameai, ‘Nou idaibo sosoro ie, etio ra durupi gamogamo se na-iworohuti-dumo, temeteme ro iwati tato, dokota neio aboto ou-ri pua. Kaupoti temeteme ro etio ra iwati, dokota neio aboto kou e.
MAT 9:13 Godi owera Tarena Buka ato keba ia se ta-gisioidiro-rimo ibo, “Mo ubi ie nio ro urubia natonato kimati. Mo ubi tato ie nio ro dao kimatowo tanaro sirio tau aise na-isioidiro-dumo.” Kaupoti ba-dorowameai-mo maumo mea se ba-dosora-mo! Mo nedi sopu duriomoro neito na-nou-ro, ubauba urubia aboto nou-ro, neio imowauti ri ubauba aboudo erewesegerai ri, mo ibo pua meamea urubia aboto kou.’
MAT 9:14 Ata tau obo to kiwarumiauti dubu Ioane, nou edi kowasoro urubia ro arua, Iesu aboto nato gou-rimo. Neio ro Iesu nato gemodowa-rimo ibo, ‘Nimo arua tau ohona kiho tato korowomidiro ie, Parasi urubia atu sosoro tanaro ibose to kisioidiro ie. Ina mabu boira oro edi kowasoro urubia ro ohona kiho tato tanaro kisioidiro tato, Godi kemaragoidiro sapuwo to?’
MAT 9:15 Neio Iesu ro nedi totomu owera ro neito gimowameai, ‘Marete soriomu ato, orio dubu nu orobo dese to na-edea, nu simara namuturubi pape korowomidiro ra? E e! Kaupoti ata saiki amadi-ou-ri nedi orio dubu ro orobo dese to na-gedea, nu namuturubi aboudo amadimo-owagare-ri. Taie edi tau ro nato neio ohona kiho tato nato ama-orowomidiro-ri.
MAT 9:16 Ina ata orobo modobo pua tagara obotama pito mutu, orio obotama kere to kemowateai. Mabu kowiouti ato, iedi obotama kere ro aise kerekekeai ie, ibose edi tagara obotama ro nou pito auna aise kowai ie.’
MAT 9:17 Iesu ro ina atu sosoro totomu iato gimowauti, ‘Ata mere ro orio tuba tagara kepuru to arate-ri pua. Mabu idaibo mino to kororosioidiro ato, orio tuba tagara kepuru to karate ato, iedi tuba ro keremagaubuti ato, iedi kepuru ro aise kerepeputi ie, tuba aise karasiai ie, ina kepuru ubauba koi ie. Kaupoti urubia ro ibo kisioidiro ie, orio tuba orio kepuru to kiratuti ie. Neitiro atu se modobo ato ama-iamotiti-mari.’
MAT 9:18 Iesu ro totomu kimowauti oroporeai pua, taie sabowa kiauri dubu nou aboto nato gou-ro. Nou Iesu sosoro gabo ato kauhio to aise girimusubua. Nou ro ibo, ‘Mo besere kainai ta-naseperai. Oro aise ba-dou-ro tu itomai ri nou durupi ato, nou keremiro kemowameai sapuwo to.’
MAT 9:19 Taie Iesu aise geribuwa-ro, iedi dubu ro nou aboto aise garadabuai. Kowasoro urubia ibose nou aboto ta-garadabuai-rimo, atu se imese gou-rimo nedi dubu ro nou moto to.
MAT 9:20 Neio atu se edi tau ato gou-rimo iedi dubu ro nou moto to, ata orobo Iesu saro rido ta-gou-ro. Iedi orobo ro nou durupi tama rido karima ro ororuwotiti-ro. Nedi temeteme ro nou abato 12 kisimisi to owamotiti. Nou ro kimaragoidiro to ibo, ‘Mo ro Iesu obotama gare nama-emowasomai-ri, mo meana anama-oi-ri.’ Taie nou ro Iesu obotama gare nato gemowasomai.
MAT 9:22 Iesu huru to na-gimeterai-ro, iedi orobo ro nou se gowea. Nou ro ibo, ‘Besere buro, oro tere na ie. Oro simara kimibiria ro owai meana.’ Taie iedi tau ro nato iedi orobo ro meana aise goi.
MAT 9:23 Taie Iesu aise gemobodiai sabowa kiauri dubu moto to. Nou ito na-gorowateai, nou ro nato giwia urubia sirio iedi besere ro idobi gemerete-rimo. Neio ro auna diamo gisioidiro-rimo, ibose arua urubia ugeuge gemourio-birimo.
MAT 9:24 Neio nou ro nato gimaiauti, ‘Neido daragare-mo! Nedi besere ro pamo pua, norou orobu.’ Kaupoti Iesu owera urubia sirio ro na-gemororowai-rimo neio ro nou gaga gemororouti-rimo.
MAT 9:25 Iedi urubia sirio ro Iesu ro ioudo na-gimabodorai-ro, taie nou moto goro to nato godoro. Iedi besere kainai ro tu rido na-gorobai-ro, nou aise geribuwa-ro.
MAT 9:26 Iedi tanaro ro Iesu ro na-gosioidiro, nou sapuwo to owera nato gobodorouti-rimo iedi duriomoro gebari ro nato.
MAT 9:27 Iesu ro edi moro ro na-gemeserai-ro, nu aise gadorowado ina nou netewa teibo pogo dubu teibo ro saro rido aise gobodoro-rido. Iesu aise gouwado ina neitiro Iesu aboto auna se inaina aise giaiauti-rido ibo, ‘Oro Godi ro kohodowa dubu e! Neitiro natonato dimati-maro!’
MAT 9:28 Taie Iesu edi moto to na-godoro edi pogo dubu teibo ro ibose to godoro-rido. Nou ro ibo neitiro aboto, ‘Nitiro abato kimibiria a-iamo ra ibo mo ro modobo ie nitiro meana kiwai-ma aboto?’ Neitiro ro ibo, ‘Io Abera Naramu neitiro ti-nimibiria-do ibo neitiro oro ro modobo ie meana kiwai-ma aboto.’
MAT 9:29 Taie neitiro edi idomari ro Iesu ro aise gimowasomai-ma, nou ro ibo, ‘Nitiro kimibiria mutu e, nitiro idomari Godi ro meana imowai-ma.’
MAT 9:30 Taie iato tuturu to owamo pua neitiro idomari meana aise goi-rido. Neitiro idomari meana na-goi-rido, Iesu ro binio to owera nato gimowapotai-ma ibo, ‘Nedi tanaro ro ororosioidiro nou sapuwo to urubia imowauti ate!’
MAT 9:31 Kaupoti neitiro na-gorowameai-rido, owera neitiro ro aise gobodorouti-rido iedi duriomoro ro nato.
MAT 9:32 Iedi dubu teibo ro moto goro rido na-gosuruwo-rido, iedi tau ro nato owera karo tato dubu ubauba urio ro oworohutiti, simara urubia ro nato gowou-rimo Iesu aboto.
MAT 9:33 Iedi ubauba urio ro gomidiro nou abato Iesu ro nato gemabodorai nou aboudo. Taie iedi owera karo tato dubu ro owera imese garo. Iedi auna dubu patu ro gorobu iato, neio ro na-gowea-rimo iedi tanaro ro gorosioidiro neio kimaragoidiro ro giopia. Neio ro ibo, ‘Idaibo tanaro nimo ro abora se nowea-dumo nimo nedi Isiraere duriomoro gebari ro nato. Nimo ro idaibo korosa tanaro kiauri pua.’
MAT 9:34 Kaupoti Parasi urubia Iesu sapuwo to ibo garowado-rimo, ‘Ubauba urio sirio edi eputa urio ro, Iesu pupuwo korosa nou ro omiotiti-die ubauba urio kimabodoidiro aboto.’
MAT 9:35 Iesu kowasoro urubia na-gidabuai, taie neio ro awawo sabowa sirio, kainakaina sabowa sirio mutu iato giraturio-rimo. Iesu ro Iu urubia simara karadabu moto ato iato itamudirotiti. Nou ro urubia ta-imowautiti mea owera Godi ro kiwaboi tanaro sapuwo to. Ibose urubia durupi ato beda ubauba temeteme sirio ro iamotiti, nou ro meana aise giwaititi.
MAT 9:36 Nou ro urubia na-iaurititi kimaragoidiro siriosirio mutu koroho ato, neio sopu ia to imese ta-giwororuwo-rimo. Nedi urubia ro neio sipisipi sosoro ie dorogora se irohotiti-dumo, kimowotoi dubu tato ie. Neio idaibo sosoro Iesu ro na-giauri, neio noudo ie nou ro nirimagare gimati.
MAT 9:37 Taie nou kowasoro urubia aboto aise gerewesegerai nou ro ibo, ‘Morobise ie nou idaibo sosoro ie, pari ohona sirio ie kiwoiriamuti aboto. Kaupoti kiwoiriamuti woko urubia sipu tato ie.
MAT 9:38 Ina noudo ie nou sapuwo to pari abera ba-dararatoro-mo, woko urubia itioduti ri pari ohona kiwoiriamuti sapuwo to.’
MAT 10:1 Iesu ro 12 kowasoro urubia nato girumai nou aboto ou ri. Taie neio nou ro pupuwo korosa nato gimia ubauba urio urubia aboudo imabodoidiro ri, ibose erere temeteme, urubia ro na-giworoho-rimo meana kiwaititi sapuwo to.
MAT 10:2 Ina nedi kowasoro urubia ro nou neio masiro ie. Kebase Saimoni ie, nou ata masiro Pita. Nou neama Enduru, Iemisi nou Sebedi mere ie, ina neama Ioane,
MAT 10:3 Piripi, Batoromiu, Tomasi. Mataio takesi mani edi dubu ro imadetiti. Ata Iemisi nou Arapasi mere ie, Tediasi.
MAT 10:4 Ata Saimoni nedi dubu ro Roma urubia masawe nou ro iaurititi. Iudasi Kerioti sabowa dubu e. Nedi dubu ro Iesu nou ro gapoi nasa urubia aboto.
MAT 10:5 Iedi 12 kowasoro urubia ro Iesu ro korosa na-gimia neio nedi owera ro nou mutu gitiodorai. Nou ro ibo, ‘Nio na-nitiodorai, Iu owera karo tato urubia aboto ou ate. Ibose Samaria duriomoro ato oroho ate.
MAT 10:6 Kaupoti nio mo ro Isiraere urubia aboto nitiodorai. Neio kararaseperai sipisipi sosoro ie, sipisipi kimowotoi dubu aboudo gararaseperai-rimo.
MAT 10:7 Nio edi koroho namadimo-oroho-ri, nedi mea owera ro neio ba-dimowauti-mo ibo, Godi edi kiwaboi tanaro ro neio aboto aupise ta-gosiomai-die.
MAT 10:8 Ina temeteme urubia neio abato na-orowomidiro meana ba-diwaititi-mo. Pamo urubia pamo rudo ba-diwame-rimo. Katio urubia meana ba-diwaititi-mo. Ibose ubauba urio mutu etio ro orowomidiro, neio aboudo iedi ubauba urio ro ba-dimabodoidiro-mo. Nedi pupuwo korosa ro nio aboto wisa tato se naiwai, ina nio ro ibose urubia wisa tato se meana ba-diwaititi-mo nedi pupuwo korosa ro neito.
MAT 10:9 Nio namadimo-ou-ri, ata mani ata iwou ate, dorogora se mani tato ba-dou-mo.
MAT 10:10 Ibose nio ro baiko iwou ate, senisi namabu iwou ate, didi tamaka iwou ate, kiradiouti gonopu iwou ate, dorogora se ba-dou-mo. Mabu nio edi urubia aboto namadimo-ou-ri, nio abato kiamo tato namabu wisa na modobo ie sabowa urubia ro neito kiwarebai.
MAT 10:11 Nio beda sabowa to kou ra, auna sabowa ra o kainai sabowa ra, ito na-orowateai-dumo, tauo keba se iedi sabowa ro nato mea tuputupu tanaro dubu se gi-osora-ri. Idaibo dubu nio ro na-owea-dumo, nio nou ro kidabuai ie nou moto to. Iedi moto ro neito nio nou ro kiwodoro ato, tauo kebase moto urubia aboto ibo gi-utura-ri, “Miro nio abato ba-mowamotiti.” Taie iedi moto ro emeserai mamo, iato se gi-orowomidiro-ri womu tato iedi sabowa ro nio ro na-emeserai-dumo.
MAT 10:13 Iedi moto urubia ro nio neio ro mea se na-iwarebai-dumo, iedi miro ro neio abato aise ba-mowamotiti. Ina ata sapuwo rido kiauri ato, nio neio ro mea se kiwarebai tato, iedi miro owera ro neio aboudo aise gi-owameai-ri.
MAT 10:14 Ina beda sabowa rido ra nio kimaidodorai tato, ibose ubi tato na-woi-dumo nio edi mea owera ro kirowidiro aboto, poro panese se gi-imahudumai-ri. Taie iedi sabowa ro nio ro emedio mamo, aise gi-emeserai-ri.
MAT 10:15 Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro, Sodom ra Gomora ra ubauba ia tanaro kisioidiro sabowa teibo ie. Neitiro ro ubauba wisa egea mere se amadi-imidai-ri. Kaupoti nio beda sabowa rido ibeiouti-dioumo, ibose neio ro nio edi mea owera ro kirowidiro tato, iedi sabowa ro Godi edi koto saiki ro nato neio ro auna ia ubauba wisa amadimi-imidai-ri. Sodom ra Gomora ra kainai se amadi-imidai-ri.’
MAT 10:16 Iesu ro kowasoro urubia owera aise gimowautiwado. Nou ro ibo, ‘Owera neito ma-dirowidiro-rimo! Nio mo ro sipisipi sosoro nitiodorai kaupoti nedi duriomoro ro nato serawo tumu soka toroho-dumo. Ina noudo ie kemaka beda sosoro kiraroweauti ra, ibo girimi-iraroweauti-ri. Ibose dumu pawa beda sosoro ra ubauba tato, ibo gi-orowomidiro-ri.
MAT 10:17 Mea se keremowotoi mutu, mabu urubia iato torowomidiro nio neio ro amadimi-irobo-ri, gabamani aboto amadimi-iworoho-ri koto owera aro ri. Ibose nio neio ro Iu urubia karadabuti moto ato kerei to amadimi-ipesuti-ri.
MAT 10:18 Nedi ubauba tanaro sirio ro nou ri amadimo-ororosioidiro-ri mabu nio mo kowasoro urubia ie. Nio gabamani aboto, eputa urubia aboto, ibose Iu owera karo tato urubia aboto namadimi-iworoho-ri, iedi tau ro nato neio sosoro gabo ato nio ro mo sapuwo to amadimo-orowauti-ri.
MAT 10:19 Kaupoti nio koto aboto namadimi-iworoho-ri, tere kimaragoidiro mutu ou mamo ibo nio ro beda owera amadima-aro-ri, ibose beda mino to amadima-aro-ri koto abato. Iedi tau ro nato nio Tarena Urio ro kutura owera amadi-imasouti-ri.
MAT 10:20 Nio ro karo owera nio simara owera pua, Tarena Urio ro amadi-imasouti-ri. Nio Abera Godi nou edi Tarena Urio ro nio matagoro rido owera nou ro amadi-imowauti-ri.
MAT 10:21 Naramio ro simara niramio amadimi-iasouti-ri arua urubia aboto iopiauti ri. Ibose abeamio ro simara merebusere arua urubia aboto amadimi-iasouti-ri iopiauti ri. Merebusere ro mamio abeamio ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri, ina neio ro arua urubia aboto amadimi-iasouti-ri iopiauti ri.
MAT 10:22 Nio sirio urubia ro amadimi-ihoio-ri, mabu nio ro mo nowasoro-dumo. Kimibiria to koko se etio ro iwotoi-dumo, womu tato neio pamo namadimi-iauri-ri, womu tato womu tato keremiro neio ro amadimi-iwia-ri.
MAT 10:23 Ata sabowa to kou ato ina nio iedi sabowa urubia ro ubauba namadimi-iwaititi-ri, iedi sabowa ro emedio mamo, ata sabowa to aise gi-orowadau-ri. Nio mo ro morobise owera nama-imowapotai-ri, nio ro Isiraere duriomoro ato sirio sabowa kiraturio to iporeai-ri pua, urubia mea owera kimowauti aboto, Imese Urubia Kiauri Dubu nedi sopu duriomoro ro nato amadi-orowameai-ri.
MAT 10:24 Sikuru mere nou auna pua, kitamudiro dubu auna ie. Ibose sowake koroho dubu nou auna pua. Eputa dubu auna ie.
MAT 10:25 Nedi sikuru mere ro nou kitamudiro dubu sosoro kararapoi aboto, io nou modobo ie. Ibose sowake koroho dubu ro nou eputa dubu sosoro kararapoi aboto modobo ie. Mo moto abera sosoro ie, ina mo neio ro ubauba urio eputa dubu Beresebu neito nasoro-dumo. Ina noudo ie nio neio ro ubauba masiro to auna se amadimi-iasoro-ri, mabu nio mo moto urubia ie.
MAT 10:26 Ina noudo ie nio masiro etio ro namadimi-imatubuti-ri, ibose ubauba tanaro nio aboto namadimi-isioidiro-ri, nedi urubia ro nio ro tere imati mamo. Abora urubia ro piro se beda tanaro isioidiro-dumo, neio Godi ro paea se amadi-iwapotaidiro-ri. Piro se beda tanaro isioidiro-dumo, neio Godi ro paea se amadi-iwapotaidiro-ri.
MAT 10:27 Nio mo ro duwo ato beda owera nimowauti, saiki ato urubia sirio ba-dimowapotaidiro-mo. Nio mo ro nakara moro ato beda owera nimowauti, sabowa gebari ato ba-dobodorouti-mo.
MAT 10:28 Sopu duriomoro durupi etio ro iopiauti-dumo, neio tere imati mamo. Nio durupi etio ro imowagarewado-dumo, ido nio urio neio ro kiopiauti modobo pua. Kaupoti nio ro modobo ie Godi tere kemati, mabu nou kaupoti abato owamo pupuwo korosa nio keremiro nou ro imowagarewado ri, ina nio urio durupi mutu era paruo to nou ro kihere aboto.
MAT 10:29 Morobise ie, netewa teibo pisiwi kainai teibo awawo mani to kimade pua. Kainai ia mani iopu to kimidai-ma ie. Nedi pisiwi kainakaina ro Godi ro mea ia mino to imowotoititi-die, neitiro nou ro woki kimati-ma modobo pua. Kaupoti nio Abera Godi ro gabo kadodorai tato, ata pisiwi ata karaburai modobo pua.
MAT 10:30 Ina nio ia sapuwo to, nio Godi ro auna se timaragoidirotiti-die, nio eputa ato beda mutu sobo muruwa ro irowotoititi, neio momuo se nou ro ta-gioputi.
MAT 10:31 Ina noudo ie nio tere na ie, nio pisiwi kainakaina sosoro pua. Godi auna se nio aboto irarowotiti-die.’
MAT 10:32 ‘Ina noudo ie nio mo ro nedi owera ro nou mimowapotai-ro, urubia sirio aboto etio ro namadimo-owauti-ri ibo, “Mo Iesu kowasoro dubu e,” nedi urubia ro mo ro ibose to anama-iwauti-ri mo edi Abera ro Adiri sabowa ato na-omidiro-die nou aboto ibo, “Nedi urubia ro mo ia urubia ie.”
MAT 10:33 Kaupoti beda urubia sirio aboto etio ro namadimo-owauti-ri ibo, “Nimo Iesu kowasoro urubia pua,” nedi urubia ro wisana mo ro ibose to nama-iwauti-ri mo edi Abera ro Adiri sabowa ato na-omidiro-die nou aboto ibo, “Nedi urubia ro mo urubia pua.” ’
MAT 10:34 ‘Mo nedi duriomoro ro neito na-nou-ro nio ibo gimaragoidiro-mo mo ro miro kowou. E e, urubia aboto mo ro miro owou pua, kororohoio nimowou-ro ina neio ihoduti rie.
MAT 10:35 Ina noudo ie mere ro simara abera masawe ama-owea-ri, besere ro simara mamu masawe ama-owea-ri. Ibose eterera ro simara daramuabere masawe ama-owea-ri.
MAT 10:36 Urubia dubu boinana masawe muso moro dubu ro owea-ri pua. Nou simara ia karima borubi ro amadimo-owea-ri masawe.
MAT 10:37 Etio ra simara mamio abeamio aboto auna se na-imaragoidiro-dumo, ina mo aboto auna se kimaragoidiro tato, idaibo urubia modobo pua mo kowasoro urubia to kararasoro. Ibose etio ra simara merebusere aboto auna ia se na-imaragoidiro-dumo, ina mo aboto egea mere se na-imaragoidiro-dumo, idaibo urubia modobo pua mo kowasoro urubia to kararasoro.
MAT 10:38 Etio ra simara ubi tanaro isioidiro-dumo, ina Godi ubi tanaro se kisioidiro tato, idaibo sosoro urubia modobo pua mo kowasoro urubia to kararasoro.
MAT 10:39 Etio ra simara keremiro na-eremaragoidiro-dumo, iedi keremiro ro saiki ata amadimi-iasopere-ri. Etio ra simara keremiro namadimi-iasepere-ri mo sapuwo to, nedi urubia ro saiki ata womu tato womu tato keremiro amadimi-imade-ri.
MAT 10:40 Nio beda urubia ro kiwodouti ra moto to, ibo pua nio kawakawa kiwodouti, neio ro idaibo mo kowodoro ie. Ibose mo etio ro kowodoro ra, ibo pua neio ro mo kawakawa se kowodoro, mo neito etu ro nemeiriai-ro Godi neio ro ibose nou kowodoro ie.
MAT 10:41 Ibose Godi ipusu owera urubia etio ro kiwodouti ra, mabu nedi urubia ro Godi ipusu owera imowautiti-dumo, neio atu se Godi ipusu owera urubia mutu Godi ro atu sosoro wisa ibose to ama-imio-ri. Ina ibose mea tuputupu urubia etio ro kiwodouti ra, mabu nedi urubia ro meamea tuputupu urubia ie, neio atu se meamea tuputupu urubia mutu Godi ro atu sosoro wisa ibose to ama-imio-ri.
MAT 10:42 Mo edi kowasoro urubia ro neio aboto egea mere se kiwarebai kainai etu ro kaiwai ra, mabu neio mo kowasoro urubia ie, nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro, morobise ie nedi urubia ro neio ro mea wisa amadimi-imade-ri.’
MAT 11:1 Iesu ro nedi 12 kowasoro urubia ro totomu kimowauti na-goporeai, taie iedi moro ro nou ro aise gemeserai-ro. Nou ioudo gou-ro Gariri duriomoro to urubia simara sabowa to na-gorowomidiro neio Godi owera itamudiro rie ibose imowauti rie.
MAT 11:2 Iedi tau ro Ioane dibura abato gomidiro, nou ro owera nato girorowai ibo, Godi ro kohodowa dubu nou ro pupuwo korosa tanaro tisioidiro. Taie Ioane ro simara kowasoro urubia nato gimeriai-ro Iesu aboto,
MAT 11:3 nedi kemodowa owera ro nou mutu ibo, ‘Godi ipusu owera urubia ro edi kohodowa dubu ro owautiti-mo nimo aboto ou ri, oro nou se ra? O ata dubu emotoi-ri ra?’
MAT 11:4 Neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Ba-dorowameai-mo, Ioane nio ro ba-demowapotai-mo, mo ro edi pupuwo korosa tanaro ro na-nisioidiro, nio ro simara idomari to tiauri-dumo.
MAT 11:5 Abora idomari pogo urubia mo ro meana na-niwaititi neio idomari mea se tirarowo-dumo. Sairo ubauba urubia abora mea se toroho-dumo. Katio ikoni urubia abora neio katio tato ie. Gare tato urubia abora neio owera tirowidiro-dumo. Pamo urubia abora neio pamo rido torowame-dumo. Ibose mea owera Godi sapuwo to imese torobodorouti namabu tato urubia aboto.
MAT 11:6 Etio ra mo edi kimibiria gabo ro neido karagarewado tato, neio Godi ro korosa ama-imio-ri.’
MAT 11:7 Ioane kowasoro urubia ro Iesu na-gemeserai-rimo, taie nou auna topira aboto aise gerewesegerai. Neio nou ro owera Ioane sapuwo to nato gimowauti. Nou ro ibo, ‘Nio goto se duriomoro to na-iredutiti-mo etu iaurititi-mo? Nio ro gurigo daimo nou a-wiaurititi-mo ra gawia ro na-iwadudumawadotiti? E e.
MAT 11:8 Ina urubia dubu meamea namabu to keremeduti nou iauri ri a-iredutiti-mo ra? Ma-dimaragoidiro-mo. Etio ra meamea namabu to keremeduti, nedi urubia ro eputa urubia edi meamea moto ro nato irowomidirotiti.
MAT 11:9 Ina nio beda dubu iauri ri iredutiti-mo? Godi ipusu owera dubu iauri ri ra? Nio mo ro owera ibo mimowapotai-ro, Io morobise ie, Ioane nou Godi ipusu owera dubu sekere ie. Kaupoti nou edi masiro ro ohu ia to owamo-die. Godi ipusu owera urubia sirio, neio masiro nou sopu ato iamo-die.
MAT 11:10 Nedi dubu ro Ioane nou sapuwo to owera kebase Tarena Buka ato ta-gowapotai-rimo ibo, Mo ro keba moro to owera sowake dubu anama-emeiriai-ri. Nedi dubu ro oro gabo nou ro ama-emaipo-ri.’
MAT 11:11 Iesu ro ina ata owera neio aboto iato gowapotai, ‘Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro. Ioane obo to kiwarumiauti dubu nou auna ia dubu e Godi sosoro gabo ato, imese urubia nou ro sopu to iaurititi. Kaupoti etio ra Godi edi kiwaboi maumo ro nato na-orowomidiro, nedi urubia ro masiro kainakaina na-irobidiro-dumo, Ioane neio ro sopu to iauri-dumo.
MAT 11:12 Ioane obo to kiwarumiauti dubu owera kimowauti beda tau ato na-gatamuai womu tato abora, Godi ro kiwaboi tanaro ro imese pupuwo ia to aimowado-die. Pupuwo urubia edi tau ro nato pupuwo iasibowado-dumo Godi edi kiwaboi maumo ro neito kodoro aboto.
MAT 11:13 Keba ia se, Mose edi sabi sirio ro, Godi ipusu owera urubia sirio mutu, neio Godi ipusu owera ta-imowautiti-rimo, womu tato Ioane ti-gorowapotai-ro.
MAT 11:14 Owera Tarena Buka ato iamo ibo Eraia kebase tanaro pupuwo mutu beda sosoro isioidirotiti, ido ata dubu nou sosoro amadi-ou-ri. Nio mo ro a-nimowapotai ibo nedi dubu ro Ioane nouse ie, tanaro Eraia sosoro pupuwo mutu tisioidiro. Nedi owera ro nio ro ubi to amadimo-omidai-ri ra?
MAT 11:15 Etio ra mo owera modobo ato kirowidiro aboto, neio ro mo owera gare se ba-memedea-rimo.
MAT 11:16 Abora nedi urubia ro na-orowomidiro, neio mo ro etio mutu nama-idobowa-ri, neio abora edi muro to na-orowomidiro? Neio merebusere kainakaina sosoro ie goto didiri ato orowiro-dumo garara owera iaro-dumo, borubi merebusere kainakaina aboto iaiauti-dumo.
MAT 11:17 “Nio nimo ro gama ra pate ra egea se kimado ato, kaupoti nio nato aise orowamaro-ri pua. Nimo idobi gido to egea se kiroto ie, kaupoti nio idobi nato aise iemai-ri pua.”
MAT 11:18 Ina abora ma-diauri-mo, nedi atu sosoro tanaro ro neio ro ororosioidiro-dumo. Ioane obo to edi dubu ro iwarumiauti, nou ro Godi woko kemesioidiro edi tau ato gatamuai, nou ro koko obo idiotiti pua, ibose ohona ta-iraiautiti. Kaupoti Ioane sapuwo to urubia ro karasaubuti owera iarotiti-dumo ibo, “Ioane ubauba urio ro oworohutiti.”
MAT 11:19 Ibose Imese Urubia Kiauri Dubu neito na-gou-ro nou urubia mutu ihotiti, ibose waini obo egea mere se imusubutiti. Kaupoti nedi dubu ro neio ro nou sapuwo to bagea karasaubuti owera iarotiti-dumo ibo, “Nedi dubu ro ma-diauri-mo, auna sogoi dubu e, auna kidio dubu e. Nou auna se idabutiti takesi kimade urubia mutu, ibose arua ubauba urubia mutu.” Kaupoti Godi edi muro ro etio ro ibodoro-dumo, neio ro kiwawuti ie ibo morobise muro nou se ie.’
MAT 11:20 Iesu ro pupuwo korosa tanaro sirio edi sabowa ato na-gisioidiro, iedi urubia ro simara ubauba aboudo erewesegerai pua. Ina noudo ie Iesu ro neio nato gimaiauti ibo,
MAT 11:21 ‘Korasini sabowa urubia, nio ro saiki ata auna ubauba amadimo-owea-ri. Ibose Betesaida sabowa urubia, nio iasoperai-ri pua, nio ro ibose auna ubauba amadimo-owea-ri. Nitiro atu se ubauba emosio-do. Mabu kebase mo ro pupuwo korosa tanaro nio sabowa teibo ato egea se nisioidirotiti, mo ro Taia ra Sidoni ra sabowa teibo ato kisioidiro rasiri ie, nedi Godi umoro tato urubia ro ubauba aboudo keba ia se ba-gerewesegerai-rimo. Neio ro kerekere koropukoropu obotama ba-giroiti-rimo, ina durupi panese to ba-gorowoititi-rimo. Neio ro nedi tanaro ro paease nou ba-gowawea-rimo ibo, “Nimo ubauba aboudo ta-nerewesegerai-dumo.”
MAT 11:22 Ina noudo ie nio mo ro sirio se a-nimowapotai, Korasini urubia Betesaida urubia mutu, saiki ata nio ro auna ubauba wisa amadimi-imidai-ri. Auna koto tau nama-orobai-ri, Taia ra Sidoni ra ro neitiro ro beda sosoro auna ubauba isioidirotiti-do, iedi ubauba wisa ro neio ro kainai mere se amadimi-imidai-ri. Kaupoti Korasini urubia Betesaida mutu, neio ro saiki ata auna ia ubauba wisa amadimi-imidai-ri.
MAT 11:23 Ina nio Kapeniama sabowa urubia, nio ibo a-imaragoidiro-dumo ra nio Godi ro Adiri sabowa to ama-iwou-ri, auna masiro imade ri? Marasio! Nio era paruo maumo to ama-ioubiri-ri. Iedi pupuwo korosa tanaro ro nio abato na-nisioidirotiti, Sodom sabowa ato kisioidiro rasiri ie, iedi sabowa ro Godi ro ubauba owai-ri pua, abora a-sowamo.
MAT 11:24 Kaupoti nio mo ro ibo mimowapotai-ro, koto tau ato Sodom sabowa urubia ubauba wisa egea mere se amadimi-imidai-ri. Kaupoti Kapeniama sabowa urubia, auna ubauba wisa nio ro amadi-imidai-ri.’
MAT 11:25 Iedi tau ro nato Iesu ro urubia owera kimowauti na-goporeai, taie nou Godi aboto iato gararatoro. Nou kararatoro owera ibo garo, ‘Abera, goto, toboro imese namabu sirio mutu, oro do ie. Oro mo ro a-nemowabu mabu oro edi mea umoro ro urubia aboudo ta-giwopirowa. Kaupoti nedi mea umoro ro oro ro keremowabu tato urubia aboto giwapotai-ro, neio merebusere kainakaina sosoro irowomidirotiti.
MAT 11:26 Io Abera, awawo umoro urubia, ibose muro urubia aboudo, oro ro na-giwopirowa nedi tanaro ro, oro ubi ato gororosioidiro-rimo.
MAT 11:27 Imese pupuwo ia korosa mo abera ro nemapoi-ro. Urubia ro umoro oi pua mere, Abera nakara umoro ie mo, nou mere ie. Ibose urubia ro Abera umoro pua, mo nou mere ie mo nakara umoro ie nou. Ibose beda urubia ra nou mere, mo ro na-nirapoi-ro Abera owawuti ri neio aboto, neio atu se umoro ie mo edi abera ro.
MAT 11:28 Nio etio ra durupi aise na-ipuse, ibose nio sirio mibo na-iratidiro-dumo, nio dou-rimo, mo abato se dimibiria-mo, ina nio toutou anama-iwai-ri.
MAT 11:29 Mo aboudo ba-dirarebai-rimo, ibose mo aboudo ba-daratamudiro-rimo. Nio mo ro imudo-ri pua. Mo urubia ubauba mino to kiworohuti pua, mea mino to niworohutiti, ata keremowabu tato ie. Nedi muro kiwaboi ro nou maumo ato, nio niro turi ato toutou keremiro amadimi-iauri-ri.
MAT 11:30 Mabu mo edi kitamudiro ro koko pua. Ibose mo edi woko ro na-iamo nio ro kisioidiro aboto, nio aboudo koko se iamo-ri pua.’
MAT 12:1 Iesu ata Iu urubia komidiro saiki ato woiti pari turi ato nato goroho. Gabo bara ato edi woiti ro gorowotoi nou kowasoro urubia ro sipu tato woiti iopu nato gidoho-rimo. Neio ro woiti takamai na-giamututi-rimo iato giho-rimo.
MAT 12:2 Kowasoro urubia ro edi tanaro ro na-gisioidiro-rimo, neio Parasi urubia ro ta-giwia-rimo, taie neio owera nato gowotobowa-rimo. ‘Iesu, oro owera neito ma-dirorowai-ro! Oro edi kowasoro urubia ro woiti iopu na-idoho-dumo, Iu urubia komidiro saiki sabi ta-esebea-mo.’
MAT 12:3 Ina nedi Parasi urubia ro Iesu ro ibo gimowameai, ‘Tarena Buka edi owera ro na-iamo Deibidi sapuwo to nou sogoi ro edi tau ato gorobai, nio ro keremoputi pua ra? Deibidi edi urubia mutu goroho neio ibose sogoi ro giwati.
MAT 12:4 Ina noudo ie Deibidi aise godoro Godi edi tarena parai moto ro neito. Iedi ohona ro giamo iedi parai moto goro ro nato imese tarena ia ie, Godi aboto giaiwai-rimo. Iedi ohona ro modobo pua dorogora se urubia ro kiho. Kaupoti Deibidi edi urubia mutu goroho, iedi ohona ro neio ro sogoi ato aise giho-rimo. Sabi sekere ie dorogora se urubia ro kiho modobo pua. Godi ra urubia ra turi urubia neio ro kiho ie.
MAT 12:5 Ina ibose nio ro Mose edi sabi owera sirio ro neido na-eremoputi-dumo, ata owera nio ro kowea pua ra? Ibo na-iamo Godi ra urubia (ra) turituri urubia komidiro saiki ato woko aise isioidirotiti-dumo. Sabi neio ro isebo-dumo sekere woko komidiro saiki ato na-isioidiro-dumo, kaupoti neio ro ubauba tanaro isioidiro pua.
MAT 12:6 Nio mo ro ibo mimowapotai-ro, ata dubu nedi duriomoro ro nato toroho, nou auna ia dubu nouse ie, io mo ie. Godi edi Tarena Moto ro auna nakomu pua, ibo pua mo sosoro.
MAT 12:7 Godi owera kebase ta-gowapotai-ro ibo, Mo ubi ie nio ro arua urubia nirimagare kimowaititi. Mo ro auna se imaragoidiro pua kimatowo namabu aboto. Nedi owera ro nou demaragoidiro-mo. Nio ro nedi owera ro maumo mea se umoro koi rasiri ie, nio ro mo edi urubia ro didi mabu ato ubauba tanaro kisioidiro urubia to iasoro-ri pua.
MAT 12:8 Mabu Imese Urubia Kiauri Dubu mo nouse ie, ina mo komidiro saiki eputa dubu e.’
MAT 12:9 Taie Iesu ro iedi moro ro na-gemeserai, nou neio karadabu moto to aise godoro.
MAT 12:10 Iedi moto ro nato ata tu karawia dubu iato gomidiro nou ito kebase godoro. Iedi Parasi urubia ro Iesu neio ro idomari to gemaipirio-rimo, mabu neio gabo giosora-rimo Iesu koto aboto owou ri, taie nou neio ro nato emowapotai rie ibo, ‘Oro ro sabi ta-wesebea.’ Taie neio ro Iesu nato gemodowa-rimo, ‘Nimo komidiro saiki ato temeteme dubu meana kowai sabi ra?’
MAT 12:11 Neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Nio ata, sipisipi komidiro saiki ato bobo to na-erematai, idomari to kiauri ra o keihai ra?
MAT 12:12 Urubia mere auna nakomu e, sipisipi dorogora se nakomu e, urubia dubu sosoro pua. Ina noudo ie mea kiwarebai tanaro kisioidiro ato nimo Iu urubia komidiro saiki ato, io ata sabi tato ie.’
MAT 12:13 Taie Iesu iedi tu karawia dubu ro nou aboto nato gutura ibo, ‘Tu demotuturai!’ Iedi dubu ro owera kirorowai kaupoti ie tu aise gotuturai. Iedi kotuturai na-gotuturai iedi tu ro meana aise goi. Ata meana tu beda mino to gowamo, idaibo sosoro ta-goi.
MAT 12:14 Iedi tanaro ro Iesu ro na-gosioidiro, Parasi urubia ro na-gowea-rimo, neio serawo aise goi-rimo. Ioudo aise gosuruwo-rimo, taie Iesu kopia sapuwo to gabo iato gemosora-rimo.
MAT 12:15 Iesu ro Parasi urubia kimaragoidiro ta-gimowea, taie iedi moro ro nou ro aise gemeserai-ro imese gou ata moro to. Iedi moro ro nou ro edi tau ato gemeserai, nou urubia sirio ro na-gowea-rimo, saro rido aise gobodoro-rimo. Ibose erere temeteme urubia neio abato na-gorowomidiro, neio Iesu ro meana aise giwaititi.
MAT 12:16 Neio Iesu ro meana edi tau ato giwaititi, neio nou ro koko owera nato gimio ibo, ‘Mo sapuwo to nio ro owera obodorouti ate!’
MAT 12:17 Kebase Godi ipusu owera dubu Aisaia ro edi owera ro na-gisioidiro Tarena Buka ato, tanaro morobise to noti gororosioidiro-dumo. Aisaia ro keba ia se idaibo owera ta-gimowauti,
MAT 12:18 Godi ro ibo, Neito ma-dirarowea-rimo! Nedi dubu ro nou nohodowa mo sowake dubu to ararasoro ri. Nedi dubu ro nou auna nirimagare nematiti-die, mo auna kamade ie nou aboto. Mo Urio nou abato omidiro ri anama-emeiriai-ri. Ibose urubia nou ro paea se ama-imowauti-ri ibo, mo edi tuputupu gabo ro erere urubia sirio sapuwo to ie, erere duriomoro ato na-irowomidiro.
MAT 12:19 Urubia nou ro imaruti-ri pua, urubia nou ro imaiauti-ri pua. Nou owera kodu urubia dubu patu moro ato emororowai-ri pua.
MAT 12:20 Etio ra mibo maumo ato nitonito se na-irowomidirotiti, neio nou ro huru imowou-ri pua. Etio ra arua urubia ro ubauba mino to na-iworohuti-dumo, mo edi sowake dubu ro neio nou ro ubauba iwaititi-ri pua. Neio nou ro mea mino to ama-iwarebai-ri. Nedi dubu ro nou ro iedi tanaro sirio ro ama-isioidiro-ri Godi edi mea tuputupu gabo ro nato, womu tato nou ro ubauba tanaro sirio kiwororuwo.
MAT 12:21 Taie nedi sowake dubu ro erere urubia ro erere duriomoro ato na-orowomidiro auna se nato amadime-emowabu-ri ibo, Nou ro urubia edi owera to gimowauti aise noto ororosioidiro-dumo.
MAT 12:22 Arua urubia ro ata dubu Iesu aboto nato gowou-rimo. Iedi dubu ro nou niro turi ato ubauba urio ro imidirotiti. Ibose nou idomari teibo pogo nou ro gemowai, ina nou owera iarotiti pua. Taie Iesu ro edi ubauba urio ro nou aboudo nato gemabodorai. Iedi kemabodorai na-gemabodorai, nou idomari teibo meana aise goi-rido. Ibose nou owera nato mea se aise gutura.
MAT 12:23 Iedi topira ro gorobu neio ro iedi pogo dubu ro na-gowea-rimo, neio kimaragoidiro ro giopia. Neio ro ibo, ‘Etu umoro ra nedi dubu ro Deibidi nasa ie, Godi ro kohodowa dubu e.’
MAT 12:24 Parasi urubia nedi owera ro na-girorowai-rimo, neio ro ibo, ‘Nedi dubu ro edi pupuwo korosa ro Beresebu aboudo ie, nou ubauba urio eputa dubu e, urubia aboudo Iesu ro ubauba urio neito imabodoidiro.’
MAT 12:25 Kaupoti neio edi maumo kimaragoidiro ro Iesu ro kebase ta-gimowea. Taie neio nedi owera ro neito gimowapotai, ‘Kaupoti duriomoro urubia na-orowomidiro ina boso nato na-eremedea-dumo, iedi duriomoro ro nato urubia aise korohodowa ie, urubia tato moro to kararapoi ie. Ibose kaupoti sabowa urubia o kaupoti moto urubia na-warado-dumo, neio iedi moro ro iato orowomidiro-ri pua.
MAT 12:26 Satani nou simara ubauba urio urubia aboudo kimabodoidiro ato, nou edi kiwaboi tanaro ro nato nou simara ubauba urio mutu ubauba nakara se korowai ie. Idaibo tanaro kororosioidiro ato, Satani edi kiwaboi tanaro ro aise owamo-ri pua.
MAT 12:27 Ina nio ibo na-waro-dumo mo ro ubauba urio na-nimabodoidiro mo pupuwo korosa Beresebu ro nomia-ro. Kaupoti mo ro Beresebu edi pupuwo korosa ro ubauba urio neito kimabodoidiro rasiri ie, ina nio edi urubia ro ubauba urio urubia aboudo etu pupuwo korosa to imabodoidiro-dumo? Ina noudo ie nio simara woko urubia ro tiwapotaidiro-dumo ibo nio edi owera ro iaro-dumo Beresebu sapuwo to, imese karasaubuti owera iaro-dumo.
MAT 12:28 Mo ro ibo pua ubauba urio sirio Beresebu pupuwo korosa to kimabodoidiro. Mo edi pupuwo korosa ro Godi edi Tarena Urio ro nou aboudo outiti-die, ubauba urio urubia aboudo neito nimabodoidirotiti. Ina noudo ie mo ro urio kimabodoidiro tanaro nou ro owapotaidiro-die ibo, Godi edi kiwaboi tanaro ro nio aboto neito aupise ta-gosiomai-die.
MAT 12:29 Ina ata muro rido kiauri ato, morobise ie ata dubu ata modobo pua pupuwo dubu moto to kodoro, namabu kiwagarewado aboto. Tauo kebase modobo ie moto dubu kodoro dubu ro mea se kemotohiti, taie namabu sirio nou moto rido nato kiwosuwoduti ie.
MAT 12:30 Etio ra mo mutu woko atu se kisioidiro tato, nedi urubia ro mo woko ubauba neio ro nemowaititi-dumo. Beda urubia ra mo mutu kidabuti tato Godi edi kiwaboi maumo ro nato, io urubia neio ro iburutawado-dumo.
MAT 12:31 Ina noudo ie nio mo ro ibo mimowapotai-ro! Ubauba tanaro sirio, urubia ro kisioidiro ato, ibose urubia ubauba owera to na-irematebuti-dumo, mo Imese Urubia Kiauri Dubu owera to ubauba na-owaititi-dumo, neio edi ubauba ro Godi ro kimatopeamuti gabo modobo ato owamo-die. Kaupoti ata dubu ata ro Tarena Urio masiro ubauba na-owaititi, iedi dubu ro ubauba Godi ro kematopeamuti gabo tato ie. Iedi ubauba ro nou abato womu tato womu tato aise ama-owamotiti-ri.’
MAT 12:33 Iesu ro ina ibo, ‘Ata mea ota kotoi ato, nou ibose meamea iopu mutu e. Ina ata ubauba ota kotoi ato, nou ibose ubauba iopu mutu e. Nio umoro ota iopu ro kiwai ie ibo nedi ota iopu ro beda sosoro ota rido araubo-dioumo.
MAT 12:34 Parasi urubia, nio imese pamo bagawe sosoro ie, ubauba tanaro kisioidiro nio abato auna ia se iamotiti. Nio matagoro rido meamea owera kisuwoduti modobo pua. Mabu urubia niro turi ato beda nakomu ro kiamo ra, matagoro rido neio ro kisuwoduti ie.
MAT 12:35 Mea dubu aboudo meamea nakomu ro kisuwoduti ie, nou niro turi ato keba se na-gararemuti-rimo. Ina ubauba dubu aboudo ubauba nakomu ro kisuwoduti ie, nou niro turi ato kebase na-gararemuti-rimo.
MAT 12:36 Kaupoti nio mo ro ibo mimowapotai-ro auna koto saiki tou-die, sirio urubia koto abato Godi ro ama-imodoruti-ri. Neio matagoro rido kimaragoidiro tato owera na-gosuwoduti-rimo, neio koto nou sapuwo to ama-iwai-ri.
MAT 12:37 Mabu nio simara matagoro ro amadimi-iwapotaidiro-ri. Ina noudo ie arua urubia ro erere owera na-iarotiti-mo, nio Godi ro nedi owera sirio ro nouto ama-ihoduti-ri. Meamea owera karo urubia aboto nou ro ama-utura-ri ibo, “Nio tuputupu urubia ie mo sosoro gabo ato na-orowotoi.” Ina ibose ubauba owera karo urubia aboto nou ro ama-utura-ri ibo, “Nio ubauba urubia ie mo sosoro gabo ato na-orowotoi, ubauba wisa nio anama-imio-ri.” ’
MAT 12:38 Amia Parasi urubia, Mose sabi kitamudiro urubia mutu, Iesu aboto nato gutura-rimo ibo, ‘Kitamudiro dubu, pupuwo korosa tanaro ata nimo ro kiauri sapuwo to ma-dosioidiro. Ina nimo umoro nato anamadimo-oi-ri ibo oro neito Godi ro gemeiriai-ro.’
MAT 12:39 Neio owera Iesu ro ibo gimowameai, ‘Nio imese ubauba tanaro kisioidiro urubia ie nio abora na-orowomidiro, uramio upi ro mau beda sosoro isebo-dumo, nio ro idaibo tanaro isioidiro-dumo Godi aboto. Nio ro mo a-nemowapotaidiro-dumo ata pupuwo korosa tanaro ata mo ro nio sosoro gabo ato osioidiro-ri. Kaupoti mo ro osioidiro-ri pua nio ro kiauri sapuwo to. Godi edi ipusu owera dubu ro Iona nou abato beda tanaro ro gororosioidiro, io pupuwo korosa tanaro nou se ie nio ro nou amadimo-owea-ri. Ina ata orio pupuwo korosa tanaro ata mo aboudo nio ro owea-ri pua.
MAT 12:40 Mabu Iona netewa didi saiki duwo peteibi mutu nakere niro turi ato ta-gorobu. Ina idaibo sosoro ie Imese Urubia Kiauri Dubu netewa didi saiki peteibi duwo peteibi mutu bobo goro ato ibo ama-orobu-ri.
MAT 12:41 Iedi tau ro nato Niniba urubia amadimi-irirubuwa-ri koto saiki ato, nio abora urubia na-orowomidiro neio ro nato amadimu-utura-ri ibo, “Nio imese ubauba tanaro kisioidiro urubia ie.” Mabu Iona ro keba ia tau ato Godi owera na-gimowauti, edi tau ro nato neio ubauba aboudo aise gerewesegerai-rimo. Ata dubu nato toroho nou Iona sosoro pua, nou auna ia masiro dubu e, nedi dubu ro io mo nouse ie.
MAT 12:42 Ibose eputa orobo Siba duriomoro rido na-gou-ro, koto tau ato nio mutu atu se ama-orowotoburio-ri. Nio urubia abora etio ro orowomidiro, nou ro nato ama-imowapotai-ri ibo, “Nio imese ubauba tanaro kisioidiro urubia ie.” Mabu nedi orobo ro muso moro rido gou-ro Soromoni edi muro owera ro nou emerewidiro ri. Kaupoti ata dubu nato toroho nou Soromoni sosoro pua, nou imese auna ia dubu e, io mo nouse ie.’
MAT 12:43 Iesu ro urubia nedi totomu ro nou gimowauti. ‘Ubauba urio urubia dubu aboudo kosuruwo ato, nou obo tato moro ato koroho kawa imese koroho ie, orio komidiro moro kosora ie. Mea komidiro moro nou ro kowea tato,
MAT 12:44 nou ro kimaragoidiro to kowea ie ibo, “Mo ro edi moto ro na-nemeserai, modobo ie mo ina ito korowameai.” Nou ioudo korowameai ato, iedi dubu ro mea se komidiro ie. Nou niro turi ato ubauba urio omidiro pua. Iedi dubu ro nou niro turi mea se kemododiai ie. Kaupoti nu simara keremiro Godi aboto aiwai pua.
MAT 12:45 Taie iedi ubauba urio ro nou ro borubi ubauba urio iato aise kidabuai ie, neio imese 7 ubauba urio ie. Ibo pua kebase edi ubauba urio ro na-gomidiro nou sosoro, neio imese ubauba ia ie. Taie neio atu se kodoro ato iedi dubu ro nou niro turi to, nou neio ro imese ubauba aise kowai ie. Iedi dubu ro kebase modobo mere ato gomidiro, abora imese ubauba mino to ama-omidiro-ri. Nedi ubauba urubia ro abora na-orowomidiro, neio edi ubauba korowomidiro keremiro ro idaibo sosoro to imese ubauba ia amadimo-oi-ri.’
MAT 12:46 Iesu ro edi auna dubu patu ro owera aise gimowautiwado. Nou ro urubia owera edi kimowauti ro na-gimowauti, nou koroto mamu niramio mutu owera eremowauti ri nou aboto nato gou-birimo.
MAT 12:47 Taie Iesu ata dubu ro nato gemowapotai ibo, ‘Oro mamu niramio mutu oro owea ri ou-diebimo, neibi moto araradi ato totoi-diebimo.’
MAT 12:48 Iedi dubu ro Iesu ro ibo gemowapotai, ‘Mo mamu niramio mutu boira?’
MAT 12:49 Nou aise gerewesegerai kowasoro urubia aboto, nou ro ibo, ‘Daio mo niramio ra mamio ra neio ie.
MAT 12:50 Beda urubia ro isioidiro-dumo mo abera edi ubi tanaro ro Adiri sabowa ato na-omidiro-die, io neio mo niramio ie, mo medamio ie, mo mamio ie.’
MAT 13:1 Iedi atu saiki ro nato Iesu moto rido na-gosuruwo-ro imese godori Gariri obo paruo bara to, taie iato aise gomi.
MAT 13:2 Nou urubia sirio ro na-gowea-rimo, neio nou aboto aise garadabuai-rimo. Urubia sirio nou ro na-giwia, nou pe to aise gorora. Iedi urubia sirio ro obo paruo bara ato ibose to gorowotoi,
MAT 13:3 neio nou ro totomu se gitamudiro-ro. Ata totomu nou gimowauti, nou ro ibo, ‘Neito mea se dirowidiro-rimo! Ata tau pari kisioidiro dubu pari to nato gou iopu iheruti ri. Nou ubi ie iedi iopu sirio ro eremapuse ri mea mino to kisuruwo aboto.
MAT 13:4 Nou ro ota iopu edi kiheruti na-giheruti arua erehe moro ato gararemuti-rimo. Arua dorogora se gabo bara to gararemuti-rimo, tuturu to owamo pua iato pawa ro giroruwo-ro. Iedi ota iopu ro neio ro aise giwadaudiro-rimo.
MAT 13:5 Arua iopu nadi goto ato gararemuti-rimo. Neio kebase mea mino to gosuruwo-rimo, mabu mea goto kere maumo ato egea mere se ta-gowamo.
MAT 13:6 Kaupoti neio saiki turi korosa ro na-giwia, neio pupuwo tato ro girobai, puara aise gitemeiriaiwado-rimo. Mabu neio sipi goto maumo to mea mino to imesebeauti pua. Mea goto ohu ato kainai ia se gowamo, maumo ato nadi ro gowamo-ro.
MAT 13:7 Ina arua ota iopu ununu ota sere maumo to giretuti, neio ibose ta-gisuruwo-rimo. Kaupoti neio mea se kisuwoduti aboto, ununu ota sere ro aise giaupotawado-rimo.
MAT 13:8 Ina mea goto ato edi na ro gararemuti-rimo mea se neio ro gisuruwo-rimo. Arua ota rido iopu sipu tato se giasesuti-rimo. Arua ota rido sirio mere se giasesuti-rimo. Ina arua ota rido imese sirio ia se giasesuti-rimo.’
MAT 13:9 Iesu ro owera neito gopai, ‘Etio ra mo owera modobo ato kirowidiro aboto, mo owera gare se ba-memedea-rimo.’
MAT 13:10 Taie nou edi kowasoro urubia ro nato gou-rimo nou aboto emodowa ri. Neio ro ibo, ‘Mabu boira urubia oro ro totomu se na-imowautiti?’
MAT 13:11 Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Godi ro kiwaboi tanaro edi umoro ro piro se kebase ta-gowamo, nedi umoro ro nio aboto se ta-niaiwai, arua urubia aboto iwapotai pua.
MAT 13:12 Ina noudo ie nedi morobise umoro ro etio abato iamo, Godi ro ina orio umoro ohu rido neio ia ama-imotomo-ri. Ina nedi umoro ro neio abato imese auna ia se amadimo-oi-ri. Kaupoti etio abato iamo edi kainai umoro ro, neio aboudo Godi ro imese moro to amadi-iwameai-ri.
MAT 13:13 Ina noudo ie mo ro urubia totomu se kimowauti. Mo ro edi totomu ro na-nimowauti, neio ro kowea sekere. Kaupoti totomu maumo mea se eibimai-ri pua. Ibose mo edi kitamudiro owera ro neio ro kirowidiro sekere. Kaupoti neio ro maumo mea se imade-ri pua.
MAT 13:14 Godi ipusu owera dubu Aisaia ro owera kebase na-gowapotai-ro neio sapuwo to, abora morobise to noto ororosioidiro-dumo. Nou edi owera ro ibo ie, Godi ro ibo neio ro morobise owera kirowidiro sekere, kaupoti maumo neio ro kowea modobo pua. Neio ro kiwia sekere, kaupoti neio ro mea se keibimo modobo pua.
MAT 13:15 Mabu neio giropu imese akau ta-girimowaititi-rimo. Nedi urubia ro idomari nakara se ta-gorowasiouti-rimo. Ina noudo ie neio ro modobo pua mea owera kirowidiro aboto. Neio ro mea owera kirowidiro rasiri ie, nedi urubia ro mo aboto ba-gerewesegerai-rimo. Ina neio edi ubauba ro mo ro nato ba-nimatopeamuti.’
MAT 13:16 Iesu ro kowasoro urubia iato gimowapotai, ‘Nio ro Godi aboudo meana tiauri-dumo. Mabu sirio tanaro mo ro na-nisioidiro nio ro simara idomari to tiauri-dumo, ibose mo edi kitamudiro owera ro nio ro simara gare to tirowidiro-dumo.
MAT 13:17 Nio mo ro morobise owera a-nimowapotai, Godi edi ipusu owera urubia sirio ro, ibose meamea tuputupu urubia kebase etio ro gorowomidiro, nio ro abora edi tanaro ro na-iauri-dumo mo ro edi pupuwo korosa tanaro ro na-nisioidiro, nedi urubia ro auna ia ubi ta-iamotiti simara ia idomari to kiauri aboto. Kaupoti neio ro iauri pua. Nio ro abora nedi owera ro na-irowidiro-dumo, neio auna ia ubi ta-iamotiti simara ia gare to irowidiro ri. Kaupoti neio ro irowidiro pua.’
MAT 13:18 ‘Owera neito ma-dirowidiro-rimo! Urubia dubu ro iopu na-giheruti nedi totomu ro maumo nou anama-imowauti-ri.
MAT 13:19 Beda ota iopu ro gararemuti-rimo gabo bara ato, nou maumo ibo ie. Urubia ro mea owera na-irowidiro-dumo Godi edi kiwaboi tanaro ro nou sapuwo to, neio ro maumo mea se imade pua. Ubauba dubu Satani iato na-wou-die, iedi ota iopu ro neio aboudo aise kiwagarewado ie.
MAT 13:20 Ina beda ota iopu ro gararemuti-rimo nadi goto ato nou maumo ibo ie. Nedi urubia ro Godi edi mea owera ro kamade mutu kirowidiro sekere.
MAT 13:21 Kaupoti iedi mea owera ro sipi neio abato mea mino to iwodouti-ri pua. Idaibo urubia tuturu tau to iwotoi-ri pua. Mibo sirio neio aboto kou ato, Godi edi mea owera ro neio ro aise kimeseruti ie.
MAT 13:22 Ina iedi ota iopu ro gararemuti-rimo ununu ota sere abato, nou maumo ibo ie. Nedi urubia ro neio kimibiria urubia ie Godi edi mea owera ro nato. Kaupoti neio abato siriosirio kimaragoidiro ro kiamo ie, mani aboto kimaragoidiro, namabu aboto kimaragoidiro. Ina nedi mea owera ro kiroromowado aboudo gabo neio ro kiwasiouti ie. Nedi urubia ro neio maumo ato Godi edi mea owera ro woko mea se osioidiro-ri pua.
MAT 13:23 Ina iedi ota iopu ro gararemuti-rimo mea goto ato, maumo ibo ie. Nedi urubia ro mea se neio ro gimidai-rimo. Nedi mea owera ro neio ro kimibiria ato nou wisa mutu e, neio korowomidiro keremiro maumo ato. Ina neio korowomidiro keremiro maumo ato meamea tanaro se kisioidiro ie. Ina nedi urubia ro neio aboudo Godi ro mea wisa imadetiti. Arua aboudo auna ia se imadetiti, ina arua aboudo auna mere se imadetiti, ina arua aboudo egea mere se imadetiti.’
MAT 13:24 Ina ata totomu nou e Iesu ro nou gimowauti. ‘Godi ro kiwaboi tanaro idaibo sosoro ie. Urubia dubu ro meamea woiti iopu pari ato nato gibouti.
MAT 13:25 Urubia sirio isana norou girobu, nasa dubu duwo turi ato nato gereredea-ro iedi pari ro neito. Taie ubauba sugamuso iopu egea mere se woiti sosoro ie nou ro aise gibouti, kibouti na-gororoporeai ioudo aise godau-ro.
MAT 13:26 Taie iedi woiti iopu sirio ro pari ato mea se gisuruwo-rimo. Morobise woiti mea se beda sosoro gisuruwo-rimo, ubauba sugamuso ibose to gisuruwo-rimo.
MAT 13:27 Taie iato etou ra, neio pari woko urubia ro na-giwia-rimo, pari abera aboto nato gou-rimo nou umoro owai ri. Neio ro ibo, “Auna dubu, oro ro meamea woiti iopu se a-gibouti ra? Ina ubauba sugamuso na-isuruwo-dumo etu ro gibouti?”
MAT 13:28 Pari abera ro ibo, “Mo umoro ie ata nasa dubu ata ro gibouti.” Ina sowake urubia ro ibo, “Ina oro ubi beda sosoro owamo, ubauba sugamuso nimo ro iaubuti ri ra?”
MAT 13:29 Pari abera ro ibo, “E e nio ro iaubuti ate, ibose to morowotoi, mabu nio ro namadimi-iaubuti-ri, etu umoro ra nio ro woiti kiaubo.
MAT 13:30 Taie marasio, neio atu se ma-misuruwo-mo, womu tato neio awawo namadimo-oi-ri, taie iedi tau ro nato urubia mo ro nato nama-imowapotai-ri iebuti ri. Ubauba sugamuso kiwoiriamuti, taie era to aise amadimi-ihere-ri. Morobise woiti mo edi ohona kiaremo moto ro neito amadimi-iaremo-ri.” ’
MAT 13:31 Kowasoro urubia ina nedi totomu ro nou gimowauti. ‘Godi ro kiwaboi tanaro mirie iopu sosoro ie. Ata tau ata dubu ro nedi iopu ro pari ato nato gobowai.
MAT 13:32 Nedi mirie iopu ro imese kaina ia ie. Imese ota iopu sirio kiauri ato neio gebarigebari ie, kaupoti mirie iopu imese kaina ia ie. Ina nou kororomai ato, atemo nato na-iheruti, ata sosoro kotoi ie. Ina arua ota na-orowotoi pari ato, neio nou ro sopu to kiauri ie, iedi ota ro imese gebari ia ie. Pawa sirio ro nato na-emou-dumo, toto iato aise keremari ie.’
MAT 13:33 Iesu ro ina kowasoro urubia ata totomu nou gimowauti. ‘Godi kiwaboi tanaro isiti parawa sosoro ie. Ata orobo ro parawa isiti mutu na-ebeguouti iedi parawa ro aise kaupai ie.’
MAT 13:34 Iesu ro edi kitamudiro owera to urubia sirio na-itamudirotiti, ata kitamudiro mino to itamudirotiti pua, totomu to se itamudirotiti.
MAT 13:35 Nedi tanaro ro nou ro na-gisioidiro, beda owera gowapotai-ro Godi ro kebase ipusu owera dubu aboto, morobise to noti gororosioidiro-rimo ibo, Urubia mo ro kimowauti ato, mo ro neio totomu kimowauti ie. Neio mo ro imese paea se nato nama-imowauti-ri ibo, duriomoro ido to gosioidiro, tau keba ia se tanaro piro se iamotiti, ina owera nedi tanaro ro nou sapuwo to anama-iwapotai-ri.
MAT 13:36 Taie Iesu ro edi soirio ro na-gemeserai, nou edi moto ato gomidiro neito imese godoro. Nou kowasoro urubia ro na-gowea-rimo, nou aboto saro rido imese godoro-rimo. Taie neio ro Iesu nato gemodowa-rimo, ‘Oro ro edi totomu ro nimowauti ubauba sugamuso na-gisuruo-rimo nou sapuwo to, maumo oro ro mea se kemabuti modobo ra?’
MAT 13:37 Taie kowasoro urubia nou ro ibo gimowameai, ‘Meamea ota iopu edi dubu ro gibouti, mo nouse ie Imese Urubia Kiauri Dubu, mo nowapotaidiro-die.
MAT 13:38 Pari owapotaidiro-die sopu duriomoro gebari. Meamea ota iopu iwapotaidiro-die urubia Godi edi kiwaboi maumo ro nato na-orowotoi. Ubauba sugamuso iwapotaidiro-die edi urubia ro isioidiro-dumo Satani edi ubi tanaro ro.
MAT 13:39 Nedi nasa dubu ro ubauba sugamuso na-gibouti, Satani nouse ie. Woiti kiwoiriamuti tau iana saiki owapotaidiro-die. Iedi kiwoiriamuti urubia ro, Godi edi sowake urio sirio ro neio iwapotaidiro-die.
MAT 13:40 Ubauba sugamuso urubia ro beda sosoro iaubo-dumo ina era to na-ihere-dumo, io idaibo sosoro tanaro iana tau ato ibose to amadimo-ororosioidiro-ri.
MAT 13:41 Imese Urubia Kiauri Dubu mo nouse ie, womu tau ato mo simara sowake urio sirio duriomoro gabogabo to anama-imerio-ri. Neio ro morobise woiti amadimi-ihoduti-ri ubauba sugamuso aboudo. Edi urubia ro ubauba tanaro na-isioidiro-dumo, ibose imese beda mutu urubia ro arua urubia ubauba kisioidiro aboto na-iwaboi-dumo, neio mo edi sowake urio sirio ro mo edi duriomoro gebari ro neido neio ro amadimi-iwagare-ri,
MAT 13:42 ina neio imese sirio se pupuwo ia era korosa to binio to aise amadimi-itabiti-ri. Womu tato womu tato idobi diamo iato ama-ereredea-ri, temeteme iamo matagoro karabowa iato amadimo-oroho-ri.
MAT 13:43 Ina meamea tuputupu urubia neio Godi ro woroworo ama-iwai-ri. Saiki sosoro woroworo neio ro amadimi-imewiti-ri, neio edi Abera ro Godi nou edi kiwaboi maumo ro nato. Etio ra mo owera modobo ato kirowidiro aboto, mo owera gare se ba-memedea-rimo.’
MAT 13:44 ‘Godi edi kiwaboi tanaro ro nou auna ia mani namabu sosoro ie, nedi auna mani namabu ro goto maumo ato goropirowa. Taie ata dubu ro nato gowea iedi auna mani namabu ro goto maumo ato, ina nou ro aise gowameai goto maumo to. Iedi dubu ro auna kamade ro gowati kowea sapuwo to. Taie nou ioudo na-gorowameai-ro, nou edi namabu sirio ro nou abato na-giamo mani na ri aise giahodorai. Iedi mani sirio ro nou ro na-gimidai, taie iedi goto kere ro nou ro neito gomidai.’
MAT 13:45 ‘Ibose Godi ro kiwaboi tanaro idaibo sosoro ie, ata besinisi dubu nu neido gou meamea sowio sapuwo to nadi iosora ri.
MAT 13:46 Taie nou ro nato gowea auna ia mani nadi, iedi auna ia mani nadi ro ibo pua arua nadi sosoro, nou ata sosoro ia ie. Taie nou ioudo na-gorowameai-ro, nou edi namabu sirio ro nou abato na-giamo mani na ri aise giahodorai. Iedi mani sirio ro nou ro na-gimidai, taie iedi auna ia mani nadi ro nou ro neito gahodorai.’
MAT 13:47 ‘Ina ata owera ibo ie, Godi ro kiwaboi tanaro neti sosoro ie. Iedi neti ro oromo damo ato kodobia ato, sirio erere nakere neio ro kodouti ie.
MAT 13:48 Iedi neti kidimai ato, erere nakere aise kiahuruwo ie. Meamea nakere atu moro to kiaremo ie. Ubauba nakere aise kihere ie.
MAT 13:49 Womu tau nama-orobai-ri, idaibo tanaro neio ro amadimo-ororosioidiro-ri. Godi edi sowake urio sirio ro neio ro ubauba tanaro urubia, meamea tuputupu urubia, ibo amadimi-ihoduti-ri.
MAT 13:50 Ubauba tanaro urubia neio ro auna ia korosa era to amadimi-ihere-ri. Neio temeteme idobi iamo iato amadimi-imarotiti-ri.’
MAT 13:51 Iesu ro kowasoro urubia nato gimodowa, ‘Nio mo ro nedi totomu owera ro na-nimowauti maumo nio ro umoro a-woi-dumo ra?’ Ina neio ro ibo, ‘Io.’
MAT 13:52 Ina neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Ina noudo ie Mose sabi kitamudiro urubia abato, etio ra Godi edi kiwaboi tanaro ro nou sapuwo to na-garatamudiro-rimo, neio moto abera sosoro ie. Moto abera ro urubia kiwarebai sapuwo to nou ro kiwosuduti ie kiaremo moro rido orio ia meamea namabu tagara ia meamea namabu mutu.’
MAT 13:53 Iesu ro urubia totomu kimowauti na-goporeai, taie iedi moro ro nou ro aise gemeserai,
MAT 13:54 imese gidiai simara kororomai sabowa to. Nou edi tau ato gorowateai nou ro urubia sirio Iu urubia karadabu moto ato iato gitamudiro. Urubia sirio ro nou owera na-gemerewidiro-rimo, neio kimaragoidiro ro giopia mabu nou kitamudiro ata sosoro ie. Neio ro ibo, ‘Nedi dubu ro pupuwo tanaro na-isioidiro korosa muro mutu boido gowai?
MAT 13:55 Marasio, nou moto keremari dubu nou mere ie, Maria ro goroto. Nou niramio mutu e, Iemisi, Iosepa, Iudasi daro Saimoni.
MAT 13:56 Ibose nedi sabowa ro nato nou medamio mutu e. Nou ro idaibo pupuwo korosa, muro mutu boido gowai?’
MAT 13:57 Nedi urubia ro ubi tato goi-rimo nou sapuwo to kimibiria, ina ioudo nou ri gebeiouti-rimo. Iesu ro ibo neio aboto, ‘Godi ipusu owera urubia erere sabowa to na-irohotiti-mo, sabowa urubia ro neio mea se imaidodorowado-mo. Kaupoti neio simara sabowa urubia ro ibeioutiti-mo.’
MAT 13:58 Iesu ro simara sabowa ato sirio pupuwo korosa tanaro isioidiro pua. Mabu iedi urubia ro kimibiria imese kaina ia ie.
MAT 14:1 Iedi tau ro nato Herodi Gariri eputa dubu to irarasorotiti. Nou ro Iesu sapuwo to owera ta-irowidirotiti sekere, kaupoti Iesu nou ro mea se eibimai pua.
MAT 14:2 Nou simara woko urubia nato gimowapotai, ‘Nedi dubu ro isioidirotiti pupuwo korosa tanaro, Ioane ie obo to kiwarumiauti dubu nouse ie, pamo rido nou ro gorowameai-die. Pupuwo korosa tanaro nou ro noudo isioidiro.’
MAT 14:3 Ioane kebase na-gopia-rimo, nedi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo ibo ie, Herodi ro boso urubia nato gimowapotai Ioane dibura to edea ri. Herodi ro nedi tanaro ro nou ri gosioidiro mabu nou Ioane ro paea se emowapotaidirotiti ibo, ‘Neama orobo keremiro ato kowasiri sabi ie!’ Mabu nou ro simara neama Piripi nou orobo masiro Herodiasi, nou gowasiri. Taie iedi mabu ro noudo ie Herodi ro boso urubia nou ri gimeiriai Ioane orobai ri. Neio ro na-gemotohiti-rimo, taie dibura to aise gibiria-rimo.
MAT 14:5 Herodi ubi ie Ioane opia ri, kaupoti nou ro edi urubia iaurititi neio tere imatiti. Mabu nedi urubia ro Ioane neio ro Godi ipusu owera dubu to asorotiti-mo.
MAT 14:6 Taie arua sogomi ta-gororoporeai-rimo iato Herodi koroto saiki ro gowamo, nou soriomu gosioidiro-rimo. Ina Herodiasi edi besere ro nato gomaro, Herodi nou simara woko urubia neio kamade imowai ri. Herodi ro na-giauri nou edi komaro ro, nou auna kamade ro gowati.
MAT 14:7 Taie iedi besere ro komaro na-goporeai, Herodi ro owera hodo nou aboudo nato gasaubiai-ro, nou ro ibo, ‘Oro etou ubi nakomu ra ma-dapoi-ro, morobise to anama-omia-ri.’
MAT 14:8 Iedi besere ro Herodi aise gemeserai, koroto mamu aboto nato godoro emowapotai ri. Taie iedi besere ro ubi nakomu Herodi aboto nato gowapotai, nou ro ibo, ‘Mo ubi ie Ioane eputa aboto, kipura ato ba-memowia-rimo.’
MAT 14:9 Herodi ro na-girorowai nou ubi nakomu, nou abato temeteme se gereredea. Kaupoti nou ubi tato ie woko urubia sosoro gabo ato edi owera hodo ro na-gasaubiai-ro, nou aboudo kasiai. Taie nou ro ata boso koroho dubu aise gemeiriai dibura moto to Ioane aria ri. Iedi besere ro nou ubi ato Ioane nou ro aise garia,
MAT 14:11 taie Ioane eputa nou ro kipura to aise gowia-ro, iedi besere ro imese gemowou-ro, ina nou ro simara mamu aboto nato gowou-ro.
MAT 14:12 Ioane kowasoro urubia ro ududu durupi saro to na-girorowai-rimo, taie neio ro na-gowea-rimo, neio ro bobo to aise gedea-rimo. Taie nedi tanaro sirio ro beda sosoro gororosioidiro-rimo, Ioane kowasoro urubia Iesu aboto imese gou-rimo emowauti ri.
MAT 14:13 Iesu ro nedi owera ro na-girorowai Ioane sapuwo to, iato nou pe se gorobai, obo paruo ata sapuwo to imese gabu urubia tato moro to. Urubia ro na-girorowai-rimo Iesu kabu owera, neio sabowa se gimeserai-rimo, sairo gabo gou-rimo Iesu na-gobodoro-rimo.
MAT 14:14 Iesu obo paruo ata sapuwo to na-gorowateai, nou pe rido na-giraradia, nou ro nato urubia sirio se giwia. Neio nou ro na-giauri, nou abato auna nirimagare kimaragoidiro ro gereredea. Ito etio ro gou-rimo erere temeteme mutu, iedi urubia ro nou ro meana aise giwaititi.
MAT 14:15 Saiki ta-goriodoi adimo ro gereredea-ro, 12 kowasoro urubia Iesu aboto nato gou-rimo neio ro ibo, ‘Nedi moro ro urubia mutu moro pua, saiki ta-woriodoi, urubia aupi sabowa to kitiodorai modobo ra? Neio ohona simara mani iopu to iato ba-merememade-mo.’
MAT 14:16 Ina neibi Iesu ro ibo gimowameai-bi, ‘Ina nibi ro kiwarebai beda ra? Modobo pua neio kimeriai.’
MAT 14:17 Kowasoro urubia ro, ‘Neibi abato 5 dokou koura ro iamo-ibi nakere teibo mutu, taie nouse ie.’
MAT 14:18 Iesu ro ibo, ‘Neito ma-diwou-birimo!’
MAT 14:19 Taie neibi ro edi ohona kainai ro imese giwou-birimo Iesu aboto. Nou ro urubia sirio iato gimowapotai sugamuso ato orowomititi ri. Nou ro dokou na-gimidai-ro nakere teibo mutu, toboro to se gawota, taie eso owera iato garo Godi aboto. Nou ro dokou na-gisebuti nakere teibo mutu, kowasoro urubia aboto iato giaiwo, ina neio ro gimoworoho-rimo.
MAT 14:20 Nedi ohona ro neio ro na-giho-rimo, imese modobo ta-goi-rimo. Neio aboudo edi ohona mapapati ro na-geremeserai-rimo, kowasoro urubia ro 12 gatere nou giodiawado-rimo.
MAT 14:21 Ohona edi urubia ro giho-rimo dubu kawakawa kioputi ato, imese 5,000. Mamio merebusere mutu ioputi pua.
MAT 14:22 Ohona kiho na-gororoporeai, Iesu ro kowasoro urubia iato gimowapotai kebase iabu ri obo paruo ata sapuwo to. Taie edi topira gebari ro neio aboto ina aise gorowameai-ro neio simara sabowa to itioduti ri.
MAT 14:23 Urubia kitioduti saro gabo ato, nou imese gioro podo ohu to, nakara moro ato Abera Godi aboto araratoro ri. Adimo duwoduwo na-goi-ro nou nakara moro ato ibose to gomidiro.
MAT 14:24 Kaupoti iedi tau ro nato kowasoro urubia edi pe to giabu-rimo, duriomoro rudo tau se ta-geremeseruti obo paruo turi damo ia to giabu-birimo. Obo paruo turi ia ato neibi auna gawia ro nato giwaimai-bi ina bukopu gebarigebari aise gireribuwa-rimo. Iedi pe ro nato gosamodorowado.
MAT 14:25 Wisana saiki ohu ato giwou-ro, Iesu saro rido kowasoro urubia aboto obo ato goroho.
MAT 14:26 Nou neibi ro aupise gowea-birimo, tere ri auna iamo nato giaiauti-birimo. Neibi ro Iesu mea se eibimai pua, neibi ro ibo, ‘Obodai dubu tou-die!’
MAT 14:27 Kaupoti Iesu ia neibi aboto owera to simara se gorowapotai-ro. Nou ro ibo, ‘Nou mo ie, nibi tere na ie.’
MAT 14:28 Pita ro ibo, ‘Abera Naramu, oro ia ato, mo daramairiai-ro oro aboto ou ri.’
MAT 14:29 Iesu ro ibo, ‘Taie obo ato dou-ro!’ Pita pe rido egenabo giraradia, obo ato imese gou Iesu aboto.
MAT 14:30 Kaupoti Pita ro gawia ra bukopu ra na-giwia-ma, nou iato tere ro gorobai, obo to kororuwo aise garatamuai. Taie nou tere ri Iesu aboto nato giaia-ro, ‘Abera Naramu, mo dapopo-ro!’
MAT 14:31 Iesu tu na-gotuturai-ro, Pita nou ro obo maumo rido aise geihidiro-ro. Iesu ro nou ibo gemowapotai, ‘Oro kimibiria imese kainai ia ie! Mabu boira oro kimaragoidiro teibo na-iworohuti-ma mo sapuwo to?’
MAT 14:32 Taie neitiro pe to iedi kiora ro na-giora-rido, iedi gawia gebari ro na-gihuduti-ro bukopu mutu aise geremasiai-rido.
MAT 14:33 Taie pe ato edi urubia ro gorowomidiro Abera Naramu neibi ro iato gemowabu-birimo. ‘Morobise ie oro Godi ia mere ie!’
MAT 14:34 Taie neibi obo paruo ata sapuwo to Iesu mutu atu se na-gorowateai-birimo, pe neibi ro Genesareti moro to gairio-birimo.
MAT 14:35 Iedi sabowa urubia ro Iesu neio ro na-geibimai-rimo, neio ro owera iato gemeirio-rimo arua sabowa urubia aboto. Taie iedi sabowa urubia ro erere temeteme urubia Iesu aboto nato giworoho-rimo.
MAT 14:36 Neio ro Iesu iato gemediawado-rimo temeteme urubia ro nou obotama gare se emowaseidiro ri, neio meana koititi sapuwo to. Taie imese beda mutu urubia ro na-gemowaseidiro-rimo Iesu obotama gare, neio meana aise goititi-rimo.
MAT 15:1 Parasi urubia, Mose sabi kitamudiro urubia mutu, Ierusarema sabowa rido nato giodori-ro Iesu aboto. Neio ro Iesu nato gemodowa-rimo
MAT 15:2 nasaio tanaro kibodoro sapuwo to. ‘Mabu boira oro kowasoro urubia ro nasaio tanaro kibodoidiro tato? Neio ohona kiho tau ato tu kebase iwiouti-ri pua, ohona kiho kawa kiho ie. Tauo kebase tu kiwiouti ie ohona ido to kiwasomai ie.’
MAT 15:3 Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Nio umoro a-iamo ra ibo nio ro nasaio tanaro kisioidiro ato, nio ro Godi edi sabi ro nou isebo-dumo?
MAT 15:4 Mabu Godi ro ata morobise sabi nou gowapotai-ro, Oro simara mamu ra abera ra mea mino ito aise gi-iauri-mari. Ina ata nou e, Simara mamu ra abera ra aboto beda dubu ro aro ubauba owera, iedi dubu ro modobo ie urubia ro kopia.
MAT 15:5 Kaupoti mamio abeamio kiwarebai sapuwo to, ata sosoro owera to nio ro nouto itamudiro-dumo ibo modobo ie simara mamu ra abera ra aboto ibo kutura, “Ata nakomu mo abato towamo nitiro kiwarebai-ma sapuwo to, kaupoti Godi mo ro ta-nemapoi.”
MAT 15:6 Kaupoti nio edi kitamudiro owera ro idaibo sosoro na-itamudiro-dumo, urubia nio ro ibo itamudiro-dumo, “Modobo ie simara mamu ra abera ra kiwarebai-ma tato.” Ina noudo ie Godi edi owera ro nio ro imese ubauba owaititi-dumo. Mabu nio ro nasaio tanaro auna ia se ibodoro-dumo.
MAT 15:7 Nio imese auna karatigi urubia ie! Godi ipusu owera dubu Aisaia buka ato, nio morobise to nou ro giwapotai-ro ibo,
MAT 15:8 Godi ro ibo nedi urubia ro mo kemowabu owera to iarotiti-dumo, kaupoti neio giropu musomuso ia se iamo-die.
MAT 15:9 Neio ro ibose mo na-nemowabutiti-dumo, neio irowaguwoidirotiti-dumo. Arua urubia aboto etou sabi itamudirotiti-dumo, mo ro iaremuti pua, urubia ro nakara se giaremuti-rimo.’
MAT 15:10 Taie iato urubia sirio Iesu ro nato girumai-ro nou aboto aradabuti ri. Nou ro ibo, ‘Owera neito ma-dirowidiro-rimo, nedi owera ro maumo mea se ba-domidai-mo.
MAT 15:11 Urubia dubu ro matagoro to beda ohona kibiria ra, niro turi edi ohona ro nou ro ubauba owai-ri pua. Kaupoti nou ipusu rido beda owera ro isuwoduti-dumo nou ubauba nou ro kowai ie.’
MAT 15:12 Taie kowasoro urubia Iesu aboto nato gosiomai-rimo. Neio ro ibo, ‘Nimo oro ro edi owera to nimowauti Parasi urubia ro ta-irowidiro-mo. Oro umoro a-woi ra ibo neio oro aboto serawo ta-woi-mo?’
MAT 15:13 Neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Imese beda mutu ota ra mo abera ro kobowai tato, iedi ota ro sipi mutu ama-iahito-ri.
MAT 15:14 Parasi urubia aboudo aise daragarewado-rimo, neio pogo kiwaboi urubia ie. Ata pogo dubu ro boinana pogo dubu na-owaguwo, neitiro bobo to atu se ibose to kiretei-ma ie.’
MAT 15:15 Pita ro ibo, ‘Nedi totomu ro nimo aboto mea se ma-demabuti-ro.’
MAT 15:16 Iesu ro neio ibo gimowapotai, ‘Nio ibose maumo kimaragoidiro imese timotimo ia se iamotiti.
MAT 15:17 Nio umoro ra matagoro to beda ohona kibiria ra, niro turi ato erediai-ri pua, durupi rido ina aise kosuruwo ie.
MAT 15:18 Kaupoti matagoro rido beda owera ro kosuruwo ra, giropu maumo rido kosuruwo ie. Ina nedi tanaro sirio ro urubia dubu ubauba neio ro kowaititi ie.
MAT 15:19 Mabu erere ubauba tanaro sirio ro urubia dubu niro turi rido karatamuai ie. Idaibo ubauba kimaragoidiro, urubia kiopiauti, duboi mamio o uramio mutu koroho, upo koroho, piro tanaro kisioidiro, koto abato bagea owera keremasaubuti, ubauba owera karo arua urubia sapuwo to.
MAT 15:20 Nedi tanaro sirio ro urubia dubu aboudo na-isuwodutiti-dioumo, nou ubauba neito orowaititi. Tu kiwiouti tato ohona nato na-iho, urubia dubu niro turi ubauba nouto owaititi-ri pua.’
MAT 15:21 Taie Iesu ro edi duriomoro ro na-gemeserai, nou ata duriomoro to imese garagare, Taia ra Sidoni ra iato giamo-ma.
MAT 15:22 Ata Keineni orobo iato imidirotiti. Iesu nou ro na-gowea nou ioudo giaia-ro, ‘Abera Naramu, oro Godi ro kohodowa dubu e, mo natonato demati-ro! Mo besere dese emiri pua, ubauba urio ro ubauba kowaititi.’
MAT 15:23 Kaupoti edi orobo ro Iesu ro idomari to se giauri, ata owera ata emowameai pua. Taie kowasoro urubia Iesu aboto nato gorowarario-rimo. Neio ro nou nato gemediawado-rimo iedi orobo ro emowapotai ri simara sabowa to korowameai aboto. ‘Neibi nou ro auna iamo mutu nibodoro-ibidie, demowapotai nou neido maragare.’
MAT 15:24 Iesu ro ibo, ‘Isiraere urubia sipisipi sosoro ta-gararaseperai-rimo. Mo neio aboto se nemeiriai-ro.’
MAT 15:25 Kaupoti iedi orobo ro kauhio teibo to Iesu sosoro gabo ato aise girimusubua. Nou ro ibo, ‘Abera Naramu, mo dowarebai-ro!’
MAT 15:26 Iesu ro nou ibo gemowameai, ‘Modobo pua moto merebusere edi ohona ro, daimodaimo ro kiho.’
MAT 15:27 Iesu nou ro ibo gemowameai, ‘Naramu Abera, mo umoro ie mo daimodaimo orobo ie, kaupoti merebusere mapapati daimodaimo merebusere ro kiho modobo ie.’
MAT 15:28 Iesu ro iedi orobo ro ibo gemowameai, ‘Urubia orobo, oro edi kimibiria ro mo abato imese auna ia ie. Oro edi ubi tanaro ro morobise to amadimo-ororosioidiro-ri.’ Taie iedi atu tau ro nato nou besere meana aise goi.
MAT 15:29 Iesu ro Taia ra Sidoni ra sabowa teibo na-gimeserai-ma, nou aise gohau-ro Gariri obo paruo bara to. Nou podo ohu mea moro to na-gioro, iato aise gomi.
MAT 15:30 Taie sirio urubia nou aboto aise gou-rimo. Neio ro Iesu aboto sairo ubauba urubia nato giwou-rimo, idomari pogo urubia, tu ra sairo ra karawiauti urubia, owera karo tato urubia, ibose erere temeteme urubia Iesu aboto aise giworoho-rimo. Iedi temeteme urubia ro Iesu ro meana aise giwaititi.
MAT 15:31 Iedi urubia ro giworoho-rimo, neio ro na-giauri-rimo owera karo tato urubia owera mea se na-garo-rimo, tu ra sairo ra karawiauti urubia meana na-goititi-rimo, sairo ubauba urubia simara sairo to mea se na-goroho-rimo, ibose idomari pogo urubia namabu mea se na-giauri-rimo, Godi Isiraere urubia ro na-emowabutiti-dumo, iedi tau ro nato neio ro iato gemowabu-rimo.
MAT 15:32 Iesu ro kowasoro urubia nato girumai nou aboto ou ri. Nou ro ibo, ‘Mo auna nirimagare ie nedi urubia ro neio aboto. Neio mo abato netewa didi saiki peteibi to ta-gorowomidiro. Neio abora idaibo sogoi ro iwati, ina mo ubi tato ie neio kiho tato kitiodorai. Modobo pua neio ipi ato durupi pupuwo tato ro kirobowado.’
MAT 15:33 Taie kowasoro urubia ro Iesu owera ibo gemowameai-birimo, ‘Nedi moro ro goto se duriomoro ie, ata ohona tato moro ie. Idaibo dubu patu gebari neibi ro ohona boido anamabimi-imowai-ri?’
MAT 15:34 Kaupoti neibi Iesu ro owera ata mino to gimowameai-ibi, ‘Ina nibi abato dokou koura beda mutu ra?’ Neibi ro ibo, ‘Neibi abato 7 dokou koura tiamo-ibi sipu tato nakere koura mutu.’
MAT 15:35 Taie Iesu ro urubia sirio iato gimowapotai goto ato orowomititi ri.
MAT 15:36 Nou ro 7 dokou koura na-gimidai-ro sipu tato nakere koura mutu, Godi aboto eso owera iato garo. Iedi dokou ra nakere ra na-gisebuti, kowasoro urubia aboto iato giaiwo, urubia neibi ro gimoworoho-birimo.
MAT 15:37 Neio ro edi ohona ro na-giho-rimo imese ta-giamidimai. Neio ro edi ohona mapapati ro na-gimesere-rimo kowasoro urubia ro 7 gatere nou giodiawado-rimo.
MAT 15:38 Iedi dubu patu ro gorobu ohona kiho moro ato, imese sirio ia ie. Dubu kawakawa na-gioputi-rimo imese 4,000 dubu e, mamio merebusere mutu ioputi pua.
MAT 15:39 Taie Iesu ro urubia iato gimeirio simara sabowa to. Kimerio saro gabo ato nou pe se gorobai, Magadana moro to imese gabu-ro, obo paruo ata sapuwo ato gowamo.
MAT 16:1 Parasi urubia Sadusi urubia mutu nato gou-rimo Iesu owaibia ri. Neio ro Iesu nato gowaibia-rimo ibo nou ro ata pupuwo korosa tanaro ata osioidiro ri, neio umoro koi sapuwo to ibo nou Godi ro gemeiriai-ro neito.
MAT 16:2 Ina neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Koriodoi saiki karima se kowamo ato, nio umoro koi ie ibo kowaroho saiki modobo ato ama-owaroho-ri.
MAT 16:3 Ibose nio ro kowea ato daroho bubu tumu sapuwo rido kiwomi ato, nio umoro koi ie ibo daroho amadi-ou-ri. Nio umoro samo to koi ie toboro ato beda sosoro tanaro ro kororosioidiro ra. Ina mabu boira nio ro nedi tanaro ro abora na-ororosioidiro-dumo nio ro umoro koi tato?
MAT 16:4 Nio imese ubauba tanaro kisioidiro urubia ie nio abora nedi urubia ro na-orowomidiro, uramio upi ro mau beda sosoro isebo-dumo, nio ro idaibo tanaro isioidiro-dumo Godi aboto. Pupuwo korosa tanaro auna se iosora-dumo. Kaupoti nedi tau ro nato ata pupuwo korosa tanaro ata nio ro owea-ri pua. Iona abato iedi pupuwo korosa tanaro ro na-gororosioidiro, io nouse ie nio ro nou amadimo-owea-ri.’ Taie neio Iesu ro aise gimeserai nou imese gou ata moro to.
MAT 16:5 Taie Iesu kowasoro urubia mutu obo paruo ata sapuwo to na-gorowateai-rimo, neio ro parowa kimidai aboto woki ta-gemati-rimo. Nedi owera ro Iesu ro nou gimowapotai-bi, ‘Mea se, Parasi urubia Sadusi urubia mutu neio parowa kaupai meresini mutu oroho-dumo.’
MAT 16:7 Neibi ro iedi owera ro na-girorowai-birimo, nakara se iato geremowauti-birimo ibo, ‘Nou ro nedi owera ro na-waro mabu neibi ro beredi imidai pua, beredi tato se niabu-diebimo.’
MAT 16:8 Neibi edi owera to geremowauti-birimo Iesu umoro ta-goi. Taie neibi nou ro nato gimowapotai-ibi, ‘Nibi kimibiria imese kainai ia ie! Mabu boira nibi ibo na-waro-bimo neibi beredi imidai pua, beredi tato se niabu-diebimo?
MAT 16:9 Nibi umoro mea se iamo pua ra, idaibo owera noudo aro-bimo? Nibi ro woki a-gemati-bimo ra 5,000 dubu 5 beredi to na-niwoubua? Ina ohona mapapati nibi ia ro beda mutu gatere giodiawado-birimo?
MAT 16:10 Ibose 4,000 dubu ohona na-giho-rimo, 7 beredi aise na-gorowatuti-rimo neio ro nou giho-rimo. Ina ohona mapapati nibi ia ro beda mutu gatere giodiawado-birimo?
MAT 16:11 Nedi tanaro sirio ro woki a-gimati-bimo ra? Mabu boira mo edi owera ro nibi ro mea se kimidai tato? Mo ro beredi sapuwo to aro pua. Abora nedi tau ro neido mea se ba-deremowotoi-bimo. Parasi urubia ro parowa kaupai meresini mutu oroho-dumo.’
MAT 16:12 Iesu edi owera to garo neibi ro dese to umoro nato goi-birimo ibo pua parowa kaupai meresini ato karo. Nou ro Parasi urubia Sadusi urubia mutu neio edi karasaubuti kitamudiro ro nou sapuwo to garo.
MAT 16:13 Iesu kowasoro urubia mutu imese gidiai-birimo Siseria-Piripai duriomoro to. Taie nou ro kowasoro urubia nato gimodowai-bi, ‘Imese Urubia Kiauri Dubu mo nouse ie, urubia ro mo etu to nasoro-dumo?’
MAT 16:14 Ina kowasoro urubia ro Iesu ibo gemowameai-birimo, ‘Arua urubia ro oro Ioane to asoro-dumo, obo to edi dubu ro iwarumiautiti. Ina arua ro ibo aro-dumo oro Eraia ie. Ina arua ro ibo aro-dumo oro Ieremaia ie, o Godi ipusu owera dubu ata ie.’
MAT 16:15 ‘Ina nibi beda sosoro to imaragoidiro-bimo, mo nibi ro etu to nasoro-bimo?’
MAT 16:16 Ina Saimoni Pita ro ibo, ‘Oro Godi ro kohodowa dubu nouse ie. Godi keremiro mabu dubu oro nou mere ie.’
MAT 16:17 Iesu ro Pita ibo gemowameai, ‘Oro Godi aboudo meana ta-gowea, Pita Iona, Godi edi umoro ro oro aboto ta-waiwai-ro. Nedi morobise owera ro mo sapuwo to, oro aboto ata sopu duriomoro dubu ata ro owapotai pua. Mo abera Adiri sabowa ato na-omidiro-die, nou aboudo ie.
MAT 16:18 Ina oro mo ia ro memowapotai-ro, oro masiro Pita ie maumo owamo ibo, Nadi. Nedi nadi ro nato, mo urubia nato anama-iwotoburio-ri. Pamo edi korosa ro mo edi urubia ro nou ro owaruria-ri pua.
MAT 16:19 Godi edi kiwaboi tanaro ro nou maumo ato beda roka ki ro iamo, neio oro aboto anama-iaiwai-ri. Nedi duriomoro ro nato oro ro ubi tato to beda tanaro ro ama-iapoi-ri, Adiri sabowa ato iedi atu tanaro ro Godi ro ubi tato to ibose to ama-iapoi-ri. Ibose sopu duriomoro ato oro ro ubi to beda tanaro ama-iadodorai-ri, Adiri sabowa ato Godi ro ubi to ibose to ama-iadodorai-ri.’
MAT 16:20 Taie Iesu ro kowasoro urubia koko owera iato gimia ibo, ‘Nio ro urubia imowauti ate ibo mo Godi ro kohodowa dubu nouse ie!’
MAT 16:21 Nedi tau ro neido Iesu pamo kowea sapuwo to kowasoro urubia paea se keremabuti neido gatamuai. ‘Mo Ierusarema sabowa to anama-ou-ri. Mo ro sirio koko tanaro anama-iauri-ri sabowa kiauri urubia aboudo, Godi ra urubia ra turituri awawo urubia aboudo, ibose Mose sabi kitamudiro urubia aboudo. Mo neio ro anamadima-apoi-ri arua urubia aboto opia ri. Ina netewa didi saiki nama-orobai-ri, mo Godi ro pamo rido nato anamadi-owameai-ri.’
MAT 16:22 Pita ro nedi owera ro na-girorowai, Iesu nou ro nakara moro to aise gowou. Nou ro Iesu nato gemadowerai, ‘Godi ro gabo aise ba-mopai! Nedi tanaro ro oro aboto beda kororosioidiro pua!’
MAT 16:23 Iesu Pita aboto ketae se gapimaidiro, ‘Pita oro Satani sosoro ie. Mo aboudo neido daragare! Oro ubi ra mo ro Godi ubi tanaro kosioidiro tato? Oro edi kimaragoidiro ro Godi kimaragoidiro pua, duriomoro urubia kimaragoidiro iworohuti!’
MAT 16:24 Iesu owera ina iato gutura kowasoro urubia aboto, ‘Etu ra ubi na-iamo mo kowasoro aboto, nou simara ubi tanaro aise ba-mimeserai. Nedi dubu ro sirio saiki Godi ubi tanaro aise ba-misioidiro ina pamo kowea nou sapuwo to, io modobo ia ie.
MAT 16:25 Etu ra keremiro simara ubi tanaro ato nama-owaboi-ri, io nou ro ama-asoperai-ri. Kaupoti beda dubu ro aseperai keremiro mo sapuwo to, nou ro orio keremiro Godi aboudo ama-owea-ri.
MAT 16:26 Imese beda mutu namabu sirio ra nedi duriomoro ro nato na-iamo, urubia dubu simara na to na-wararasoro, kaupoti nou keremiro nato nama-asoperai-ri, ina iedi dubu ro ata meana ata ama-owea-ri ra? Morobise ie, iedi namabu sirio ro neio ro owarebai-ri pua. Morobise owera nou e, ata gabo ata owamo pua urubia dubu ro Godi wisa komia, keremiro kowameai aboto.
MAT 16:27 Mabu etu Imese Urubia Kiauri Dubu neito namadi-orowameai-ri, Godi sowake urio mutu nou simara Abera nou woroworo ato amadi-orowameai-ri. Ina nedi tau ro nato nou ro erere urubia imese tanaro neio ro na-isioidirotiti-mo, neio sapuwo to wisa nato ama-imio-ri.
MAT 16:28 Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro! Nio arua nato na-orowotoi nio ibose to ama-orowomidiro-ri, orowaburo-ri pua, tauo kebase nio ro Imese Urubia Kiauri Dubu amadimo-owea-ri, Godi ro kiwaboi tanaro maumo ato namadi-ou-ri.’
MAT 17:1 6 saiki saro gabo ato, Iesu ro Pita, Iemisi, nou neama Ioane neibi se gidabuai-bi, auna podo ohu to imese giwaboi-bi.
MAT 17:2 Neibi sosoro gabo ato Iesu ata sosoro ta-goi, nou sosoro imese ta-garatidiai, saiki woroworo sosoro gimewia. Ibose nou edi obotama giroidiro imese keakea ia se giwotoi pina woroworo sosoro ie.
MAT 17:3 Tuturu to owamo pua neibi sosoro gabo ato Mose ra Eraia ra paea se nato gorowapotai-rido. Neitiro Iesu mutu owera imese geremowauti-birimo.
MAT 17:4 Pita ro ibo Iesu aboto, ‘Abera Naramu, neibi oro ro modobo ia to niwidiai-bidie. Mo ro netewa didi mapagea peteibi anama-itomai-ibiri. Ata oro do ie, ata Mose do ie, ata Eraia do ie.’
MAT 17:5 Pita owera Iesu aboto edi tau ato gutura, iedi na peteibi ro benenio ia toboro kere ro aise giatimai-bi. Ina toboro ohu rido Iesu sapuwo to Godi owera nato gutura-ro, ‘Iesu mo ia mere ie, mo auna ubi towamo nou aboto. Mo auna kamade ie nou aboto. Nou owera se ba-dirowidiro-bimo.’
MAT 17:6 Kowasoro na peteibi ro Godi owera kodu edi tau ato gemororowai-birimo, neibi tere ri durupi sopu to aise giwororuwo-birimo.
MAT 17:7 Taie Iesu neibi aboto aise gou-ro, nou ro erere se iato giwasomo-ibi. Iesu ro ibo neibi aboto, ‘Direribuwa-birimo, nibi tere na ie.’
MAT 17:8 Neibi na-gireriburio-birimo, neibi ro iedi dubu teibo ro iwia-ma pua, ta-gararaseperai-rido, Iesu se gowea-birimo.
MAT 17:9 Taie neibi podo ohu rido atu se imese giodori-biro, ina gabo ipi ato Iesu ro neibi koko owera nato gimowapotai-ibi, ‘Nibi ro beda tanaro owea-bimo, urubia imowauti ate womu tato Imese Urubia Kiauri Dubu mo nou se ie, nou Godi ro pamo rido namadi-owameai-ri, taie urubia nibi ro nato ba-dimowauti-bimo.’
MAT 17:10 Taie kowasoro dubu peteibi Iesu nato gemodowa-birimo, neibi ro ibo, ‘Mabu boira Mose sabi kitamudiro urubia na-iarotiti-dumo ibo Eraia kebase amadi-orowameai-ri, ina nou saro rido Godi ro kohodowa dubu ro amadi-ou-ri?’
MAT 17:11 Neibi Iesu ro ibo gimowameai-bi, ‘Io morobise owera ie, imese tanaro patu Eraia ro kou e imododiai-ri.
MAT 17:12 Kaupoti nibi a-nimowapotai-bi ibo Eraia neito ta-gou-ro, kaupoti nedi dubu ro urubia ro mea se eibimai pua. Neio ro ubauba mino to goworohuti-rimo, simara ubauba ubi tanaro nou aboto aise gisioidiro-rimo. Ina idaibo atu sosoro ubauba tanaro neio ro amadimi-isioidiro-ri Imese Urubia Kiauri Dubu aboto.’
MAT 17:13 Kowasoro dubu peteibi ro Iesu owera na-gemororowai-birimo, neibi umoro samo to goi-birimo ibo nou ro obo to kiwarumiauti dubu Ioane nou owauti-die.
MAT 17:14 Iesu kowasoro dubu peteibi mutu podo ohu rido na-giroruo-ibiro, urubia dubu patu maumo to aise godoro-birimo. Ata dubu edi topira maumo ro neido gerehidiro-ro Iesu aboto na-gou-ro. Taie nou sosoro gabo ato kauhio to aise girimusubua.
MAT 17:15 Nou ro ibo, ‘Abera Naramu, mo mere nirimagare demowai-ro! Nou sirio tau ubauba urio ro oworohutiti, durupi aise komuguguti ie, goto ato iato aise keteamoidiro ie. Ata tau nou ro era to katowea ie, ina ata tau obo to iato keherai ie.
MAT 17:16 Oro kowasoro urubia aboto egea se nowou-die, kaupoti neio ro meana kowai modobo pua.’
MAT 17:17 Iesu ro ibo, ‘Nio imese kimibiria tato urubia ie, ibose nio ro tuputupu tanaro kisioidiro pua. Mo nio mutu komidiro dese eremiri pua, kaupoti nio mea se imibiria pua. Mo nio mutu aise nama-omidiro-ri, nio mea se nato amadimi-imibiria-ri ra? Iedi mere ro neito ma-dowou-birimo.’
MAT 17:18 Neio ro nedi mere kainai ro Iesu aboto iato gowosuruwo-rimo. Iesu ro edi ubauba urio ro ioudo osuruwo ri nato gemadowerai. Taie iato etou ra iedi atu tau ro nato iedi mere ro meana aise goi.
MAT 17:19 Iedi tanaro na-gororosioidiro nou saro gabo ato, kowasoro urubia ro Iesu nakara moro ato nato gemodowa-birimo. ‘Mabu boira iedi ubauba urio ro neibi ro modobo pua kemabodorai aboto?’
MAT 17:20 Iesu ro neibi ibo gimowapotai-ibi, ‘Mabu nibi kimibiria kainai ie, noudo ie nibi ro modobo pua kemabodorai. Nibi mo ro morobise owera mimowapotai-biro, nibi abato kimibiria mirie iopu kainai sosoro na-iamo, nibi ata ro modobo ie podo kemowapotai, Podo ioudo daraubai, iato dotobowa-ro! Nibi ata owera to podo ioudo karaubai ie, ata moro ato kotobowa ie. Imese tanaro nibi aboudo modobo ia ie, koko nibi ro iauri-ri pua.’
MAT 17:22 Taie ata tau Iesu kowasoro urubia mutu Gariri duriomoro ato nato garadabuai-rimo. Neio nou ro nedi owera ro nou gimowapotai, ‘Imese Urubia Kiauri Dubu urubia aboto amadima-apoi-ri.
MAT 17:23 Nou neio ro amadimo-opia-ri, ina netewa didi saiki nama-orobai-ri, nou Godi ro pamo rido nato amadi-owameai-ri.’ Nedi owera ro kowasoro urubia ro na-girorowai-rimo, neio auna ia kamade tato aise goi-rimo.
MAT 17:24 Iesu kowasoro urubia mutu Kapeniama sabowa to na-gorowateai-birimo, Tarena Moto takesi mani kimade urubia Pita aboto nato gou-rimo. Taie neio ro Pita nato gemodowa-rimo, ‘Nio kitamudiro dubu ro Tarena Moto takesi mani kiaremo pua ra?’
MAT 17:25 Ina Pita ro ibo, ‘Ina etou ri nou kiaremo ie.’ Iato Pita moto to aise godoro nedi owera ro Iesu emowapotai ri. Kaupoti nou Iesu ro gemadoheamuti, ‘Saimoni, ina oro beda sosoro imaragoidiro? Gabamani eputa urubia ro takesi mani simara merebusere aboudo kimade ra? O arua urubia aboudo ra?’
MAT 17:26 Ina Pita ro Iesu ibo gemowameai, ‘Arua urubia aboudo imadetiti-dumo.’ ‘Ehe, ina noudo ie eputa dubu simara merebusere ro takesi mani kiaremo pua. Ina neibi idaibo sosoro merebusere ie.
MAT 17:27 Kaupoti neio neibi ro serawo kiwai modobo pua. Pita, obo paruo to ma-dodori, kimai ioudo ba-deherai. Kebase beda nakere ro ererebuai, matagoro ba-dabowa, mani iopu oro ro iato ama-owea-ri. Ba-dowou-ro Tarena Moto takesi kimade urubia aboto, nou ba-dimia, neitiro takesi mani ie.’
MAT 18:1 Kowasoro urubia Iesu emodowa ri nou aboto nato gou-rimo. Neio ro ibo, ‘Godi edi kiwaboi maumo ro nato auna to etu ro ama-ararasoro-ri?’
MAT 18:2 Taie iato Iesu ro mere kainai se gorumai-ro, neio sosoro gabo ato aise gowotobowa.
MAT 18:3 Nou ro ibo, ‘Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro. Nio kimaragoidiro patu kiwesegerai modobo ie, merebusere kainakaina sosoro, nio ro modobo ie neio sosoro kimaragoidiro kiworohuti. Nio ro keremowabu tanaro, ibose auna to kararasoro tanaro, kimeserai tato, nio Godi ro kiwaboi maumo to odouti-ri pua.
MAT 18:4 Ina noudo ie etu ra sopu to korowororuwo mere kaina sosoro kararapoi aboto, nou ro Godi edi kiwaboi maumo ato auna ia masiro ama-omidai-ri.’
MAT 18:5 ‘Idaibo sosoro mere kainai mo sapuwo to etu ro kemaidodorai ra, ibo pua nou kemaidodorai, nou ro mo kemaidodorai ie.
MAT 18:6 Kaupoti etu ro kowaboi ra idaibo mere kainai, ubauba tanaro kosioidiro aboto, Godi ro imese ubauba ia wisa nou aboto amadi-aiwai-ri. Iedi dubu ro mere kainai ubauba to etu ro gowodoro, nou aboudo modobo ie auna nadi wagoha rudo kemobuai, oromo damo to keherai, ina nedi wisa ro kainai ie. Kaupoti Godi ro edi wisa ro namadi-aiwai-ri nedi dubu ro nou aboto, auna ia ubauba wisa amadi-aiwai-ri.
MAT 18:7 Sopu duriomoro urubia, neio ro auna ia ubauba amadimo-owea-ri, mabu arua urubia kakate gabo ato iwaboi-dumo, ubauba tanaro kisioidiro aboto. Ubauba kiwaboi tanaro kororosioidiro ie, kaupoti etu ro urubia ubauba gabo imasouti-die, ina ubauba tanaro sirio urubia ro amadimi-isioidiro-ri, iedi ubauba kiwaboi urubia ro Godi aboudo awawo ubauba wisa amadimi-iwia-ri.
MAT 18:8 Nio niro turi ato beda ubauba ubi sirio ro iamo, imese sirio ia se ba-diwagarewado-mo. Ina oro ro tu to o sairo to ubauba tanaro neito na-isioidiro, modobo ie iedi tu ro o iedi sairo ro kemotoria ina keherai. Io meana ia ie, oro tu kaupoti mutu o sairo kaupoti mutu womu tato womu tato keremiro ama-owea-ri. Modobo pua oro tu teibo mutu o sairo teibo mutu ubauba tanaro kisioidiro ina womu tato womu tato era to katowea.
MAT 18:9 Ina ibose ie oro idomari ata ro ubauba ubi na-imaremo, iedi idomari ro modobo ie kaubidiro keherai. Io meana ia ie, oro kaupoti idomari mutu womu tato womu tato keremiro ama-owea-ri. Modobo pua oro idomari teibo mutu ubauba tanaro kisioidiro, ina womu tato womu tato era to katowea.’
MAT 18:10 Iesu ro ina kowasoro urubia ata owera iato gimowauti ibo, ‘Mea se! Idaibo sosoro kimibiria urubia mere kainakaina sosoro, neio kimaragoidiro to dorogora urubia to iasoro mamo. Mabu nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro, Adiri sabowa ato neio edi sowake urio ro Godi sosoro gabo ato sirio tau aise imowotoititi-dumo.
MAT 18:12 Nedi totomu ro mea se nou demaragoidiro-mo! Ata dubu ro 100 sipisipi kiworohuti ato, ina kaupoti nato na-wararaseperai, 99 kararaseperai tato sipisipi neio sapuwo to nou kamade egea mere se kowamo ie, nou ro ina mea moro ato egea mere se aise kimeserai ie. Taie nou ioudo aise kaimai ie iedi sipisipi ro osora ri.
MAT 18:13 Ina nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro iedi sipisipi kaupoti ro kowea ato, nou ro kamade mutu aise kohiai ie. Io morobise ia ie, auna kamade tau ro kereredea ie.
MAT 18:14 Ina atu sosoro tanaro ibo ie, idaibo sosoro merebusere kainakaina kimibiria urubia, nio edi Abera ro Adiri sabowa ato na-omidiro-die, nou ubi tato ie neio ata kararaseperai.’
MAT 18:15 ‘Oro boinana kimibiria dubu ro ubauba na-owai, nedi dubu ro oro ro modobo ie kotuputai. Nedi owera ro nitiro ro modobo ie nakara moro ato koporeai. Oro edi owera ro nou ro nirimagare mutu na-imidai, nedi dubu ro oro ro ina kadabuti ie.
MAT 18:16 Oro edi owera ro nou ro na-iseiai, netewa teibo kimibiria dubu teibo didabuai-maro. Nibi ro atu se nedi owera ro nou mutu ina demododiai-bimo. Idaibo tanaro nou ri ba-disioidirotiti-mo, mabu owera Godi ro kebase gowapotai-ro ibo, koto ato kaupoti woiginisi ro owera na-waro, nou kaupoti modobo pua. Netewa teibo woiginisi teibo o netewa didi woiginisi peteibi atu owera na-waro-bimo, io nedi owera ro koko neito kowai ie.
MAT 18:17 Ina nibi edi owera ro nou ro na-iseiai, taie mo urubia karadabuai ato neio aboto nato dowou-mo, neio mutu iato kemotuputi aboto. Ina mo urubia owera nou ro na-iseiai, taie iato aise demeserai-mo, ata kimibiria tato dubu o takesi kimade dubu nou nio ro beda sosoro na-iworohuti-dumo, nedi dubu ro idaibo sosoro ba-doworohuti-mo.
MAT 18:18 Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro, nedi sopu duriomoro ro nato, nio ro beda tanaro ra adodorai tato, Adiri sabowa ato iedi atu tanaro ro Godi ro ibose to adodorai-ri pua. Ibose nedi sopu duriomoro ro nato nio ro ubi to beda tanaro amadimi-iadodorai-ri, Adiri sabowa ato Godi ro ubi to ibose to ama-iaidodorai-ri.
MAT 18:19 Ina arua owera kidabuai aboto, nedi sopu duriomoro ro nato nio abato netewa teibo dubu teibo Godi nato na-wararatoro-do, mo abera Adiri sabowa ato na-omidiro-die nitiro edi ubi tanaro ro nou ro kosioidiro ie.
MAT 18:20 Mabu nio abato netewa teibo o netewa didi dubu peteibi na-waradabuai-bimo, mabu neibi mo urubia ie, mo neibi turituri ato komidiro ie.’
MAT 18:21 Taie Pita Iesu aboto nato gou-ro, nou ro Iesu nato gemodowa, ‘Mo kimibiria boinana ro ata ubauba tanaro mo aboto na-isioidiro-die, nou edi ubauba ro mo ro beda mutu tau to kematopeamuti ra? 7 tau to kematopeamuti ra?’
MAT 18:22 Iesu ro Pita ibo gemowameai, ‘Oro mo ro ibo memowapotai-ro, 77 tau to gi-imatopeamuti-ri, 7 tau to modobo pua.
MAT 18:23 Ina noudo ie, Godi edi kiwaboi tanaro ro eputa dubu sosoro ie. Iedi eputa dubu ro sowake urubia sirio nato girumai nou aboto ou ri. Neio ro doro to beda mani iopu gimade-rimo nou emowame ri girumai.
MAT 18:24 Nedi doro to kimade mani ro kemowame woko na-gatamuai, nou sowake dubu ata ro ta-gimidai auna ia mani K10,000,000 eputa dubu aboudo.
MAT 18:25 Iedi dubu ro modobo pua iedi doro ro nou ro kopia aboto. Taie eputa dubu ro woko urubia nato gimowapotai, iedi dubu ro orobo merebusere mutu, neibi edi namabu sirio ro ata dubu ro iahodorai ri, ina iedi mani ro eputa dubu nou emowameai rie.
MAT 18:26 Iedi owera ro nou ro na-girorowai, eputa dubu sosoro gabo ato kauhio to nou mabu ato aise gomi. Nou ro eputa dubu iato gemagege, “Mo tau domia-ro, edi doro mani ro nou nama-osora-ri, iedi doro ro mo ro momuo se nato nama-emowameai-ri.”
MAT 18:27 Iedi owera ro eputa dubu ro na-girorowai, nou abato nirimagare kimaragoidiro ro gereredea. Taie iedi sowake dubu ro nou ro nato gemowapotai ibo, “Marasio iedi doro ro, oro ro auna se gemaragoidiro, kamade mutu ba-dosuruwo.” Taie iedi dubu ro kamade mutu imese gosuruo-ro.
MAT 18:28 Kaupoti iedi dubu ro nou ro ata ubauba tanaro nato gosioidiro, nou ro boinana sowake dubu nato gowea, 10 kina doro to nou aboudo kebase nou ro ta-gomidai. Iedi dubu ro nou ro aise gohiai, wagoha to iato gahumuwado. Nou ro ibo, “Doro to edi mani gomidai mo aboudo, abora hio ito demowameai-ro!”
MAT 18:29 Iedi dubu ro kauhio to aise girimusubua, nou ro edi dubu ro iato gemagege, “Mo nirimagare demati-ro, mo tau egea mere se domia-ro, oro mani anamadi-emowameai-ri.”
MAT 18:30 Kaupoti iedi dubu ro ubi oi pua nou owera kirowidiro aboto. Iedi dubu ro nou ro dibura to aise gedea, womu tato doro kowameai, dibura rido nato amadi-osuruwo-ri.
MAT 18:31 Borubi sowake urubia ro nedi owera ro na-girorowai-rimo, neio auna kamade tato goi-rimo iedi dubu ro nou aboto. Taie neio nato gou-rimo auna dubu emowapotai ri.
MAT 18:32 Taie iedi dubu ro eputa dubu ro nato gorumai nou aboto ou ri. Auna dubu ro ibo, “Oro ubauba sowake dubu e! Oro doro mo ro ta-nemasiai, mabu mo oro ro auna se nemagege-die.
MAT 18:33 Ina noudo ie mabu boira oro nirimagare koi tato boinana sowake dubu aboto, oro mo ro nirimagare beda mino to nemowai?”
MAT 18:34 Eputa dubu iato auna ia niro korosa nou ro gioro iedi dubu ro nou aboto. Taie iedi dubu ro nou ro dibura to aise gedea auna temeteme nou ro iato iauri ri, womu tato doro nou ro kiopia.’
MAT 18:35 Iesu ro owera ibo gopai, ‘Mo abera Adiri sabowa to na-imidirotiti-die, nou ro idaibo tanaro ama-isioidiro-ri nio aboto. Nio ro borubi kimibiria urubia neio edi ubauba ro nio ro morobise maumo rido kimatopeamuti tato, nio ro idaibo sosoro tanaro nou amadimi-iauri-ri.’
MAT 19:1 Iesu ro urubia owera kimowauti na-goporeai, Gariri duriomoro aise gemeserai, imese godori-ro Iudia duriomoro to. Iudia duriomoro ato Iodeni gowo ata sapuwo iedi duriomoro ro Iesu ito gou.
MAT 19:2 Nou ito na-gou, auna ia urubia sirio ro saro rido aise gobodoro-rimo. Nou ro iato temeteme urubia sirio meana aise giwaititi.
MAT 19:3 Taie iedi tau ro nato Parasi urubia kemodowa owera mutu Iesu aboto nato gou-rimo. Neio ubi ie Iesu owaibia ri. Neio ro ibo, ‘Ata dubu ro simara orobo dorogora mabu ato na-wararubia sabi ra?’
MAT 19:4 Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Tarena Buka ato nio ro owera kioputi pua ra? A? Mabu owera nato ibo tiamo, Godi ro nedi duriomoro gebari ro na-gosioidiro, nou ro gisioidiro urubia, upi dubu.
MAT 19:5 Godi ro ibo, Ina nou ri ie nimo ro nou nemodohodai-dumo, mere orobo na-edea, nou simara mamu ra abera ra nou ri kimeserai-ma ie, imese karadabuai ie ina neitiro kaupoti to imese kararapoi ie.
MAT 19:6 Orobo ra uramu ra neitiro erere se omidiro-ri pua, neitiro abora kaupoti to imese kararapoi ie. Godi ro na-gidabuai-ma, ata ro kihodowa-ma modobo ia pua, sabi ie!’
MAT 19:7 Parasi urubia ro ibo, ‘Oro ro edi owera to nimowauti-die morobise ra? Ina mabu boira Mose sabi ato owera na-iamo ibo, Orobo uramu ro na-wararubia, uramu ro kebase kararubia peba titi se kemesioidiro ie, orobo nou komia ie, taie nou ro iedi orobo ro imese nato kararubia ie.’
MAT 19:8 Taie Iesu ro Parasi urubia ibo gimowapotai, ‘Nio Mose ro nedi sabi ro nou ri gimia, mabu nio imese auna akau urubia ie. Kaupoti nedi duriomoro gebari ro Godi ro edi tau ato gosioidiro, upi kiraribo tanaro owamo pua.
MAT 19:9 Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro, urubia orobo ubauba tanaro kosioidiro tato moro ato ata dubu mutu, ina iedi tau ro nato uramu ro na-wararubia, ina orio orobo nato na-edea, iedi dubu ro Godi sosoro gabo ato piro tanaro kosioidiro ie.’
MAT 19:10 Kowasoro urubia ro ibo, ‘Urubia idaibo mino to nama-orowomidiro-ri, marasio kararemo, korowomidiro kawa korowomidiro modobo ie.’
MAT 19:11 Iesu ro neio nedi owera ro neito gimowameai, ‘Nio mo ro edi owera to nimowauti, urubia sirio ro modobo pua komidai aboto. Kaupoti Godi ro sipu tato urubia se modobo ama-iwai-ri nedi owera ro komidai aboto.
MAT 19:12 Arua dubu neio mamio ro na-giwahaudiro-rimo neio muopu tato giwahaudiro-rimo. Ina ibose arua dubu muopu arua urubia ro ta-gimeiho-rimo. Ina arua urubia neio upi kiaremo tato nou ri irowomidirotiti, mabu neio ro Godi edi kiwaboi maumo ro nato nou ubi tanaro kemesioidiro aboto. Etio ra modobo se nedi owera ro kimade aboto, neio ro ba-mimade-mo.’
MAT 19:13 Merebusere kainakaina Iesu aboto giworoho-rimo, tu itomo ri neio eputa ato, ina Godi aboto araratoro ri. Neio kowasoro urubia ro na-giwia-rimo, binio to aise gimadowerai-rimo.
MAT 19:14 Kaupoti Iesu ro ibo, ‘Merebusere kainakaina mo aboto mou-rimo, modobo pua nio ro na-idiobuti-dumo. Mabu Godi ro kiwaboi tanaro idaibo merebusere kainakaina neio aboudo kodouti gabo modobo ato aidiro-die.’
MAT 19:15 Taie nou tu neio eputa ato iato gitomo, Godi iato gararatoro neio sapuwo to, taie iedi moro ro nou ro aise gemeserai, imese gou ata moro to.
MAT 19:16 Ina suana sirio dubu kemodowa owera mutu Iesu aboto nato gou-ro. Nou ro ibo, ‘Kitamudiro dubu, ina mo ro beda mea tanaro nama-osioidiro-ri, womu tato womu tato keremiro kowea aboto?’
MAT 19:17 Iesu ro edi dubu ro ibo gemowameai, ‘Mabu boira meana sapuwo to mo oro ro idaibo na-nemodowa-die? Nedi duriomoro ro nato Godi nou se ie meana ia ie. Oro ubi na-owamo womu tato keremiro kowea aboto, sabi sirio ba-dibodoro.’
MAT 19:18 Iedi dubu ro Iesu ibo gemodowa, ‘Ina mo ro beda sabi ibodoro ri ra?’ Nou Iesu ro ibo gemowameai, Urubia iopiauti mamo! Arua dubu o mamio mutu oroho mamo! Arua urubia nakomu piro to imade mamo! Koto tau ato arua urubia owera kakate moro to imoworohuti mamo!
MAT 19:19 Mamu ra abera ra mea mino to gi-iauri-mari! Oro nirimagare nakara se beda sosoro na-eremati, arua urubia nirimagare ibo gi-imati-ri.
MAT 19:20 Ina iedi dubu ro Iesu owera ibo gemowameai, ‘Nedi sabi sirio ro mo ro ti-nibodorotiti. Ina mo aboudo beda hodo ro irarebidiro-die?’
MAT 19:21 Iesu ro nou ibo gemowameai, ‘Oro ubi Godi sosoro gabo ato imese meana koi aboto, oro edi namabu sirio ro mani to ba-mowamade-mo. Taie iedi mani ro neito namabu tato urubia ba-diwarebai. Oro ro edi mani ro neito urubia nama-iwarebai-ri, oro mea wisa Godi ro Adiri sabowa ato ama-emedea-ri. Taie mo oro ro nato ba-dowasoro-ro.’
MAT 19:22 Iedi owera ro nou ro na-girorowai, nou kamade tato huru to aise gororoupiriai. Mabu nedi dubu ro namabu sirio dubu e.
MAT 19:23 Taie Iesu ro kowasoro urubia aboto nato gutura, ‘Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro! Suana sirio dubu ro Godi edi kiwaboi maumo ro neito kodoro aboto auna koko ie.
MAT 19:24 Ina nio mo ro ata owera mimowapotai-ro. Io idaibo sosoro ie, kemoro kodoro ra nira kainai goro rido keresia ata sapuwo to? Modobo pua io! Ina idaibo sosoro ie, suana sirio dubu ro kodoro koko ia ie Godi edi kiwaboi maumo ro neito.’
MAT 19:25 Kowasoro urubia ro nedi owera ro na-girorowai-rimo, neio kimaragoidiro ro giopia. Neio ro ibo, ‘Ina Godi ro beda urubia amadi-iapopo-ri?’
MAT 19:26 Iesu idomari teibo neio ato se giwotobowa, neio nou ro ibo gimowapotai, ‘Nedi tanaro ro urubia ro kisioidiro ata gabo tato ie. Kaupoti urubia ro kisioidiro tato tanaro Godi aboudo ata koko tato ie, nou ro modobo ie kisioidiro.’
MAT 19:27 Taie Iesu owera Pita ro ibo gemowameai, ‘Imese beda mutu nakomu sirio ra na-niworohutiti-mo, nimo ro ta-nimeserai-rimo. Oro nimo ro saro rido ti-nowasoro-dumo. Ina nimo Godi ro beda wisa nama-imio-ri?’
MAT 19:28 Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro! Nio etio ra mo na-nowasoro-dumo, koto kiauri urubia to nio ro amadima-ararasoro-ri. Isiraere urubia edi 12 gu ro nio ro amadimi-iauri-ri. Iedi tau ro nato Godi ro nedi duriomoro gebari ro mea se nama-emododiai-ri, Imese Urubia Kiauri Dubu mo nouse ie benenio ia komidiro nakomu ato mo ro anama-omidiro-ri.
MAT 19:29 Etio ra simara moto, naminiramio, mamio abeamio, merebusere, duriomoro, namadidime-emesere-ri mo sapuwo to, iedi urubia ro Godi ro ohu rido 100 tau to ama-imotomo-ri. Ibose neio ro womu tato keremiro aise amadimi-iauri-ri.
MAT 19:30 Abora urubia sirio awawo masiro mutu na-orowomidiro, saiki ata neio imese sopu ato ama-irowomidiro-ri. Ina ibose, abora etio ra sopu ato na-orowomidiro, saiki ata nedi urubia ro awawo masiro neio ro amadimi-irobidiro-ri.’
MAT 20:1 ‘Godi ro kiwaboi tanaro duriomoro abera sosoro ie. Ata saiki, kowaroho duwoduwo ato nou moto rido nato gosuruo-ro maketo moro to, woko urubia iosora ri pari kemowati aboto.
MAT 20:2 Nou ro ibo arua urubia aboto, “Nio mo ro wisa kaupoti saiki sapuwo to anama-imio-ri.” Iedi owera ro neio ro na-girorowai-rimo, ubi to aise gomidai-rimo. Taie neio nou ro imese gimeiriai gereipi pari to, woko aise gatamuai-rimo. Taie moto abera aise gorowameai simara moto to,
MAT 20:3 ina saiki egea mere se ta-gidiai-ro, imese gorowameai maketo moro to. Nou ro urubia sirio iato giwia woko kirobai aboto na-geremasebidiro-rimo.
MAT 20:4 “Nio ubi ra mo pari woko emowati ri? Nio mo ro woko sapuwo to mea wisa anama-imio-ri.”
MAT 20:5 Neio ro ibo, “Ehe, modobo ie, anamadime-emowati-ri.” Taie neio woko aboto aise gou-rimo. Ina saiki turi ato, ibose saiki egea mere se ta-goriodidiro, nou ro atu sosoro tanaro ibose to gosioidiro. Urubia nou ro na-girobo imese gitioduti pari woko emowati ri.
MAT 20:6 Ina adimo ato saiki egea mere se ta-goriodoi, nou ro arua urubia ina maketo ato nato giwia, neio woko kirobai aboto geremasebidiro-rimo. Nou ro ibo neio ato, “Mabu boira nio saiki tuturu korowotoi kawa na-orowotoi?”
MAT 20:7 Neio ro ibo, “Nimo woko tato urubia ie, woko kimio urubia nimotoi-dumo.” Pari abera ro ibo, “Nio ubi ra mo pari kemowati?” Neio ro ibo, “Io modobo ie, anamadime-emowati-ri.” Taie neio imese giamedei-rimo pari woko owati ri.
MAT 20:8 Nedi urubia ro woko tuturu tau to owati pua, saiki muta to goriodidiro. Tuturu to owamo pua, pari abera ro keba se woko kiauri dubu iato gorumai nou aboto ou ri. Nou ro ibo, “Woko kiwati urubia ba-dirumai oro aboto ou ri, ina neio mani ba-dimio. Saro ia rido kitamuai urubia neio wisa kebase ba-dimio, womu tato kebase edi urubia ro itamuai-dumo neio wisa saro rido ba-dimio.”
MAT 20:9 Taie woko kiauri dubu ro wisa kimio nato gatamuai. Saiki egea mere se na-geredumudiro edi urubia gimeiriai woko aboto, wisa kimio neio aboudo gatamuai, neio nou ro kaupoti saiki woko sapuwo to wisa momuo se gimio.
MAT 20:10 Imese kimio to nato gou-ro, womu tato saiki egea mere se ta-gidiai-ro edi urubia ro gatamuai-rimo. Neio ro a-gimaragoidiro-rimo, “Kaupoti saiki woko sapuwo to se wisa imidai-ri pua, ohu rido ama-imotomo-ri. Mabu saiki egea mere se na-oriodoi edi urubia ro woko na-watamuai-dumo, neio ro kaupoti saiki sapuwo to wisa momuo se imidai-dumo. Nimo saiki tuturu nisioidiro-dumo woko, ina noudo ie didi wisa anamadimi-imidai-ri.” Kaupoti idaibo tanaro ororosioidiro pua, neio ro kaupoti saiki woko sapuwo to wisa ibose to gimade-rimo.
MAT 20:11 Taie neio atu se masawe owera nato garo-rimo. Neio ro ibo,
MAT 20:12 “Adimo duwoduwo ato woko edi urubia ro itamuai-dumo, neio woko auna se iwati pua, neio wisa sopu to kimidai modobo ie. Nimo ro nisioidiro-dumo auna woko saiki korosa ato, ohu mere to nimo ro ba-nimidai-dumo.”
MAT 20:13 Neio ata aboto pari abera ro ibo gutura, “Namutuna, nio mo ro isaubuti pua. Nio ubi kebase ta-woi-mo kaupoti saiki woko sapuwo to wisa kimade aboto.
MAT 20:14 Marasio, kamade mutu aise dimade-mo, ina aise daimai-mo. Mo ubi ie saro rido edi urubia nirobo, wisa atu modobo ato kimio nio mutu.
MAT 20:15 Mo simara mani simara ubi ato koworohuti ato sabi ra? Saro rido mo ro edi urubia nirobo, nio neio aboto maumo masawe na-woi-dumo, mabu mo neio aboto mea tanaro a-nosioidiro ra?” ’
MAT 20:16 Iesu ro owera ibo goporeai, ‘Ina noudo ie abora etio ra sopu ato na-orowomidiro, saiki ata nedi urubia ro awawo masiro neio ro amadimi-irobidiro-ri. Ina ibose, abora urubia sirio awawo masiro mutu na-orowomidiro, saiki ata neio imese sopu ato ama-irowomidiro-ri.’
MAT 20:17 Iesu Ierusarema sabowa to na-gidiai nou 12 kowasoro urubia mutu, nou ro kowasoro urubia ipi gabo ato aise giwotobowa. Nou ro ibo,
MAT 20:18 ‘Owera neito ma-dirowidiro-rimo! Neibi Ierusarema sabowa to nidiai-bimo. Imese Urubia Kiauri Dubu Godi ra urubia ra turituri awawo urubia aboto iato amadima-apoi-ri. Ibose Mose sabi kitamudiro urubia aboto amadima-apoi-ri. Neio ro nou sapuwo to amadimu-utura-ri ibo, “Nedi dubu ro modobo ie kesuai aboto.”
MAT 20:19 Ina nou neio ro Iu owera karo tato urubia aboto amadima-aiwai-ri. Nou neio ro amadime-emasosowado-ri, kerei to amadime-epesuti-ri. Nou neio ro ota kemowotowa ato amadime-emopoguti-ri. Nou bobo ato netewa teibo saiki to ama-orobu-ri. Kaupoti netewa didi saiki nama-orobai-ri, nou pamo rido Godi ro amadi-owameai-ri.’
MAT 20:20 Tuturu to owamo pua Iesu aboto Sebedi orobo ro gou-ro mere teibo mutu. Iedi orobo ro kauhio to aise girimusubua, nou ubi ie Iesu ro nou ubi tanaro osioidiro ri.
MAT 20:21 Iesu ro nou nato gemodowa, ‘Oro etou ri ra?’ Nou ro Iesu ibo gemowameai, ‘Oro ro auna gabamani to nama-omidiro-ri Godi ro kiwaboi maumo ato, mo ata mere tumodi sapuwo ato ba-dowomi, ina ata mere pere sapuwo ato ba-dowomi.’
MAT 20:22 Iesu ro edi orobo ro ibo gemowameai, ‘Nibi edi owera to aro-diebimo, nou maumo nibi umoro oi pua.’ Taie Iesu ro edi mere teibo ro nato gimowapotai-ma, ‘Mo edi temeteme maumo ro neito namadi-odoro-ri, nitiro aboudo modobo ra neito kodoro?’ Neitiro ro ibo, ‘Io, neitiro aboudo modobo ie.’
MAT 20:23 Iesu ro ibo, ‘Morobise ie nedi temeteme ro nitiro ro amado-owea-ri. Urubia dubu tumodi sapuwo ato kowomi, ina ata pere sapuwo ato kowomi, urubia mo ro kituputi modobo pua. Mo abera ro edi na teibo ro gituputai-ma iedi bobo ro neitiro do ie, auna masiro teibo neitiro ro amadi-irobidiro-mari.’
MAT 20:24 Nedi owera ro arua 10 kowasoro urubia ro na-girorowai-rimo, neio auna serawo goi-rimo naramu ra neama ra aboto.
MAT 20:25 Taie neio Iesu ro atu moro to aise gidabuai, nou ro nedi owera ro neito gimowauti, ‘Nio umoro ie, kimibiria tato urubia neio simara eputa urubia mutu e. Neio ro urubia auna kimagege ie woko imesioidiro ri. Ina nio auna umoro ie idaibo kiwaboi urubia neio auna ubi ie keremowabu, neio woko imesioidiro ri urubia se kimasouti.
MAT 20:26 Kaupoti nio ro idaibo tanaro kisioidiro modobo pua. Ata dubu nio abato ubi na-owamo auna masiro korobidiro aboto, nou ro modobo ie nio sowake dubu to kararapoi.
MAT 20:27 Ibose nio ata dubu ata ubi na-owamo ohu ia to komidiro aboto, nou ro modobo ie nio wisa tato woko kisioidiro.
MAT 20:28 Ina atu sosoro tanaro ie, mo Imese Urubia Kiauri Dubu nou se ie, mo neito nou ri ou pua urubia ro mo wisa tato woko emesioidiro ri. Mo a-nou-ro urubia wisa tato woko mo ro imesioidiro ri, ibose mo keremiro aiwai ri sirio urubia ubauba aboudo iapopo ri.’
MAT 20:29 Iesu kowasoro urubia mutu Ieriko sabowa rido na-gosuruwo-birimo, urubia sirio ro nou saro rido aise gobodoro-rimo.
MAT 20:30 Isana netewa teibo idomari pogo dubu teibo gabo bara ato gomidiro-rido. Neitiro umoro na-goi-rido ibo neitiro Iesu ro a-nirohodorai-madie, taie neitiro auna se Iesu aboto nato giaiauti-rido, ‘Abera Naramu, oro Godi ro kohodowa dubu e! Neitiro natonato dimati-maro!’
MAT 20:31 Neitiro edi kiaiauti ro urubia ro na-gimororowai-marimo, neio ro aise gimadohuti-marimo. ‘Ei! Deremasiai-do! Owera na ie!’ Kaupoti neitiro neio ro pupuwo bo gimowaititi-marimo. Neitiro ina auna ia se nato giaiauti-rido, ‘Abera Naramu, oro Godi ro kohodowa dubu e! Neitiro natonato dimati-maro!’
MAT 20:32 Neitiro kiaiauti owera Iesu ro na-gimororowai-ma, nou gabo ato aise gotobowa. Taie neitiro nou ro aise girumai-maro. Nou ro ibo, ‘Nitiro mo ro beda sosoro iwarebai-mari ra?’
MAT 20:33 Neitiro ro ibo, ‘Abera Naramu, neitiro ubi ie idomari mea se kirarowo.’
MAT 20:34 Neitiro nirimagare gimati-maro, taie idomari Iesu ro iato gimowasomai-ma. Neitiro idomari edi tau ato gimowasomai-ma, neitiro idomari meana aise goi-rido, namabu mea se imese giauri-rido. Taie neitiro ro Iesu saro rido imese gobodoro-rido.
MAT 21:1 Iesu kowasoro urubia mutu Ierusarema sabowa to ido to gorowateai-birimo. Tauo kebase neibi Betepage sabowa to gou-birimo. Betepage sabowa Oribi Podo gomo ato gowamo. Neibi iedi sabowa ro neito orowateai pua, Iesu ro netewa teibo kowasoro dubu teibo gabo ipi ato keba se ioudo gimeriai-maro Betepage sabowa to.
MAT 21:2 Neitiro kebase nou ro ibo gitomudiro-ma, ‘Nitiro edi sabowa ro neito namado-orowateai-ri, nitiro ro orio doniki kainai amado-owea-ri mamu mutu, nou hodo to kemobuai ama-otoi-ri. Ba-dimopurutai-marido, mo aboto neito ba-diwaguwo-marido.
MAT 21:3 Nitiro ata dubu ata ro nama-imodowa-mari ibo, “Nitiro ro edi doniki teibo ro etou mabu ato imopurutai-mado?”, ibo ba-demowameai-do, “Abera Naramu ubi ie neitiro egea mere se kiworohuti-ma, ina nou ro amadi-imowameai-mari.” ’
MAT 21:4 Kebase Godi ipusu owera urubia ro na-gisioidiro-rimo Tarena Buka ato, tanaro morobise to noti gororosioidiro-dumo ibo,
MAT 21:5 Ierusarema sabowa urubia dimowapotai ibo, Nio eputa dubu doniki kainai ohu ato tomidiro-die muro se noto ou-die.
MAT 21:6 Taie iedi kowasoro dubu teibo ro ioudo kebase gasiriai-rido Betepage sabowa to. Neitiro ito na-gorowateai-rido, Iesu ro beda owera to gimowauti-ma ibose to gisioidiro-rido.
MAT 21:7 Neitiro ro edi doniki teibo ro Iesu aboto imese giwaguwo-marido. Iesu aboto na-giwateai-marido, neitiro simara ohu obotama orio doniki kainai gimini ato aise gisouti-rido. Taie Iesu edi doniki kainai ro nou ohu ato aise gomi.
MAT 21:8 Nou doniki ohu ato beda tau ato gomi, auna ia dubu patu Iesu kou gabo ato obotama aise gisouti-rimo. Ibose arua urubia ro ota puara aise gisouti-rimo Iesu kou gabo ato, nou kemowabu sapuwo to.
MAT 21:9 Iesu edi urubia ro gowaboi-rimo, arua keba se arua saro rido nou neio ro turi ato goumai-rimo. Neio ro nou a-gemowabu-rimo, kamade ri nato giaiauti-rimo ibo, ‘Oro Godi ro kohodowa dubu nouse ie, nimo ro memowabu-rimo! Oro Godi ro korosa ta-gomia! Abera Naramu pupuwo mutu oro nou ro se tou-die! Oro se memowabu-rimo!’
MAT 21:10 Iesu Ierusarema sabowa to na-godoro, nou urubia sirio ro na-gowea-rimo, neio erere kimaragoidiro giworohuti-rimo. Neio ro ibo, ‘Nedi dubu ro beda dubu ra?’
MAT 21:11 Iesu edi urubia ro gowaboi-rimo neio ro ibo, ‘Nou Iesu e, nou ata Godi ipusu owera dubu e. Nou Nasareta sabowa dubu e, Gariri duriomoro ato na-owamo.’
MAT 21:12 Iesu Ierusarema sabowa to edi kodoro ro na-godoro, nou aise gemobodiai Tarena Moto to. Nou ro urubia sirio iato giwia, neio namabu mani to gorowamade-rimo. Arua neio a-geremahudirio-rimo erere duriomoro mani to. Nou ro mani kiamo moro, dumu pawa korowomidiro moro mutu, aise giatutubo.
MAT 21:13 Nou ro ibo nedi urubia ro neio aboto, ‘Tarena Buka ato owera keba se ta-gisioidiro-rimo ibo, Mo moto owamo ibo urubia Godi aboto kararatoro moto ie. Kaupoti nio ro piro urubia agabea to gapoi-rimo.’
MAT 21:14 Iedi tau ro nato Tarena Moto ato idomari pogo urubia, sairo ubauba urubia Iesu aboto ta-gou-rimo meana iwaititi ri, taie neio Iesu ro meana aise giwaititi.
MAT 21:15 Godi ra urubia ra turituri awawo urubia ibose Mose sabi kitamudiro urubia, neio iato ibose to gorowomidiro. Neio ro Iesu iato ta-giauri-rimo awawo meamea tanaro na-gisioidiro. Ibose merebusere kainakaina na-giaiauti-rimo Tarena Moto goro ato ibo, ‘Oro Godi ro kohodowa dubu e, nimo ro memowabu-rimo!’
MAT 21:16 Iedi eputa urubia ro idaibo owera na-girowidiro-rimo merebusere kainakaina ro na-giaiauti-rimo, neio auna serawo goi-rimo. Neio ro ibo Iesu aboto, ‘Merebusere kainakaina gare ma-dimedea, beda owera to hata iaiauti-dumo? Dimadowerai! Mororodiobo-mo!’ ‘Io neio mo ro gare ti-nimedea. Ina nio ro owera Tarena Buka ato kioputi ra ibo na-iamo? Merebusere kainakaina, ibose nono kidio bamuai kainakaina mutu, neio oro ro gitamudiro idaibo kemowabu owera iaiauti ri.’
MAT 21:17 Taie Iesu ro Tarena Moto aise gemeserai, imese godori-ro Betani sabowa to, nou duwo kaupoti iato gorobu.
MAT 21:18 Ata saiki na-gowaroho kowaroho duwoduwo ato, Iesu Betani sabowa goro rido na-gosuruwo-ro, ina imese gidiai Ierusarema sabowa to. Ipi gabo ato nou sogoi ro gorobai.
MAT 21:19 Ina gabo bara ato nou ro pigi ota ta-gowea, nou aboto imese gou pigi gumuni iosora ri. Ohu to na-gawota puara patupatu gotoi, ata iopu tato ie. Taie iedi ota ro nou ro nato gatodai ibo, ‘Oro mo ro a-nemowapotai, iopu oro aboudo kiasesuti gabo a-nopai.’ Tuturu to owamo pua iedi pigi ota ro aise garawo, penepene imese gotoi.
MAT 21:20 Kowasoro urubia ro na-gowea-rimo iedi pigi ota ro karawo na-gotoi, neio kimaragoidiro ro giopia. Neio ro ibo, ‘Nedi pigi ota ro hio to beda sosoro arawo?’
MAT 21:21 Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro! Nio abato morobise kimibiria na-iamo, ataata kimaragoidiro tato, nou se pua beda tanaro ro ororosioidiro pigi ota aboto. Nio modobo koi ie podo aboto kutura ibo, Podo, obo to dodori!, ina iedi podo ro oro owera to obo to kodori ie.
MAT 21:22 Ina nio abato morobise kimibiria na-iamo, ataata kimaragoidiro tato, nio ro Godi etou nakomu ri kararatoro ra, nio ro mea wisa nou aboudo kiauri ie.’
MAT 21:23 Iesu Tarena Moto to na-godoro urubia nou ro iato gitamudiro. Nedi kitamudiro ro na-gitamudiro, Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, sabowa kiauri awawo urubia mutu, neio Iesu aboto nato gou-rimo. Neio ro Iesu nato gemodowa-rimo, ‘Oro ro Tarena Moto ato urubia na-giaipirio, namabu na-giatutubo, etu ubi ato gisioidiro?’
MAT 21:24 Iesu ro neio owera ibo gimowameai, ‘Tauo nio mo ro mimodowa-ro, mo nio ro wisa owera namadidimo-owameai-ri, nio wisa mo ro nato nama-imowapotai-ri ibo mo etu ubi ato nisioidiro edi tanaro ro.’
MAT 21:25 Taie neio Iesu ro nato gimodowa, ‘Ioane obo to kiwarumiauti dubu, etu ubi ato gisioidiro urubia nou ro obo to na-iwarumiautiti? Godi Adiri sabowa ato na-omidiro-die nou aboudo ra, o urubia aboudo ra?’ Neio ro nedi owera ro na-girorowai-rimo, neio nakara se iato geremowauti-rimo. ‘Nimo ro ibo namadimu-utura-ri, “Godi aboudo ie,” nimo nou ro ina anamadi-imodowa-ri ibo, “Ina mabu boira Ioane owera nio ro imibiria tato na-iamotiti?”
MAT 21:26 Ina nimo ro ibo namadimu-utura-ri, “Urubia aboudo ie,” nimo tere ie nedi urubia sirio nato na-orowotoi neio aboto, etu umoro ra neio aboudo ubauba anamadimo-owea-ri. Mabu neio auna se imaragoidiro-dumo ibo Ioane Godi ipusu owera dubu e.’
MAT 21:27 Taie neio ro Iesu ibo gemowameai-rimo, ‘Ioane ro etu ubi ato gisioidiro nimo umoro pua.’ Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Ina nio mo ro imowapotai-ri pua nedi tanaro ro mo ro etu ubi ato nisioidiro.’
MAT 21:28 Iesu ro neio owera aise gimowautiwado Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, sabowa kiauri awawo urubia mutu. Taie neio nou ro nato gimodowa, ‘Nedi totomu ro nio ro maumo mea se nou ba-demaragoidiro-mo. Ata dubu netewa teibo mere teibo giworohuti-ma. Taie karasomai abera, naramu dubu aboto nato gou-ro, nou ro ibo, “Mere, gereipi pari abora oro ro ama-emowati-ri.”
MAT 21:29 Nou ro ibo, “Ei, mo ubi tato ie.” Kaupoti iedi mere ro kimaragoidiro ina aise giwesegerai, taie imese gou pari emowati ri.
MAT 21:30 Karasomai abera ina neama dubu aboto nato gou-ro, nou ro atu sosoro owera nato gutura, “Mere, gereipi pari abora oro ro ama-emowati-ri.” Iedi saro mere ro abera ro ibo gemowameai, “Io anama-emowati-ri.” Kaupoti pari nou ro emowati pua, owera kawa gutura.
MAT 21:31 Iedi mere teibo ro kiauri-ma ato, abera ubi tanaro etu ro gosioidiro?’ Neio ro ibo, ‘Keba mere.’ Iesu ro neio ibo gimowapotai, ‘Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro! Ubauba urubia idaibo takesi kimade urubia, era gabo mamio, ubauba aboudo neio ro erewesegere-dumo, nio neio ro imatuti-dumo ina Godi edi kiwaboi maumo ro neito odoutiti-dumo.
MAT 21:32 Ioane nio aboto egea se gou-ro, nio nou ro ta-imasoutiti mea tuputupu gabo boido aidiro-die, nou obodoro ri. Kaupoti nio ro nou owera imibiria pua. Takesi kimade urubia, era gabo mamio mutu, Ioane owera neio ro gimibiria-rimo. Neio edi tau ato gerewesegerai-rimo ubauba aboudo nio ro ta-giauri-rimo. Kaupoti nio ubi tato goi-rimo nou owera kimibiria aboto, ina ubauba aboudo nato erewesegerai pua.’
MAT 21:33 Iesu ro neio ibo gimowauti, ‘Dirowidiro-mo! Nio mo ro ata totomu anama-imowauti-ri. Duriomoro abera nou simara goto kere ato gereipi pari nato gosioidiro. Iedi pari ro kara to ta-gemowagegeidiro, nou ro bobo na-goboba gereipi iopu kituti moro ie. Ina ohu moto kainai iato gididi pari ioudo kiauri sapuwo to. Nou pari emeauri na urubia nou ro iato girobai. Taie nou koroho aboto ata duriomoro to imese gaimai.
MAT 21:34 Gereipi edi pari ato na-gorowotoi, gumuni na-girobai, taie pari abera ro sowake urubia nato gimeriai pari kemeauri urubia aboto, simara sapuwo rido gereipi gumuni emodoho ri.
MAT 21:35 Pari kemeauri urubia ro sowake urubia na-giwia-rimo, neio ro aise girobai-rimo. Ata dubu ubauba mino to gado-birimo, ata gesuai-birimo, ata dubu nadi to gobo-birimo pamo nato gowea.
MAT 21:36 Taie ina pari abera ro arua sowake urubia nato gimeiriai, kebase sipu tato gimeiriai-bi, nedi tau ro nato sipu mere se gimeiriai-bi. Pari kiauri urubia ro iedi sowake urubia ro na-giwia-rimo, atu sosoro tanaro to ibose to giworohuti-rimo.
MAT 21:37 Taie iato nou simara ia mere saro ia rido nato gemeiriai. Nou ro ibo, “Mo ia simara mere anama-emeiriai-ri, nou neio ro mea mino to amadimi-iauri-ri.”
MAT 21:38 Kaupoti nou neio ro na-gowea-rimo, neio nakara se iato geremowauti-rimo ibo, “Nedi mere ro abera edi namabu sirio ro nou ro ama-irahidimai-ri. Mou-rimo anamadimo-opia-ri. Taie nedi pari ro nimo do to nato ama-ararapoi-ri.”
MAT 21:39 Taie iedi mere ro kara goro rido na-geherai-rimo iato aise gopia-rimo.
MAT 21:40 Ina noudo ie pari abera namadi-orowameai-ri, nou ro etou tanaro amadi-osioidiro-ri pari kemeauri urubia aboto?’
MAT 21:41 Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, sabowa kiauri urubia mutu, Iesu owera neio ro ibo gemowameai-rimo. ‘Nedi ubauba urubia ro neio nou ro ama-iopiauti-ri. Ina nedi pari ro nou ro arua urubia aboto ama-iapoi-ri emeauri ri. Pari ato gereipi gumuni namadimo-oi-ri, neio umoro ie pari abera neio ro sapuwo amadime-emodoho-ri, ina sapuwo neio do ie.’
MAT 21:42 Iesu ro ibo neio aboto, ‘Tarena Buka ato owera na-iamo nio ro keremoputi pua ra? Moto keremari urubia ro edi nadi ro na-gowatobetai-rimo kakate moro ato na-owamotiti, iedi moto ro edi nadi ro kowotoi ie. Ina Abera Naramu Godi ro nedi tanaro ro gosioidiro. Nimo ro nedi tanaro ro na-niauri-dumo, imese meana ia tanaro ie.’
MAT 21:43 Iesu ro owera ina neito gopai, ‘Ina noudo ie nio mo ro nedi owera ro nou mimowapotai-ro, Godi ro kiwaboi tanaro nio aboudo ama-iwagare-ri, arua urubia Godi edi kiwaboi tanaro ro nato neio ama-imapoi-ri. Godi edi kiwaboi maumo ro nato neio ro Godi ubi tanaro amadimi-isioidiro-ri.
MAT 21:44 Ibose nedi nadi ro nato beda urubia ro irohumo-dumo, neio imese moro to amadime-eresebuti-ri. Nedi atu nadi ro nou ro beda urubia imahidimo, neio imese moro to ama-ipatarumowado-ri.’
MAT 21:45 Nedi totomu owera ro Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, Parasi urubia mutu, neio ro na-girowidiro-rimo Iesu aboudo, neio ta-geremasibai-rimo ibo, nedi totomu ro pari ubauba urubia ro na-emeaurititi-mo, nimo sapuwo to orowauti-die.
MAT 21:46 Taie iato neio gabo giosora-rimo Iesu orobai ri, koto aboto nato owou rie. Kaupoti neio ro urubia tere ta-gimati-rimo, mabu urubia sirio ta-gimibiria-rimo ibo Iesu nou Godi ipusu owera dubu ata nouse ie.
MAT 22:1 Iesu ro totomu na-imowautiti maumo mutu e. Ina nou ro ata totomu nou gimowauti.
MAT 22:2 ‘Godi edi kiwaboi tanaro ro nou idaibo sosoro ie. Ata duriomoro eputa dubu, auna soriomu simara mere marete koi sapuwo to nato gemododiai.
MAT 22:3 Nou keremododiai woko na-goporeai taie nou ro sowake urubia nato gimeirio nou ubi urubia irobo ri nedi soriomu ro nou aboto ou ri. Kaupoti neio ubi tato goi-rimo,
MAT 22:4 taie nou ro ina arua sowake urubia nato gimeiriai, nou ro ibo, “Mo ro kebase edi urubia nirumai ina ba-dimowapotaidiro-mo ibo ohona neio sapuwo to tau kimododiai ie. Meamea kasawi ia kiwoubua burumukau neio sapuwo to tau kimopiauti ie. Imese namabu patu neio sapuwo to modobo tau kiwai ie, neio aise ba-mou-rimo!”
MAT 22:5 Kaupoti neio gare iado pua nedi tanaro ro nou sapuwo to, simara ubi tanaro gimaragoidiro-rimo. Ata dubu nou simara woko gisioidiro, ata pari aboto gou.
MAT 22:6 Arua ro nedi sowake urubia ro aise girobo-rimo, ubauba mino to giado-rimo, ina aise giopiauti-rimo.
MAT 22:7 Soriomu abera ro nedi owera ro na-girorowai, nou auna ia serawo ro gorobai. Taie nou ro boso urubia nato gimeiriai nedi kiopiauti urubia ro neio ro iopiauti ri. Neio ro imese aise giopiauti-rimo. Ibose neio edi sabowa gebari ro era to aise gosubuwa-rimo.
MAT 22:8 Ina duriomoro eputa dubu ro arua sowake urubia iato gimowapotai ibo, “Soriomu ohona sirio imese tau kimododiai ie. Mo ro edi urubia nirumai neio neito orowateai pua. Neio meamea urubia pua nedi soriomu ohona ro nou kiho aboto.
MAT 22:9 Abora nio mo ro a-nitiodorai beda urubia ro namadimi-iwia-ri gabo ipi ato na-oroho-dumo, nedi soriomu ro nou aboto neio aise ba-mou-rimo!”
MAT 22:10 Taie nedi owera ro neio ro na-girorowai-rimo, imese gaimai-rimo. Beda urubia giauri-rimo gabo ipi ato na-goroho-rimo, idaibo ubauba urubia, meamea urubia, neio ro aise girobo-rimo, imese giwou-rimo nedi soriomu ro nou aboto. Taie iedi soriomu moto ro aise girotomuai.
MAT 22:11 Tuturu to owamo pua iato edi eputa dubu ro nou ro godoro-ro kiroru urubia iraturiomai ri. Nou na-giraroweauti, nou ro ata dubu nato geibimai marete soriomu obotama kiroiti tato gomidiro.
MAT 22:12 Eputa dubu ro ibo, “Namutuna, oro marete soriomu obotama iroiti pua. Ina oro beda mabu ato odoro-die neito?” Iedi dubu ro nou ro eputa dubu owera na-gemororowai, nou owera tato imese gomidiro.
MAT 22:13 Taie eputa dubu ro sowake urubia iato gimowapotai, “Nedi dubu ro tu ra sairo ra demotohiti-mo. Temeteme iamo beda moro ato imaro-dumo, ibonoro kiririkiriri na-iwaro, iedi duwoduwo moro ro neito deherai-mo!” ’
MAT 22:14 Iesu ro owera neito gopai, ‘Sirio urubia Godi ro tiroru-die sekere, kaupoti neio maumo rido sipu tato urubia nou ro tihoduti-die.’
MAT 22:15 Parasi urubia ro Iesu na-gemeserai-rimo, nakara moro ato owera iato geremowauti-rimo Iesu neio ro korobai sapuwo to. Neio ubi a-giamo Iesu ro ata ubauba owera kutura, ina gabamani dubu aboto nato owou rie.
MAT 22:16 Taie neio simara sowake urubia Herodi kowarebai urubia mutu Iesu aboto nato gimeiriai-rimo. Iedi karatigi urubia ro Iesu aboto nato gutura-rimo ibo, ‘Kitamudiro dubu, nimo umoro ie oro morobise dubu e. Ibose oro ro Godi ubi gabo morobise to itamudirotiti. Arua urubia oro ro iadodorowado pua, oro neio ro kageawado aboto. Mabu imese urubia oro ro atu mino to tiworohutiti.
MAT 22:17 Ina noudo ie nimo oro ro ma-dimowapotai-ro, modobo ra nimo ro takesi mani kiaiwo Roma gabamani eputa dubu Sisa aboto?’
MAT 22:18 Kaupoti neio edi ubauba kimaragoidiro ro Iesu ro keba se ta-gimowea. Nou ro ibo, ‘Nio imese auna karatigi urubia ie! Mabu boira mo nio ro na-nowaibirio-dioumo?
MAT 22:19 Mani iopu ata takesi edi na to imadetiti-dumo, neito ma-dowou-rimo.’ Taie mani iopu iato gemowou-rimo.
MAT 22:20 Iesu ro ibo, ‘Mani iopu ato etu asaso ro ateidiro, ina etu masiro ro owamo?’
MAT 22:21 Neio ro ibo, ‘Sisa asaso ro ateidiro masiro mutu.’ Iesu ro ibo, ‘Ina noudo ie beda nakomu ra Sisa do ie, Sisa aboto gi-aiwai-ri. Ina beda nakomu ra Godi do ie, Godi aboto gi-aiwai-ri.’
MAT 22:22 Neio ro nedi owera ro na-girorowai-rimo, neio imese giwaweauti-rimo. Taie Iesu neio ro aise gemeserai-rimo, ata moro to imese gorowadau.
MAT 22:23 Sadusi urubia ibo imibiria-dumo, urubia dubu na-waraburai nou ina keremiro owea-ri pua. Taie edi atu saiki ro nato, Sadusi urubia kararatoro owera mutu Iesu aboto nato gou-rimo.
MAT 22:24 Neio ro ibo, ‘Kitamudiro dubu, Mose ro Godi owera ta-giatiti sabi maumo ato ibo, urubia dubu na-waraburai, nou orobo garamu na-emeserai-die mere besere tato, iedi garamu orobo ro neama ro ba-medea. Neama ro edi merebusere ro na-irasomai iedi orobo ro nou abato, nou merebusere to ararasoro-ri pua, naramu merebusere to kararapoi ie.’
MAT 22:25 Neio ro ina ibo, ‘Ata tau 7 naminiramio neio ro gorowomidiro. Naramu dubu ro gedea orobo kebase, iato nou aise garaburai. Ina edi garamu orobo ro neama ro aise gedea.
MAT 22:26 Iedi neama ro nou mutu tuturu to omidiro pua, nou aise garaburai. Ina iedi atu garamu orobo ro ata neama ro aise gedea. Ina iedi neama ro nou mutu tuturu tu omidiro pua, nou aise garaburai. Iedi garamu orobo ro 7 naminiramio ro karemo to ta-gororoporeai.
MAT 22:27 Saro to edi garamu orobo ro aise garaburai.
MAT 22:28 Nimo karatoro owera ibo ie, Urubia pamo rudo Godi ro edi tau ato namadi-iwameai-ri, iedi orobo ro 7 tau to naminiramio ro ta-garemo-rimo, ina nou etu orobo to ama-ararasoro-ri?’
MAT 22:29 Neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Nio morobise gabo ato ou pua, karasaubuti gabo ato ou-dumo. Mabu nio umoro pua Godi edi owera ro Tarena Buka ato na-iamo. Ibose nio umoro pua Godi edi pupuwo korosa ro.
MAT 22:30 Urubia Godi ro pamo rudo namadi-iwameai-ri, neio Godi sowake urio Adiri sabowa ato na-irowomidiro, neio sosoro ama-irowomidiro-ri, kararemo tato.
MAT 22:31 Kaupoti urubia Godi ro pamo rido kiwame tanaro sapuwo to, nio ro owera keremoputi pua ra Tarena Buka ato na-iamo? Godi ro kebase owera nio aboto ta-gowapotai-ro ibo,
MAT 22:32 Aberaham, Aisaki, Iakobo, mo neibi ro ti-nemowabutiti-bimo. Neibi ta-gorowaburo-birimo, ina abora neibi keremiro ie. Godi abora neibi ro temowabu-bimo, mabu imese sirio urubia neio abora teremiro-dumo Godi sosoro gabo ato. Urubia abora na-orowomidiro, urubia na-gorowaburo-rimo, neio atu se Godi ro tiauri-die.’
MAT 22:33 Urubia sirio ro na-girorowai-rimo Iesu edi kitamudiro owera ro, neio kimaragoidiro ro giopia.
MAT 22:34 Sadusi urubia Iesu owera to edi tau ato na-giwaweauti-rimo, Parasi urubia ro edi owera ro ta-girorowai-rimo. Taie neio atu moro to nato na-garadabuti-rimo,
MAT 22:35 ata dubu Iesu aboto neio ro nato gotiodorai-rimo. Nedi dubu ro Iu urubia edi sabi sirio ro auna umoro ie. Nou ubi ie Iesu owaibia ri, noudo ie nou kararatoro owera mutu kou Iesu aboto. Nou ro ibo,
MAT 22:36 ‘Mose sabi imese sirio ia ie, ina nou maumo ato auna sabi beda sabi ra?’
MAT 22:37 Iesu ro nedi dubu ro ibo gemowameai, ‘Godi nirimagare kemati modobo ie morobise giropu to, morobise ubi to, morobise kimaragoidiro to, imese nou aboto kiaiwai modobo ie.
MAT 22:38 Godi edi sabi sirio maumo ato na-owamo nedi sabi ro imese auna ia sabi ie.
MAT 22:39 Ina ata sabi nou maumo ato na-owamo, nou e. Modobo ie arua urubia oro ro nirimagare kimati, oro nirimagare nakara se beda sosoro eremati.
MAT 22:40 Mose edi sabi sirio ro ibose Godi ipusu owera urubia ro edi buka owera sirio ro na-gisioidiro-rimo, iedi auna sabi teibo ro neitiro aboudo irobu-die.’
MAT 22:41 Parasi urubia ina atu moro to nato garadabuai-rimo. Taie neio Iesu ro nato gimodowa,
MAT 22:42 ‘Godi ro kohodowa dubu nou etu nasa ra? Nio beda sosoro imaragoidiro-dumo?’ Neio ro Iesu ibo gemowameai-rimo, ‘Nou Deibidi nasa ie.’
MAT 22:43 ‘Ina mabu boira Deibidi Tarena Urio ro kutura owera umoro na-gowai ibo Godi ro kohodowa dubu Deibidi Abera Naramu e? Mabu Deibidi ro owera ta-giatiti Tarena Buka ato tiamo ibo,
MAT 22:44 Godi ro ta-gutura mo Abera Naramu aboto, Oro mo tumodi sapuwo ato ba-domidiro womu tato oro nasa urubia mo ro nama-iturai-ri oro sairo mabu ato.
MAT 22:45 Deibidi ro Godi ro Kohodowa Dubu Abera Naramu to gasoro. Ina mabu boira arua urubia ro ibo na-waro-dumo ibo nou Deibidi nasa ie?’
MAT 22:46 Ata dubu ata ro Iesu kemodowa owera modobo pua wisa kemowameai aboto. Iedi saiki ro neido ata dubu ata modobo pua nou aboto kou kemodowa owera mutu.
MAT 23:1 Taie Iesu ro urubia sirio, nou kowasoro urubia mutu neio aboto koko owera nato garo. Nou ro ibo,
MAT 23:2 ‘Mose sabi kitamudiro urubia, Parasi urubia mutu neio masiro mutu urubia ie, Mose edi sabi sirio ro urubia aboto kimabuti sapuwo to.
MAT 23:3 Ina noudo ie neio edi owera ro nio ro aise kibodoro modobo ie. Kaupoti neio ro edi tanaro ro na-isioidirotiti-dumo nato aise imatiouti mamo. Mabu neio ro beda owera karo ra, durupi to tanaro aise isioidiro-ri pua.
MAT 23:4 Neio ro urubia auna se kimediawado ie Mose sabi sirio koko mino to kibodoro aboto. Ina urubia mibo ohu rido aise imotomotiti-dumo. Kaupoti neio tu iaiwo-ri pua nedi urubia ro kiwarebai aboto.
MAT 23:5 Neio ro beda tanaro sirio isioidirotiti-dumo, neio ubi ie urubia ro imowabu ri. Idaibo neio ro pauso witoro ato Godi edi sabi owera ro peba titi kainakaina to kisioidiro ie, Iu urubia sirio ro beda sosoro isioidirotiti-dumo. Ina neio iedi pauso ro boroboro ta-giwaititi-rimo, urubia ro kimowabu aboto. Ibose Iu urubia sirio isitoro simara ohu obotama rido iremebutiti-dumo, Godi edi sabi sirio ro kimaragoidiro sapuwo to. Kaupoti sabi kitamudiro urubia, Parasi urubia mutu, neio ro simara isitoro tututu nakara se irimowaititi-dumo, urubia ro kimowabu aboto.
MAT 23:6 Soriomu tau ato neio auna ubi ie meamea komidiro moro kimaberewado, ibose Iu urubia karadabu moto ato.
MAT 23:7 Ibose neio auna ubi ie kamade owera to kiatoro maketo moro ato, ina urubia ro kitamudiro urubia to kiasoro.
MAT 23:8 Kaupoti nio sapuwo to owera ibo ie, mo nio ia morobise kitamudiro dubu kaupoti nouse ie, ina nio naminiramio ie. Ina noudo ie nio modobo pua arua urubia ro kitamudiro urubia to kiasoro.
MAT 23:9 Ibose nio ro abera to ata sopu duriomoro dubu ata apoi mamo. Mabu nio Abera kaupoti nou se ie, Adiri sabowa ato na-omidiro-die.
MAT 23:10 Ibose nio ro ata dubu kitamudiro dubu to apoi mamo, mabu nio kaupoti kitamudiro dubu mutu e, Godi ro kohodowa dubu nouse ie.
MAT 23:11 Abora nedi tau ro nato nio abato awawo urubia to edi urubia ro ararasoro-dumo, neio ro nio wisa tato woko ba-mimesioidirotiti-mo.
MAT 23:12 Ibose abora awawo to nakara se edi urubia ro ararasoro-dumo, neio Godi ro sopu to amadi-iwororuwo-ri. Ina ibose etio ra sopu to nakara se na-orowororuwoidiro-dumo, neio Godi ro awawo masiro ama-imio-ri.’
MAT 23:13 ‘Mose sabi kitamudiro urubia Parasi urubia mutu, auna ubauba nio ro amadimo-owea-ri! Nio imese karatigi urubia ie! Urubia ubi ie Godi edi kiwaboi tanaro ro neito kodouti. Kaupoti neio kodouti aboto gabo nio ro imoputi-dumo. Nio ia ibose, ito odouti pua.
MAT 23:15 Mose sabi kitamudiro urubia Parasi urubia mutu, auna ubauba nio ro amadimo-owea-ri! Nio imese auna karatigi urubia ie! Obo ipi ato na-irarasiouti-dumo duriomoro sirio nio ro tiporeai-dumo pe to koroho ibose sairo to koroho, womu tato dubu kaupoti nio ro na-wageai-dumo nio kiwasoro aboto. Ina nio kiwasoro dubu to na-wararapoi, nedi dubu ro nio ro emododiai-dumo era paruo to ou rie. Nio ro idaibo tanaro na-isioidiro-dumo, nio nou ro kirohodorai ie ubauba tanaro kisioidiro mutu era paruo to kou aboto.
MAT 23:16 Nio ro urubia iwaboi-dumo, kaupoti nio idomari pogo urubia ie! Urubia nio ro duwoduwo maumo to iwaguwo-dumo. Ina noudo ie auna ubauba nio ro amadimo-owea-ri. Urubia nio ro ibo itamudiro-dumo, urubia dubu ro hodo kemasaubiai owera karo ato, nou Tarena Moto masiro na-wapoi nou owera pupuwo kowai sapuwo to, nou dorogora owera karo ie. Ina nio ro ibo, urubia dubu ro nou simara hodo kemasaubiai owera nama-esebea-ri, io modobo ie, ata ubauba tato ie. Ina nio ro urubia ibose to itamudiro-dumo, urubia dubu ro hodo kemasaubiai owera karo ato, gorodi nadi Tarena Moto ato na-iamo, nou masiro na-wapoi nou owera pupuwo kowai sapuwo to, taie nou ro neito koko ta-wowai, nou edi kemasaubiai owera ro ba-mobodoro.
MAT 23:17 Nio imese bokiki tato urubia ie! Pogo urubia ie! Auna nakomu etou ra, gorodi ra o Tarena Moto ra? Gorodi Tarena Moto ato na-iamotiti, neio Tarena Moto ro iwaititi tarena.
MAT 23:18 Ina nio ro ata tanaro ibose titamudiro-dumo, ata dubu ro kemasaubiai owera kutura ato, nou ro tarena patapata kimatowo moro masiro na-wapoi, nou owera pupuwo kowai sapuwo to, nou dorogora owera karo ie. Ina nio ro urubia ibose to itamudiro-dumo, urubia dubu ro hodo kemasaubiai owera karo ato, kimatowo namabu masiro na-wapoi nou owera pupuwo kowai sapuwo to, taie nou ro neito koko ta-wowai, nou edi kemasaubiai owera ro ba-mobodoro.
MAT 23:19 Nio imese pogo urubia ie! Auna nakomu etou ra, kimatowo nakomu ra o kimatowo patapata ra? Io, kimatowo patapata ie! Mabu dao patapata ro kiwai ie tarena, Godi aboto kiaiwo sapuwo to.
MAT 23:20 Ina noudo ie etu ra tarena patapata masiro na-wapoi nou kemasaubiai owera pupuwo kowai sapuwo to, tarena patapata masiro se apoi-ri pua, nou ro beda kiaiwo nakomu na-iamo patapata ato, nou masiro ibose to kiapoi ie.
MAT 23:21 Ina ibose etu ra Tarena Moto masiro na-wapoi nou kemasaubiai owera pupuwo kowai sapuwo to, nou Tarena Moto masiro se apoi-ri pua, nou ro Tarena Moto goro ato etu ro imidirotiti, nou masiro ibose to kapoi ie.
MAT 23:22 Ina ibose etu ra Adiri sabowa masiro na-wapoi nou kemasaubiai owera pupuwo kowai sapuwo to, nou Adiri sabowa masiro se apoi-ri pua, nou ro Godi edi komidiro nakomu ro ibose to kapoi ie, ina nedi komidiro nakomu ro etu ro nou ato na-imidirotiti, nou masiro ibose to kapoi ie.
MAT 23:23 Parasi urubia Mose sabi kitamudiro urubia mutu, nio imese karatigi urubia ie! Nio ro auna ubauba amadimo-owea-ri. Nio ro pari ato kibouti ie ohona topo kiwaititi namabu kainakaina, idaibo gasaro. Nio ro kidabuti ie, takamai kiamotuti ie, kioputi ie ibose iato kihoduti ie. 10 soirio to na-ihoduti-dumo ata soirio Godi aboto kaiwai sekere. Kaupoti nou edi awawo sabi ro nio ro huru gimowou-rimo. Idaibo tuputupu tanaro nio ro kisioidiro pua arua urubia aboto, urubia nio ro nirimagare kimati pua, ibose nio ro Godi edi owera ro durupi to mea se kisioidiro pua. Nedi awawo sabi ro nio ro ba-gibodoro-rimo. Ina ibose kainakaina sabi nio ro kibodoro modobo ie.
MAT 23:24 Nio ro urubia iwaboi-dumo, kaupoti nio idomari pogo urubia ie! Nio idaibo sosoro ie, emume kaupoti obo panikere to korodobia ato, nio ro hio ito kidimai ie. Kaupoti nio ro kemoro momuo se komodiai ie obo mutu kodio ie.
MAT 23:25 Parasi urubia Mose sabi kitamudiro urubia mutu, nio imese karatigi urubia ie! Nio ro auna ubauba amadimo-owea-ri. Nio ro mereki ra panikere ra ohu se iwioutiti-dumo, maumo kiwiouti pua. Mabu arua urubia namabu nio ro pupuwo to iwasitititi-dumo, ina simara ubi tanaro ro iwaboioidiro-dumo.
MAT 23:26 Parasi urubia, nio imese pogo urubia ie! Kebase nio ubauba aboudo ba-derewesegerai-mo. Nou idaibo sosoro ie, mereki ra panikere ra goro mea se kiwiouti-ma ato, taie ohu marea tato nato amadimo-oi-ri.
MAT 23:27 Mose sabi kitamudiro urubia Parasi urubia mutu, nio ro auna ubauba amadimo-owea-ri. Nio pamo urubia bobo ede sosoro ie, keakea penita to ta-giadiriti-rimo. Bobo ohu urubia ro na-iauri-dumo imese meana ia ie. Kaupoti bobo maumo ato pamo durupi na-epuse soro mutu, nio idaibo sosoro ie.
MAT 23:28 Nio urubia ro ohu takamai na-imiauri-dumo, taie nato karo ie ibo nedi urubia ro mea tuputupu urubia ie. Kaupoti nio maumo ato karatigi tanaro auna ia se isioidiro-dumo, ina sabi nio ro auna se isebo-dumo.
MAT 23:29 Mose sabi kitamudiro urubia Parasi urubia mutu, nio karatigi urubia ie! Nio ro auna ubauba amadimo-owea-ri. Nio edi nasaio ro Godi ipusu owera urubia neio ro ta-iopiautiti-mo, ina neio bobo ohu ato nio ro awawo keremasoro namabu timesioidirotiti-dumo. Ibose meamea tuputupu urubia neio bobo ohu ato kakamu nio ro imobouti-dumo.
MAT 23:30 Nio ibo iaro-dumo nimo nasaio tau ato korowomidiro rasiri ie, neio ro Godi ipusu owera urubia edi tau ato iopiautiti-mo, nimo neio aboto aradabu-ri pua.
MAT 23:31 Nio abora nakara se noto orowapotai-dumo ibo nio simara nasaio ro giopiauti-rimo, nio hodo neio aboudo tirobu-die.
MAT 23:32 Nedi kiopiauti tanaro ro nio edi nasaio ro neio ro egea mere se ta-gowioidiro-mo. Ina nedi kiopiauti tanaro ro nio ro aise dowou-mo womu tato kiritomuai.
MAT 23:33 Nio imese sibi bagawe sosoro ie, nio Godi ro ubauba urubia to ama-iapoi-ri. Nio korowadau gabo tato ie, nio nou ro era paruo to ama-iherai-ri.
MAT 23:34 Ina noudo ie nio mo ro a-nimowapotai, mo ro ina Godi ipusu owera urubia, muro urubia, Godi owera kitamudiro urubia, nio aboto anama-imerio-ri. Neio arua nio ro amadimi-iopiauti-ri, arua nio ro ota kemowotowa ato amadimi-imopoguti-ri. Arua nio ro karadabu moto ato kerei to amadimi-ipesuti-ri. Arua nio ro sabowa gabogabo to amadimi-iaipirio-ri.
MAT 23:35 Ina noudo ie iedi mea tuputupu urubia sirio ro na-iopiautiti-mo, iedi ubauba wisa ro nio ia ro amadimi-imidai-ri. Eiboro kebase naramu ro ta-gopia, ina iedi kororopiauti ro ioudo garatamuai-ro. Nou mea tuputupu dubu e ina nou karima ta-giroruwo imese mororuwo-ro Sekaraia to, nou Berekia mere ie. Nou nio nasa naminami ro gopia-rimo. Tarena Moto ina dao kimatowo patapata neitiro turituri ato neio ro nato gopia-rimo. Nedi tuputupu urubia ro kiopiauti sapuwo to, iedi wisa ro nio ia ro amadimi-imidai-ri.
MAT 23:36 Abora nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro, nedi tanaro sirio ro neio ro na-gisioidiro-rimo imese mibo patu neio sapuwo to nio ia ro amadimi-iratai-ri.’
MAT 23:37 ‘Ierusarema urubia nirimagare babio, Godi ro ipusu urubia nio aboto na-gimeirio-ro, nio ro giopiauti-rimo. Ibose owera sowake edi urubia ro goworohuti-rimo, nio ro nadi to giopiauti-rimo. Mo ubi sirio tau to owamotiti nio atu moro ato iwomidiro ri, mamu kakaba ro kainakaina tamu maumo ato beda mino to kiohidiro ra nio mo ro ibo iohidiro rie. Kaupoti nio simara ubi tato ie.
MAT 23:38 Ina owera neito ma-dirorowai-rimo! Nio edi moro ro urubia tato moro to ama-ararapoi-ri, sawakuri ro ama-owamo-ri.
MAT 23:39 Nio mo ro morobise owera nou ri nimowapotai, mo nio ro sosoro iauri-ri pua, womu tato nio ia ro karo ibo, “Oro Godi ro korosa ta-gomia. Abera Naramu pupuwo mutu oro nou se tou-die.” ’
MAT 24:1 Iesu Tarena Moto na-gemeserai imese gosuruo-ro. Nou kowasoro urubia nou aboto nato gou-rimo, Tarena Moto owera mea sosoro sapuwo to gemowapotai-rimo.
MAT 24:2 Ina neio Iesu ro nato gimodowa, ‘Nio ro nedi Tarena Moto ro arua moto mutu neio a-iauri-dumo ra? Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro, nedi nadi moto ro na-orowotoi, saiki ata urubia ro amadimi-itotouti-ri. Nadi sirio amadime-eresebuti-ri, goto ato kiamo kawa ama-iamo-ri.’
MAT 24:3 Iesu Oribi podo ohu to na-gioro, nakara moro ato iato gomidiro. Taie nou kowasoro urubia nou aboto nakara se nato gidiai-rimo. Neio ro ibo, ‘Nimo ma-dimowapotai-ro nedi tanaro ro beda tau ato ama-ororosioidiro-ri? Ina beda tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri nimo umoro koi sapuwo to ibo, oro nedi tau ro nato amadi-orowameai-ri, ibose duriomoro womu to nama-ereredea-ri?’
MAT 24:4 Neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Nio mea se ba-deremowotoi-mo, nio modobo pua arua urubia ro kisaubuti.
MAT 24:5 Mabu urubia sirio amadidimo-oroho-ri, neio ro ibo amadima-aro-ri “Mo Keriso nou se ie.” Ina urubia sirio neio ro amadimi-isaubuti-ri.
MAT 24:6 Nio ro ibose boso owera amadimi-irowidiro-ri aupi duriomoro ato namadimo-ororosioidiro-ri. Ibose boso owera arua urubia aboudo amadimi-irowidiro-ri muso duriomoro ato namadimo-ororosioidiro-ri. Kaupoti nio tere nato oi ate, koko se aise ba-dorowotoi. Nedi tanaro ro kebase ba-mororosioidiro-mo, kaupoti womu tau simara se amadi-orowapotai-ri.
MAT 24:7 Ata duriomoro urubia ata duriomoro urubia mutu amadimo-orobo-ri. Ibose ata owera urubia ata owera urubia mutu amadima-arado-ri. Ibose ohona tato tau sirio duriomoro ato amadima-araremo-ri, urubia sirio sogoi ro ama-iwati-ri. Ibose erere duriomoro ato sopu momuruwo ro duriomoro erere tau ato amadimi-imuruwouti-ri.
MAT 24:8 Nedi tanaro sirio ro namadimo-ororosioidiro-ri, urubia orobo mere temeteme ro kowaibia na-watamuai, tanaro idaibo sosoro amadimo-ororosioidiro-ri.
MAT 24:9 Nio arua urubia ro gabamani tu to amadimi-iaremo-ri, ina neio ro ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri, ina arua amadimi-iopiauti-ri. Nio erere duriomoro urubia ro masawe amadimi-iwia-ri, mabu nio ro mo nowasoro-dumo.
MAT 24:10 Iedi tau ro nato urubia sirio mo kimibiria gabo rido amadima-aragarewado-ri. Neio nakara se aise amadima-arasouti-ri arua urubia aboto iopiauti ri. Ibose neio amadimo-orohoio-ri.
MAT 24:11 Iedi tau ro nato Godi ipusu owera urubia to na-waratigi-dumo amadidimo-orowapotai-ri, urubia sirio neio ro amadimi-isaubuti-ri. Karasaubuti owera neio ro nou amadimi-imibiria-ri.
MAT 24:12 Ubauba tanaro urubia ro imese auna ia se amadimi-isioidiro-ri, ina noudo ie sirio urubia ro nirimagare kimati aboto niro turi ato imese aise ama-aragodo-ri.
MAT 24:13 Kaupoti womu tau nama-orobai-ri, beda urubia ro iwotoi-dumo koko se, neio ro womu tato womu tato keremiro amadimo-owea-ri.
MAT 24:14 Nedi mea owera ro Godi edi kiwaboi tanaro ro nou sapuwo to imese duriomoro gabogabo to namadimo-obodorouti-ri, taie womu tau nato amadi-ereredea-ri.’
MAT 24:15 Iesu owera karo aise gowouwado nou ro ibo, ‘Ina noudo ie Godi ro owera keba ia se garo Daniere aboto nou Godi ipusu owera dubu e. Nou ro ibo, Ata ubauba ia nakomu Tarena Moto ato urubia dubu ro ama-edea-ri saruto ama-owaititi-ri. (Kioputi urubia, owera maumo nio ro mea se ba-doi-mo.) Ina nedi ubauba ia nakomu ro nio ro Tarena Moto ato namadimo-owea-ri,
MAT 24:16 beda urubia ro orowomidiro Iudia duriomoro ato, neio podo duriomoro to aise ba-morowadau.
MAT 24:17 Etu ra moto tamu ato nama-omidiro-ri, nou modobo pua moto goro to karatea, namabu ata omidai ri, modobo ie nou aise kodau.
MAT 24:18 Ina ibose pari ato beda urubia ro namadimo-oroho-ri, neio modobo pua obotama kimowame, modobo ie pari rido korowadau.
MAT 24:19 Iedi tau ro nato niro ra mutu mamio ibose bamuai mutu mamio neio beda ito amadimo-orowati-ri? Nirimagare babio tanaro patu iedi mamio ro neio sapuwo to imese koko ia se ama-iamo-ri.
MAT 24:20 Nedi tanaro ro nou sapuwo to, nio ro modobo ie Godi auna se kararatoro, idaibo tanaro modobo pua daroho tau ato kororosioidiro, ibose komidiro saiki ato kororosioidiro.
MAT 24:21 Mabu edi tau ro nato imese auna ia ubauba ro ama-ororosioidiro-ri. Godi ro duriomoro edi tau ato gosioidiro womu tato abora, idaibo ubauba ata ororosioidiro pua, ina idaibo sosoro tanaro ata ororosioidiro-ri pua ido.
MAT 24:22 Ina noudo ie Godi ro edi tau ro komukere kowai tato rasiri ie, urubia sirio orowomidiro-ri pua. Kaupoti Godi ro edi urubia girapoi neio auna se timaragoidirotiti-die, ina noudo ie nou ro edi tau ro komukere kowai.
MAT 24:23 Iedi tau ro nato, ata dubu ro nama-utura-ri nio aboto ibo, “Neito ma-dirarowea-rimo, Godi ro kohodowa dubu nou e.” O “Godi ro kohodowa dubu iato toroho-die,” kaupoti nou owera aise imibiria ate!
MAT 24:24 Mabu Godi ro kohodowa dubu to na-waratigi-dumo amadimo-orowapotai-ri. Neio ro amadimi-isioidiro-ri erere awawo korosa tanaro. Nedi karasaubuti urubia ro gabo kowamo ato neio ubi ie Godi ro edi urubia girapoi-ro neio isaubuti ri.
MAT 24:25 Ma-dirowidiro-rimo, nio mo ro nedi owera ro abora na-nimowauti, ido nedi tanaro sirio ro amadimo-ororosioidiro-ri.
MAT 24:26 Ina noudo ie arua urubia ro bagea to ibo namadima-aro-ri “Godi ro kohodowa dubu goto se duriomoro ato toroho-die”, nou osora ri aise ou ate! Ibose ata dubu ro nama-utura-ri ibo “Godi ro kohodowa dubu nedi moto ro ibi gugu ato toropiro-die”, nedi owera ro aise imibiria ate.
MAT 24:27 Mabu Imese Urubia Kiauri Dubu nou namadi-orowameai-ri, penenio kerememiouti beda sosoro ra saiki kidiowado moro rido saiki korioduti moro to ibo amadimo-ororosioidiro-ri. Imese Urubia Kiauri Dubu urubia sirio ro ibo amadimo-owea-ri.
MAT 24:28 Pamo durupi bato korobu ra, banawario sirio nou nibo aboto ito ama-iroruwoidiro-ri.’
MAT 24:29 ‘Iedi mibo tanaro sirio ro kororosioidiro saro gabo ato, tuturu to owamo-ri pua saiki pina iato aise ama-iasoperai-ri. Duriomoro gebari duwoduwo ro ama-ahidimai-ri, ina sogomi imewiti-ri pua. Ibose kiboni sirio toboro rido amadidima-araubuti-ri. Imese namabu patu toboro ato na-orowotoi neio aise amadimo-orowararioidiro-ri.
MAT 24:30 Nedi tau ro nato, ata tanaro toboro ato amadi-ororosioidiro-ri urubia umoro koi aboto ibo Imese Urubia Kiauri Dubu aupi ia se ie korowameai aboto. Ina nedi tanaro ro namadi-ororosioidiro-ri, urubia sirio neio idobi mutu aise amadimi-iroboreauti-ri. Imese Urubia Kiauri Dubu nou ia sosoro urubia sirio ro nato amadimo-owea-ri, tema ohu rido namadi-ororuwo-ri. Nou mea ia sosoro namadi-orowapotai-ri, nou auna ia pupuwo mutu amadi-ou-ri.
MAT 24:31 Humuko diamo auna ia se namadi-utura-ri, nou ro sowake urio nato ama-itioduti-ri Godi ro edi urubia girapoi-ro imese sirio duriomoro rido idabuti ri.’
MAT 24:32 ‘Dewao ota ba-diauri-mo, ina ata tanaro neido ba-daratamudiro-mo. Puara na-orobiritai-dumo, ina orio puara ro kisuwoduti ie, nio umoro koi ie ibo, bunio saiki ama-otobowa-ri.
MAT 24:33 Ina idaibo sosoro ie, nedi tanaro sirio ro nio mo ro dese to na-nimowapotai, neio kororosioidiro aboto nio ro namadimi-iauri-ri, nio umoro nato ba-doititi-mo ibo, mo korowameai tau aupiaupi ro orobowado-die.
MAT 24:34 Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro. Iu urubia, nio ororoporeai-ri pua, tauo nedi tanaro sirio ro nou sapuwo to na-nimowauti, neio ro amadimo-ororosioidiro-ri kebase.
MAT 24:35 Nedi duriomoro gebari ro toboro, sopu, imese sirio namabu patu, neio imese amadima-araraseperai-ri. Kaupoti mo edi owera ro beda kararaseperai ra.’
MAT 24:36 Iesu ro kowasoro urubia owera iato gimowauti ibo, ‘Imese urubia sirio umoro pua, iedi tanaro sirio ro edi tau ato namadimo-ororosioidiro-ri. Godi edi sowake urio sirio ro neio umoro pua, ibose Godi simara mere umoro pua. Mo edi abera ro nou nakara umoro ie.
MAT 24:37 Noa tau ato beda tanaro ro gororosioidiro-rimo, ina Imese Urubia Kiauri Dubu edi tau ato namadi-orowameai-ri, idaibo sosoro tanaro ibose to amadimo-ororosioidiro-ri.
MAT 24:38 Mabu Noa edi tau ato gomidiro, urubia kiho, kidio, kararemo gabo keremoworohuti, iedi tanaro ro nou gisioidiro-rimo, womu tato Noa ota bokose pe goro to ti-godoro.
MAT 24:39 Neio umoro tato irowomidirotiti ibo neio abato etou tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri, womu tato abata na-garapusia-ro, taie neio imese sirio se aise giopia. Ina Imese Urubia Kiauri Dubu edi tau ato namadi-orowameai-ri, idaibo sosoro tanaro amadimo-ororosioidiro-ri, urubia nou ro aise amadi-imuhia-ri.
MAT 24:40 Ina nedi tau ro nato netewa teibo dubu teibo pari ato namado-oroho-ri, Imese Urubia Kiauri Dubu namadi-orowameai-ri, ata ama-owagare-ri, ata amadi-emeserai-ri.
MAT 24:41 Ibose netewa teibo orobo teibo neitiro ohona kisioidiro moro ato namadi-iwia-mari, Imese Urubia Kiauri Dubu ro ata ama-orobai-ri, ata imese amadi-emeserai-ri.
MAT 24:42 Ina noudo ie sirio tau kiraroweauti modobo ie, nio umoro pua nio edi Abera Naramu ro korowameai tau.
MAT 24:43 Kaupoti nio umoro koi modobo ie ibo, moto abera umoro kowamo rasiri ie piro dubu korowateai tau, nou ro moto aise ba-gemiro, moto esebea-ri pua.
MAT 24:44 Nio ibose aise kiraroweauti modobo ie, mabu beda tau ato nio ro namadimi-imaragoidiro-ri ibo, “Nedi tau ro nato Imese Urubia Kiauri Dubu orowameai-ri pua,” taie, iedi tau ro nato amadi-orowameai-ri.’
MAT 24:45 ‘Ina eputa dubu woko mea se na-emesioidiro, mea kimaragoidiro mutu, beda sowake dubu ro kemesioidiro ra? Eputa dubu ro borubi sowake urubia mea se kiwarebai aboto nou kohodowa ie, ina mea tau ato, iedi mea sowake dubu ro borubi wisa tato woko urubia ohona to mea mino to ama-iwarebidirotiti-ri.
MAT 24:46 Idaibo sosoro dubu meana nou ro ama-owea-ri, mabu nou edi eputa dubu ro namadi-orowameai-ri, nou ro ohona kimio moro ato amadi-owea-ri.
MAT 24:47 Ina owera neito ma-dirowidiro-rimo! Nedi sowake dubu ro eputa dubu ro beda mutu namabu sirio ra nou ro na-iworohuti, neio imese mea sowake dubu ro ama-emeauri-ri.
MAT 24:48 Kaupoti nedi sowake dubu ro nou ro ubauba kimaragoidiro na-iworohuti, ina nou ro ibo, “Mo ro eputa dubu egea se nemasebidiro, mo aboudo tau se gararasoperai, etu umoro ra nou tau se orowameai-ri pua.”
MAT 24:49 Taie nou ro borubi sowake koroho urubia aise iadotiti, ibose nou kidio urubia mutu kiho kidio nou iworohutiti.
MAT 24:50 Eputa dubu edi tau ato namadi-orowameai-ri, ubauba sowake dubu beda tau ato namadi-imaragoidiro-ri ibo, “Mo eputa dubu hio to orowameai-ri pua”, taie nou aise amadi-emuhia-ri.
MAT 24:51 Taie edi sowake dubu ro eputa dubu ro tu ra sairo ra aise ama-owaubuti-ri, karatigi urubia matagoro karabowa idobi diamo edi moro ato imarotiti-dumo, nou neito aise ama-eherai-ri.’
MAT 25:1 Iesu ro neio owera aise gimowautiwado, nou ro ibo, ‘Godi ro kiwaboi tanaro idaibo sosoro ama-owamo-ri, 10 awawo busere sosoro ie, neio orio marete dubu kemasebidiro aboto erempa erere se giwou-rimo iedi soriomu ro nou aboto.
MAT 25:2 5 busere muro tato busere ie, arua 5 busere neio muro busere ie.
MAT 25:3 Iedi 5 muro tato busere ro erempa erere se ta-gimidai-rimo sekere. Kaupoti neio ro didi keresini imidai pua aise gimeserai-rimo.
MAT 25:4 Arua 5 muro busere ie, neio ro didi keresini erere se ta-gimidai-rimo orio marete dubu kemasebidiro sapuwo to.
MAT 25:5 Kaupoti iedi dubu ro egea se gemasebidiro-rimo, hio to orowateai pua. Iedi kemasebidiro ro na-gemasebidiro-rimo, neio imese sirio se norou ro aise girobai, taie imese gututi-rimo.
MAT 25:6 Neio isana norou girobu duwo turi ato ata dubu nato giaia-ro, “Neito ma-dirarowea-rimo! Urubia dubu notou-die! Moto rido hio to memosuwoduti-ro!”
MAT 25:7 Taie iedi 10 busere ro iedi iamo ro norou maumo rido na-girorowai-rimo, neio aise girerubua-rimo. Taie erempa woiki hio to iato giwiourio-rimo.
MAT 25:8 Iedi 5 muro tato busere ro neio erempa keresini tato ri aise gorodouti-rimo. Taie neio ro ibo borubi busere aboto, “Nimo erempa keresini tato ri ta-worodouti-mo. Modobo ra nio ro kimaratuti?”
MAT 25:9 Neio ro ibo, “Marasio ia ie! Nio imaratuti-ri pua. Nimo simara modobo ato niwou-dioumo. Nio kimaratuti ato, nimo nio mutu atu se keresini tato anamadimo-oi-ri. Sitowa to se dou-mo ioudo ba-dimade-rimo.”
MAT 25:10 Neio isana sitowa to gorowaberai-rimo keresini imade ri, edi dubu ro nato godoro-ro. Taie iedi 5 muro busere ro nou ro aise gidabuai-bi imese giwodoro-ibi iedi marete soriomu ro nou aboto. Taie iato etou ra magere sowake dubu ro aise gopai.
MAT 25:11 Tuturu to eremasebidiro pua, iedi muro tato busere ro neio ro gorowameai-rimo. Neio ro ibo, “Auna dubu! Auna dubu! Nimo magere dimodobura-ro!”
MAT 25:12 Kaupoti neio nou ro ibo gimowameai-ro, “Tauo nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro, mo umoro pua nio!” ’
MAT 25:13 Iesu owera neito gopai, ‘Sirio tau aise gi-iraroweauti-ri, mabu Imese Urubia Kiauri Dubu korowameai saiki nio umoro pua.’
MAT 25:14 ‘Ina Godi ro kiwaboi tanaro nou idaibo sosoro ie, urubia dubu muso moro to na-gou. Nedi dubu ro ido gasiriai, tauo keba se nou ro sowake dubu peteibi girumai-ibi, nou namabu kemeauri sapuwo to owera iato gimowauti-bi. Taie nou ro neibi mani erere se iato gimio-ibi.
MAT 25:15 Nou ro keba dubu aboto 5 mani baiko giaiwai, ina ata dubu aboto netewa teibo mani baiko teibo giaiwai-ma. Ina ata dubu aboto kaupoti mani baiko gaiwai. Mabu neibi edi tanaro ro nou auna umoro ie, ina noudo ie neibi simara modobo ato kimio-ibi. Taie nou iato imese gasiriai muso moro to.
MAT 25:16 Keba dubu ro edi 5 mani baiko ro gimidai, nou ro besinisi woko nouto gosioidiro. Taie ata 5 mani baiko nou ro iato giwia, atu se na-gidabuai, 10 mani baiko ro gororosioidiro-rimo.
MAT 25:17 Ina ata dubu ro atu sosoro tanaro ibose to gosioidiro. Nou ro edi netewa teibo mani baiko teibo ro na-gimidai-ma, besinisi woko nouto gosioidiro. Ina ata mani baiko teibo nou ro iato giwia-ma.
MAT 25:18 Ina saro dubu ro edi na gomidai kaupoti mani baiko, nou ro goto bobo gemoba iato gedea.
MAT 25:19 Neibi edi eputa dubu ro tuturu tau to imese ta-gorohowado. Saro to iato gorowameai-ro. Nou ro sowake dubu peteibi nato girumai-ibi nou aboto ou ri, taie neibi nou ro iato gimodoruti-ibi neibi ro nou mani beda mino to gemoworohuti-bimo.
MAT 25:20 Ina noudo ie iedi dubu ro gimidai 5 mani baiko, nou ro ibo, “Auna dubu, oro simara 5 mani baiko nou e, ina ma-dowea-ro oro didi 5 mani baiko ta-nemesioidiro, nou e.”
MAT 25:21 Eputa dubu ro ibo, “Oro morobise ie, mea tuputupu sowake dubu e, oro ro mea woko gosioidiro. Oro ro sipu tato namabu modobo ato nemoworohutiti, ina sirio namabu anama-iapoi-ri oro ro emoworohuti ri. Mo mutu modoro-rido soriomu ohona iho ri, neitiro kamade atu se iato anamadi-iworohuti-ri.”
MAT 25:22 Ina iato tuturu to pua iedi dubu ro gimidai-ma netewa teibo mani baiko teibo, nou ro gou-ro. Nou ro ibo, “Auna dubu, oro simara mani baiko teibo nou e, ina ma-dowea-ro, oro didi mani baiko teibo ta-nemesioidiro-ma, nou e.”
MAT 25:23 Iedi dubu ro eputa dubu ro na-gowea, nou ro ibo, “Oro ibose morobise mea tuputupu sowake dubu e, oro ro mea woko gosioidiro. Oro ro sipu tato namabu modobo ato nemoworohutiti, ina sirio namabu anama-iapoi-ri oro ro emoworohuti ri. Mo mutu modoro-rido soriomu ohona iho ri, neitiro kamade atu se iato anamadi-iworohuti-ri.”
MAT 25:24 Ina iato kaupoti mani baiko edi dubu ro gomidai nou ro gou-ro. Nou ro ibo, “Auna dubu mo tere ie, mabu oro koko dubu e. Ata dubu ro kiedea ie edi namabu ro, oro ro nou kimade ie. Arua urubia ro kiwati woko, ina wisa oro ro kimade ie.
MAT 25:25 Mo tere ie, oro ro edi kaupoti mani baiko ro nomia-ro, mo ro goto bobo nemoba iato owamotiti. Ina nou e noti nemowameai-die.”
MAT 25:26 Eputa dubu ro ibo, “Oro imese ubauba ia ie, pupuwo tato dubu e! Oro ro mo aboto idaibo owera na-waro-die, ibo mo koko dubu e. Ata dubu ro kiedea ie iedi namabu ro mo ro kimade ie. Arua urubia ro kiwati woko, ina wisa mo ro kimade ie.
MAT 25:27 Mani iopu oro ro banega to ba-gedea, didi mani kainai kosioidiro sapuwo to, oro ro nedi woko ro nou ba-gosioidiro. Mo oro ro nato ba-nemowameai-ro didi mani mutu.”
MAT 25:28 Taie eputa dubu ro arua sowake urubia iato gimowapotai ibo, “Iedi dubu ro mani dowasiri-rimo. 10 mani baiko edi dubu ro na-irobidiro nou domia-mo.
MAT 25:29 Mabu mo ro beda awawo kimio ra mea se etio ro iworohuti-dumo, idaibo urubia ohu rido mo ro neio anama-imotomo-ri. Ibose neio abato namabu aise amadima-aratuamuti-ri. Mo ro urubia beda kainakaina kimio ra ubauba se etio ro iworohuti-dumo, neio aboudo mo ro anama-iwagarewado-ri.
MAT 25:30 Ina iedi pupuwo tato dubu ro mo mani goto ato na-gemoba, duwoduwo moro, temeteme idobi girigiri edi moro ato iwarotiti, neito deherai-mo.” ’
MAT 25:31 ‘Imese Urubia Kiauri Dubu nou mea sosoro mutu amadi-orowameai-ri, simara sowake urio sirio mutu. Nou edi komidiro nakomu ro imese meana ia ie. Nou ohu ia to nato amadi-omidiro-ri.
MAT 25:32 Imese beda mutu urubia sirio ra nou sosoro gabo ato amadimi-idabuti-ri. Taie neio nou ro nato ama-ihoduti-ri. Sipisipi kiauri dubu ro beda sosoro kihoduti ra sipisipi ata sapuwo ato kiwotobowa, nanigosi ata sapuwo ato, Imese Urubia Kiauri Dubu ro imese urubia sirio idaibo mino to ama-ihoduti-ri.
MAT 25:33 Sipisipi nou ro tumodi sapuwo ato ama-iwotobowa-ri, nanigosi nou ro pere sapuwo ato ama-iwotobowa-ri.
MAT 25:34 Tumodi sapuwo ato edi urubia ro ama-orowotoi-ri, neio eputa dubu ro ibo ama-imowapotai-ri. “Mo abera ro korosa nio giwai! Godi edi kiwaboi tanaro maumo ro neito imese ba-dodoro-rimo, abora nio ro amadimi-irahidimai-ri. Nedi sopu duriomoro gebari ro edi tau ato gosioidiro, Godi ro kiwaboi tanaro nio sapuwo nato gemododiai.
MAT 25:35 Nio ro nou ri amadimi-irahidimai-ri mabu mo sogoi ro na-nowatiti, ohona nio ro nomio-mo. Obo sogoi ro na-nowatiti, obo nio ro nemoworohotiti-mo. Mo apira dubu to na-nararasorotiti, moto to nio ro nowodoutiti-mo.
MAT 25:36 Mo kiroidiro namabu tato na-nimidirotiti, obotama nio ro nomiotiti-mo. Mo temeteme ro na-nowatititi, nio ro nowarebidirotiti-mo. Mo dibura ato na-nirohotiti, nio ro naraturiotiti-mo. Nio ro Godi edi kiwaboi tanaro ro nou ri amadimi-irahidimai-ri.”
MAT 25:37 Taie iedi meamea tuputupu urubia ro eputa dubu neio ro ibo amadime-emowameai-ri, “Abera Naramu, oro sogoi ro beda tau ato gowati, ina nimo ro na-nowarebai-rimo? Oro obo sogoi ro na-owatiti, ina nimo ro na-nemoworohotiti-mo?
MAT 25:38 Oro apira dubu sosoro na-goroho, nimo ro bato nowodoutiti-mo? Oro kiroidiro namabu tato na-imidirotiti, nimo ro obotama beda tau ato nomiotiti-mo?
MAT 25:39 Oro temeteme ro na-owatititi, nimo ro beda tau ato nowarebaititi-mo? Oro dibura ato na-irohotiti, nimo ro beda tau ato naraturiotiti-mo?”
MAT 25:40 Eputa dubu ro neio ibo ama-imowameai-ri, “Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro! Beda kiwarebai tanaro ra nio ro na-gisioidiro-rimo mo edi dorogora urubia ro neio aboto, nio ro mo aboto gisioidiro-rimo.”
MAT 25:41 Taie eputa dubu edi pere sapuwo urubia aboto ama-erewesegerai-ri. “Nio nedi urubia ro Godi ro keba se ta-giapoi ubauba wisa imade ri, mo aboudo neido daragare-mo! Womu tato womu tato edi era ro iriwaretiti Satani nou sowake urio mutu Godi ro edi era ro gimesioidiro, neito daratowo-mo.
MAT 25:42 Mabu mo sogoi ro na-nowatiti, ohona nio ro omiotiti pua. Obo sogoi ro na-nowatititi, nio ro emoworohotiti pua.
MAT 25:43 Mo apira na-nirohotiti nio sabowa to, mo nio ro karamairi pua. Mo obotama tato na-nimidirotiti, nio ro obotama komio pua. Mo temeteme ro na-nowatiti, nio ro owarebidirotiti pua. Mo dibura ato na-nirohotiti, nio ro karaturio pua.”
MAT 25:44 Neio ro eputa dubu ibo amadime-emowameai-ri, “Oro sogoi ro na-owatiti, nimo ro beda tau ato niaurititi-mo? Oro obo sogoi ro na-owatititi, nimo sabowa to apira na-irohotiti-ro, namabu tato na-imidirotiti, temeteme ro na-owatititi, dibura ato na-irohotiti, ina oro beda tau ato ra nimo ro kowarebidiro tato?”
MAT 25:45 Neio eputa dubu ro ibo ama-imowameai-ri, “Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro! Beda kiwarebai tanaro ra nio ro kisioidiro tato mo edi dorogora urubia aboto, nio ro mo aboto isioidiro pua.”
MAT 25:46 Taie iedi urubia ro aise amadimo-ou-ri womu tato womu tato ubauba wisa imade ri. Kaupoti meamea tuputupu urubia womu tato womu tato keremiro to neio ro ama-irowomidiro-ri.’
MAT 26:1 Iesu ro nedi kitamudiro owera sirio ro kimowauti na-giporeai, taie nou ro ibo kowasoro urubia aboto,
MAT 26:2 ‘Nio umoro ie nimo Kimasaudai Soriomu kosioidiro aboto netewa teibo saiki teibo ro eremeserai-do. Iedi tau ro nato Imese Urubia Kiauri Dubu mo nou se ie, mo urubia aboto anamadima-apoi-ri ota kemowotowa ato emopoguti ri.’
MAT 26:3 Iedi atu tau ro nato Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, duriomoro kiauri urubia mutu, Kaiapa edi auna moto ro nato garadabuai-rimo.
MAT 26:4 Iesu neio ro karasaubuti mino to orobai ri nato opia rie iedi owera ro neito geremowauti-rimo.
MAT 26:5 Neio ro ibo, ‘Nou nimo ro soriomu kosioidiro saiki ato korobai modobo pua. Nou urubia ro amadimo-owairiai-ri. Neio modobo pua karadabuti ina karado nato karatamuai.’
MAT 26:6 Iesu Betani sabowa ato na-gomidiro nou Saimoni moto ato imidirotiti. Saimoni keba se katio ikoni mutu imidirotiti, ina Iesu ro meana ta-gowai.
MAT 26:7 Iedi moto ro nato Iesu ohona giho, ina iedi tau ro nato ata orobo mea nibo dehoro botoni mutu nato godoro-ro. Iedi dehoro ro nou ro auna mani to gomidai-ro. Taie iedi dehoro ro neito Iesu eputa to aise gemasia.
MAT 26:8 Iedi orobo ro kowasoro urubia ro na-gowea-rimo, neio nou aboto kamade tato goi-rimo. Taie neio nato gutura-rimo ibo, ‘Oro ro edi dehoro ro nouto Iesu eputa dorogora mabu ato emasia!
MAT 26:9 Iedi dehoro ro arua urubia ro mani to a-sowomidai-mo, ina namabu tato urubia neito a-siwarebai.’
MAT 26:10 Neio ro edi owera to geremowauti-rimo, Iesu keba se umoro ta-goi. Taie neio nou ro nato gimowapotai, ‘Nedi orobo ro nio ro mibo etou mabu ato omio-dumo? Nou ro mea ia tanaro osioidiro-die mo aboto.
MAT 26:11 Namabu tato urubia nio abato imese tau ama-irowomidiro-ri. Kaupoti mo nio mutu nato omidiro-ri pua.
MAT 26:12 Nou ro edi tanaro ro na-osioidiro eputa to dehoro na-nemasia, mo nou ro idaibo a-nemododiai pamo durupi sapuwo to.
MAT 26:13 Ina nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro. Mea owera mo sapuwo to kimibiria urubia ro amadimo-obodorouti-ri imese duriomoro to. Ina beda duriomoro ato nedi mea owera ro namadimi-imowauti-ri, nou ro edi tanaro ro na-osioidiro-die, nou eremasoro na neio ro ibose to amadimi-imowauti-ri.’
MAT 26:14 Tuturu to owamo pua Iesu 12 kowasoro dubu ata, masiro Iudasi, nou Kerioti sabowa dubu e, nou imese gou Godi ra urubia ra turituri awawo urubia aboto.
MAT 26:15 Neio nou ro nato gimodowa, ‘Mo ro Iesu nio aboto nama-apoi-ri, mo nio ro etou nakomu namadimo-omia-ri?’ Taie neio iato mani se gimidai-rimo iato gioputi-rimo 30 siriba mani ti-gorobai, Iudasi nou gomia-rimo.
MAT 26:16 Taie nedi tau ro neido Iudasi ro Iesu korobai gabo giosora neio aboto nato apoi rie.
MAT 26:17 Keba saiki Patapata Beredi Kiaupai Tato Soriomu saiki ro gowamo. Iedi tau ro nato Kimasaudai Soriomu nato kisioidiro ie. Taie Iesu kowasoro urubia nato gou-rimo nou aboto. Nou neio ro nato gemodowa-rimo ibo, ‘Kimasaudai Soriomu oro ro kiho sapuwo to nimo ro beda moro ato namadimi-imododiai-ri?’
MAT 26:18 Neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Auna sabowa to ba-dou-mo. Ata dubu nio ro iato amadimo-owea-ri, ina nou nio ro ibo ba-demowapotai-mo, “Nimo kitamudiro dubu ibo utura-die, Godi ro edi tau ro gohodowa-ro mo sapuwo to aupise ta-gorobai-die. Mo ubi ie Kimasaudai Soriomu kowasoro urubia mutu oro moto ato kosioidiro.” ’
MAT 26:19 Iesu ro beda owera garo kowasoro urubia aboto, tanaro ibose to gororosioidiro-rimo, taie soriomu ohona iato aise gimododiai-rimo.
MAT 26:20 Adimo saiki ato Iesu kowasoro urubia mutu atu moro ato na-gomititi-rimo, ohona imese giho-rimo.
MAT 26:21 Neio kiho moro ato Iesu ro neio ata owera nato gimowapotai. ‘Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro. Mo nio ata ro anama-apoi-ri ubauba urubia aboto opia ri.’
MAT 26:22 Kowasoro urubia ro nedi owera ro na-girorowai-rimo, neio iato auna kamade tato ro girobai. Taie neio ro nou erere se nato gemodoruti-rimo ibo, ‘Abera Naramu, oro mo ro apoi-ri pua ra?’ Neio ro erere se garo-rimo idaibo owera.
MAT 26:23 Taie neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Mo beredi nou mutu atu se namadi-idobia-ri, io urubia dubu nou se ie, mo nou ro anama-apoi-ri.
MAT 26:24 Imese Urubia Kiauri Dubu nou ama-araburai-ri, owera Tarena Buka ato keba se idaibo sosoro ta-gisioidiro-rimo. Kaupoti nedi kapoi dubu ro nou aboto auna ubauba tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri. Mo kapoi dubu nou koroto tato rasiri ie, nedi ubauba ro nou sapuwo to kainai ie. Kaupoti beda ubauba wisa ra nedi dubu ro Godi aboudo nou ro nama-owea-ri, nou imese auna ubauba ie.’
MAT 26:25 Taie iato Iudasi ro gutura-ro, ‘Kitamudiro dubu, oro mo ro apoi-ri pua ra?’ Iesu ro nou ibo gemowameai, ‘Io, oro ia ro notutura-die.’
MAT 26:26 Neio ohona edi kiho ro na-giho-rimo, Iesu ro patapata beredi na-gomidai-ro nou ro eso owera iato garo Godi aboto. Taie edi patapata beredi ro na-gekekeouti kowasoro urubia aise gimio. Nou ro ibo, ‘Dimade-mo! Nou mo durupi ie, ba-diho-mo.’
MAT 26:27 Ina waini obo panikere iato gomidai-ro, taie eso owera iato garo Godi aboto. Nou ro ibo, ‘Nedi waini obo ro panikere ato na-omidiro, kodio to nio ro imese ba-demosuwo-mo.
MAT 26:28 Nedi waini obo ro mo ro orio hodo nasaubiai urubia aboudo mo karima nama-isuputi-ri, sirio urubia ubauba kimatopeamuti sapuwo to ie.
MAT 26:29 Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro, waini obo mo ro ido odio-ri pua, womu tato orio waini obo ido nio mutu atu se tinamadimi-idio-ri mo abera edi kiwaboi tanaro ro nou maumo ato.’
MAT 26:30 Taie neio Godi kemowabu ohare kemabodo na-goporeai-rimo, neio atu se Oribo podo to aise gidiai-rimo.
MAT 26:31 Ina Iesu ro kowasoro urubia ibo gimowapotai, ‘Nedi duwo ro nato mo nio ro emedio-ri pua, nio ro anamadime-ebedidiro-ri. Mabu idaibo owera Tarena Buka ato kebase ta-gisioidiro-rimo. Godi ro ibo gutura-ro, Sipisipi kimowotoi dubu mo ro anama-audurai-ri, ina sipisipi erere moro to amadimo-orowadaudiro-ri.’
MAT 26:32 Ina Iesu ro ibo, ‘Mo pamo aboudo Godi ro namadi-owameai-ri, mo Gariri duriomoro to keba gabo moro to anama-aimai-ri. Mo nio ro iato anamadimo-owea-ri.’
MAT 26:33 Pita ro Iesu ibo gemowameai, ‘Oro arua kowasoro urubia ro kebedidiro ato, oro mo ro beda kebedidiro pua!’
MAT 26:34 Ina Iesu ro Pita ibo gemowapotai, ‘Oro mo ro morobise owera nama-emowapotai-ri, Pita! Nedi duwo ro nato kakaba owera ido to amadimu-utura-ri, mo oro ro netewa didi tau to anama-aratiouti-ri. Oro ibo ama-aro-ri mo umoro pua Iesu.’
MAT 26:35 Kaupoti Pita owera mutu pupuwo ta-goi. Nou ro ibo, ‘Mo oro mutu pamo kowea ato, ata owera tato ie. Oro mo ro beda karatiouti ra, neitiro pamo atu se kiwia modobo ie.’ Ina idaibo sosoro owera arua kowasoro urubia ro ibose to garo-rimo.
MAT 26:36 Iesu kowasoro urubia mutu atu se imese gou-rimo Getesemeni pari to. Neio ito na-gorowateai-rimo, neio Iesu ro ibo gimowapotai, ‘Nio nato ba-dorowomidiro, mo ito nama-ou-ri Godi mutu eremowauti rie.’
MAT 26:37 Taie nou ro Pita se gadabuai Sebedi mere teibo mutu, neibi atu se ibo gou-birimo. Iedi tau ro nato Iesu natonato durupi ta-geremowateai. Ibose nou giropu imese mibo ia se goworohuti.
MAT 26:38 Nou ro ibo, ‘Mo kimaragoidiro patu imese ubauba ta-woi-mo. Ina noudo ie mo neio ro anamadimo-ohuruti-ri. Nibi mo mutu atu se mirarowo-birimo, norou utua ate!’
MAT 26:39 Taie Iesu neibi aboudo egea mere se giaubai, nou iato aise gorodiriti woidomari goto to aise giwaposowa. Taie Abera aboto iato gararatoro. Nou ro ibo, ‘Modobo ra nedi ubauba tanaro sirio ro mo aboto kororosioidiro tato? Kaupoti ibo pua mo simara ubi, oro ubi beda sosoro to owamo ibose ba-mororosioidiro-mo.’
MAT 26:40 Taie nou kowasoro dubu peteibi aboto iato gorowameai-ro, neibi nou ro norou kirobu-bi moro ato giwia-ibi. Nou ro ibo Pita aboto, ‘Nibi aboudo modobo pua ra mo mutu egea mere se kirarowo, a?
MAT 26:41 Kiraroweauti mutu Abera aboto ba-dararatoro-mo. Modobo pua nibi ubauba sirio ro kiwaibirioi-bi. Nibi ubi sekere meamea tanaro kisioidiro, kaupoti nibi durupi pupuwo tato se iamo.’
MAT 26:42 Iesu ina iato gorowameai Godi aboto araratoro ri. Nou ro ibo, ‘Nedi temeteme ro idaibo sosoro ie karakara obo kodio. Idau, gabo kowamo tato nedi karakara obo ro mo aboudo kowagare aboto, taie modobo ie, anama-odio-ri. Oro ubi beda sosoro owamo, aise ba-mororosioidiro-mo, ibo pua mo simara ubi.’
MAT 26:43 Iesu ina kowasoro urubia aboto iato gorowameai-ro. Neibi ina nou ro norou kirobu-bi moro ato giwia-ibi. Mabu neibi idomari kimahitai aboto imese mibo ia se giamo.
MAT 26:44 Taie Iesu imese gorowameai Godi mutu ina atu owera to eremowauti ri.
MAT 26:45 Nou kararatoro na-goporeai, nou ina aise gorowameai-ro neibi aboto, neibi ina norou kirobu-bi moro ato giwia-ibi. Nou ro ibo, ‘Nibi norou kirobu-bi iporeai pua ra? Ma-diwia-bimo! Imese Urubia Kiauri Dubu nou tau ta-worobai-ro, urubia dubu ro neio aboto ama-apoi-ri ina neio ro nato amadimo-orobai-ri.
MAT 26:46 Direrubua-birimo! Neio aboto mosiomai-birimo! Daio mo kapoi dubu tou-die.’
MAT 26:47 Iesu kowasoro urubia aboto owera karo oporeai pua, iedi atu tau ro nato Iudasi nato gorowateai-ro, nou Iesu ata 12 kowasoro dubu nouse ie. Nou urubia sirio mutu gou-ro, neio giri, gamini nou mutu gou-rimo. Nedi urubia ro Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, duriomoro kiauri awawo urubia mutu, Iesu aboto neio ro gimeiriai-rimo.
MAT 26:48 Iedi urubia ro kapoi dubu ro owera keba se ta-gimowapotai ibo, ‘Mo ro beda dubu nosomeai, urubia dubu nou se ie, ba-dorobai-mo.’
MAT 26:49 Taie Iudasi aise gemobodiai Iesu nou ro aise gohiai. Nou ro ibo, ‘Kitamudiro dubu, mea duwo ie.’ Taie Iesu nou ro iato gosomeai.
MAT 26:50 Iesu ro ibo, ‘Namutuna, oro edi ubi ato na-wou-die, aise dosioidiro.’ Taie urubia sirio ioudo na-gou-rimo, Iesu neio ro aise gorobai-rimo.
MAT 26:51 Iesu ata kowasoro dubu nou abato ibose to gou, nou giri na-gaubidiro-ro iato Godi ra urubia ra turituri auna dubu nou edi sowake dubu ro sapuwo gare giri to aise gowatua.
MAT 26:52 Iesu ro ibo, ‘Giri natara moro to dowameai. Mabu giri to edi urubia ro iadotiti-dumo, saiki ata neio giri to amadimi-iopiauti-ri.
MAT 26:53 Oro ibo a-imaragoidiro ra mo aboudo modobo pua ra Abera Godi karahuomai, ina nou ro kimeriai ie boso sowake urio sirio ota puara morobiritai-mo, mo neio ro kowairiai ie?
MAT 26:54 Kaupoti mo ro idaibo tanaro kosioidiro rasiri ie, Tarena Buka ato owera na-iamo ibo nedi tanaro ro aise amadimo-ororosioidiro-ri, neio morobise to beda sosoro to kororosioidiro ra?’
MAT 26:55 Taie nou aise gerewesegerai urubia sirio aboto, neio nou ro nato gimowapotai ibo, ‘Nio giri ra gamini ra mutu na-wou-dioumo, mo orobai ri a-wou-dioumo ra? Mo nio piro dubu ra? Mo saiki gabogabo Tarena Moto goto didiri ato nitamudirotiti. Iedi tau ro mo nio ro nato ba-norobai-rimo.
MAT 26:56 Kaupoti nedi tanaro sirio ro na-ororosioidiro-dumo, Godi ipusu owera urubia ro edi owera ro na-gisioidiro-rimo Tarena Buka ato, neio owera morobise to ororosioidiro ri.’ Iesu mutu edi kowasoro urubia ro na-gou-rimo, Iesu neio ro emedio pua, aise gorowadau.
MAT 26:57 Iesu edi urubia ro gorobai-rimo, nou neio ro imese gowou-rimo Kaiapa moto to Godi ra urubia ra turituri eputa dubu. Mose sabi kitamudiro urubia, Iu eputa urubia neio Kaiapa moto ato dese to garadabuti-rimo.
MAT 26:58 Ina Pita ro Iesu musomuso se gobodoro-ro, womu tato Kaiapa edi moto ro neito ti-gorowateai-ro. Nou goto didiri ato, kimotoi urubia abato aise gomi, atu se imese gorowomidiro. Iesu aboto beda tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri, nou ro urubia ioudo gimowotoi-ro.
MAT 26:59 Godi ra urubia ra turituri eputa urubia, Iu urubia awawo koto kiauri urubia mutu Iesu bagea mabu neio ro iato gemosora-rimo, taie nou neio ro nato opia rie.
MAT 26:60 Sirio urubia bagea owera mutu ta-goroho-rimo sekere, kaupoti nou neio ro mea mabu emowea pua. Tuturu to owamo pua netewa teibo dubu teibo owera mutu nato gou-rido,
MAT 26:61 neitiro ro Iesu nato gowauti-rido. Neitiro ro ibo, ‘Nedi dubu ro ibo ta-garo “Mo aboudo modobo ie Tarena Moto kototoro, ina netewa didi saiki ato mo ro kididi to koporeai ie.” ’
MAT 26:62 Nedi owera ro Godi ra urubia ra turituri auna dubu ro na-girorowai, nou sea rido aise geribidiro. Nou ro ibo Iesu aboto, ‘Nedi dubu teibo ro edi owera to aro-dioudo, oro korowairiai owera pua ra? Oro ata owera ata aro-ri pua ra?’
MAT 26:63 Iesu ro edi owera ro na-girorowai, nou muro se gotoi, ata owera ata utura pua. Taie Godi ra urubia ra turituri eputa dubu ro Iesu ibo gemowapotai, ‘Keremiro Godi ohu ia ato na-imidirotiti-die mo ro nou masiro nouto nemowapotai, nimo oro ro dimowapotai-ro, oro Godi ro kohodowa dubu nou se ra? Ina ibose oro Godi mere ra?’
MAT 26:64 Iesu ro nou ibo gemowameai, ‘Io oro beda sosoro utura-die. Kaupoti nio mo ro nedi owera ro nou mimowapotai-ro, Imese Urubia Kiauri Dubu mo nouse ie, ina saiki ata imese pupuwo ia Godi mo nou tumodi sapuwo ato namadi-omidiro-ri. Ibose mo neito namadi-orowapotai-ri Adiri sabowa rido tema ohu ato anamadi-ou-ri.’
MAT 26:65 Godi ra urubia turituri eputa dubu ro nedi owera ro na-girorowai, nou masawe ri simara obotama aise gorowabowa. Nou ro ibo, ‘Nou ro na-waro-die ibo “Mo Godi sosoro ie”, nou ro Godi masiro ubauba owai! Nimo ro ina irowidiro-ri pua arua owera nou sapuwo to. Ma-dowea-mo, nou ro Godi masiro ubauba owai, ina nio ro noti emororowai-dumo.
MAT 26:66 Nio beda sosoro imaragoidiro-dumo?’ Neio ro ibo, ‘Nou kopia modobo ie! Mabu nou ro auna ia ubauba owera aro.’
MAT 26:67 Neio nou aboto na-goroho-rimo gase to iato gamoruti-rimo. Arua ro a-gado-rimo, arua ro a-giatoiauti-rimo.
MAT 26:68 Neio ro ibo gemasosowado-rimo, ‘Oro Godi ro kohodowa dubu nouse ra? Nimo oro ro ma-dimowapotai-ro, oro etu ro ado?’
MAT 26:69 Pita isana moto araradi ato gomidiro. Ata sowake besere Pita aboto nato gou-ro, nou ro ibo, ‘Iedi Gariri dubu ro Iesu, oro mutu ta-irohotiti-do.’
MAT 26:70 Kaupoti Pita ro urubia sosoro gabo ato Iesu nou ro a-garatiouti. Nou ro ibo, ‘Oro edi owera to aro-die, mo umoro pua.’
MAT 26:71 Taie iedi moro ro Pita ro aise gemeserai-ro kodouti moro to imese gou. Ina nou iato ata sowake koroho besere ro ibose to gowea. Taie urubia nou ro nato gimowapotai ibo, ‘Nasareta dubu Iesu, nedi dubu ro nou mutu ta-irohotiti-do.’
MAT 26:72 Pita ro Iesu ina iato garatio. Nou ro ibo, ‘Mo ro Godi masiro nouto nimowapotai, mo umoro pua nedi dubu ro!’
MAT 26:73 Taie tau egea mere se ta-gaudomaidiro, arua dubu Pita abato na-gorowotoi, neio ro ibo, ‘Morobise ie oro ata nou se ie Iesu mutu oro ro irohotiti. Mabu oro owera kodu Gariri urubia owera karo sosoro ie.’
MAT 26:74 Pita ro ibo, ‘Mo nama-arasaubuti-ri, Godi ro mo ubauba wisa ba-momia-ro.’ Nou idaibo ubauba nakara se gorowai. Nou ro ibo, ‘Mo ro Godi masiro nouto nimowapotai, mo umoro pua nedi dubu ro!’ Pita owera karo oporeai pua, iedi tau ro nato kakaba owera nato gutura.
MAT 26:75 Taie Pita kimaragoidiro nato giwameai Iesu ro beda owera garo nou aboto, ‘Kakaba owera ido to amadimu-utura-ri, tauo mo keba se oro ro netewa didi tau to anama-aratiouti-ri.’ Taie nou ioudo aise gosuwoidiro-ro, auna idobi nou giroto.
MAT 27:1 Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, duriomoro kiauri urubia mutu, saiki na-gowaroho Iesu kopia aboto aise gapoi-rimo.
MAT 27:2 Taie Iesu neio ro tu teibo iato gemotohiti-rimo imese gowaboi-rimo Paireti aboto, Paireti Roma auna gabamani dubu e.
MAT 27:3 Iesu kapoi dubu Iudasi, nou umoro na-goi ibo Iu eputa urubia neio atu se Iesu gapoi-rimo pamo kowea aboto, taie iato Iudasi auna ia kamade tato mibo ro gahidimai. Taie nou ro iedi 30 siriba mani iopu ro aise giwameai edi urubia ro neio aboto.
MAT 27:4 Nou ro ibo, ‘Mo ro ubauba tanaro nosioidiro. Nou ata ubauba tato dubu e, nio tu to na-nedea opia ri.’ Neio ro ibo, ‘Oro beda ra? Oro simara mibo ie.’
MAT 27:5 Taie Iudasi ro 30 siriba mani edi na gimidai-ro Tarena Moto aboto aise giherai, iato nou aise gosuruo-ro. Nou ioudo na-godau-ro, iato aise garasaubiai.
MAT 27:6 Godi ra urubia ra turituri awawo urubia ro nedi 30 siriba mani ro ta-giwoiti-rimo. Neio ro ibo, ‘Nedi mani ro isarena mani ie urubia dubu kopia aboto. Nedi mani ro nimo ro Tarena Moto mani bokose to kiedea modobo pua, sabi ie.’
MAT 27:7 Taie neio owera iato geremowauti-rimo. Neio ro ibo, ‘Nimo ro ata goto kere namadimo-omidai-ri mereki kisioidiro dubu aboudo nedi mani iopu ro neito.’ Neio ubi ta-goi-rimo daimodaimo urubia pamo durupi iedi goto kere ro iato imobuti rie. Taie iedi mani iopu ro neito goto kere aise gomidai-rimo.
MAT 27:8 Nedi tau ro neido urubia ro nedi goto kere ro ‘Karima Kiroruo goto kere’ to asoro-dumo, mabu urubia dubu kopia mani to gomidai-rimo.
MAT 27:9 Neio ro nedi tanaro ro na-gosioidiro-rimo, Ieremaia Godi ipusu owera dubu nou ro owera keba se na-gisioidiro, morobise to noti gororosioidiro-dumo ibo, Neio ro 30 siriba mani iopu na-gimidai-rimo, nedi mani iopu ro urubia dubu kapoi mani iopu e, Isiraere urubia ro nedi wisa ro nou na-gemapoi-rimo.
MAT 27:10 Neio ro edi mani iopu ro nouto goto kere se gomidai-rimo mereki kisioidiro dubu aboudo, mo Abera Naramu ro kebase beda sosoro nemowapotai-ro.
MAT 27:11 Iesu Paireti sosoro gabo ato aise gowotobowa-rimo, Paireti Roma gabamani eputa dubu e. Taie nou ro Iesu nato gemodowa ibo, ‘Oro ia nouse ra Iu urubia eputa dubu?’ Nou ro Paireti ibo gemowameai, ‘Oro beda sosoro utura-die, io mo nou se ie.’
MAT 27:12 Taie Godi ra urubia ra turituri eputa urubia, duriomoro kiauri urubia mutu, neio ro ibo ‘Nou ro ubauba tanaro ta-gisioidiro.’ Kaupoti Iesu ro neio owera imowame pua.
MAT 27:13 Taie Paireti ro ibo, ‘Oro sapuwo to beda owera aro-dioumo? Neio owera oro ro imerewidiro pua ra?’
MAT 27:14 Kaupoti Iesu ro neio ata owera ata imowameai pua. Iedi gabamani eputa dubu ro Iesu na-giauri owera tato se na-gotoi, nou auna ia kimaragoidiro ro gopia.
MAT 27:15 Kisimisi gabogabo ato Iu urubia Kimasaudai Soriomu na-isioidirotiti-dumo, Iu urubia sirio ro beda dubu ubi emedea-dumo dibura rido kowosuruwo aboto, Roma eputa dubu ro nou kemeiriai ie sabowa to.
MAT 27:16 Ina iedi tau ro nato ata ubauba dubu dibura ato ibose to irohotiti, masiro Barabasi. Sirio urubia auna umoro ie Barabasi ata ubauba dubu e.
MAT 27:17 Taie iedi urubia sirio ro atu moro to nato garadabuti-rimo. Neio Paireti ro nato gimodowa, ‘Nio ro beda dubu masiro apoi-dumo dibura rido mo ro kowosuruwo aboto, nou mo ro sabowa to aise anama-emeiriai-ri? Nio ubi ra Barabasi kowosuruwo, o Iesu, Godi ro kohodowa dubu to na-wasoro-dumo, nou kowosuruwo?’
MAT 27:18 Paireti iedi tau ro nato umoro mutu gomidiro ibo nedi Iu eputa urubia ro, Iesu neio ro oriori giauri-rimo, ina neio ro nou mabu ato gowou-rimo opia ri.
MAT 27:19 Iedi tau ro nato Paireti koto sea to na-gomi neio koto owera imerewidiro rie. Tuturu to owamo pua Paireti orobo ro ata owera nou aboto nato gemeiriai-ro. Nou ro ibo, ‘Oro ro Iesu aboto ata ubauba tanaro ata osioidiro ate, mabu nou ata ubauba tato dubu e. Nedi duwo ro nato nou mo ro hiwo to ta-nemibia. Nou mo ro hiwo to na-niauri, mo auna tere ro norobai.’
MAT 27:20 Kaupoti Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, duriomoro kiauri urubia mutu, neio ro urubia binio to ibo gimedeawado-rimo, ‘Nio Paireti ro namadi-imodowa-ri ibo “Mo ro dibura rido beda dubu namadi-owosuruwo-ri?”, nio ro Barabasi masiro ba-dapoi-mo, ina nou ba-demowapotai-mo Iesu opia ri.’
MAT 27:21 Taie Roma gabamani eputa dubu Paireti nou ro urubia sirio nato gimodowa, ‘Nedi dubu teibo ro neitiro sapuwo to nio beda sosoro imaragoidiro-dumo? Dibura rido mo ro beda dubu owosuruo-ri ra?’ Ina urubia sirio atu se nato giaia-rimo ibo, ‘Barabasi ro mosuruwo-ro!’
MAT 27:22 Ina Paireti ro ibo, ‘Ina Iesu, Godi ro kohodowa dubu to na-wasoro-dumo, mo ro beda mino to nama-oworohuti-ri?’ Neio imese sirio se auna se nato giaia-rimo, ‘Ota kemowotowa ato meremopoguti!’
MAT 27:23 Neio Paireti ro ina iato gimodowa, ‘Ina Iesu ro beda ubauba tanaro gosioidiro nou sapuwo to emopoguti ri ra?’ Kaupoti neio auna se nato giaiauti-rimo, ‘Ota kemowotowa ato meremopoguti!’
MAT 27:24 Paireti umoro keba se ta-goi ibo nou ro nedi tanaro ro kodiobo modobo pua, mabu neio ro boso katamuai gemaragoidiro-rimo. Paireti iato obo barugu se gerememidai-ro, urubia sirio sosoro gabo ato tu iato giwiouti. Nou ro ibo, ‘Nio ro nedi ubauba tanaro ro namadimo-osioidiro-ri, nedi dubu ro nio ro namadimo-opia-ri, mo nio aboto aradabuai-ri pua, nio simara mibo ie.’
MAT 27:25 Taie sirio urubia ina auna se nato giaia-rimo, ‘Nimo simara aramio merebusere mutu nimo simara mibo ie nou kopia sapuwo to.’
MAT 27:26 Taie iato Paireti ro Barabasi sabowa to aise gemeiriai. Kaupoti Paireti ro boso koroho urubia iato gimutura Iesu neio ro kerei to epesuti ri ina emopoguti ri ota kemowotowa ato.
MAT 27:27 Roma boso urubia ro Iesu na-gorobai-rimo gabamani edi moto ato imidirotiti, goto didiri iato ta-gowamo nou neito gowodoro-rimo. Taie neio ro arua boso koroho urubia iato girumai-rimo iedi moro ro neito aradabuti ri.
MAT 27:28 Neio ro Iesu obotama iato gowopurutai-rimo, eputa urubia neio karima obotama beda sosoro wiroidirotiti-mo, nou gowoiti-rimo.
MAT 27:29 Neio ro unuunu kumabo na-gemawiauti-rimo eputa to iato gemamitiai-rimo. Eputa urubia beda sosoro hato iroidirotiti-dumo, nou idaibo sosoro gowati-rimo sete mino to. Ibose eputa urubia ro gonopu beda sosoro irobidirotiti-dumo, neio ro tumodi tu to idaibo sosoro gonopu nou gemowateai-rimo orobidiro ri. Taie neio bagea to iato giroboreauti-rimo nou sosoro gabo ato, iato gemowabu-rimo. Neio ro ibo gemasosowado-rimo, ‘Iu eputa dubu, oro tuturu tau to imidirotitiwairi.’
MAT 27:30 Taie nou gase to iato gamoruti-rimo, nou saro gabo ato gonopu iato gowasiri-rimo ina iedi gonopu ro neito eputa to iato gaukokobo-rimo.
MAT 27:31 Taie kemasosowado saro gabo ato, karima obotama na-gowopurutai-rimo, simara obotama iato gowoiti-rimo. Taie nou imese gowaguwo-rimo kemopoguti moro to.
MAT 27:32 Iesu neio ro na-gowaguwo-rimo kemopoguti moro to, ipi gabo ato neio ro ata dubu nato gowea-rimo. Nou Sairini sabowa dubu e masiro Saimoni. Nou neio ro nato gemowapotai-rimo Iesu ota kemowotowa emaratai ri.
MAT 27:33 Neio ioudo gidiai-rimo womu tato Gorogota podo ohu to ti-gorowateai-rimo. Gorogota podo maumo owamo ibo, urubia dubu eputa soro sosoro ie.
MAT 27:34 Taie Iesu neio ro waini obo iato gomia-rimo. Iedi waini obo ro karakara meresini obo mutu ta-gemeboguouti-rimo, temeteme kemadibiai aboto. Nou ro nedi meresini ro na-gowaibia, iato nou ubi tato aise goi kodio aboto.
MAT 27:35 Nou neio ro aise gemopoguti-rimo, ina nou saro gabo ato, boso koroho urubia nou obotama sapuwo to iato gorio-rimo.
MAT 27:36 Taie neio aise gomititi-rimo, Iesu se gemotoi-rimo. Iesu eputa ohu ato arua titi ota to nou gematiti-rimo.
MAT 27:37 Iedi tau ro nato Iesu etou mabu rido gopia-rimo, nou eputa ohu ato iedi titi ro neio ro giamo ibo, nou Iesu e Iu urubia eputa dubu e.
MAT 27:38 Ibose netewa teibo piro dubu teibo Iesu mutu atu se ta-gimopoguti-marimo. Ata tumodi sapuwo ato gororidiro, ata pere sapuwo ato gororidiro.
MAT 27:39 Iesu ota kemowotowa to na-gamototaidiro, nou edi urubia ro gorohudirio-rimo, neio ro nou ubauba owera to iato gematebuti-rimo. Neio ro na-gemasosowado-rimo eputa se giweisorowado-rimo.
MAT 27:40 Neio ro ibo, ‘Oro Godi mere ra, a? Oro ibo na-garo Tarena Moto oro ro kototoro ie, ina netewa didi saiki ato oro ro kididi ie. Ma-derebedai-ro ota kemowotowa rido!’
MAT 27:41 Ibose Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, Mose sabi kitamudiro urubia, duriomoro kiauri urubia mutu, nou neio ro ubauba owera to ibose to gematebuti-rimo.
MAT 27:42 Neio ro ibo, ‘Nou ro arua urubia iwarebidirotiti, ina abora nou nakara se korowarebai beda ra? Nou Isiraere urubia eputa dubu e. Nou abora ota kemowotowa rido merebedai-ro, ina nimo ro nato anamadimi-imibiria-ri ibo nou Godi ro kohodowa dubu e.
MAT 27:43 Nou Godi sapuwo to timibiria. Godi ubi koi ato, ba-mapopo-ro, mabu nou ro ibo garo “Mo Godi mere ie.” ’
MAT 27:44 Ibose iedi piro dubu teibo ro giateidiro-ma Iesu neitiro ro ubauba owera ta-gomio-rido.
MAT 27:45 Iedi tau ro nato saiki turi ato gotoi, iedi duriomoro gebari ro duwo ro aise gahidimai womu tato adimo saiki ti-gorobai.
MAT 27:46 Iedi tau ro nato Iesu ro auna iamo nato gutura. Nou ro ibo, ‘Eri, Eri, rama sabakatani!’ Nou maumo owamo ibo, ‘Godi, Godi, mabu boira mo oro ro na-nemauriai-die?’
MAT 27:47 Korowotoi urubia ro nedi owera ro na-girorowai-rimo neio ro ibo, ‘Etu umoro ra, nou ro Eraia orumai owarebai ri.’
MAT 27:48 Taie ata dubu hio ito na-girario-ro, nou ro obotama karakara waini obo to aise gemodobia, taie iedi karakara waini obo ro gonopu to na-gemamitiai, Iesu ro imusubo ri gonopu to imese gemowioro.
MAT 27:49 Kaupoti arua urubia iato na-gorowotoi, neio ro ibo, ‘Sianu, nou idomari to aise diauri-mo, etu umoro ra Eraia amadi-ororuwo-ri nou owarebai ri.’
MAT 27:50 Iesu auna ia iamo nato gutura, taie nou iato aise garaburai.
MAT 27:51 Tarena Moto ato auna obotama ta-wororidirotiti, ibi gugu kainai imese tarena ia ie, iedi obotama ro Godi sosoro nou ro owasioidirotiti. Iesu pamo na-gowea, nedi obotama ro turi ato aise gerekekeai-rido. Ohu rido garatamuai-ro sopu to aise gororuwo-ro. Ibose iedi duriomoro gebari ro sopu momuruwo ro aise gomuruwouti. Iedi tau ro nato, nadi gebarigebari turi ato aise gararapepe-rimo.
MAT 27:52 Ibose pamo urubia edi bobo ato girobu nadi magere aise gorodobuti-rimo, taie sirio tarena urubia etio ro gorowaburo-rimo kebase, neio durupi Godi ro pamo rido aise giwameai-ro.
MAT 27:53 Iesu pamo rido Godi ro edi tau ato gowameai-ro, nou saro gabo ato nedi tarena urubia ro imese godoro-rimo Ierusarema tarena sabowa to, neio sosoro urubia sirio ro iato aise giauri-rimo.
MAT 27:54 Iedi sopu momuruwo ro, arua tanaro mutu, boso eputa dubu ro na-giwia, ibose edi boso urubia ro Iesu na-gemotoi-rimo neio mutu atu se auna tere ro girobai. Taie neio ro ibo, ‘Morobise ie nedi dubu ro Godi mere ie!’
MAT 27:55 Sirio mamio ibose to ta-gou-rimo, iedi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo, neio ro muso rido neido giauri-rimo. Nedi mamio ro Iesu neio ro gobodoro-rimo Gariri duriomoro rido nou kowarebai sapuwo to.
MAT 27:56 Nedi mamio ro neio aboudo arua neibi ie, Maria nou Magadara sabowa orobo ie, ata Maria Iemisi ra Iosepa ra nou neitiro mamu e, ibose Sebedi edi mere teibo ro neitiro edi mamu ro, nedi orobo peteibi ro nedi mamio sirio ro neio mutu atu se ibo gou-rimo Iesu owarebai ri.
MAT 27:57 Adimo na-gereredea-ro, ata suana sirio dubu masiro Iosepa nou Aramatea sabowa dubu e, nou Iesu kowasoro dubu to ta-gararapoi,
MAT 27:58 nou imese gou-ro Paireti aboto. Nou ro nato gararatoro Iesu pamo durupi nou ro ebedai ri ota kemowotowa rido. Taie Paireti ro boso koroho urubia iato gimutura Iesu pamo durupi ota kemowotowa rido owororuo ri ina Iosepa aboto aiwai ri.
MAT 27:59 Taie Iosepa ro Iesu pamo durupi marea tato obotama to iato goupiriamuti.
MAT 27:60 Nou simara nadi bobo keba se ta-gosioidiro orio na ie, Iesu pamo durupi ito gibiria. Taie nou ro auna nadi magere mea se na-gopai, iedi moro ro aise gemeserai.
MAT 27:61 Iesu bobo ata sapuwo ato netewa teibo orobo teibo iato gomidiro-rido, neitiro ro Iosepa ioudo giauri-rido. Nedi orobo teibo ro neitiro ie, Maria Magadara sabowa orobo ie, ina ata Maria neitiro ibo ie.
MAT 27:62 Ata kowaroho Iu urubia komidiro saiki ato, Godi ra urubia ra turi awawo urubia Parasi urubia mutu Paireti aboto nato gou-rimo.
MAT 27:63 Neio ro ibo, ‘Auna dubu, nimo ro ti-nemaragoidiro-dumo iedi karasaubuti dubu ro Iesu, nou keremiro ato idaibo owera nou iarotiti. “Netewa didi saiki nama-orobai-ri, mo ina keremiro to anamadi-orowameai-ri.”
MAT 27:64 Oro emodowa ri nou-dioumo ibo modobo ra oro ro kemotoi urubia kimeiriai Iesu bobo neio ro emotoi ri womu tato netewa didi saiki namabimo-oroporeai-ri? Kemotoi urubia oro ro kimeiriai tato, kowasoro urubia amadimo-ou-ri, Iesu pamo durupi neio ro amadimo-owopirowa-ri. Urubia neio ro ibo amadimi-imowauti-ri Iesu pamo rido Godi ro ta-gowameai-die. Tanaro idaibo sosoro namadimo-ororosioidiro-ri, abora nedi karasaubuti owera ro auna ama-oi-ri, keba karasaubuti owera nou ro ama-emasaudai-ri.’
MAT 27:65 Paireti ro neio ibo gimowameai, ‘Modobo ie kemotoi urubia ba-dirobai-mo! Nio simara umoro to neio mea se ba-diwotoburio-mo!’
MAT 27:66 Taie turituri awawo urubia, Parasi urubia mutu, neio ro kemotoi urubia imese giwou-rimo Iesu bobo to. Taie, nedi awawo urubia ro nadi magere ato isabuna neio ro iato giedea-rimo, ibose neio ro kemotoi urubia iato giwotoburio-rimo, modobo pua arua urubia piro se kodoro.
MAT 28:1 Iu urubia komidiro saiki na-gororoporeai, ina ata saiki Sande kowaroho duwoduwo ato, Maria Magadara sabowa orobo ie, ata Maria mutu Iesu bobo emowea ri imese gedei-rido.
MAT 28:2 Pua ie! Auna sopu momuruwo nato goromuruai. Mabu nedi tau ro nato Abera Naramu edi sowake urio ro nou aboudo gororuwo-ro, nou Iesu bobo to aise gemobodiai, nadi magere na-godobura iato aise gomi.
MAT 28:3 Nou sosoro woidomari imese penenio sosoro gerememiouti. Ibose nou edi obotama giroidiro ipakea musuga sosoro imese keakea ia ie.
MAT 28:4 Iesu bobo edi boso urubia ro gemotoi-rimo, neio ro na-giwia-rimo nedi tanaro ro, neio soro aise gorowamaro-rimo tere ri, iato sapuwo pamo imese girobu.
MAT 28:5 Sowake urio ro ibo nedi orobo teibo ro neitiro aboto, ‘Nitiro tere na ie! Mo umoro ta-noi ibo nitiro etou mabu ato oudio-do neito. Nitiro idaibo Iesu osora-dioudo, ota kemowotowa ato na-gemopoguti-dumo.
MAT 28:6 Nou bobo ato potoro ie, Godi ro ta-owoubua. Nou kowoubua owera nio aboto ta-irowautititi. Nou edi moro ato gowotodai-dumo tauo nitiro ro simara idomari to ma-dowea-rido.
MAT 28:7 Nitiro abora neido aise dorowameai-do kowasoro urubia ba-dimowapotai-do ibo, “Nou pamo rido Godi ro ta-owameai-ro. Nou Gariri duriomoro to keba moro to ta-waimai, nio ro saro rido ba-dowasoro-mo. Nou nio ro iato amadimo-owea-ri.” Owera nouse ie, nitiro umoro noti niwai-ma.’
MAT 28:8 Taie iedi orobo teibo ro bobo rido neido hio ito imese gorowarario-rido. Neitiro sapuwo tere ro giwati-ma, kaupoti neitiro abato auna kamade ro gowamo. Neitiro edi korowarario na-gorowarario-rido kowasoro urubia owera imowauti ri,
MAT 28:9 ipi ato Iesu ia ro aise giwotobowa-ma. Nou ro ibo, ‘Mea kowaroho ie nitiro aboto.’ Neitiro Iesu aboto na-gosiomai-rido nou sairo mabu ato aise gohiai-rido, taie iato gemowabu-rido.
MAT 28:10 Iesu ro ibo, ‘Nitiro tere na ie, mo edi urubia ro nowasoro-dumo io neio mo niramio ie, ba-dou-do neio imowapotai ri ibo neio Gariri duriomoro to ba-mou-mo. Mo neio ro iato anamadimo-owea-ri.’
MAT 28:11 Iedi orobo teibo ro neitiro isana ipi gabo ato gou-rido kowasoro urubia owera imowapotai ri. Kaupoti arua bobo kemotoi urubia kebase gorowarario-rimo auna sabowa to. Bobo abato beda tanaro ro gororosioidiro-rimo Godi ra urubia ra turituri awawo urubia neio iato gimowauti-rimo.
MAT 28:12 Taie turituri awawo urubia, neio duriomoro kiauri urubia mutu, owera iato geremowauti-rimo, neio ro iato gimediai-rimo karasaubuti owera aro ri. Awawo urubia ro bobo kemotoi urubia auna mani to giahodorai-rimo, bagea karasaubuti owera aro rie Iesu sapuwo to.
MAT 28:13 Neio ro ibo, ‘Urubia nio ro ibo ba-dimowauti-mo, “Nimo isana norou ro niwagumaidiro, nou kowasoro urubia duwo turi ato na-wou-dioumo Iesu pamo durupi neio ro nato owopirowa-dumo.”
MAT 28:14 Nedi owera ro gabamani auna dubu ro nama-irorowai-ri, nou nimo ro kamade neito anamadimo-owai-ri. Nio owera ro irobai-ri pua.’
MAT 28:15 Taie iedi boso urubia ro iedi isarena mani gebari ro na-gomidai-rimo, taie neio kitomudiro modobo bagea owera urubia iato gimowauti-rimo. Iedi tau ro noudo, idaibo karasaubuti owera Iesu pamo durupi simara kowasoro urubia ro piro to kowosuruwo owera, Iu urubia abato nou ro gorobodorouti. Abora nedi atu karasaubuti owera ro neio abato nou ro owamotiti.
MAT 28:16 Taie edi 11 kowasoro urubia ro Iesu owera gabo modobo edi podo ro gimapoi Gariri ato na-wotoi neito imese gidiai-rimo.
MAT 28:17 Iesu sosoro neio ro na-gowea-rimo, nou iato gemowabu-rimo, kaupoti arua kowasoro urubia kimaragoidiro teibo giworohuti-marimo.
MAT 28:18 Taie Iesu neio aboto aise gosiomai-ro, nou ro nedi owera ro neito gimowapotai, ‘Imese pupuwo korosa Godi ro ta-nomia-ro, Adiri sabowa kiauri aboto ibose sopu duriomoro kiauri aboto.
MAT 28:19 Ina noudo ie nio mo ro a-nimowapotai, ba-dororoburutai-mo erere duriomoro to, urubia sirio mo kowasoro urubia to ba-diwesegere-mo. Obo to ba-diwarumiauti-mo Abera, Mere, Tarena Urio neibi do to ba-mararasoro-mo.
MAT 28:20 Nio mo ro edi owera to nimowautiti, neio ba-ditamudiro-mo isioidiro ri. Dirorowai-mo! Mo nio mutu anama-imidirotiti-ri womu tato womu tau nama-orobai-ri.’
MAR 1:1 Mea owera Godi edi mere ro Iesu nou sapuwo to neido garatamuai.
MAR 1:2 Keba ia tau ato Godi ipusu owera dubu Aisaia nou ro gisioidiro nedi owera ro Godi edi mere ro nou sapuwo to. Nou ro ibo, Godi ro iato gutura, Keba moro to anama-emeiriai-ri ata sowake dubu oro gabo nou ro ama-emaipo-ri.
MAR 1:3 Nou ro kaunene ama-iarotiti-ri goto se duriomoro ato. Nou ro ibo, Abera naramu gabo mea se ba-demesioidiro-mo! Nou gabo tuputupu se ba-demowou-mo!
MAR 1:4 Ina noudo ie Ioane goto se duriomoro to kou urubia obo to iato iwarumiautititi. Ioane ro ibo witomutiti, ‘Ba-derewesegerai-mo ubauba aboudo! Nio ubauba aboudo namadime-erewesegerai-ri, nio mo ro obo to nato anama-iwarumiauti-ri Godi ro imese ama-imatopeamuti-ri nio edi ubauba ro.’
MAR 1:5 Iudia duriomoro urubia Ierusarema urubia mutu neio imese ta-wirohotiti-mo Ioane aboto. Taie neio simara ubauba na-giwapotaidiro-rimo, iato Ioane ro neio obo to aise giwarumiauti.
MAR 1:6 Ioane mea obotama iroidirotiti pua, nou kemoro musugamusuga obotama bage to erematahirawadotiti nou giworohuti, ibose mea ohona ihotiti pua nou ro pugo nogobe mutu nou wihotiti.
MAR 1:7 Taie Ioane ro neio iato imowautititi, ‘Ata dubu tou-die nou auna pupuwo dubu e, mo marasio ie, mo modobo ia pua kiroborea nou sairo mabu ato, nou sairo sigibere kemowiouti aboto mabu nou gebari pere ia ie.
MAR 1:8 Nio abora mo ro obo to niwarumiauti. Nodi dubu ro nio nou ro Tarena Urio to ama-iwarumiautititi-ri.’
MAR 1:9 Iedi tau ro nato Iesu Nasareta sabowa Gariri duriomoro ato na-owamo nou ioudo godori-ro Ioane bato gomidiro nou neito gou-ro. Iesu obo to iato gowarumia Ioane ro Iodeni oromo kainai ato.
MAR 1:10 Iesu beda tau ato gerebua-ro obo maumo rido nou ro toboro kerekekeai se gowea, iato Tarena Urio ioudo na-gororuwo-ro kororosowa mino to gororuwo-ro dumu sosoro Iesu abato aise gomi.
MAR 1:11 Taie ata owera kodu ro iato gou-ro Adiri sabowa rudo ibo, ‘Oro mo ia mere ie. Mo auna natonato ie oro aboto, ina ibose mo auna kamade ie.’
MAR 1:12 Taie Tarena Urio ro Iesu imese gewedei goto se duriomoro ito
MAR 1:13 serawo tumu na bato irowomidirotiti nou iato imidirotiti 40 saiki ti-giporeai. Iesu nou goto se duriomoro ato na-imidirotiti iato Satani ro gou-ro nou aboto, taie nou Satani ro iato gowaibirio. Godi sowake urio na-gou-rimo nou neio ro iato gowarebai-rimo.
MAR 1:14 Ioane obo to kiwarumiauti dubu dibura to na-gedea-rimo Iesu nato gidiai-ro Gariri duriomoro to. Taie nou ro mea owera Godi aboudo urubia iato wimowautititi,
MAR 1:15 ‘Godi ro mea tau ta-gohodowa nou ia ro urubia kiwaboi dubu to kararapoi. Iedi tau ro aupise neito korowateai ie. Ba-derewesegerai-rimo ubauba aboudo! Mo edi mea owera ro nou se ba-dimibiria-mo!’
MAR 1:16 Taie iato nou ioudo na-godori-ro Gariri obo paruo bara to nou ro naramu ra neama ra nato giwia-ma, Saimoni ra Enduru ra neitiro neti gidobi-rido.
MAR 1:17 Nou ro nato gutura neitiro aboto, ‘Dou-rido, mo dowasoro-rido! Nitiro nakere na-irobotiti-do, ina nitiro mo ro anama-imasouti-mari urubia kirobo tanaro beda sosoro ra.’
MAR 1:18 Taie neitiro edi owera ro na-girowai-rido neti aise gimeserai-rido Iesu imese gowasoro-rido.
MAR 1:19 Iesu ina imese gadoro Gariri obo paruo bara ato ina netewa teibo dubu teibo nou ro nato giwia-ma, Iemisi tiro Ioane mutu neitiro Sebedi mere teibo ie, pe ato gomidiro-rido neti gimododiai-rido.
MAR 1:20 Iesu ro ibo, ‘Nitiro dou-rido mo aboto mo dowasoro-rido!’ Neitiro ro na-girorowai-rido edi owera ro neti aise gimeserai-rido neitiro abera Sebedi nou woko rubi mutu na-gorowomidiro neio imese pe ato aise gimeserai-rido taie Iesu iato gowasoro-rido.
MAR 1:21 Iesu kowasoro urubia mutu neio imese gou-rimo Kapeniama sabowa to. Taie ata komidiro saiki ato neio imese godoro-rimo karadabu moto to, Iesu nou kitamudiro iato imese gatamuai.
MAR 1:22 Urubia sirio ta-godoro-rimo ito ina neio ro nou kitamudiro tanaro na-gemowea-rimo neio boroboro ro girobai mabu nou ata sosoro gitamudiro, ibo pua Mose sabi kitamudiro urubia neio sosoro kitamudiro. Nou ro na-gitamudiro nou simara korosa mutu gitamudiro.
MAR 1:23 Ina ata dubu na-gomidiro karadabu moto ato nou ubauba urio ro goworohuti. Taie iedi dubu ro nou aboudo ubauba urio ro garo-ro ibo,
MAR 1:24 ‘Nasareta dubu Iesu, oro nimo aboto etou tanaro amadi-osioidiro-ri, oro neito nimo ubauba iwai ri a-wou-die ra? Mo umoro ie oro Godi edi Tarena Dubu oro nou se ie.’
MAR 1:25 Iesu ro masawe to nou iato gemowasiai, ‘Oro owera deremasiai, oro abora se dosuruwo-ro ioudo!’
MAR 1:26 Iedi dubu ro nou ro ubauba mino to geteamo, auna iamo garo, taie ubauba urio iato aise gosuruo-ro nou aboudo.
MAR 1:27 Urubia ro na-gowea-rimo neio aborabora ro girobai taie neio nakara se iato geremodoruti-rimo, ‘Nou etou tanaro isioidiro! Idaibo sosoro kitamudiro nimo ro kiauri pua. Nou ro korosa ia mutu itamudirotiti. Ibose nou ro kutura ato ubauba urio aboto neio ro nou owera kirorowai ato aise kisioidiro ie.’
MAR 1:28 Taie Iesu beda sosoro tanaro gisioidiro iedi dubu ro nou aboto iedi owera ro samo to gorobodorouti Gariri duriomoro ato.
MAR 1:29 Iesu Iemisi ra Ioane ra mutu karadabu moto na-gemeserai-birimo imese gou-birimo Saimoni ra Enduru ra moto to.
MAR 1:30 Iedi moto ro nato Saimoni emapura abere kabena ro gowati, urubia iato na-gorowotoi neio ro Iesu nato gemowapotai-rimo nou temeteme sapuwo to.
MAR 1:31 Taie Iesu imese gou nou korobu moro to, mabu nou nirimagare goi nou aboto, nou ro tu rido iato aise gorobai-ro imese gowomi mea mino to, nou ro beda tau ato gosioidiro edi tanaro ro nou kabena ro hio to iato aise gemeseruti. Taie iedi abere ro kabena ro na-gemeserai neibi ohona nou ro iato gimoworoho-ibiro.
MAR 1:32 Ina Iesu aboto sabowa urubia ro temeteme urubia nou ri giworoho-rimo adimo duwoduwo ato. Urubia ro ibose to giwaboidiro-rimo arua rubi ubauba urio ro na-iworohutiti-mo iedi urubia ro aise giworoho-rimo Iesu aboto
MAR 1:33 womu tato iedi moto ro nato Iesu urubia sirio ro imese ti-gemosopa-rimo.
MAR 1:34 Iesu ro imese temeteme rubi nou ro meana giwaititi etio ro giworohuti-rimo temeteme nou ro imese mea na aise giwai. Ibose Iesu ro arua rubi aboudo ubauba urio iato gimabodoidiro. Ata ubauba urio kemabodorai ato nou ro aise kemowapotai ibo, ‘Oro owera orowauti ate mo sapuwo to!’ Nou ro ibo giwati mabu ubauba urio umoro ta-goi-rimo Iesu beda dubu ra.
MAR 1:35 Iesu omona kakaba owera ato geribua moto na-gemeserai imese gidiai nakara moro to Godi mutu eremowauti ri.
MAR 1:36 Saimoni bi na-giriribua-birimo Iesu neibi ro iato gosora-birimo.
MAR 1:37 Taie neibi ro na-gowea-birimo, Saimoni bi ro ibo, ‘Imese rubi oro osora-dumo.’
MAR 1:38 Ina Iesu ro ibo, ‘Neibi arua sabowa to moroho-birimo aupise na-iamo, urubia iato nama-imowauti-ri mea owera, mo neito nou mabu ato nou-ro.’
MAR 1:39 Nou na-irohotiti sabowa gabogabo Gariri ato nou idaibo tanaro nou wisioidirotiti. Nou ro ta-imowautiti karadabu moto ato mea owera, ibose nou ro ubauba urio ta-imabodoidirotiti arua urubia aboudo.
MAR 1:40 Ata dubu nou durupi katio ro ta-goporeai nou Iesu aboto nato gou-ro. Iesu nou ro na-gowea nou aise gomi kauhio to girimusubua taie Iesu nou ro iato gemediai, ‘Oro ubi ra mo meana kowai aboto? Mo umoro ie oro aboudo modobo ie.’
MAR 1:41 Taie Iesu ro nou owera na-gemororowai nou auna nirimagare goi nou aboto. Nou durupi nou ro iato gemowasomai, nou ro ibo, ‘Mo ubi e oro meana kowai aboto. Meana doi!’
MAR 1:42 Taie iedi dubu ro hio to nou edi katio sirio ro samo to aise gikokoiriai-rimo nou meana ina aise goi.
MAR 1:43 Taie nou Iesu ro auna se iato gotomu,
MAR 1:44 ‘Oro neido ba-dou ata mere ata oro ro emowapotai ate, kaupoti oro ba-dorowapotai Godi ra urubia ra turituri dubu aboto, ina nou ro oro batina namabu ama-emematowo-ri Godi aboto mabu abora oro meana ta-woi. Nou ro oro batina namabu kemematowo Godi aboto Mose ro beda sosoro owera to garo ibo ba-memesioidiro. Ina idaibo tanaro nama-osioidiro-ri urubia umoro nou ro ama-iwai-ri ibo oro meana ta-woi.’ Taie nou iato gemeiriai Iesu ro.
MAR 1:45 Iedi dubu ro Iesu na-gemeserai nou imese gorowameai-ro, kaupoti Iesu beda owera garo nou ro osioidiro pua. Nou ro urubia nagi-iwia-ri nou ro iato gi-imowauti-ri ibo, ‘Mo Iesu ro meana ta-nowai.’ Sirio tau ibo wirowatititi womu tato Iesu sapuwo to owera imese ti-gorobodorouti. Iesu urubia ro auna se emosopautiti-mo ina noudo ie nou kodouti tato arua sabowa to, nou ata moro to gi-ou-ri urubia korowomidiro tato duriomoro nou neito kou e. Kaupoti urubia sirio neio ta-irohotiti-rimo nou aboto sirio sabowa rido.
MAR 2:1 Iesu nakara moro ato ta-imidirotiti, arua saiki na-goroporeai-rimo ina ioudo gorowameai-ro Kapeniama sabowa to. Urubia ro na-girowai-rimo Iesu korowameai owera
MAR 2:2 neio imese sirio se aise garadabuti-rimo nou owera gare emedea ri. Nou beda moto ato gomidiro imese ta-gemosopa-rimo taie nou ro urubia iato imese gitamudiro.
MAR 2:3 Iedi tau ato nou ro na-gitamudiro arua rubi ro togiri dubu nato gowou-rimo,
MAR 2:4 neibi gabo egea se giosora-birimo nou kowodoro aboto. Nou taratara ato gorobu neibi ro nato gowodoro-birimo Iesu aboto, neibi ro modobo pua Iesu aboto hio to kowateai. Taie neibi kimaragoidiro nato giwia-birimo ibo modobo ie neibi ro ohu to kowioro ohu rido pito nato namabime-emepito-ri, neido namadibimo-owororuwo-ri. Taie neibi ro nedi tanaro na-gosioidiro-birimo, pito kemepito moto ohu rido taie imese gowororuwo-birimo Iesu aboto.
MAR 2:5 Iesu ro ta-gimasibai-bi neibi kimibiria mutu gosioidiro-birimo taie nou ro nato gutura, ‘Mo mere abora oro ubauba tanaro patu ta-nematopeamuti.’
MAR 2:6 Kaupoti Iesu beda moro ato gitamudiro iato, Mose sabi kitamudiro urubia ta-gorowomidiro neio iato gimaragoidiro-rimo nakara se Iesu beda sosoro owera to gutura. Neio ro ibo,
MAR 2:7 ‘Nedi dubu ro idaibo sosoro owera etou mabu ato utura? Nou ro Godi masiro ubauba ta-owai. Godi kaupoti nou se ie ubauba nou ro kimatopeamuti ie, nedi dubu ro nou ro modobo pua.’
MAR 2:8 Iesu ro neio kimaragoidiro patu ta-gimaritiawado, neio beda sosoro gimaragoidiro-rimo. Taie nou ro iato gutura neio aboto ibo, ‘Nio mabu boira idaibo sosoro kimaragoidiro na-imaragoidiro-dumo?
MAR 2:9 Beda sosoro ra mea se nedi dubu ro nou aboto kutura ibo, “Oro ubauba tanaro patu ta-nematopeamuti” o ibo kutura “Oro deribua, taratara daratai, dou!”?
MAR 2:10 Nio umoro ba-doi-mo ibo Imese Urubia Kiauri Dubu mo nou e, ibose mo abato korosa towamo urubia sirio ubauba kiatopeamuti aboto. Ina ba-diauri-mo!’ Taie Iesu aise gerewesegerai iedi togiri dubu nou aboto, nou ro ibo,
MAR 2:11 ‘Oro deribua! Taratara daratai! Dou!’
MAR 2:12 Iedi togiri dubu ro aise geribidiro-ro nou taratara na-garatai taie imese gosuruo-ro. Nou ro edi tanaro na-gosioidiro urubia sirio ibose ti-girarowo-rimo neio imese auna ia se gimaragoidiro-rimo. Ina neio ro Godi iato gemowabu-rimo ibo, ‘Nimo ro idaibo tanaro kiauri pua, nou abora tanaro ororosioidiro!’
MAR 2:13 Iesu ina imese godori Gariri obo paruo bara to iato goroho. Nou iato na-goroho urubia sirio nou aboto nato garadabuti-rimo. Taie neio nou ro na-giwia iato gitamudiro.
MAR 2:14 Urubia kitomu na-goporeai, nou ina nakara se obo paruo bara ato imese gagegeidiro. Nou ro iato Arapisi mere gowea Riwai, takesi kimade moto ato na-gomidiro. Taie Iesu ro nato utura Riwai aboto, ‘Iedi woko ro demeserai takesi mani kimade, abora dou-ro mo dowasoro-ro.’ Taie Riwai ro edi owera ro na-girowai nou woko aise gemeserai Iesu aboto iato garadabuai-ro.
MAR 2:15 Taie iedi adimo ro nato Riwai moto to Iesu imese gou ohona iho ri. Urubia sirio ito garadabuti dorogora se urubia takesi kimade urubia, neio Iesu kowasoro urubia mutu atu moro to na-garadabuti-rimo taie iato ohona imese giho-rimo. Sirio takesi kimade urubia neio Iesu kowasoro urubia to ta-gararapoi-rimo. Ibose dorogora se urubia sirio Iesu neio ro gowasoro-rimo.
MAR 2:16 Mose sabi kitamudiro urubia neio arua Parasi urubia to ta-gararapoi-rimo. Neio ro nato gowea-rimo Iesu dorogora se urubia, takesi kimade urubia neio mutu atu moro ato ohona na-giho-rimo, taie neio aise gou-rimo Iesu kowasoro urubia neio ro iato gimodowa-rimo, ‘Mabu boira Iesu idaibo urubia mutu atu moro ato kiho?’
MAR 2:17 Neio ro iedi owera ro na-gutura-rimo Iesu ro ta-gimorowai. Taie nou ro nato gimowameai ibo, ‘Dokota temeteme tato urubia aboto ou-ri pua, nou temeteme urubia aboto kou e. Mo woko idaibo sosoro ie, etio ra imaragoidiro-dumo ibo, “Nimo meamea urubia ie”, mo neio sapuwo to ou pua. Mo a-nou-ro etio ra imaragoidiro-dumo ibo, “Nimo ubauba urubia ie”, io mo neio sapuwo to nou-ro.’
MAR 2:18 Ata saiki ato obo to kiwarumiauti dubu Ioane nou kowasoro urubia Parasi urubia mutu neio ohona kiho tato gorowomidiro. (Parasi urubia ro Iu urubia sabi patu auna ia se girobidiro-rimo.) Taie arua urubia nato gou-rimo Iesu aboto neio ro nato gutura-rimo nou aboto, ‘Ioane kowasoro urubia Parasi urubia mutu neio abora ohona kiho tato orowomidiro-die, kaupoti oro edi kowasoro urubia ro ohona neio ro tiho-dumo, io mabu boira?’
MAR 2:19 Iesu ro nato gimowameai, ‘Orio domere nou orobo kedea ato, nou namuturubi ohona kiho tato korowomidiro ra, a? Orio domere nou idaibo tau ato na-omidiro nou edio namuturubi ro ohona kiho ie
MAR 2:20 kaupoti ata tau amadi-ou-ri nedi orio domere ro simara urubia aboudo nato amadimo-owatateai-ri. Iedi tau ro nato nou namuturubi kiho tato nato ama-orowomidiro-ri.
MAR 2:21 Ina ibose ata mere tagara sodo pito kowaruwouti ato, nou ro modobo pua orio obotama kere to pito kowateai mabu kowiouti ato, iedi obotama kere ro aise keretebuti ie, ibose edi tagara sodo ro nou pito auna aise kowai ie.
MAR 2:22 Ina ibose ata mere ro idaibo tanaro osioidiro-ri pua orio tuba tagara kepuru to karate, mabu edi kepuru ro modobo pua, tuba nou boroboro koi ato, edi kepuru ro aise kerepepea ie, ina tuba tima moro to karaseduti ie. Orio tuba orio kepuru to kiratuti ie.’
MAR 2:23 Iesu komidiro saiki ato goroho woiti iopu pari abato, nou kowasoro urubia mutu. Nou iato na-goroho ina nou kowasoro urubia ro se gidoho-rimo woiti iopu, na-giakukuti-rimo taie iato aise giho-rimo. (Woiti iopu araiso sosoro ie.)
MAR 2:24 Neio edi tanaro nou gisioidiro-rimo Parasi urubia ro na-giwia-rimo taie Iesu aboto aise gou-rimo neio ro iato garatodai-rimo nou ibo, ‘Abora saiki imese ota iopu kidoho sabi ie! Mabu boira oro kowasoro urubia ro komidiro saiki sabi na-esebea-dumo?’
MAR 2:25 Nou ro neio iato gemowameai, ‘Nio ro a-wioputiti-mo ra Deibidi etu na tanaro gisioidiro? Tagara tau ato Abiata na-gomidiro Godi ra urubia ra turituri rubi nou ro na-iaurititi, Deibidi auna sogoi ro gowati Godi edi tarena parai moto ro nou neito nato godoro. Taie nou ro dokou ioudo na-gimidai-ro nou etio mutu gou neio mutu atu se giho-rimo. Iedi dokou ro na-giaremuti-rimo Godi sapuwo to giaremuti-rimo imese tarena ia ie.’ Kaupoti Iesu ro a-gutura ibo, ‘Mose edi sabi patu ro na-giaiwai-ro ibo aro urubia ra Godi ra turituri dubu dokou kiaremuti ato tarena parai moto ato io Godi ra urubia ra turituri dubu neio kawakawa ro kiho ie iedi dokou ro.’
MAR 2:27 Nou ro ina iato gutura Parasi urubia aboto, ‘Komidiro saiki Godi ro gedea urubia kiwarebai aboto, ibo pua Godi ro urubia kisioidiro komidiro saiki sapuwo to.
MAR 2:28 Mabu mo Imese Urubia Kiauri Dubu e, mo komidiro saiki abera naramu e.’
MAR 3:1 Iesu ata komidiro saiki ato na-gou karadabu moto to, tu karawia dubu iato gomidiro.
MAR 3:2 Iedi moto ro neito Parasi urubia ta-gou-rimo iato ibose to gorowomidiro, neio ubi ie Iesu iauri ri nou ro etou tanaro ama-isioidiro-ri. Neio ubi ie nou iato ata sabi ata esebea ri taie nou nato asotai rie koto aboto nato owou rie, ina neio ro nou ri gemaipirio-rimo aupise iedi dubu ro komidiro saiki ato meana nama-owai-ri.
MAR 3:3 Taie Iesu ro na-gowea iedi tu karawia dubu ro nou aboto iato gutura ibo, ‘Oro dotobowa nimo sosoro gabo ato!’
MAR 3:4 Iesu na-gerewesegerai neio aboto nou ro nato gutura ibo, ‘Nimo sabi ro beda sosoro aro komidiro saiki sapuwo to, meana isioidiro ri ra o ubauba isioidiro ri ra? Urubia keremiro imowame ri ra o iopiauti ri ra, a?’ Iesu ro iedi karatodai owera ro na-gaiwai neio aboto neio ro kemowameai modobo pua, imese akau aise goi-rimo.
MAR 3:5 Iesu auna serawo goi neio idaibo sosoro na-giauri, ina neio akau sapuwo to nou mibo ro gorobai. Taie Iesu ro nato gutura iedi tu karawia dubu nou aboto, ‘Oro tu dotuturai-ro!’ Taie iedi dubu ro nou tu iato gotuturai-ro, edi kotuturai na-gotuturai-ro nou tu imese meana aise goi.
MAR 3:6 Taie Parasi urubia ro na-gowea-rimo Iesu beda tanaro gosioidiro neio edi moto ro aise gemeserai-rimo imese gosuruwo-rimo. Taie neio owera iato giworohuti-rimo eputa dubu Herodi edi kobodoro urubia neio mutu Iesu kopia sapuwo to.
MAR 3:7 Iesu kowasoro urubia mutu neio a-giodori Gariri obo paruo bara to. Urubia ro na-girowidiro-rimo Iesu beda tanaro gisioidiro urubia meana na-giwaititi, mea se na-itamudirotiti, auna dubu patu nato garapusia-ro Gariri duriomoro rido ibose Iudia rido Ierusarema rido. Nou kowasoro urubia mutu beda moro to giodori iodio urubia ro neio ibose to giodori nou aboto. Arua urubia ta-gou-rimo muso moro rido Idumia duriomoro rido ibose Iodeni sapuwo rido ta-garadabuti-rimo. Taia ra Sidoni ra kakate ato na-iamo edi sabowa sirio ro neio ibose ti-garadabuti-rimo, urubia sirio imese dubu patu ia ie. Nedi auna dubu patu ro nou ro gararasiouti iato Gariri obo paruo bara to.
MAR 3:9 Iesu ro temeteme urubia sirio meana na-giwaititi arua temeteme urubia ro odio dubu patu ro aise giwatatuti-rimo Iesu kowaseidiro sapuwo to neio temeteme nato oroporewado rie. Taie nou ro nato gutura nou kowasoro urubia aboto pe emamodorai ri obo to mabu nou modobo pua neio ro kemohutauti aboto.
MAR 3:11 Amia rubi ubauba urio ro giworohuti-rimo, ubauba urio ro nagi-owea-ri Iesu edi dubu ro goto ato aise keteamoidiro ie taie iato iamo se gi-utura-ri, ‘Oro Godi mere ie!’
MAR 3:12 Ina Iesu ro auna se itomudirotiti erere ubauba urio ibo, ‘Mo oro ro owapotai ate iamo to!’
MAR 3:13 Iesu imese gidiai podo duriomoro to ina nou ro beda urubia ubi gimedea nou ro owera iato gemeiriai-ro neio idiai ri nou aboto. Taie iedi urubia ro umoro na-goi-rimo neio imese gidiai-rimo nou aboto.
MAR 3:14 Iesu ro idaibo sosoro giaubai 12 dubu, Nou Kitiodorai Urubia to giapoi. Neio nou ro nou ri giaubai nou mutu atu se iroho ri, ibose neio itioduti ri arua duriomoro to nou sapuwo to mea owera urubia imowauti ri,
MAR 3:15 ibose kawakawa urubia aboudo ubauba urio imabodoidiro ri.
MAR 3:16 Nedi urubia ro na-girumai nou ro neio masiro ie: Saimoni, ata masiro Pita Iesu ro gomia,
MAR 3:17 Iemisi ra Ioane ra, neitiro Sebedi mere teibo ie, neitiro ata masiro Iesu ro gimia-ma Boanegisi, Iu urubia owera to owamo ibo ‘Masawe dubu teibo ie,’
MAR 3:18 Enduru, Piripi, Batoromiu, Mataio, Tomasi, ata Iemisi nou Arapisi mere ie, Tadiasi, ata Saimoni nou Roma urubia mutu serawo werereauri-mo,
MAR 3:19 Iudasi nou Kerioti sabowa dubu e Iesu edi na ro gapoi nasa rubi aboto.
MAR 3:20 Iesu imese gorowameai nou korobuti moto to Kapeniama sabowa ato. Nou beda tau ato gorowameai-ro sirio urubia nou aboto nato garadabuti-rimo. Iesu nou kowasoro urubia mutu edi tau ro nato neio kiho modobo pua mabu dubu patu auna ia se gararasiouti.
MAR 3:21 Taie Iesu simara urubia ro edi owera ro na-girowai-rimo nou sapuwo to, neio nato giodori nou orobai ri mabu urubia ro timatima owera garo-rimo nou sapuwo to ibo ‘Iesu nou kawakawa ta-goi.’
MAR 3:22 Ina Mose sabi kitamudiro urubia Ierusarema rudo na-giodori-ro Iesu aboto neio ro ata owera iato garo-rimo nou sapuwo to ibo, ‘Iesu Satani ro oworohuti, nedi korosa ro nou ro ubauba urio neito imabodoidiro.’
MAR 3:23 Iesu ro edi owera ro na-girowai taie urubia sirio nou ro aise gimaidodorai nou aboto imese gou-rimo. Taie Iesu ro totomu maumo mutu nou ro nato gimowauti. Nou ro ibo, ‘Satani ro modobo ra simara sowake urio kimabodorai aboto?
MAR 3:24 Kaupoti duriomoro urubia na-orowomidiro boso nato na-eremedea-dumo iedio tau ro nato neio atu moro ato orowomidiro-ri pua, korohoduti ie.
MAR 3:25 Ibose kaupoti moto urubia neio nakara se karado ato ibose korohoduti ie neio, atu moto ato atu se orowomidiro-ri pua.
MAR 3:26 Ina Satani nou simara sowake urio mutu karado ato nou ro kiwaboi tanaro iato koko aise koi ie.
MAR 3:27 Urubia dubu nou ubi ie kodoro aboto ata pupuwo dubu moto to namabu piro to ioudo imade ri, keba se modobo ie nou ro moto abera kemotohiti aboto, iato beda namabu ro iamo moto goro ato nou ro nato kiwosuwoduti ie. Mo ro Satani sowake urio idaibo sosoro to nimabodoidirotiti.
MAR 3:28 Oro mo ro abora imese owera nemowauti ina neio aise amadimo-ororosioidiro-ri. Ata mere ata nou ro ubauba tanaro na-isioidiro ibose Godi masiro ubauba na-owaititi nou edi ubauba ro Godi ro modobo ie kiatopeamuti.
MAR 3:29 Kaupoti ata mere ata ro Tarena Urio masiro ubauba na-owaititi iedi mere ro nou ubauba kiatopeamuti gabo tato ie, iedi ubauba ro nou abato aise ama-owamotiti-ri.’
MAR 3:30 Iesu ro nedi owera ro noudo gimowauti mabu neio ro Tarena Urio ubauba gowaititi-rimo neio ro na-garo-rimo ibo Iesu nou Satani ro oworohuti.
MAR 3:31 Iedi owera ro karo nou ro na-goporeai iato nou simara urubia ro gorowateai-rimo, nou mamu niramio mutu neio ro gou-rimo nou aboto.
MAR 3:32 Amia urubia ro gemowapotai-rimo Iesu ibo, ‘Oro mamu niramio mutu ta-wou-rimo oro owea ri.’ Ina Iesu ro ibo gutura edi urubia sirio ro na-gorowomidiro nou gomo ato,
MAR 3:33 ‘Mo mamu niramio mutu boira?’
MAR 3:34 Ina nou na-giraroweauti nou gomo ato edi urubia ro na-gorowomidiro nou ro ibo, ‘Mo mamu niramio mutu nio nou se ie.
MAR 3:35 Beda urubia ro na-isioidirotiti-dumo Godi ubi tanaro io neio mo niramio ie, medamio ie, mamio ie.’
MAR 4:1 Iesu ata tau ato Gariri obo paruo bara ato gitamudiro ina auna ia dubu patu ro nou nato gemosopa-rimo. Taie nou pe to aise gorora imese gabu egea mere se, urubia sirio koriri ato na-gorowomititi taie nou pe ato na-gomi ioudo gitamudiro-ro.
MAR 4:2 Nou ro sirio totomu maumo mutu neio neito gitamudiro mea umoro kimidai sapuwo to. Nou ro iato gutura neio aboto ibo,
MAR 4:3 ‘Nio neito ma-dirowidiro-rimo mo aboto. Ata tau ata pari kisioidiro dubu pakea ta-gieba keba se, nou ina iato gaimai ota iopu mutu pari ato iheruti ri mea mino to kisuruwo aboto.
MAR 4:4 Ota iopu iedi dubu ro na-giheruti, arua erehe moro ato gororobouti-rimo, idaibo arua iopu gabo ato gararemuti-rimo. Gabo ato na-gararemuti-rimo iedi ota iopu ro iato pawa ro giroruwo-ro neio ro giho-rimo,
MAR 4:5 ina arua ota iopu nou ro na-giheruti nadi goto ato gararemuti-rimo. Iedi ota iopu ro mea mino to gosuruwo-rimo keba se,
MAR 4:6 ina iato saiki korosa ro na-giwia neio puara aise gitemeiriai-rimo. Taie iato saiki korosa ri aise gorowaburai-rimo, mabu neio sipi mea mino to iwodoro pua mabu mea goto ohu ato kainai ie ina nadi maumo ato gowamo.
MAR 4:7 Ina arua ota iopu edi na giheruti ununu ota sere beda moro ato gorowotoi atu se gorowioro-rimo, iedi meamea ota ro ununu ota ro gimohiawado-rimo ina iedi ota ro neido meamea iopu iasesuti pua.
MAR 4:8 Kaupoti sipu tato edi na gararemuti-rimo mea goto ato neio ro gisuruwo-rimo mea se, arua ota rido iopu sipu tato se gisuwoduti-rimo, arua ota rido sirio se gisuwoduti-rimo, ina arua ota rido imese sirio ia se gisuwoduti-rimo.’
MAR 4:9 Iesu ro owera neito gopai, ‘Etu ra mo owera modobo ato kirowidiro aboto nou mo gare se ba-memedea-ro!’
MAR 4:10 Iesu nou urubia mutu nakara se geremeserai taie nou edi 12 urubia ro arua rubi mutu neio ro nato gemodowa-rimo nou ibo, ‘Mabu boira oro ro totomu na-itomuti?’
MAR 4:11 Iesu ro neio neito gimowameai, ‘Godi ro kiwaboi tanaro keba se piro se ta-gowamo mo ro a-niwawea nio ia aboto. Arua rubi aboto mo ro totomu se korowauti ie, kaupoti maumo neio aboto iwapotai-ri pua.
MAR 4:12 Mo ro nou mabu ato nisioidirotiti idaibo Aisaia Godi ipusu owera dubu keba se nou ro ta-gisioidiro owera ibo Neio ro kowea ie kaupoti neio ro beda kowea ra. Neio ro kirowidiro ie kirowidiro ie umoro beda koi ra. Etu umoro ra neio ro kimidai ato taie neio kerewesegerai ie Godi aboto, neio edi ubauba ro nou ro nato kimatopeamuti ie.’
MAR 4:13 Iesu ro iato gutura nou kowasoro urubia aboto, ‘Iedi totomu ro mo ro na-nimowauti nio ro mea se imidai pua ra? Ina arua totomu nama-imowauti-ri nio ro maumo beda sosoro amadimi-imade-ri?
MAR 4:14 Ota iopu kiheruti dubu nou idaibo ie Godi edi mea owera ro edi na urubia ro na-iaiwo-dumo neio ie.
MAR 4:15 Arua ota iopu a-gararemuti-rimo gabo ato neio idaibo urubia ie dorogora se kirowai ie Godi edi mea owera ro ina Satani kou ato neio aboudo nou ro aise kipouti ie.
MAR 4:16 Arua ota iopu neio nadi goto ato gararemuti-rimo neio idaibo urubia ie, kirowai ie Godi edi mea owera ro keba se kamade mutu kimidai ie,
MAR 4:17 ina Godi edi mea owera ro sipi kiwodoro modobo pua edi urubia ro neio abato, tuturu to beda korowotoi ra. Arua ubauba kou ato neio aboto mabu neio edi mea owera ro ta-gimidai-rimo, edi tau ro nato neio ubi tato aise koi ie.
MAR 4:18 Ina arua ota iopu neio a-gararemuti-rimo ununu ota sere beda moro ato gorowotoi neio idaibo urubia ie kirowai ie Godi edi owera ro mea mino to
MAR 4:19 kaupoti neio abato kiamo ie kimaragoidiro siriosirio, kimaragoidiro mani aboto auna se kiamo ie, ibose neio ubi ie imese sirio namabu patu kiworohuti aboto. Taie edi kimaragoidiro patu ro iedi mea owera ro kiroromai aboudo neio ro kiwasiouti ie, ata ota iopu ata osuruwo-ri pua ioudo.
MAR 4:20 Ina arua ota iopu mea goto ato gararemuti-rimo neio idaibo urubia ie kirorowai ie edi mea owera ro taie neio ro mea mino to aise kimibiria ie. Iedi urubia ro Godi ubi tanaro mea se neio ro emesioidiro-dumo, ina neio aboudo Godi ro mea wisa imade, arua aboudo egea mere se ie, arua aboudo auna se ie, ina arua aboudo auna ia se ie.’
MAR 4:21 Iesu ro iato gutura ibo, ‘Oro erempa kowateai ato oro ro ibi gugu maumo to kowopirowa ra? E e ibo pua. Oro ro ohu ato kakokai ie kenene rudo,
MAR 4:22 ina idaibo sosoro ie imese beda mutu tanaro patu ra urubia ro kiauri tato neio paeapaea amadimo-oi-ri. Ina beda nakomu ra urubia ro na-giatimuti-rimo ibose to amadimi-iwatatetuti-ri.
MAR 4:23 Etu ra mo owera modobo ato kirowidiro aboto nou mo gare se ba-memedea-ro.
MAR 4:24 Nio modobo ie nedi tau ro nato mea se kirowai mo ro beda owera naro. Nio ro urubia beda sosoro to iworohuti-dumo nio neio ro ibose amadimi-iworohuti-ri.
MAR 4:25 Etio ro gimidai-rimo auna umoro Godi mea owera sapuwo to neio aboto amia umoro ohu rudo ama-imotomotiti-ri. Etio ro gimidai-rimo egea mere se umoro Godi mea owera sapuwo to neio aboudo edio umoro kainakaina ro ama-iwatate-ri.’
MAR 4:26 Iesu ina iato gutura nou kowasoro urubia aboto ibo, ‘Godi ro kiwaboi tanaro idaibo sosoro ie, ata dubu ro ota iopu kibouti ato iedi ota iopu ro neio nakara se awawo aise koi ie.
MAR 4:27 Neio awawo koi ato saiki ato kiroromai ie duwo ato kiroromai ie ibo kiroromai ie. Urubia dubu norou korobu ato ina kowaroho na-werebua iedi ota iopu ro neio nakara se kiroromai ie. Nou umoro oi-ri pua ibo nedi ota iopu ro beda sosoro iroromai-dumo nou ata umoro tato ie.
MAR 4:28 Kau keba se keremapusuti ie, ina iato upa ro isuwoduti-dumo iato iopu iaremuti-dumo.
MAR 4:29 Iopu awawo na-woi-dumo taie gumuni ato pari kibouti dubu ro iato kidabuti ie.’
MAR 4:30 Iesu ro ina nou kowasoro urubia iato gimowauti, ‘Mo ro nio totomu ina anama-imowauti-ri Godi ro kiwaboi tanaro beda sosoro ra.
MAR 4:31 Nou masitadi iopu sosoro ie oro ro karo ato goto ato iedi iopu kainai ro auna pua, nou imese kaina ia ie. (Masitadi iopu mirie iopu sosoro ie.) Arua ota iopu awawo ie, kaupoti nedi ota iopu ro kaina ia ie.
MAR 4:32 Ibose nou oro ro goto ato karo ato iedi ota ro na-wororomai nou auna ia aise koi ie ina arua ota na-worowotoi pari ato neio nou ro sopu to kiauri ie, iedi ota ro gebari ia ie. Nou atemo na-iheruti ito tumu pawa iato kou e neio toto iato keremari ie iedi ota ro nou atemo ato.’
MAR 4:33 Iesu ro Godi edi mea owera ro sirio tau idaibo sosoro totomu to itomutititi womu tato neio ro umoro simara modobo ato gimade-rimo.
MAR 4:34 Nou ro urubia sirio na-imowautiti nou ro totomu to se imowautititi, kaupoti nou kowasoro rubi mutu na-imidirotiti nakara moro ato nou ro totomu maumo mea mino to iato imabutititi neio aboto.
MAR 4:35 Iedi adimo duwoduwo ro nato Iesu ro iato gutura nou kowasoro urubia aboto, ‘Nimo miabu-rimo Gariri obo paruo sapuwo to.’
MAR 4:36 Taie auna topira neio ro aise gemeserai-rimo Iesu keba se gorora pe to, nou kowasoro rubi kororuti taie neio imese giabu-rimo obo paruo sapuwo to. Arua pe neibi pe mutu atu se gorowabu-rimo.
MAR 4:37 Neio na-gorowabu-rimo turi damo ato auna ia surama ro iato giwia taie bukopu nato giriribua-rimo pe sapusapuwo rido gorowiti-rimo obo ta-giritomuai-ro neio aupise kimarumo.
MAR 4:38 Iesu pira ato geremeidiro norou ia gorobu wapo ato imese moro to gaimawado. Nou kowasoro urubia aborabora se giraroweauti-rimo, neio ro ibo, ‘Nimo aupise ie kimarumo!’ Taie neio aise gorowadoro-rimo Iesu aboto amutia ri, ‘Auna dubu oro deribua nimo aupise korowaburai oro kimaragoidiro tato ra nimo aboto?’
MAR 4:39 Iesu ro na-girowai neio edi owera ro nou owera kaupoti ato aise gerebua-ro surama ra bukopu ra aboto nou ro iato gutura, ‘Surama deremasiai! Bukopu deremasiai!’ Taie surama ra bukopu ra aise garadibiai-rido obo paruo ato gasio imese gereredea.
MAR 4:40 Iesu ina iato gerewesegerai nou kowasoro urubia aboto, nou ro ibo, ‘Nio otou tere ro iwati? Nio kimibiria iamo pua ra?’
MAR 4:41 Taie neio auna ia tere ro giwati nakara se iato geremowagomea-rimo ibo, ‘E, nedi dubu ro beda dubu ra? Nou edi owera ro surama ra bukopu ra aise irorowai-do!’
MAR 5:1 Iesu nou kowasoro rubi mutu na-giabu-rimo Gerasa urubia iato gorowomidiro obo paruo sapuwo ato,
MAR 5:2 neio na-gorowateai-rimo Iesu nou keba se gerepeduai pe rido. Nou edi tau ato na-gerepeduai ata dubu pamo rubi edi na moro ato na-irobuti ioudo gosuruo-ro,
MAR 5:3 nou iato imidirotiti sirio tau to. Nedi dubu ro ibo pua nakara se koroho nou ubauba urio sirio ro woworohuti-mo. Urubia ro nagi-irimohiai-ri egea se gi-irimemotohiti-ri seni to nou ro aise gi-asiouti-ri idaibo tanaro nou isioidirotiti. Ina neio ro modobo pua nou ina kemotohiti aboto.
MAR 5:5 Nou dorogora se irohotiti podo gawagogo ato pamo rubi bobo abato iamo mutu susura nadi nou durupi neito irototoutititi.
MAR 5:6 Iesu muso ato gou-ro iedi dubu nou ro iato gowea taie nou aise girario-ro Iesu aboto kauhio to kirimusubua
MAR 5:7 taie Iesu ro nato gutura nou aboto, ‘Oro edi ubauba urio ro na-womidiro iato oro dosuruwo-ro edi dubu nou aboudo!’ Nedi dubu ro auna ia iamo owera nou gutura, nou ro ibo, ‘Godi ohu ato na-omidiro-die Iesu oro nou mere ie! Oro etou tanaro amadi-osioidiro-ri mo aboto? Oro Godi masiro dapoi iato ba-deremowotouti mo oro ro ubauba owai-ri pua!’
MAR 5:9 Ina Iesu ro ibo, ‘Oro masiro etu ra?’ ‘Sirio ie. Mabu mo kaupoti pua, nimo sirio ie.’
MAR 5:10 Nedi dubu ro ina ina Iesu aise gemediawado, ‘Nimo imeriai ate nedi duriomoro ro neido!’
MAR 5:11 Taie edi duriomoro nato podo gawagogo ato giro sirio ohona iato geremosora-rimo.
MAR 5:12 Edi ubauba urio sirio ro neio ro ibo, ‘Nimo ito dimeriai-ro edi giro sirio ro neio aboto iato nama-irowomidiro-ri.’
MAR 5:13 Taie Iesu ro na-girowai neio beda owera garo-rimo nou aise garadodorai. Edi ubauba urio sirio ro neido na-gou-rimo edi dubu ro aise gemeserai-rimo, giro niro turi to aise gorowateauti-rimo, taie edi giro sirio ro neio iato kawakawa ro aise girobai, neio podo gawagogo rido atu se gorowodori-rimo obo to iato neio obo ro aise giopia.
MAR 5:14 Giro kimowotoi urubia ta-gorowotoi kaupoti neio a-gorowadau awawo sabowa to taie urubia neio ro iato gimowauti-rimo etou tanaro gororosioidiro-rimo giro sapuwo to. Taie urubia ro na-girorowai-rimo edi owera ro neio imese goroho-rimo simara idomari to iauri ri.
MAR 5:15 Ina edi dubu ro ubauba urio sirio na-gemeserai-rimo urubia sirio ro giauri-rimo nedi dubu ro nou a-gomidiro Iesu abato nou obotama ta-giroiti nou mea se gomidiro. Urubia ibose neio tere ro giwati.
MAR 5:16 Ina Iesu iedi tanaro ro na-gisioidiro arua urubia ta-gorowomidiro iato neio ro ta-giauri-rimo. Taie iedi urubia ro neio ro arua urubia iato gimowauti-rimo iedi tanaro na-gororosioidiro-rimo iedi dubu ro nou sapuwo to ina ibose giro sapuwo to.
MAR 5:17 Taie urubia ro Iesu iato gemowapotai-rimo, ‘Oro modobo ie nimo edi duriomoro ro kemeserai aboto.’
MAR 5:18 Iesu ro na-girowai edi owera ro nou pe to gorora iato nedi dubu ro ubauba urio sirio ro na-gemeserai-rimo nou ro girario-ro nou aboto. Nou ubi ie aradabuai ri nou mutu ou ri.
MAR 5:19 Kaupoti Iesu ro a-gutura ibo, ‘Oro ba-dorowameai simara urubia aboto, oro ro ba-dimowauti Abera Naramu ro beda tanaro osioidiro oro aboto ibose nou ro nirimagare ta-waiwai oro aboto.’ Iedi owera nou mutu gemeiriai edi dubu ro.
MAR 5:20 Taie edi dubu ro iato aise goroho 10 sabowa to atu moro ato na-giamo, urubia sirio nou ro iato gimowauti Iesu ro beda tanaro gosioidiro nou sapuwo to. Taie urubia ro na-girowidiro-rimo nedi owera ro neio imese auna ia kimaragoidiro ro giopia.
MAR 5:21 Iesu obo paruo sapuwo rido na-gorowameai-ro edi tau ato na-gorowateai-ro obo paruo bara to, nou auna ia topira ro nato gemosopa-rimo, nou gomo ato urubia se gorowotoi.
MAR 5:22 Taie edi tau ro nato Iu urubia karadabu moto kiauri dubu masiro Iairo imese gou-ro iedi moro ro neito. Iairo ro Iesu na-gowea nou aise girosiriti nou sairo mabu ato taie
MAR 5:23 nou ro Iesu iato gemagege ou ri nou besere meana owai ri. Nou ro inaina aise garowado ibo, ‘Mo besere buro aupise karaburai, nou auna besere ie, 12 kisimisi ie. Oro modobo ie hio to kou meana owai ri. Oro ro ba-dowasomai mo ubi ie nou temeteme ro kemeserai.’
MAR 5:24 Iesu ro edi owera na-girowai taie nou imese gou Iairo mutu, urubia sirio ro ibose to gorobodoro-rimo saro rido. Iedi urubia sirio ro imese dubu patu ia ie, neio sapuwo to a-gororohoiouti-rimo Iesu gomo ato.
MAR 5:25 Nedi dubu patu maumo ro nato ata temeteme orobo ta-garadabuai nou durupi rido auna ia karima ro wororuwotiti 12 kisimisi to. Nou auna ia temeteme ro owatititi.
MAR 5:26 Nou dokota sirio neio ro meana kowai sapuwo to ta-wisioidirotiti-mo woko nou durupi ato, kaupoti modobo pua neio ro meana kowai, ibose auna ia mani wiheretiti temeteme wisa sapuwo to na-iaiwotiti womu tato mani ti-giporeai. Kaupoti nou meana owai pua neio ro odio temeteme ro nou durupi ato auna aise goi.
MAR 5:27 Iedi orobo ro nou ro na-girowai ibo Iesu ro temeteme urubia meana tiwaititi, taie nou neio dubu patu maumo to aise godoro atu se imese gou-rimo Iairo edi moto ro neito. Kaupoti edi orobo ro neido na-gou nou kimaragoidiro to ibo, ‘Mo ro Iesu obotama nama-owasomai-ri mo umoro ie mo karima kororuwo ama-eremasiai-ri.’ Iedi orobo ro neido na-gou nou ro nato gowasomai Iesu edi obotama ro
MAR 5:29 nou iato a-geremasibai ibo, ‘Karima mo aboudo ta-waradibiai.’
MAR 5:30 Iedi tau ato meana na-goi Iesu nou ibose ta-geremasibai nou pupuwo korosa na-gosuruwo-ro nou aboudo taie nou iato aise gotobowa na-giraroweauti urubia iato gimodowa, ‘Mo beda mere ro nowasomai-die?’
MAR 5:31 Ina nou kowasoro urubia ro ibo, ‘Urubia sirio ia ie aise ororohoiouti-dumo. Nimo etou ri nimodowa-die?’
MAR 5:32 Iesu inaina aise giraroweauti urubia na-giauri nou ubi ie umoro koi etu ro owasomai.
MAR 5:33 Iedi orobo ro gowasomai nou umoro ta-goi beda tanaro gororosioidiro nou abato. Taie nou komuguguro komuguguro gou-ro, Iesu sairo mabu ato iato aise gorodiriti, taie Iesu nou ro owera iato gemowauti beda sosoro tanaro gororosioidiro nou abato.
MAR 5:34 Ina Iesu ro ibo iedi orobo ro nou aboto, ‘Nirimagare oro abora meana ta-woi mabu oro kimibiria auna ie, oro mea kamade maumo ato ama-omidiro-ri sabowa ato.’
MAR 5:35 Iesu ro iedi owera ro nou garo iedi orobo nou aboto iato Iairo moto rido arua dubu na-gorowarario-rimo Iairo aboto. Neio ro iato gutura-rimo, ‘Iairo oro besere buro eremiro pua, pamo ie. Iedi kitamudiro dubu ro oro ro aise owou ate, mabu oro ro nama-owou-ri nou ama-orowagumaidiro-ri, momidiro nou.’
MAR 5:36 Kaupoti Iesu ro na-girowai edi dubu peteibi ro beda owera garo-birimo nou ro imaragoidiro pua neibi owera. Taie nou iato gutura Iairo aboto ‘Oro tere na ie kimibiria kaupoti se doworohuti.’
MAR 5:37 Taie Iesu ro iato giaubai-bi Pita ie, naramu ra neama ra Iemisi ra Ioane ra Iairo ia mutu ou ri nou moto to.
MAR 5:38 Neibi moto goro to na-godoro-birimo urubia sirio se giwia-birimo neio idobi diamo ro garo.
MAR 5:39 Taie Iesu ro ibo, ‘Nio etou na mabu ato iroto-dumo idobi auna diamo na-isioidiro-dumo? Iedi besere ro pamo pua nou norou orobu.’
MAR 5:40 Ina edi urubia na-gorowotoi neio ro gaga to gemasio-rimo. Iesu ro ibo, ‘Nio na-orowomidiro nedi moto ro nato abora demeserai-rimo dosuruwo-mo!’ Taie iedi urubia ro na-gosuruwo-rimo Iesu iato godoro iedi pamo besere bato gorobu, taie nou ro ibo, ‘Pita, Iemisi, Ioane nibi dou-birimo nou mamu ra abera ra mutu nibi nakara se dodoro-birimo.’ Taie neibi na-godoro-birimo besere bato gorobu
MAR 5:41 Iesu ro nou tu rido iato gorobai, nou ro ibo iedi besere ro nou aboto ‘Tarita kouma!’ (Ibo owamo ‘Besere kainai deribua-ro!’)
MAR 5:42 Taie iedi tau ato Iesu owera na-geremasiai iedi besere ro aise geribua-ro taie imese goroho iedi ibi gugu ro nato. Taie iedi na peteibi ro Pita, Iemisi, Ioane, Iairo orobo mutu neibi iato kimaragoidiro ro giopia-ibi.
MAR 5:43 Iesu iato gerewesegerai neibi aboto neibi koko owera iato gimia-ibi, ‘Nedi owera ro nibi ro orowauti ate ba-dorobidiro-bimo nakara se. Mamu ra abera ra nitiro besere kainai ohona domia-do.’
MAR 6:1 Taie Iesu Iairo sabowa rido na-gou-ro simara sabowa to imese gorowameai. Nou nakara se ou pua iedi tau ro nato nou simara kowasoro rubi mutu gou.
MAR 6:2 Neio edi tau ato na-gorowateai-rimo iato komidiro saiki ro nato giwia Iesu iato gitamudiro neio edi karadabu moto ro nato. Urubia sirio ro nou owera na-gemewidiro-rimo neio kimaragoidiro ro giopia nou kitamudiro owera mino beda sosoro ra. Neio ro ibo, ‘Iedi dubu ro nou idaibo sosoro korosa kitamudiro boido gowai? Nou muro boido gowai? Nou pupuwo korosa tanaro kisioidiro boido gowai?
MAR 6:3 Nou beda gebari pere ra, moto keremari woko isioidirotiti. Nou Maria ro goroto ina nou niramio ie Iemisi Iosepa Iudasi daro Saimoni, ibose nou medamio mutu e torowomidiro nato.’ Iedi urubia ro neio ro nou emaidodorowadotiti pua nou neio ro aise ohoiotiti-mo.
MAR 6:4 Taie Iesu nato gutura ibo ‘Godi ipusu owera dubu nou arua moro to koroho ato iato neio ro nou mea se koworohuti ie, kaupoti nou simara moro to korowameai ato neio ro mea se oworohuti-ri pua.’
MAR 6:5 Ina Iesu simara sabowa ato awawo korosa tanaro isioidirotiti pua, modobo pua nou ro iato kisioidiro. Nou ro sipu tato temeteme urubia nou ro meana neio giwai.
MAR 6:6 Iedi urubia ro kimibiria tato na-giauri nou kimaragoidiro ro gopia. Taie nou imese gou arua sabowa to nou ro urubia iato gitamudiro.
MAR 6:7 Iedi tau ro nato nou 12 kowasoro urubia neio mutu atu se goroho-rimo. Taie nou ro ubauba urio kimabodoidiro urubia aboudo pupuwo korosa owera iato gimia, ‘Nio mo ro anama-itioduti-ri netewa netewa se duriomoro gabogabo to. Nio kou ato ata nakomu ata iwou ate nio ibose ba-doroho-mo tu kawakawa. Nio gonopu se ba-dirobidiro-mo, dokou, mani, keta popo iwou ate,
MAR 6:9 tamaka ba-diroiti-mo, nio ro beda obotama iroidiro-dumo nou mutu se ba-dou-mo senisi namabu iwou ate.
MAR 6:10 Ata sabowa to korowateai ato beda moto rido imaidodorai-diomo nio iato se gi-orowomidiro-ri iedi moto ro nato. Modobo pua iedi moto ro nio ro kemeserai ina ata moto to kerepeduai ohona iosora ri, modobo ie iedi moto kaupoti ro nio nato se korowomidiro.
MAR 6:11 Ina nio ata sabowa rido na-ibeiouti-diomo kiramairiai tato, ibose nio owera aboto gare iedea tato iedi urubia ro neio ro, iedi sabowa ro nio ro aise gidime-emeserai-ri. Iedi sabowa ro nio ro kemeserai ato sairo panese aise gidi-imahuditi-ri neio umoro koi sapuwo to ibo neio abato towamo ubauba.’
MAR 6:12 Taie nou kowasoro urubia iato imese gororoburutai-rimo duriomoro gabogabo iedi mea owera ro nou obodorouti ri. Taie beda moro to goroho-rimo neio ro iato gimowauti-rimo ‘Ubauba rido ba-derewesegerai-mo Godi aboto.’
MAR 6:13 Ibose nou edi kowasoro urubia ro neio iedi pupuwo korosa mutu na-gitiodorai neio ro ubauba urio urubia bato na-gorowomidiro aise gimabodoidiro-rimo. Neio ro ibose kimibiria mutu mea isi to temeteme urubia neito gimaseduti-rimo taie temeteme neio aboudo aise goroporewado-rimo.
MAR 6:14 Herodi nou eputa dubu e iato imidirotiti Gariri duriomoro nou ro iaurititi. Herodi Piripi naramu e, ata orobo masiro Herodiasi nou keba se Piripi ro gedea ina nou simara naramu ro gowasiri. Taie obo to kiwarumiauti dubu Ioane Herodi nou ro paea mata se emowapotaidirotiti ibo, ‘Oro ubauba tanaro gosioidiro neama dubu orobo na-gowasiri, oro ro sabi gesebea.’ Iedi owera ro Herodiasi ro na-girowai nou ubauba to gereredea, Ioane nou ro ubauba masawe neito iaurititi. Herodiasi gabo ibo iosoratiti Ioane kopia aboto, kaupoti gabo owea pua mabu nou Herodi ro owasioutititi. Ata tau Herodi owera iato gemeiriai nou boso urubia aboto Ioane orobai ri dibura to edea ri. Taie boso rubi ro edi owera ro na-girowai-rimo neio ro Ioane aise gemou-rimo taie korobai iato dibura to aise gibiria-rimo. Herodi ro nedi tanaro ro nou ri gosioidiro mabu nou ubi ie Herodiasi kamade kowai. Herodi ro Ioane tere ta-ematititi, nou ubi tato ie nou kopia mabu nou umoro ie Ioane nou kerewaikerewai tanaro tato ie, nou tarena dubu e ina Ioane nou ro mea mino to oworohuti. Herodi ubi ie Ioane owera kemewidiro aboto kaupoti nou ro na-emewidirotiti siriosirio kimaragoidiro iaurititi. Taie ibo imidirotiti-bimo ata tau Herodiasi ro mea tau nato gowea Herodi koroto tau ro gowamo taie nou ro urubia sirio iato gidabuti-ro kaupoti moro to nou duriomoro edi na urubia na-emeaurititi-mo, nou boso eputa urubia arua awawo rubi mutu. Taie nou ro iato gimowapotai ibo, ‘Abora mo koroto saiki ie, mo soriomu namadime-emesioidiro-ri.’ Taie urubia kaupoti moro to ta-gorowoiriamuti-rimo ohona iato giho-rimo, taie iedi tau ro nato Herodiasi edi besere ro nato gou-ro omaro ri. Iedi dubu sirio ro na-gorowomdiro Herodi mutu neio ro ta-giauri-rimo nou komaro ginere beda sosoro gimesioidiro neio nou ro kamade aise giwai. Taie iedi besere ro nou komaro na-goporeai Herodi ro nou aboto iato gutura ibo, ‘Oro etou nakomu ro orowapotai-die mo ro aise anama-omia-ri. Mo ro edi duriomoro na-niauri oro ubi ato oro sapuwo anama-emapepea-ri mo ro.’ Taie iedi besere ro nou ro edi owera ro na-girowai nou imese girario mamu aboto, nou ro ibo, ‘Aiau mo ro etou nakomu ri nama-utura-ri eputa dubu aboto?’ Nou mamu ro ibo, ‘Oro ibo ba-dutura “Ioane eputa.”’ Nou ro edi owera ro na-girowai taie nou imese girario hio to eputa dubu aboto nou emowapotai ri. Nou na-gorowateai-ro nou ro ibo, ‘Mo ubi ie oro ro Ioane eputa komia abora ba-demowia-ro kipura to neito ba-demowou-ro.’ Eputa dubu ro edi owera ro na-girowai nou eputa se geweisorowado nou kamade tato ta-goi, kaupoti nou ro beda owera gutura iedi besere ro nou aboto edi dubu sirio ro na-gorowomidiro soriomu abato neio ro ta-gemorowai-rimo ina nou modobo pua ubi tato koi, taie iedi besere ro nou owera gabo modobo eputa dubu aise garaidodorai, taie nou ro ata boso dubu imese gemeiriai dibura moto to, Ioane nou ro iato na-gowea komidiro moro ato iato giri se gomia wagoha aise garia. Taie edi eputa ro nou ro na-gowia kipura to imese gowameai-ro iato gaiwai iedi besere ro nou aboto ina nou ro gowarario mamu aboto. Taie Ioane kowasoro rubi ro na-girowai-rimo ibo Ioane ta-waria-mo nou ududu durupi torobu, taie neio iato gou-rimo nou ududu durupi bato gorobu neito, na-goumai-rimo taie imese gedea-rimo bobo to. Herodi owera ta-girowai Iesu sapuwo to mabu nedi duriomoro nato Iesu masiro imese ta-gorobodorouti. Arua urubia ro nato gutura-rimo ibo, ‘Iesu nou Ioane ie obo to edi dubu ro na-iwarumiautiti nou bobo rido ta-geribua-die io nou se ie nou.’ Ina arua urubia ro ibo, ‘Iesu nou Eraia ie, Godi ata ipusu owera dubu e tagara tau ato na-imidirotiti.’ Ina arua urubia ro ibo, ‘Nou Godi ipusu owera dubu e ipusu owera urubia beda sosoro gorowomidiro tagara tau ato.’ Herodi nou gare se iedeatiti neio edi owera to na-iremowagomeatiti-mo Iesu sapuwo to iato nou ro a-gutura ibo, ‘Iedi obo to kiwarumiauti dubu ro Ioane nou mo owera to ta-garia-rimo ina nou bobo rido ta-geribua-die io nou se ie.’
MAR 6:30 Iesu kowasoro urubia na-gitiodorai neio ina ioudo na-gorowame-rimo nou aboto, nou owera iato gemowauti-rimo neio ro etou tanaro gisioidiro-rimo. Iedi owera ro neibi nouto na-geremowauti-birimo
MAR 6:31 iato urubia dubu patu nato garadabuti-rimo neibi aboto. Urubia arua kou korowameai neito gorowati-rimo kou korowameai mabu urubia imese sirio ia ie. Ina iedi urubia sirio ro na-giwia-birimo neibi ro mea tau owea pua ohona kiho aboto. Taie Iesu nato gerewesegerai neibi aboto nou ro nato gimowapotai-bi, ‘Dou-birimo, mo mutu atu se mou-birimo urubia tato moro to sipere iato namabo-omidiro-ri.’
MAR 6:32 Taie neibi pe keremamodorai kiora imese giabu-birimo nakara moro to.
MAR 6:33 Urubia sirio umoro ta-goi-rimo ibo neibi iedi moro ro neito ou-bimo. Taie neibi na-gasiriai-birimo urubia ibose sairo to ata gabo rido gou-rimo, taie neibi ido gorowateai-birimo iedi moro ro neito keba se iedi urubia ro neio ro gorowateai-rimo.
MAR 6:34 Neibi iato na-gairio-birimo iedi urubia sirio ro Iesu nou kowasoro urubia mutu neibi gimasebidiro-ibirimo. Iedi urubia sirio ro sabowa gabogabo rido goroho-rimo. Iesu na-giraroweauti nou auna ia nirimagare goi neio aboto mabu neio nou ro na-giwia idaibo ie sipisipi kimowotoi dubu tato ie dorogora se irohotiti-mo iedi urubia ro idaibo mino to goroho-rimo. Taie nou ro auna se iato gitamudiro.
MAR 6:35 Iesu iedi kowasoro urubia ro iedi tau ro nato saiki egea mere se ta-gororumaidiro neio ro nato gutura-rimo nou aboto, ‘Nedi moro ro neito na-nou-diebirimo nato urubia orowomidiro pua, sabowa tato moro ie. Saiki oriodoi
MAR 6:36 nedi urubia ro modobo ie kitiodorai aboto neio modobo ie aupi sabowa na-irobu-die neito kitioduti ohona iato ba-mimade-mo mani to.’
MAR 6:37 Taie Iesu ro neibi nato gimowameai-bi ibo, ‘Nibi ro modobo ie nedi urubia ro ohona kimia.’ Ina kowasoro urubia ro ibo, ‘Neio ohona kimemidai ato neibi ro idaibo auna mani keherai ie! Neibi idaibo sosoro mani potoro ie neio ohona imemede na!’
MAR 6:38 Taie Iesu ro ina iato gimodowa-ibi, ‘Nibi beda mutu dokou iwou-diebirimo? Dou-bimo iosora ri.’ Taie neibi imese gou-birimo na-giosora-birimo Iesu nato gemowapotai-birimo ibo, ‘Neibi abato tiamo 5 dokou nakere teibo mutu.’
MAR 6:39 Taie Iesu ro iato gimowameai-bi, ‘Urubia dimowapotai-bimo gabogabo ato marapeputi-mo sugamoso ato morowomititi.’
MAR 6:40 Taie, neio imese gorowomititi simara topira to, arua 50, arua 100.
MAR 6:41 Taie Iesu ro dokou ioudo na-gimidai-ro nakere teibo mutu taie nou toboro ohu to se gawota taie nou eso owera imese garo iedi dokou ra nakere ra neitiro sapuwo to. Dokou nou ro aise gisebuti ipiipi nakere ibose ti-gisebuti taie urubia ihona nou ro imese giaiwo nou kowasoro urubia aboto. Taie neio ro na-gimade-rimo iato gimoworoho-rimo,
MAR 6:42 urubia sirio ro imese giho-rimo, neio na-giho-rimo womu tato ti-giamidimai.
MAR 6:43 Taie neio kiho na-giporeai-rimo iedi mapapati ro na-gimesere-rimo kowasoro urubia ro 12 gatere to gimodiawado-rimo womu tato gatere sirio imese ti-giritomuti-rimo.
MAR 6:44 Iedi urubia ro iato na-giho-rimo ohona auna topira gebari ie. Dubu se gioputi-rimo 5,000. Mamio merebusere mutu ioputi pua.
MAR 6:45 Iesu ro nou kowasoro urubia iato gimowapotai pe to iabu ri ata sapuwo to sabowa masiro tararasoro Betesaida to. Iedi tau ro ohona kimio ta-goroporeai Iesu ro nato gimowapotai-bi ibo ‘Nibi dasiriai-bimo keba se, mo saro rido tinama-ou-ri.’ Taie Iesu iato aise geremeserai, urubia iato gitioduti neio simara sabowa to orowame ri taie
MAR 6:46 iato nou imese gidiai podo duriomoro to, Godi mutu iato geremowauti-rido.
MAR 6:47 Adimo duwoduwo ato nou umoro ta-goi nedi na peteibi ro na-gasiriai-birimo ipi ato auna ia woko tosioidiro-diebirimo pe egea se gabiti-birimo gawia ro aise giwame-biro neibi modobo pua. Omona pawa owera ato Iesu ro nato giwasoro-ibiro saro rido nou wisa na obo ato gou-ro neibi ro aupise nato gowea-birimo pe gomo ato na-gapere-ro
MAR 6:49 nou neibi ro eibimai pua a-giwagogorai-birimo. Tere iamo iato giaiauti-birimo ibo, ‘E, Obodai dubu tou-die!’ Neibi ro obodai dubu to gasoro-birimo eibimai pua,
MAR 6:50 kaupoti nou owera to gorowapotai-ro neibi aboto ibo, ‘Nibi tere na ie, nou mo ie, mo ata dubu pua.’
MAR 6:51 Nou pe to imese gorora neibi turituri ato imese gomi. Iedi korora na-gorora pe to iedi gawia gebari ro boito hato gou aise garadibiai. Neibi ro na-gowea-birimo etou tanaro ro gororosioidiro neibi auna kimaragoidiro ro giopia-ibi imese gerereauri-birimo.
MAR 6:52 Keba se neibi ro iedi atu saiki ro nato ta-giauri-birimo 5 dokou nou ro beda sosoro mino to gisebuti ina beda sosoro to gorowatuti-rimo inaina. Nou ro etou tanaro gisioidiro neibi ro maumo mea mino to owea pua ina neibi auna se gimaragoidiro-birimo gawia beda sosoro to garadibiai. Neibi kimaragoidiro patu imese timotimo ia se giamo modobo pua maumo mea se kowea.
MAR 6:53 Neibi na-giabu-birimo Betesaida orobai pua aise giairio-birimo ata duriomoro muba towamo Genesareti to, iato neibi kererepeduti, pe neibi ro na-gemasaubo-birimo mea mino to,
MAR 6:54 taie urubia ioudo na-gou-rimo neio ro nato gowea-rimo ‘O nou Iesu e. A Iesu ta-wou-ro.’
MAR 6:55 Neio perepere se gorowararioidiro-rimo erere sabowa to urubia imowapotaidiro ri ibo Iesu ta-wou-ro. Taie iedi korowararioidiro ro na-gorowararioidiro-rimo ina ioudo egeaegea temeteme rubi mutu gorowame-rimo iato giworoho-rimo taratara mutu Iesu aboto nou ro meana iwaititi ri.
MAR 6:56 Duriomoro gabogabo Iesu na-goroho temeteme urubia ibose ti-giworoho-rimo goto didiri to nou ro meana iwaititi ri ina arua urubia ro auna ia se gemagege-rimo ibo, ‘Iesu modobo buro ra nimo namuturubi temeteme ro na-iwati oro obotama gare kawakawa kemowaseidiro?’ Iedi temeteme urubia ro neio ro obotama iato gemowaseidiro-rimo, temeteme dubu ro obotama nagi-emowasomai-ri nou temeteme aise gi-iroporeai-ri, neio ibo gorowati-rimo.
MAR 7:1 Ata tau ato amia Parasi urubia Mose sabi kitamudiro urubia mutu Ierusarema sabowa rido ioudo giodori-ro Iesu aboto. Neio na-gorowateai-rimo ito, nou bato goroho iato neio ro nou aise gemowaperai-rimo nou abato imese gorowotoi.
MAR 7:2 Iesu kowasoro urubia neio ro nato giwia-rimo ohona giho-rimo keba se Iu urubia aramio nogenoge iedi tanaro ro na-isioidirotiti-mo neio ro ibodoro pua tu kiwiouti keba se nato kiho ie.
MAR 7:3 (Neio aramio nogenoge edi tanaro ro nou giwapotai-rimo neio aboto.
MAR 7:4 Iu urubia tanaro ibo ie ohona kimidai ato, neio ro ohona kimade moro rido iedi ohona ro samo to iho-ri pua, tau keba se neio tu mea mino to kiwiouti ie ido kiho ie mabu neio aboudo auna ia tanaro ie. Neio ro ibose arua tanaro tibodoro-dumo neio aramio nogenoge edi na giaremuti-rimo idaibo panikere sosopeni ohona kiaremuti nakomu neio simara tanaro to kiwiouti ie.)
MAR 7:5 Taie iedi Parasi urubia ro Iesu gomo ato na-gorowotoi neio ro na-giauri-rimo nou kowasoro urubia ro beda tanaro gosioidiro-birimo taie neio ro ibo Iesu aboto, ‘Oro edi kowasoro urubia ro nimo aramio nogenoge edi tanaro ro neio ro ibodoro pua mea mino to. Neio ohona na-iho-dumo tu mea mino to iwiouti pua nimo aramio nogenoge beda sosoro mino to irowatiti-mo. Oro edi kowasoro urubia ro idaibo tanaro na-osioidiro-dumo mabu boira?’
MAR 7:6 Iesu ro serawo owera nato gutura neio aboto, ‘Nio aratigititi-dumo tanaro kisioidiro mutu ohu ato orowararioidiro-dumo, maumo to mea mino to imesebea pua. Keba ia se Aisaia edi owera ro na-garo morobise to garo nio sapuwo to ibo, Godi ro ibo Nodi urubia ro mo kemowabu owera to iarotiti-dumo kaupoti neio giropu musomuso ia se iamotiti.
MAR 7:7 Neio ro ibose mo na-nemowabutiti-dumo irowaguwoidirotiti-dumo. Arua rubi aboto etou sabi itamudirotiti-dumo mo ro iaremuti pua, urubia nakara se giaremuti-rimo.’
MAR 7:8 Iesu ina iato gutura neio aboto, ‘Godi edi sabi patu ro nio ro dorogora se huru to iwatebe-dumo ina nio auna se iwasoro-dumo urubia ro iedi sabi ro na-gisioidiro-rimo.
MAR 7:9 Nio morobise ia urubia ie! Nio ro Godi edio kitamudiro owera ro huru to iwatebe-dumo nio simara kitamudiro tanaro koko se nou se irobidiro ri.
MAR 7:10 Mose ro ta-gitomu Simara mamu ra abera ra mea ia mino to aise gi-iauri-mari. Mose ro ibose ta-gitomu ibo Beda mere ra nou simara mamu ra abera ra ubauba na-iwai-ma owera to iedi mere ro modobo ie nou kesuai aboto.
MAR 7:11 Ina nio ro titamudiro-dumo abora ibo mamu ra abera ra aboto modobo ie ata mere ro idaibo owera kutura ibo, “Mo ata nakomu tinorobidiro nitiro kiwarebai-ma sapuwo to. Kaupoti nitiro mo ro iwarebai-mari pua nedi namabu ro nou to. Mo ro Godi sapuwo to ta-nedea.”’
MAR 7:12 Iesu ro a-gutura ibo, ‘Iedi mere ro nio ro emowauti-dumo ibo “Modobo pua oro mamu ra abera ra kiwarebai-ma,” nio ro odiobuti-dumo nou.
MAR 7:13 Ina nio ro atamudiro-dumo nou ibo, “Aio, auna tanaro pua Godi kitamudiro owera nou kibodoro aboto.” Io, nio ro auna tanaro to asoro-dumo simara sabi kiwasoro aboto, urubia nouto itamudiro-dumo. Arua idaibo sosoro tanaro nio ro tisioidiro-dumo.’
MAR 7:14 Iesu ro urubia sirio iato girumai nou aboto ou ri, taie neio nou ro iato gimowauti ibo, ‘Nio mo owera neito ma-dirowidiro-rimo maumo mea se ba-dimidai-mo.
MAR 7:15 Urubia ro ohona na-iho-dumo edi ohona ro urubia kimaragoidiro ubauba nou ro imowai-ri pua kaupoti urubia aboudo beda tanaro ro isuwoduti-dumo urubia neio ro kiwai ie ubauba.’
MAR 7:17 Iesu nou kowasoro urubia mutu iedi dubu patu ro na-gimeserai-birimo neibi simara moto to imese gou-birimo. Iesu nou kowasoro urubia ro iato gemodowa-rimo ibo, ‘Iesu oro ro edi owera to urubia na-imowauti nou maumo beda sosoro ra?’
MAR 7:18 Taie Iesu neio aboto aise gerewesegerai nou ro iato gimowapotai ibo, ‘Nio kimaragoidiro patu timotimo se a-wiamo-ra? Ohona nio ro matagoro to na-iaromo-dumo iato niro turi to araremo-dumo, nio ubauba tanaro kisioidiro aboto nou ro iwaititi-ri pua.
MAR 7:19 Iedi ohona ro nio ro na-wiho-dumo giropu ato ereredea-ri pua, iedi ohona ro kou e oro niro turi to. Iedi ohona ro iato nio durupi ato erediai-ri pua ioudo ina kosuruwo ie.’ Iesu ro edi mino to garo nedi owera ro nou ro imese sirio ohona kiho aboto gabo aise gimodobura, ata ohona ata sabi emedea pua kiho aboto.
MAR 7:20 Taie Iesu ro ina iato gutura, ‘Etou tanaro kosuruwo ra urubia dubu aboudo io nou nou ro kowai ie ubauba.
MAR 7:21 Iedi ubauba tanaro ro urubia dubu giropu maumo rido kosuruwo ie idaibo ubauba kimaragoidiro, upi dubu osio busere korowadaudiro, era gabo to koroho, piro tanaro kisioidiro, urubia kiopiauti,
MAR 7:22 simara durupi keremaragoidiro, ubauba tanaro kisioidiro arua rubi aboto, karasaubuti owera karo, ubauba tanaro kisioidiro ubauba owera karo arua rubi sapuwo to, masawe kerereauri, keremowabu, daro tanaro patu kimaragoidiro tato kisioidiro.
MAR 7:23 Iedi ubauba tanaro sirio ro urubia neio ro kiwai ie ubauba.’
MAR 7:24 Iesu ro iedi duriomoro na-gemeserai nou imese gidiai ata duriomoro to Taia sabowa abato na-owamo. Nou ito na-gorowateai ata moto to imese godoro taie iato gomidiro piro se nou ubi tato ie urubia ro kowea aboto ina nou modobo pua urubia aboudo koropirowa aboto.
MAR 7:25 Taie iedi tau ro nato ata orobo nou besere kainai ubauba urio ro oworohutititi kawakawa irohotiti. Nedi orobo ro nou Giriki orobo ie, nou Iu orobo pua, mamu ro nou Ponika duriomoro ato goroto, Ponika Siria duriomoro gebari nou maumo ato owamo. Iedi orobo ro Iesu nou ro na-gowea nou kauhio teibo to aise gomi taie nou Iesu iato gemagege inaina nou besere aboudo ubauba urio nou ro emowagare ri kawakawa edi na ro na-emowaititi.
MAR 7:27 Taie nou Iesu ro iato gemowameai ibo, ‘Modobo ie meamea ohona merebusere ro kiho neio kiamidimai sapuwo to, modobo pua merebusere edi ohona ro daimodaimo merebusere aboto kiaiwo.’
MAR 7:28 Taie iedi orobo ro nou ro na-girowai nedi owera ro nou ro ibo ‘Naramu Abera, mo umoro ie mo daimodaimo orobo ie, kaupoti merebusere mapapati daimodaimo merebusere ro kiwaroho modobo ie.’
MAR 7:29 Taie Iesu ro na-gemororowai nou beda sosoro owera to gutura Iesu ro ibo, ‘Io morobise owera aro-die, oro abora ba-dorowameai simara sabowa to oro besere aboudo ubauba urio ta-wosuruwo-ro.’
MAR 7:30 Taie edi orobo ro imese gorowameai-ro moto to edi korowateai ro na-gorowateai nou besere kainai nato gowea keta ato gorobu ata kawakawa tato ie nou modobo ato gorobu edi ubauba urio ro nou aboudo ta-gosuruwo.
MAR 7:31 Iesu Taia duriomoro na-gemeserai nou imese gidiai Sidoni duriomoro to ina imese godori-ro Gariri obo paruo to ina 10 sabowa bato giamo edi duriomoro ro neito gagediai-ro.
MAR 7:32 Nou iato na-goroho arua urubia ro nato gowou-rimo ata dubu nou aboto nou ro meana owai ri, nedi dubu ro owera kirowidiro pua gare teibo ta-goropai-rido ibose nou owera mea se iarotiti pua. Taie Iesu neio ro iato gemagege-rimo nedi dubu ro nou ro meana owai ri.
MAR 7:33 Iesu ro na-girowai neio edi owera ro edi dubu ro nou ro aise gemaidodorai taie neitiro urubia tato moro to imese gou-rido iato nou tu mopokoi teibo iedi dubu ro nou gare goro teibo to aise giwodoro-ma. Taie nou ro na-gemamorotai ototobe iato gowasomai.
MAR 7:34 Nou toboro ohu to iato gawota huhuame na-gimusubai taie iato gutura ‘Epata!’ (Epata maumo owamo ibo ‘Dorodobura’.)
MAR 7:35 Iesu ro beda tau ato gosioidiro iedi tanaro ro edi dubu ro nou gare teibo aise gorodobura-rido iato nou owera mea se gutura.
MAR 7:36 Taie nou ro ibo urubia aboto, ‘Nio ro orowauti ate nedi owera ro modobo ie nio ro nakara se korobidiro aboto!’ Kaupoti urubia ro nedi owera ro aise giheruti-rimo moromoro. Nou ro inaina na-gimowauti ibo ‘orowauti ate’ inaina neio ro ibose to gobodorouti-rimo duriomoro gabogabo to.
MAR 7:37 Neio ro idaibo tanaro kiauri pua abora tanaro ro gororosioidiro neio aboto neio auna se gimaragoidiro-rimo. Taie neio nakara se iato geremowauti-rimo, ‘Iesu ro imese tanaro patu mea se isioidirotiti. Nou modobo ie gare tato dubu gare kemodobura ie ibose owera karo tato dubu nou owera karo aboto meana kowai ie.’
MAR 8:1 Ata tau ato Iesu ina auna dubu patu ro iato gemosopa-rimo, iedi urubia ro ata ohona tato gou-rimo. Taie Iesu ro iato gutura nou kowasoro urubia aboto,
MAR 8:2 ‘Mo auna ia nirimagare ro nowati nedi urubia ro neio beda sosoro aradabuti-dioumo mo aboto ina neio neibi mutu ta-irowomidirotiti netewa didi saiki to. Neio ata ohona tato orowomidiro mo ro ti-niauri
MAR 8:3 neio sogoi ro iwati ina neio mo ro kiho tato kimeriai ato simara sabowa to orowame ri, neio ata modobo pua ipi gabo ato karaburai. Neio amia moro muso rido goroho-dioumo.’
MAR 8:4 Ina nou kowasoro urubia ro ibo gemowameai-rimo, ‘Nimo urubia tato moro ato norowomidiro, neio iwarebai na ohona boido namadimi-iwai-ri?’
MAR 8:5 Taie Iesu ro iato gimodowa-ibi ibo, ‘Nibi abato dokou koura beda mutu ro iamo?’ ‘7 ro iamo,’ neibi ro ibo.
MAR 8:6 Taie nou ro iedi urubia ro iato gimowapotai goto ato orowomititi ri. Nou ro na-gimidai iedi dokou koura ro iato gisebuti taie eso owera iato garo Godi aboto. Taie nou ro iedi dokou kisebuti ro imese giaiwai kowasoro urubia aboto, neio ro urubia iato gimoworoho-rimo.
MAR 8:7 Ina atu sosoro tanaro ibose to gisioidiro sipu tato nakere kainakaina na-gisebuti eso owera iato garo Godi aboto, taie iato giaiwai nou kowasoro urubia aboto neio ro urubia iato imese gimoworoho-rimo.
MAR 8:8 Taie imese sirio urubia na-giho-rimo imese modobo ti-goi-rimo ti-giamidimai. Mapapati urubia ro na-gimeserai-rimo nou kowasoro urubia ro iato gidabuti-rimo neio ro 7 awawo gatere nou giodiowado-rimo.
MAR 8:9 Edi topira gebari ro kioputi ato neio imese 4,000 urubia ie. Taie nou ro iato gimowapotai ibo, ‘Modobo ie nio korowameai simara sabowa to.’
MAR 8:10 Iesu kowasoro urubia mutu pe to kiora obo paruo sapuwo rido imese giabu-birimo Daramanuta duriomoro to.
MAR 8:11 Amia Parasi urubia iato gou-rimo Iesu aboto neio ro nou owera to iato gorobai-rimo ina neio ubi ie nou owaibia ri. Neio ubi ie umoro oi ri ibo nou Godi kohodowa dubu ra o nou pua ra. Neio ro nou iato gemodowa-rimo ibo Godi pupuwo to ata korosa tanaro nou ro osioidiro ri.
MAR 8:12 Taie Iesu ro na-gimorowai neio nou masawe to iato gutura, ‘Ei! Abora nedi urubia ro na-orowomidiro mabu boira nio ro kosora ata korosa tanaro mo ro kosioidiro aboto? Nio mo ro a-nimowapotai ata korosa tanaro ata mo ro osioidiro-ri pua nedi tau ro nato nio ro kiauri aboto.’
MAR 8:13 Taie Iesu ro edi urubia ro aise gibedidiro-ro nou imese godori pe to korora kahiomai imese gabu obo paruo ata sapuwo to. Taie.
MAR 8:14 Iesu kowasoro urubia mutu na-gou pe to neio ro kaupoti dokou koura gomidai-rimo, neio ro dokou auna se kimidai aboto woki gimati-rimo.
MAR 8:15 Taie, Iesu ro umoro owera nato gimia, ‘Umoro umoro se nio keremowotoi mutu Parasi urubia Herodi mutu neio edi isiti parawa ro nio ro kowasomai modobo pua.’
MAR 8:16 Taie kowasoro urubia nato gatamuai-rimo keremowagomea maumo na-gosora-rimo. Neio ro ibo, ‘O nimo dokou tato nou-diomo neito nou mabu ato utura-die nou.’
MAR 8:17 Neio beda sosoro geremowagomea-rimo Iesu ro neio kimaragoidiro ta-gimowea taie nato gimodowa, ‘Nio etou mabu ato eremowagomea-dumo ibo “Nimo dokou iwou pua neito”? Nio mo ro na-niauri idomari mea se irarowea pua nio kimaragoidiro tato ie.
MAR 8:18 Nio idomari mutu e kaupoti irarowo pua kiopai orowomidiro. Nio gare teibo mutu e kaupoti nio gare koropai orowomidiro. Mo ro beda tanaro nisioidiro keba se nio ro woki a-gimati-dumo ra, a?
MAR 8:19 Nimo keba se dokou tato na-norowomidiro ina nimo ro auna ia topira ti-nowea-rimo, 5 dokou mo ro na-nimesebuti ina neio ro ti-giho-rimo, mapapati edi na gimeserai-rimo beda mutu gatere giodiowado-rimo nio ro?’ Neio ro ibo, ‘12.’
MAR 8:20 ‘Ibose ata topira mo ro 7 dokou na-nimesebuti neio ro na-giho-rimo mapapati edi na gemeserai-rimo beda mutu gatere giodiowado-rimo nio ro?’ Neio ro ibo, ‘7.’
MAR 8:21 Taie Iesu ro ina iato gutura neio aboto, ‘Tanaro maumo nio ro umoro oi pua ra, a?’
MAR 8:22 Iesu kowasoro urubia mutu na-gou-rimo Betesaida sabowa to arua urubia ro nato gowou-rimo ata pogo dubu nou aboto. Taie neio ro nato gediawado-rimo iedi dubu ro nou sapuwo to idomari teibo meana emowai ri.
MAR 8:23 Iesu ro iedi dubu ro aise gatopea-ro neitiro imese gou-rido urubia tato moro to. Iedi dubu ro idomari teibo na-gemamorotai taie tu teibo na-giwateai-ma taie nato gemodowa, ‘Oro modobo ato a-irarowea-ra?’
MAR 8:24 Taie nou ro ibo, ‘Io modobo ato nirarowea, urubia mo ro ti-niauri kaupoti neio ota sosoro iagegemowado-dumo.’
MAR 8:25 Taie ina mea se iato gemowasomai, edi tau ro nato edi dubu ro mea se aise girarowea.
MAR 8:26 Iesu ro edi dubu ro moto to na-gotiodorai iato ibo gemowapotai, ‘Oro sabowa to oroho ate urubia imowapotaidiro ate nedi tanaro ro na-nosioidiro, moto ato se ba-domidiro!’
MAR 8:27 Iesu nou kowasoro urubia mutu imese gidiai-rimo ata auna sabowa tararasoro Siseria-Piripai to arua sabowa ibose ta-giamo nou gomo ato neito gidiai-rimo. Ipi ato Iesu ro nato giratoro neio ibo, ‘Urubia ro mo etu to nasoro-dumo?’
MAR 8:28 Taie neio ro wisa ibo gemowameai-rimo, ‘Arua urubia ro irowautiti-dumo ibo oro Ioane ie obo to edi dubu ro giwarumiauti, ina arua urubia ro asoro-dumo oro Eraia ie, ina ibose arua urubia ro irowautiti-dumo oro ata Godi ipusu owera dubu e nou ro gorowameai-die.’
MAR 8:29 Ina Iesu aise gerewesegerai neio aboto, ‘Ina nio ia ro mo etu to nasoro-dumo?’ Pita ro ibo, ‘Oro Godi ro kohodowa dubu e.’
MAR 8:30 ‘Nio ro mo sapuwo to orowauti ate ibo mo Godi kohodowa dubu e.’
MAR 8:31 Pita ro na-geibimai ibo Iesu nou Godi ro kohodowa dubu nou se ie, taie Iesu ro iato gatamuai nou kowasoro urubia kitamudiro aboto ibo, ‘Mo nou se ie Imese Urubia Kiauri Dubu. Imese Urubia Kiauri Dubu to na-gapoi nou ro temeteme sirio ama-iwia-ri. Nou duriomoro eputa urubia ro, Mose sabi kitamudiro urubia ro, turituri urubia neio awawo urubia ro nou masawe neio ro amadimo-owea-ri, temeteme amadimo-omia-ri iato amadimo-opia-ri. Imese Urubia Kiauri Dubu to na-gapoi nou pamo ama-owea-ri, iato saiki teibo namado-oroporeai-ri ata saiki ato nou keremiro nato ama-owea-ri.’
MAR 8:32 Iesu ro neio paea mata se gimowapotai beda tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri nou sapuwo to. Pita ro na-girowai edi owera ro nou ro Iesu nakara moro to aise gadabuai nou owera a-gemowabeouti ibo, ‘Oro idaibo owera etou ri aro? Ororosioidiro-ri pua iedi tanaro ro!’
MAR 8:33 Ina Iesu iato gerewesegerai nou kowasoro urubia aboto, Pita ibose nou ro iato gemadohodai, ‘Satani oro mo aboudo daragare! Oro edi kimaragoidiro ro duriomoro kimaragoidiro ie, Godi kimaragoidiro pua.’
MAR 8:34 Taie Iesu ro urubia iato giramairiai, nou kowasoro urubia mutu atu se nou aboto osiomai ri. Nou ro ibo gimowapotai, ‘Ata dubu nou ubi mo ubi tanaro kisioidiro aboto nou nakara se simara durupi eremaragoidiro-ri pua, nou simara ubi tanaro isioidiro-ri pua, modobo ie Godi ubi tanaro kemesioidiro, ina karaburai nou sapuwo to, io modobo ia ie.
MAR 8:35 Oro keremiro simara ubi tanaro ato nama-owaboi-ri io oro ro ama-aseperai-ri. Kaupoti oro durupi mo sapuwo to kaseperai ato daro mea owera kimowauti sapuwo to oro keremiro imese tau koworohuti ie pamo tato ie.
MAR 8:36 Oro imese namabu sirio na-irobidiro ina oro pamo nama-owea-ri era ato ama-omidirotiti-ri modobo ra oro aboudo? Io modobo pua.
MAR 8:37 Urubia dubu keremiro mani to kowameai modobo pua, ata gabo tato ie.
MAR 8:38 Abora nedi tau ro nato urubia na-orowomidiro neio imese sirio se ubauba ia ie mea tanaro isioidiro pua, morobise tanaro isioidiro pua Godi aboto. Mo etio ro nemowabe-dumo ibose mo owera etio ro aratiou-dumo wisa na neio mo ro ubi tato anama-iwia-ri. Mo nou se ie Imese Urubia Kiauri Dubu to Na-napoi-ro mo korowameai tau ato edi urubia ro neio sapuwo to mo ubi tato anama-oi-ri. Mo namadi-orowameai-ri Godi sowake urio sirio neio mutu mo abera edi woroworo ro nou ato anamadi-orowameai-ri.’
MAR 9:1 Iesu iato gutura nou kowasoro urubia aboto sabowa urubia mutu etio ro gorowotoi nou abato, nou ro ibo, ‘Nio morobise owera niwapotai nio arua nama-orowomidiro-ri nio ro amadimo-owea-ri Godi eputa dubu to nama-omi-ri nou ro kiwaboi tanaro nio ro amadimo-owea-ri pupuwo mutu amadi-orowapotai-ri.’
MAR 9:2 6 saiki na-goroporeai-rimo Iesu netewa didi kowasoro dubu peteibi Pita Iemisi Ioane neibi mutu imese gidiai-birimo podo ohu to. Neibi iato nakara moro ato gomidiro-birimo iedi tau ro nato neibi sosoro gabo ato Iesu durupi aise garatidiai ata sosoro gotoi.
MAR 9:3 Nou obotama benenio ia se gerememiouti imese keakea ia ie ata pokiri iopu tato ie. Nou edi obotama ro imese keakea ia ie, ata dubu keakea obotama mutu keremodobowa modobo pua.
MAR 9:4 Eraia ra Mose ra neibi abato nato gorowapotai-rido, taie neitiro Iesu mutu owera imese geremowauti-birimo.
MAR 9:5 Pita ro iato gutura Iesu aboto, ‘Kitamudiro dubu, neibi abora kamade ie modobo ato nioro-diebimo neito, nibi sapuwo to mapagea peteibi anamabimi-imotomai-biri, ata oro do ie, ata Mose do ie, ata Eraia do ie.’
MAR 9:6 Pita ro owera tere sobosobo gutura Iesu aboto neibi atu se tere ro girobai-bi.
MAR 9:7 Ina neibi toboro kere ro aise giahidimai-bi. Iedi toboro kere maumo ro noudo owera kodu nato gemerorowai-birimo ibo, ‘Io mo mere ie ina mo auna ubi tiamo nou aboto. Nou ro beda owera karo ra modobo ie nio ro aise kosioidiro.’
MAR 9:8 Taie neibi iato na-girarowea-birimo nato Iesu se gowea-birimo nakara se na-gotoi neibi abato, netewa teibo dubu teibo ta-garaseperai-rido nou aboudo, iato Iesu neibi mutu atu se ioudo imese giroruwo-ibiro podo ohu rido.
MAR 9:9 Neibi na-giroruo-ibiro nou ro neibi umoro owera iato gimia-ibi, ‘Nibi neido namabimo-orowameai-ri mo ubi tato ie arua urubia kimowauti beda sosoro tanaro owea-bimo nato womu tato Imese Urubia Kiauri Dubu na-gapoi namadimo-opia-ri ina amadi-eribua-ri.’
MAR 9:10 Taie Iesu ro beda sosoro owera to gitomu-bi neibi aise gimibiria-birimo. Neibi neido na-gorowameai-birimo ata owera ata orowauti pua. Kaupoti neibi nakara moro ato nato geremowagomea-birimo ibo, ‘Nedi keribua owera ro maumo beda sosoro ra?’
MAR 9:11 Taie neibi ro Iesu iato gemodowa-birimo ibo, ‘Mabu boira Mose sabi kitamudiro rubi na-iarotiti-mo ibo Eraia keba se amadi-orowameai-ri ina Godi ro kohodowa dubu nou ro amadi-ou-ri saro rido?’
MAR 9:12 Taie nou ro nato gimowameai-bi ibo, ‘Morobise ie Eraia ro ti-gorowameai-ro keba se tanaro patu nato imododiai ri. Eraia ro imese namabu patu meana ta-giwai nou ro gabo ta-gosowa keba se. Ina mabu boira Tarena Buka owera ro ibo na-waro Imese Urubia Kiauri Dubu to na-gapoi temeteme imidai ri ina urubia sirio ro nou ubauba mino to amadimo-oworohuti-ri?
MAR 9:13 Mo ro a-nutura nibi aboto ibo Eraia neito ta-gorowameai-ro ina urubia ro nou neito goworohuti-rimo simara ubi tanaro to. Tarena Buka owera ro beda sosoro garo aise gororosioidiro-rimo nou sapuwo to.’
MAR 9:14 Iesu podo rudo na-gororuwo-ro netewa didi dubu peteibi mutu neibi neido na-girarowea-birimo auna topira gebari nou ro gorobu. Iesu kowasoro urubia, Mose sabi kitamudiro urubia mutu a-gorosobi-rimo.
MAR 9:15 Taie iedi topira gebari ro Iesu ato a-gorowadaudiro ina neio nou aboto imese gorowarario-rimo nou kamade owai-ri.
MAR 9:16 Neio Iesu ro nato gimodowa, ‘Nio owera to etou mabu ato ororobai-dumo Mose sabi kitamudiro urubia mutu?’
MAR 9:17 Ata dubu owera mutu nato gotobowa-ro edi topira maumo noudo, ‘Mo mere nowou-die oro aboto nou ubauba urio ro oworohuti, ibose nou owera iarotiti pua.
MAR 9:18 Nou ubauba urio ro serawo beda tau ato koi ra, nou iato aise keteamoidiro ie goto ato, matatabu korodi imese korobu e, ibonoro kiririkiriri se gi-owaro-ri. Nou ibose goto ato korobu ato tu ra sairo ra koko poroporo kiwaititi ie. Ina oro kowasoro urubia ta-niratodai nedi ubauba urio ro neio ro emabodorai ri nou aboudo, kaupoti neio ro modobo pua kemabodorai.’
MAR 9:19 Iesu nato gerewesegarai neio aboto ibo, ‘Nio kimibiria tato urubia ie! Mo dese a-neremiri ra nio mutu koroho? Mo beda mutu saiki niporeai nio mutu? Neito ma-dowou-birimo edi mere ro!’
MAR 9:20 Taie iedi mere ro korobai simara abera ro urubia mutu neio ro imese gowou-rimo Iesu aboto. Iedi kowou ro na-gowou-rimo Iesu ubauba urio ro nato na-gowea-ro edi mere ro aise geteamoidiro imese gorowawodorowado matagoro rido matatabu se gosuruwo-rimo.
MAR 9:21 Taie Iesu na-gerewesegerai abera aboto nato gemodowa ibo, ‘Nedi mere ro idaibo tanaro beda tau ato gerematamuai?’ Abera ro ibo, ‘Nou kainai ato gerematamuai idaibo tanaro kisioidiro.
MAR 9:22 Iedi mere ro ubauba urio ro opia ri emirititi, ata tau era to katowo ie ina obo to iato kowamotoro ie. Bagea pua, oro ro natonato dimati-ro nimo, diwarebai-ro! Oro modobo ra idaibo tanaro kisioidiro?’
MAR 9:23 Iesu ro iato gemowameai ibo, ‘Oro etou mabu rudo utura-die idaibo owera? Morobise kimibiria etu ro oworohuti nou aboudo modobo ie imese tanaro kisioidiro aboto.’
MAR 9:24 Ina iedi dubu ro iato giaia, ‘Mo kimibiria mutu e. Mo dowarebai-ro kimibiria pupuwo demowai-ro!’
MAR 9:25 Iesu na-girarowea topira gebari na-gorowoiriamuti-ro nou aboto nou ro nato gemadowerai edi ubauba urio ro. Iesu ro ibo, ‘Oro ro edi mere ro gemadohuti owera karo moro rudo, ibose gare kirowidiro moro rudo. Oro pamo dubu sosoro na-omidiro dosuruwo edi mere ro demeserai-ro, oro neito orowameai ate ina!’
MAR 9:26 Iedi ubauba urio ro parara gebari nato gutura iedi mere ro aise geteamoidiro goto ato pamo se gereresuai, taie iedi ubauba urio ro imese gosuruo-ro nou aboudo. Iedi mere ro imese gorobu. Arua urubia ro ibo, ‘Pamo se esuai mere poti.’
MAR 9:27 Iesu ro iedi mere ro na-gemesiomai tu rido na-gorobai aise gowotobowa.
MAR 9:28 Iesu moto to na-gorowameai kowasoro urubia ro nato gemodowa-rimo nakara moro ato, neio ro ibo, ‘Mabu boira nimo ro iedi ubauba urio ro owagare tato?’
MAR 9:29 Ina Iesu ro ibo, ‘Egeaegea tanaro kisioidiro modobo pua idaibo sosoro ubauba urio kimabodoidiro aboto, kararatoro nou se ie kaupoti nio ro neito kiwagarewado ie.’
MAR 9:30 Iesu nou simara kowasoro urubia mutu iedi duriomoro ro na-gemeserai-rimo neio ina imese goroho-rimo Gariri duriomoro ato. Iesu nou ubi tato ie urubia umoro koi ibo nou kowasoro urubia mutu nato torowomidiro, neio piro se goroho-rimo.
MAR 9:31 Nou ro kowasoro urubia iato gimowapotai ibo, ‘Imese Urubia Kiauri Dubu to na-gapoi nou urubia ro amadima-apoi-ri iato amadimo-orobai-ri, ina amadimo-opia-ri, kaupoti netewa teibo saiki teibo namado-oroporeai-ri ina ata saiki ato amadi-eribua-ri bobo rudo nou keremiro ama-owea-ri ina.’
MAR 9:32 Nou ro ibo gitamudiro idaibo sosoro kaupoti nou kowasoro urubia ro nou beda sosoro owera to geremowagomea maumo meana se ememidai pua mabu neio tere ro giwati nou kemodowa aboto.
MAR 9:33 Iesu nou kowasoro urubia mutu imese giodori Kapeniama sabowa to, taie neio moto goro to na-gemibiria iato imese gorowomititi. Iesu ro neio nato gimodowa, ‘Nio gabo ipi ato otona owera to eremowagomea-dumo?’
MAR 9:34 Ina kowasoro urubia ro nou owera na-gemororowai-rimo neio owera tato se gorowomidiro mabu neio edi owera to na-geremowagomea-rimo ibo owamo auna to etu ro ama-ararasoro-ri idaibo sosoro to geremowagomea-rimo.
MAR 9:35 Taie nou ro neio na-giramairiai nou ia na-gomi taie nato gimowauti, ‘Etu ubi ra auna to kararapoi aboto nou modobo ie kainai to kararapoi amia urubia sowake koroho.’
MAR 9:36 Iesu ro mere kainai iato garamairiai turi ato aise gowotobowa, neio ro owea ri taie iato gatopea. Ina nou ro iato gutura,
MAR 9:37 ‘Etu ro kemaidodorai ra idaibo sosoro mere kainai mabu nou mo do ie, idaibo sosoro mo nou ro kemaidodorai ie. Mo etu ro kemaidodorai ra ibo pua mo nakara se kemaidodorai, kaupoti mo iedi dubu ro na-nemeiriai-ro nedi duriomoro ro neito nou ro nou ibose kemaidodorai ie.’
MAR 9:38 Ioane ro iato gemowapotai Iesu ibo, ‘Kitamudiro dubu, ata dubu nimo ro ta-nowea-rimo oro pupuwo to ubauba urio sirio nou ro gimabodoidiro urubia aboudo. Ina nimo ro nou egea se nodiobuti-dumo idaibo tanaro kisioidiro aboto mabu nou nimo mutu iradabutiti pua.’
MAR 9:39 Taie Iesu ro Ioane iato gemowameai ibo, ‘Idaibo dubu nio ro adohodai mamo idaibo tanaro kisioidiro ato, ido edi dubu ro nou ro mo masiro ubauba owai-ri pua.
MAR 9:40 Etu ra ubauba kisioidiro tato nimo aboto io nou ia ro ama-iwatuti-ri nimo aboto.
MAR 9:41 Mo ro morobise owera naro nio aboto, ata dubu ro nio obo nupu kimia ato mabu nio mo gu urubia ie, iedi dubu ro morobise ie nou ro mea wisa ido ama-imidai-ri.’
MAR 9:42 Iesu ro ina iato gimowauti nou kowasoro urubia mere kainakaina sapuwo to nou ro ibo, ‘Mo owera beda mere kainakaina ro na-irowidirotiti-dumo ina na-isioidirotiti-dumo, ina mere kainai boinana ata dubu ro nou ubauba osioidiro ri na-owaboi ina iedi mere kaina ro nou ro na-osioidiro ubauba tanaro, iedi dubu ro nou ro auna ia ubauba wisa kowea ie. Godi nou aboto auna serawo ama-oi-ri. Iedi dubu ro mere kainai ubauba to etu ro gowodoro nou aboudo modobo ie auna nadi wagoha rudo kemebuai oromo damo to keherai, nedi wisa ro kainai ie. Kaupoti Godi ro iedi wisa ro nama-aiwai-ri iedi dubu ro nou aboto auna ia ubauba wisa ama-aiwai-ri.
MAR 9:43 Ina oro tumodi tu to ubauba tanaro neito na-osioidiro oro ro, modobo ie iedi tumodi tu ro kemotoria ina keherai. Io meana ia ie, oro tu kaupoti mutu womu tato womu tato keremiro ama-owea-ri. Modobo pua oro tu teibo mutu ubauba tanaro kisioidiro era to katowea ie. Iedi era ro duwo saiki, duwo saiki aise irewaretiti. Era iato korodouti pua ibose tiriwaretiti.
MAR 9:45 Ina ibose ie oro sairo ro na-wowou ubauba tanaro kisioidiro aboto modobo ie oro ro iedi ata sairo ro kemotoria ina keherai, io meana ia ie oro sairo kaupoti mutu womu tato womu tato keremiro ama-owea-ri. Modobo pua oro netewa teibo sairo mutu ubauba kisioidiro era to katowea ie.
MAR 9:47 Ina ibose ie oro idomari ata ro ubauba ubi na-emedea ata idomari kaubidiro modobo ie keherai ina kaupoti idomari mutu kodoro Godi edi mea sabowa ro neito. Mabu io mea tanaro ie idaibo sosoro oro kaupoti idomari mutu kodoro. Modobo pua oro idomari teibo mutu ubauba tanaro kisioidiro, era to katowea ie,
MAR 9:48 iedi era ro nato “poporo gebari gebari tirohotiti-dumo neio korowaburo pua, nibo ohona ihotiti-dumo. Ina iedi era ro duwo saiki duwo saiki aise irewaretiti.”’
MAR 9:49 Iesu ro ina iato gimowauti, ‘Oro aboto mibo tau kou ato nou idaibo era sosoro ie. Urubia maumo tanaro idaibo sosoro era ro ama-iwaibirio-ri. Idaibo sosoro ie damena ro ohona mea topo kowai ie, era ro urubia ibo ama-iwaibirio-ri.
MAR 9:50 Damena topo meana ie, damena topo na-wasoperai ohona topo tato ie. Ina etou nakomu namadimo-osioidiro-ri damena ina topo kowai aboto? Damena topo tato imese koi ie topo imese kasoperai ie.’ Ina noudo ie Iesu ro ibo, ‘Modobo ie imese sirio tau mea se gi-orowomidiro-ri nio komidiro keremiro mea se gi-owaboi-ri. Nio komidiro keremiro maumo ato mea damena topo kiamo modobo ie, ibose miro to gi-orowomidiro-ri korowomidiro.’
MAR 10:1 Iesu nou kowasoro urubia mutu Kapeniama sabowa na-gemeserai-birimo Gariri duriomoro ato na-owamo neio atu se imese giodori Iudia duriomoro to. Ina ioudo Iodeni oromo sapuwo to imese giabu-rimo, iedi duriomoro ro nato Iesu aboto auna ia dubu patu ro garadabuti-rimo. Nou beda sosoro irowatititi urubia nou ro kiwia ato totomu iato gi-imowauti-ri.
MAR 10:2 Taie iedi tau ro nato arua Parasi urubia nato gou-rimo nou aboto. Nou neio ro nato gemodowa-rimo neio ubi ie nou owaibia ri bagea to garatodai-rimo ibo, ‘Sabi ra ata dubu orobo kararubia?’
MAR 10:3 Iesu ro neio ina iato gimodowa, ‘Nio keba se Mose ro ata sabi ata nou sapuwo to kimia pua ra?’
MAR 10:4 Parasi urubia ro ibo, ‘Mose sabi ro ibo nimowapotai-ro beda dubu ra orobo giropu tato kowea nou ro na-wararubia iedi dubu ro modobo ie orobo kararubia peba titi kemesioidiro keba se ibo “mo ubi tato ie nedi orobo ro nou aboto imese nararubia,” taie iedi dubu ro nou orobo imese moro to kararubia ie.’
MAR 10:5 Taie Iesu ro Parasi urubia iato gimowauti ibo, ‘Nio Mose ro nedi sabi ro nou ri gimia mabu nio kimaragoidiro mutu imese koko ia ie, nio imese auna akau urubia ie. Nio ro Godi edi kitamudiro owera ro modobo pua meana se kimidai aboto,
MAR 10:6 kaupoti keba ia tau ato Godi ro edi tau ato na-gisioidiro imese sirio nakomu nou ro orobo ra dubu ra ibose ta-gisioidiro-ma.
MAR 10:7 Ina nou do ie urubia mere ro mamu ra abera ra nou ri kimeserai-ma ie nou orobo mutu atu moro ato komidiro.
MAR 10:8 Neitiro imese tanaro kisioidiro ato kaupoti owera to kisioidiro ie mabu neitiro kaupoti ie.
MAR 10:9 Godi ro neitiro na-gidabuai-ma modobo pua ata ro kihodowa-ma aboto, neitiro abora orobo ra uramu ra ie neitiro abora kaupoti ie.’
MAR 10:10 Taie Iesu kowasoro urubia mutu adimo na-gorowameai-rimo moto to, Iesu neio ro nato gemodowa-rimo upi kiraribo sapuwo to.
MAR 10:11 Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Beda dubu ro ararubia orobo ina orio orobo nato na-wedea iedi dubu ro nou ro auna ia ubauba tanaro kosioidiro ie nou keba orobo aboto, sabi kesebea ie nou ata orobo aboto na-oroho.
MAR 10:12 Ina atu sosoro ibo ie orobo ro na-wararubia nou simara uramu ina ata dubu ro nato na-wedea, iedi orobo ro nou ro auna ia ubauba tanaro kosioidiro ie nou keba uramu aboto, sabi kesebea ie nou ata dubu aboto na-oroho.’
MAR 10:13 Iesu kowasoro urubia mutu iedi duriomoro nato na-gorowomidiro arua urubia neio merebusere Iesu ro iwaseidiro ri nato giworoho-rimo. Nou kowasoro urubia ro na-giauri-rimo mamio abeamio merebusere na-giworoho-rimo Iesu aboto neio masawe ro giwati.
MAR 10:14 Taie neio Iesu ro iato na-giwia neio beda mino gisioidiro-rimo nou masawe goi nou kowasoro urubia aboto, taie nou nato gutura ibo, ‘Nedi merebusere kainakaina ro modobo ie mo aboto kiworoho, modobo pua nio ro na-idiobuti-dumo mabu Godi ro kiwaboi tanaro idaibo merebusere kainakaina ro neio ro modobo ato kisioidiro ie tanaro.
MAR 10:15 Nio imese morobise owera nimowapotai etio ra Godi kiwaboi tanaro maumo neito kodoro tato nedi merebusere kainakaina beda sosoro godoro-rimo iedi urubia ro Godi edi kiwaboi tanaro maumo neito kodouti modobo pua.’
MAR 10:16 Iesu merebusere kainakaina na-girobai-ro iato giohi nou tu teibo neio eputa to iato gitomo neio korosa iato gimio.
MAR 10:17 Iesu iedi duriomoro kemeserai noponopo ie ata dubu nou aboto nato girario-ro kauhio to goto ato aise girumusubua Iesu sosoro gabo ato taie nou ro nato gutura ibo, ‘Mea kitamudiro dubu, mo womu tato womu tato keremiro beda sosoro nama-owea-ri?’
MAR 10:18 Ina iedi dubu ro Iesu ro nato gemowameai ibo, ‘Mo oro ro mea dubu to etou mabu ato napoi-die? Ata mea dubu ata omidiro pua Godi kaupoti nakara se imese meana ia ie.
MAR 10:19 Oro umoro ie Godi ro edi sabi giaiwai-ro oro ro keremoputi ie idaibo, Urubia iopiauti mamo, Arua urubia mamio iwadaudiro mamo, Namabu piro to iwopiro mamo, Koto tau ato urubia owera kakate moro to imoworohuti mamo, Tanaro kisioidiro mutu urubia imatigi mamo, Mamu ra abera ra mea mino to gi-iauri-mari.’
MAR 10:20 Iedi dubu ro nou ro ibo, ‘Mo kaina rido naratamuai-ro womu tato abora iedi sabi sirio ro mo ro ti-nibodorotiti.’
MAR 10:21 Iesu idomari na-giwawota iedi dubu ro nou ato se giwotobowa natonato gemati, nou ro iato gemowapotai, ‘Oro ro kaupoti tanaro osioidiro pua. Oro beda mutu namabu sirio iworohuti, mani to ba-mowamade-mo, ina edio mani ro namabu tato urubia ba-dimio, ina mo aboto nato ba-daradabuai-ro ido oro Godi sabowa ato womu tato womu tato keremiro nato ama-owea-ri.’
MAR 10:22 Iedi dubu ro nou ro na-girorowai iedio owera ro nou aborabora ro gorobai Iesu ro beda sosoro owera to gemowapotai, koko ia ie idaibo tanaro nou ro kosioidiro aboto mabu nou auna se gimaragoidiro namabu aboto koko ia ie nou ro kiaiwo aboto. Taie nou aise gororoupiriai ata owera ata utura pua.
MAR 10:23 Ina Iesu iato gerewesegerai kowasoro urubia aboto nou ro nato gimowauti, ‘Merebusere Niramio tanaro auna ia koko ie idaibo sosoro urubia neio aboto, Godi edi kiwaboi tanaro maumo ro neio neito kodouti aboto.’
MAR 10:24 Nou kowasoro urubia kimaragoidiro ro giopia neio ro na-girowai-rimo idaibo owera. Iesu ro ibo, ‘Auna koko ie Godi edi kiwaboi tanaro maumo ro neito kodoro aboto ibose auna ia koko ro ama-owamo-ri namabu sirio urubia neio ro Godi edi kiwaboi maumo ro neito kodoro aboto.
MAR 10:25 Io idaibo sosoro ie kemoro kodoro ra nira kainai goro rido keresia ra ata sapuwo to? Modobo pua io! Ina idaibo sosoro ie suana sirio dubu ro kodoro koko ia ie Godi edi kiwaboi tanaro maumo neito.’
MAR 10:26 Iesu kowasoro urubia ro na-girowai-rimo neio auna ia se gimaragoidiro-rimo taie nakara se iato geremowagomea-rimo. Neio ro ibo, ‘Ata dubu ata ro womu tato keremiro beda sosoro kowea ra?’
MAR 10:27 Iesu neio aboto na-girarowea iato gimowapotai, ‘Nedi tanaro ro sopu dubu ro kisioidiro modobo pua. Godi nakara se modobo ie kisioidiro aboto nedi tanaro ro. Godi nou nakara se modobo ie imese sirio tanaro kisioidiro aboto.’
MAR 10:28 Pita ro iato gutura Iesu aboto, ‘Imese beda mutu nakomu sirio ra nimo ro ta-nimeserai-rimo, oro nimo ro saro rido ti-nowasoro-dumo.’
MAR 10:29 Taie Iesu ro nato gutura ibo, ‘Nio mo ro morobise ia owera nimowapotai, etu ro kemeserai ra simara sabowa, niramio naramio mamio abeamio medamio mabiamio dokou suwa duriomoro mo sapuwo to daro mea owera kimowauti sapuwo to,
MAR 10:30 nedi duriomoro ro nato oro sirio moto mutu e, sirio mamio mutu e, sirio naramio niramio mutu e sirio medamio mabiamio mutu e dokou suwa duriomoro mutu e, oro ina ido womu tato keremiro ama-owea-ri. Oro ibose mo sapuwo to arua urubia ro ubauba se amadimi-oworohuti-ri mabu oro mo do ie.
MAR 10:31 Etio ra keba to na-wou-dumo neio saro to ama-iweisia-ri, ibose etio ra saro rido na-oromudidiro-dumo keba to neio ama-iweisia-ri.’
MAR 10:32 Iesu urubia mutu atu se Ierusarema to kidiawado gabo nou gidiai-rimo. Iesu ro gimomudo gabo keba se Ierusarema sabowa to urubia sirio ro nou saro rido gobodoro-rimo. Nou edio tanaro na-gisioidiro kowasoro urubia auna se gimaragoidiro-rimo ina dorogora urubia etio ro gidiai-rimo saro rido neio tere ro girobai. Taie ipi ato nou kowasoro urubia aise gihodowa gabo sapuwo to, nakara moro ato nou ro iato gimowapotai owera ibo nou aboto etou tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri Ierusarema sabowa ato.
MAR 10:33 Taie nou ro nato gapusia owera nakomu ibo, ‘Nimo Ierusarema to nidiai-dumo. Imese Urubia Kiauri Dubu to Na-gapoi nedi dubu ro amadimo-ohiai-ri Godi ra urubia ra turituri urubia ro daro Mose sabi kitamudiro urubia ro. Neio ro namadimo-orobai-ri ina nato amadimu-utura-ri nou aboto ibo, “Nedi dubu ro modobo ie kesuai aboto”, neio ro nou iato daimodaimo rubi aboto amadima-aiwai-ri,
MAR 10:34 taie ina nedi dubu ro neio ro nou amadime-emasosowado-ri, gase to amadima-amoruti-ri, nou kerei to amadime-epesuti-ri ubauba mino to, ina iato amadimo-opia-ri. Kaupoti netewa teibo saiki teibo namado-oroporeai-ri ina ata saiki ato nou bobo rido amadi-eribua-ri keremiro ama-owea-ri.’
MAR 10:35 Iemisi ra Ioane ra neitiro Sebedi mere teibo ie, ata tau Iesu aboto nato gou-rido. Neitiro ro ibo, ‘Kitamudiro dubu, neitiro ubi tanaro oro ro kosioidiro modobo ra?’
MAR 10:36 Taie neitiro Iesu ro ibo gimowameai-ma, ‘Nitiro etona ubi emedea-diodo mo ro kimisioidiro-ma aboto?’
MAR 10:37 Ina neitiro ro Iesu ibo gemowameai-rido, ‘Oro auna gabamani to nama-omidiro-ri, oro ro nama-iwaboi-ri urubia sirio, neitiro ubi ie ata oro tumodi sapuwo ato komidiro ina ata oro pere sapuwo ato komidiro ina nedi gabamani ro neibi ro namabimi-iauri-ri atu se oro mutu.’
MAR 10:38 Neitiro Iesu ro ibo gimowameai-ma, ‘Etou nakomu ri araratoro-diodo nitiro umoro pua! Mo ro edio temeteme ro nama-iwia-ri nitiro ro idaibo temeteme kiwia ato nitiro aboudo modobo ra? Mo anama-odoro-ri auna ia mibo to idaibo sosoro ie mo obo to namadimo-owarumia-ri. Ina nitiro aboudo modobo ra idaibo sosoro nitiro obo maumo to kiwarumia-ma?’
MAR 10:39 Ina neitiro ro ibo, ‘Io neitiro ro kisioidiro modobo ie.’ Taie Iesu ro ina nato gimowameai-ma ibo, ‘Nitiro idaibo sosoro temeteme amadi-iwia-ri mo ro beda sosoro temeteme nama-iwia-ri, ina nitiro ibose ie obo maumo to amadimi-iwarumia-mari mo beda sosoro to namadimo-owarumia-ri.
MAR 10:40 Mo ro irapoi-mari pua etu tiro ro amadi-imidiro-ri edio bobo teibo ro nato, Godi nakara se nou ro ama-iwomi-mari.’
MAR 10:41 Ina arua kowasoro urubia na-girowidiro-rimo idaibo owera Iemisi ra Ioane ra aboudo neio auna serawo ro girobai neitiro aboto.
MAR 10:42 Taie Iesu ro imese kowasoro urubia atu moro to iato gidabuai neitiro ia mutu iato nou ro nato gimowauti ibo, ‘Daimodaimo duriomoro ato neio eputa urubia mutu e, neio ro woko urubia auna kimagege ie ina nio umoro ie ibo idaibo sosoro urubia kiwaboi neio auna ubi ie auna dubu to kararasoro, amura to kararasoro woko urubia se kimasouti, nou ubi tanaro se kisioidiro. Ibose neio iedi gabamani eputa urubia ro auna ubi ie urubia neio ro idaibo mino to kiworohuti.
MAR 10:43 Kaupoti nio ro idaibo sosoro tanaro isioidiro ate!’ Nou ro ibo, ‘Nio ata ubi na-owamo auna masiro kimidai aboto nou modobo ie urubia woko kemesioidiro aboto.
MAR 10:44 Nio ata ubi na-owamo auna dubu to kararasoro aboto nou modobo ie urubia sowake koroho.
MAR 10:45 Mo Imese Urubia Kiauri Dubu to na-napoi-ro mo nou ri ou pua mo urubia ro woko emesioidiro ri, urubia ro tu tobotobo oworohuti ri mo auna dubu to ararasoro ri. Mo a-nou-ro urubia woko imesioidiro rie. Mo noudo nou-ro keremiro aiwai ri sirio urubia iapopo ri ubauba aboudo.’
MAR 10:46 Iesu nou kowasoro urubia mutu Ieriko sabowa to ou rie neibi auna ia dubu patu ro gibodoro-ibirimo saro rido. Neio iedi sabowa ro na-gemeserai-rimo ata pogo dubu urubia nou ro iwarotiti gabo bara ato gomidiro nou Timeasi mere ie masiro Batimeasi.
MAR 10:47 Nou ro na-girowai ibo ata Nasareti sabowa dubu masiro Iesu nou tou-die neito Ieriko sabowa to, iato nou ro Iesu nato gorumai ibo, ‘Ei! Iesu, mo umoro ie oro Godi ro kohodowa dubu e, mo natonato demati-ro!’
MAR 10:48 Ina iedi pogo dubu ro idaibo owera na-garo sirio urubia ro a-gemadohuti-rimo ibo, ‘Oro deremasiai! Nou aboto auna se giaiauti!’ Kaupoti iedi pogo dubu ro nou eremasio pua kiaiauti. Nou neio ro pupuwo to gemowaititi-rimo nou ro ina ibo, ‘Iesu, oro Godi ro kohodowa dubu e, mo dowarebai-ro! Iesu oro Godi ro kohodowa dubu e, mo dowarebai-ro, mo natonato demati-ro!’
MAR 10:49 Taie Iesu ro iedi owera ro na-girowai nou aise gotobowa nou ro ibo, ‘Demowapotai-mo iedi dubu ro neito mou-ro mo aboto.’ Taie neio ro nou iato gorumai-rimo samo to ou ri Iesu aboto, neio ro ibo, ‘Oro deribua-ro Iesu ro taramairi-die nou aboto ou ri.’
MAR 10:50 Taie iedi idomari pogo dubu ro na-geribidiro nou iedi obotama to na-garatimaidiro aise gebedidiro taie Iesu aboto imese gaberai-ro.
MAR 10:51 Nou Iesu ro nato gemodowa ibo, ‘Mo ro etou tanaro nama-osioidiro-ri oro aboto?’ Taie iedi pogo dubu ro ibo, ‘Kitamudiro dubu mo idomari teibo meana demowai-ro. Mo ubi ie mea se kirarowo aboto.’
MAR 10:52 Iesu ro ibo, ‘Oro idomari teibo meana ta-woi-do mabu oro kimibiria towamo mo aboto.’ Taie iedi tau ro nato nou gabo ato na-gou namabu patu nou ro mea se giauri. Iedi pogo dubu ro orowameai pua simara sabowa to Iesu beda moro to gou nou aise garadabuai nou aboto.
MAR 11:1 Iesu nou kowasoro urubia mutu Ierusarema sabowa aupi aupi na-gemowaititi-birimo neibi ro Betepage ra Betani ra nedi sabowa teibo ro neito gorowateai-birimo keba se, iedi sabowa teibo ro iato iamo-ma Oribi Podo gomo ato. Taie ioudo Iesu ro netewa teibo kowasoro dubu teibo nou ro nato gimeriai-ma ata sabowa to.
MAR 11:2 Nou ro ibo gitomudiro-ma, ‘Nitiro ito ba-dou-do iedi sabowa ro na-owamo-die ito namado-orowateai-ri nitiro ro amado-owea-ri doniki kainai nama-otoi-ri. Iedi doniki ro ata ro nou gimini ohu ato omidiro pua orio na ie. Nitiro ro kemasaubiai amado-owea-ri ba-demopuritai-rido neito ba-demowou-rido mo.
MAR 11:3 Ina ata ro nama-imodowa-mari ibo, “etou ri emopuritai-do?” Ina ibo ba-demowameai-do, “O Abera Naramu ubi ie nou ro koworohuti aboto ina nou ro amadi-owameai-ri neito nio aboto.”’
MAR 11:4 Taie iedi owera ro kowasoro dubu teibo ro na-girowidiro-rido iato neitiro imese gaimai-rido iedi sabowa ro neito. Neitiro ro iedi doniki ro iato gowea-rido kemasaubiai na-gotoi moto magere damo gomo ato. Iedi moto ro gabo bara ato gotoi. Taie neitiro ro iedi doniki ro hodo aise gemopuritai-rido,
MAR 11:5 iato arua urubia na-gorowotoi neio ro ibo, ‘Ei nitiro ro etou tanaro osioidiro-do? Etou mabu ato emopuritai-do iedi doniki ro?’
MAR 11:6 Neitiro Iesu ro beda sosoro gimowapotai-ma kutura owera neitiro idaibo sosoro owera to garo-rido iedi urubia neio aboto, ‘Abera Naramu ubi ie nedi doniki kainai ro.’ Taie iedi urubia ro neio ro ibo, ‘Modobo ie ba-demowou-do!’
MAR 11:7 Neitiro ro iedi doniki kainai ro iato imese gowou-rido Iesu aboto. Neitiro simara obotama doniki gimini ohu ato aise gisouti-rido ina Iesu imese gomi doniki gimini ohu ato.
MAR 11:8 Iesu doniki gimini ohu to beda tau ato giriratai urubia sirio ro obotama se gemosouti-rimo, ina arua urubia ota atemo kainakaina na-giasio-rimo iato gemosouti-rimo gabo ato Iesu kou moro ie doniki to.
MAR 11:9 Arua urubia keba to na-gou-rimo, arua saro rudo, Iesu isana turi ato neio a-gemowabu-rimo kamade ri noudo giaiauti-rimo ‘Godi imese meana ia ie! Godi ro oro korosa ta-gomia, Abera Naramu pupuwo mutu oro nou se tou-die, korosa towamo oro abato. Abera Naramu ro Morobise Kohodowa Dubu to na-gapoi oro nou se ie. Korosa ama-owamotiti-ri oro abato.
MAR 11:10 Abera Naramu ro nou edi korosa ro na-gomia oro ro nama-iauri-ri, keba se Deibidi ro beda sosoro to giauri. Godi imese meana ia ie! Auna se ba-demowabutiti-mo!’
MAR 11:11 Iesu Ierusarema sabowa to na-gorowateai nou aise gemobodiai Tarena Moto to iato idomari se goworohuti. Kaupoti saiki ta-geretei nou modobo pua iato korobu. Ina ioudo nou aise gorowameai-ro 12 kowasoro urubia mutu Betani sabowa to.
MAR 11:12 Ata kowaroho Iesu kowasoro urubia mutu Betani sabowa na-gemeserai-rimo neio imese gou-rimo Ierusarema sabowa to. Ipi ato Iesu sogoi ro nato gorobai,
MAR 11:13 muso rido neido girarowea pigi ota na-gotoi-ro puara patupatu iopu tato. Nou neido na-gosiomai ota iopu imawotidiro ri kaupoti iopu iroridiro pua egea se giosora, pigi ota nou simara kororuti tau ro orobai pua.
MAR 11:14 Taie nou ro pigi ota owera to nato gemowapotai, ‘Ido oro aboudo iopu iorari pua!’ Nedi owera nou ro na-gutura kowasoro urubia ro ta-gemorowai-rimo.
MAR 11:15 Iesu kowasoro urubia mutu Ierusarema sabowa to na-gorowameai-rimo nou aise gemobodiai Tarena Moto to. Nou ro iato urubia sirio se giwia namabu mani to na-gorowamade-rimo, arua namabu a-geremahudirio-rimo. Nou ro iedi urubia ro ioudo aise gibodoidiro-ro. Urubia ibose ti-gorowotoi mani geremahudirio-rimo. Muso urubia neio mani na-giwou-rimo Iu urubia mani mutu geremahudirio-rimo. Urubia sirio dumu pawa ioudo ta-gimade-rimo mani to, imatowo na ie Godi aboto. Iedi urubia ro na-gorowotoi Iesu ro iato giapirio, teiboro sirio nou ro aise giatutubo dumu pawa edi teiboro ohu ato na-gorowomidiro ibose to giatutubo.
MAR 11:16 Urubia sitoa namabu na-giworoho-rimo Tarena Moto gomo ato Iesu ro neio gabo aise giwasiouti.
MAR 11:17 Taie iedi urubia sirio ro iato na-gorowotoi nou ro nato gimowapotai ibo, ‘Tarena Buka ato tiamo idaibo sosoro owera, “Mo moto imese duriomoro urubia kararatoro moto ie”, kaupoti nio ro abora “piro dubu moto to” apoi-dumo.’
MAR 11:18 Mose sabi kitamudiro urubia daro urubia ra Godi ra turituri rubi neio ro Iesu na-gemorowai-rimo neio ubauba kimaragoidiro ta-giwia-rimo. Taie neio ro Iesu kopia gabo nato gemosora-rimo mabu neio tere ro giwati urubia nou ro beda mino to gitamudiro, ina iedi urubia sirio ro na-gorowotoi Iesu beda sosoro owera to gitamudiro neio ro kamade to gomidai-rimo. Neio ro ibo, ‘Idaibo sosoro kitamudiro keba se nimo ro owea pua!’
MAR 11:19 Taie iato Iesu kowasoro urubia mutu adimo ato gosuruwo-rimo Ierusarema sabowa rido ata moro to ioudo gou-rimo.
MAR 11:20 Ata kowaroho Iesu nou kowasoro urubia mutu na-gorowameai-rimo Ierusarema sabowa to ipi ato neio ro nato gowea-rimo pigi ota na-gotoi puara tato, Iesu owera huhuame ro edi na gorobai sipi rido durupi agagi imese ta-garawo.
MAR 11:21 Pita ro na-gowea iedi ota ro nou nato gimagareai ina Iesu aboto nato gutura ibo, ‘Kitamudiro dubu a-imaragoidiro-ra, oro ro ma-dowea iedi pigi ota ro dutu oro owera huhuame ro gorobai, iedi ota ro ta-garawo!’
MAR 11:22 Ina Iesu ro Pita ibo gemowameai, ‘Nio ro ba-dimibiria-mo Godi aboudo imese tanaro patu kisioidiro modobo ie.
MAR 11:23 Gare neito ma-diedea-rimo, nio morobise owera nama-imowapotai-ri. Nedi podo ro na-otoi-die oro nou ato kutura ato ibo, “Podo oro dodori obo to!” Oro abato ataata kimaragoidiro iamo tato kimibiria kawakawa na-owamo ina etou nakomu ri araratoro Godi aboto io kororosioidiro ie.
MAR 11:24 Ina nou rie oro mo ro a-nemowapotai modobo ie oro karatoro tau ato kimibiria mutu ibo, “Mo ro edi wisa ro morobise to anama-owea-ri,” taie, oro ro aise kowea ie.
MAR 11:25 Ibose oro karatoro ato oro na-imagareai ibo oro ata mutu serawo teremowomidiro-do oro ro modobo ie morobise woki kememati nou edi ubauba ro oro aboto na-gosioidiro. Oro ro iedi tanaro kosioidiro ato, ina ibose ie oro Abera Adiri ato na-omidiro-die nou ro idaibo tanaro kosioidiro ie oro edi ubauba ro nou ro kematopeamuti ie.’
MAR 11:27 Iesu nou kowasoro urubia mutu ina Ierusarema sabowa to na-gorowameai-rimo nou Tarena Moto gomo ato iato goroho. Taie turituri urubia, Mose sabi kitamudiro urubia daro duriomoro kiauri urubia Iesu aboto nato gou-rimo.
MAR 11:28 Neio ro nato gemodowa-rimo nou, ‘Iesu oro boido gowai iedi pupuwo korosa ro? Oro etu ro gomia-ro iedi korosa ro?’
MAR 11:29 Iesu ro iedi urubia ro ibo gimowameai, ‘Nio ro keba se mo edi karatoro owera ro ba-demowameai-rimo, ina nio ido nato nama-imowapotai-ri ibo mo korosa etu aboudo nomidai-ro.
MAR 11:30 Mo abora ma-demowapotai-rimo Ioane obo to urubia na-iwarumiautiti iedi korosa ro boido gowai-ro? Godi aboudo a-gomidai ra o urubia aboudo ra? Mo abora ma-demowapotai-rimo!’
MAR 11:31 Iedi karatoro owera neio ro na-girowai-rimo neio nakara se owera to iato gororobai-rimo. Neio ro ibo, ‘Nimo ro ibo namadime-emowameai-ri Ioane obo to kiwarumiauti korosa Godi aboudo ie ina Iesu ro ibo amadi-utura-ri, “ina mabu boira Ioane iedi owera nio ro imibiria tato?”
MAR 11:32 Ina nimo ro ibo namadimu-utura-ri Ioane edi korosa ro urubia aboudo gomidai-ro ina iedi urubia ro na-orowotoi-die neio serawo amadimo-oi-ri nimo aboto.’ Nedi awawo urubia ro urubia topira gebari tere gemati-rimo mabu imese sirio urubia neio umoro ie ibo Ioane nou Godi ipusu owera dubu e.
MAR 11:33 Taie iedi awawo urubia ro Iesu neito gemowameai-rimo, ‘Nimo umoro pua.’ Iesu ro ina nato gutura neio aboto, ‘Ina mo edi korosa ro boido nowai nio mo ro imowapotai-ri pua mabu mo edi karatoro owera ro mo wisa mea se nio ro emowameai pua, marasio.’
MAR 12:1 Iesu ro totomu imowautititi urubia kitamudiro sapuwo to. Ata tau ato nou ro totomu nato gimowauti ibo, ‘Ata dubu ro gereipi pari nato gosioidiro. Nou ro kara to na-gemowagegeidiro taie turi ato nou ro bobo na-goboba, boroboro kupia kedea moro ie ohu ato gereipi sairo to kituti ato isi obo ito kisuputi ie. Ina ohu moto iato gididi pari kiauri moro ie. Taie pari abera ro arua urubia se girobai nou pari emeauri na. Nou ro ibo, “Nedi pari ro mea mino to ba-demeauri-rimo nio aboto niapoi, awawo namadimo-oi-ri arua iopu mo do ie, arua nio do ie”, taie iedi dubu ro iato imese gaimai ata muso moro to, iato ibo irohotiti, ibo irohotiti
MAR 12:2 iato iedi gereipi pari ro na-gemeserai-ro kumabo awawo ta-goi-rimo, iopu gumuni se gorowotoi. Nou iato gimaragoidiro ata dubu nou ro aise gemeiriai iedi pari ro neito arua gereipi gumuni imade ri iwou ri nou aboto.
MAR 12:3 Kaupoti iedi dubu ro na-gorowateai-ro neio ro na-gowea-rimo na-gorobai-rimo ubauba mino to iato gado-rimo. Na-gado-rimo taie imese gotiodorai-rimo ata gereipi gumuni tato tu kawakawa gorowameai nou.
MAR 12:4 Iedi pari namutuna ro ina ata dubu iato gotiodorai nou na-gorowateai neio aboto iedi dubu ro neio ro korobai na-gado-rimo ubauba mino to eputa ti-gowakokobo-rimo. Neio ro nou aboto ata siripo tanaro gosioidiro-rimo. Iedi dubu ro na-gorowameai-ro, “O mo idaibo mino to noworohuti-dumo iedi urubia ro neio ro!”
MAR 12:5 Ina nou ro ata sowake dubu iato gemeiriai atu urubia aboto, nou na-gorowateai iedi pari kemeauri urubia ro nou aboto mea tanaro osioidiro pua neio ro aise gopia-rimo. Ina iato iedi dubu ro nou ro sirio se iato gimerio sowake urubia. Pari kiauri urubia ro iedi urubia ro amia aise giesu-rimo arua ubauba mino to giado-rimo.
MAR 12:6 Pari namutuna ro urubia kimeirio to ta-giporeai, kaupoti ia ro geremeserai kemeiriai aboto nou ia simara mere, nou ubi mere ie. Nou ro iedi mere ro saro ia rido gotiodorai. Nou ro ibo, “Nedi urubia ro neio ro mo mere mea mino to amadimo-oworohuti-ri mabu nou mo ia mere ie.”
MAR 12:7 Taie urubia mere neido na-gemeiriai na-gorowateai nedi pari ro ito, iedi urubia ro na-gemeauri-rimo neio nakara se nato geremowauti-rimo nou neio ro na-gowea-rimo. Neio ro ibo, “Nou pari namutuna nou mere ro ou-die nou emeiriai-die nou ro. Modobo pua nedi pari ro nou ro imese moro to kirahidimai, mesuai-rimo nedi mere ro, pari nimo do to nato ama-ararapoi-ri.”
MAR 12:8 Neio ro owera to auna se aro pua, iedi mere ro na-gorobai-rimo, iato gopia-rimo nou pamo durupi pari rido aise geherai-rimo.’
MAR 12:9 Iesu ro neio nato gimowapotai, ‘Pari namutuna ro iato beda tanaro ama-osioidiro-ri? Nou ama-ou-ri iedi gereipi pari neito iedi urubia nou ro neio ama-iopiauti-ri ina iedi pari ro etio ra mea se kemeauri urubia neio aboto ama-iapoi-ri.
MAR 12:10 Nio ro Godi edi Tarena Buka owera ro a-ioputi-dumo ra? Io nio ro na-gioputi-rimo “Moto beda urubia ro gididi-rimo meamea posi se giosora-rimo ina mea ia posi neio ro a-gasoperai-rimo dorogora se gowatebetai-rimo, Godi ro na-gowea iedi posi ro nou ro ibo, ‘Nou modobo posi ie turi ato owotobowa na moto gebari koko poroporo nou ro ama-adiouti-ri.’ Nou ro beda owera garo iedi posi ro na-gomidai-ro iato gowotobowa turi ato, nou ro mea tanaro gosioidiro.”’
MAR 12:12 Iu awawo urubia umoro ta-goi-rimo ibo nedi totomu owera ro Iesu ro na-gimowauti urubia pari ubauba se na-gemeauri-rimo nou sapuwo to, nou ro neio ia sapuwo to gimowauti. Taie neio na-giraroweauti-rimo urubia sirio se giauri-rimo, neio ubi ie Iesu orobai ri koto to owou ri, mabu neio tere ro giwati iato neio ro modobo pua urubia dubu patu ato korobai nou. Iu eputa urubia ro Iesu iato aise gemeserai-rimo imese gou-rimo.
MAR 12:13 Arua Parasi urubia Herodi kowarebai urubia mutu Iu eputa urubia ro iato gimeriai-rimo Iesu aboto. Iu eputa urubia neio ubi ie Iesu ro ata ubauba ata osioidiro ri ina nou neito eremamuai rie.
MAR 12:14 Neio na-gou-rimo nou aboto nato gutura-rimo ibo, ‘Kitamudiro dubu, nimo umoro ie oro morobise dubu e, urubia beda sosoro imaragoidiro-dumo oro sapuwo to, oro ata tere tato ie neio aboto. Imese beda mutu urubia sirio ra neio imese atu sosoro ie oro sosoro gabo ato, ibose oro kitamudiro Godi sapuwo to imese morobise ia kitamudiro iworohutiti. Tauo nimo ma-dimowapotai-ro, nimo ro takesi mani kiaremo Roma gabamani eputa dubu nou aboto, io modobo ra o modobo pua ra?’
MAR 12:15 Iesu keba se umoro ta-goi neio beda sosoro kimaragoidiro gimaragoidiro-rimo, taie nou ro nato gimowameai ibo, ‘Mo nio ro etou mabu rido nowaibia-dioumo? Mani iopu neito ma-demowawea-rimo.’
MAR 12:16 Neio ro na-gemowarario-rimo, taie nou ro nato gimodowa, ‘Nodio asaso ro etu asaso ro iateidiro masiro mutu?’ Taie neio ro ibo, ‘Roma gabamani eputa dubu nou masiro Sisa nou asaso ro iateidiro masiro mutu.’
MAR 12:17 Taie Iesu ro nato gimowapotai ibo, ‘Beda nakomu ra Sisa masiro mutu modobo ie Sisa kemowameai, ina ibose Godi ro beda nakomu iaiwo-die modobo ie Godi kemowame.’ Neio ro na-girorowai-rimo edi owera ro Iesu aboudo kodurubo imese gorowotoi eputa se giweisorowado-rimo.
MAR 12:18 Iedi tau ro nato Sadusi urubia ta-gorowomidiro. Neio Iu urubia ie kaupoti neio a-imibiriatiti-mo karaburai ato nou imese moro to karaburai ie nou ina keremiro owea ri pua. Arua Sadusi urubia Iesu aboto iato gou-rimo kemodowa owera mutu.
MAR 12:19 Neio ro ibo, ‘Kitamudiro dubu, Mose ro na-gisioidiro titi idaibo sosoro ie, ata orobo ra mutu dubu merebusere tato karaburai ato, nou edi orobo garamu ro neama ro kewedea ie, ina nou ro merebusere kirasomai ato, nedi merebusere ro naramu masiro ato kirasomai ie, neama do pua nou ro kirasomai kawa kirasomai ie.’
MAR 12:20 Neio ro ibo, ‘7 naminiramio ta-gorowomidiro, keba se naramu ro gedea orobo. Naramu dubu mutu na-imidirotiti-do taie naramu dubu iato aise garaburai, edio orobo ro nou ro mere besere tato gemeserai-ro, taie edio orobo ro ibo imidirotiti
MAR 12:21 ina turi dubu ro edi garamu iato gedea. Taie iato nou mutu ibo imidiro-do iato iedi turi dubu ro aise garaburai. Iedi orobo ro ina nou ro mere besere tato gemeserai-ro. Ina atu sosoro tanaro ibose to gororosioidiro turi dubu abato edi na na-gai-ro nou abato,
MAR 12:22 edi orobo ro 7 naminiramio neio ro karemo to ti-goroporeai. Neio merebusere irasomo pua iedi orobo ro nou abato. Iedi orobo ro ibo imidirotiti womu tato ti-garaburai. Iedi kaupoti orobo ro 7 naminiramio neio ro garemo-rimo.
MAR 12:23 Ina Godi ro pamo rido nama-iwoubua-ri etu orobo to ama-ararapoi-ri, keba dubu orobo ra o neama do ra o etu do ra? Mabu 7 urubia ro garemo-rimo iedi kaupoti orobo ro.’
MAR 12:24 Iesu ro neio iedi owera ro masawe to gimasiai. Nou ro ibo, ‘Nio etu ri aradoruti-dumo sirio tau to? O mabu nou ri ra nio umoro pua ra Godi edi tarena buka owera ro? Neido a-waradoruti-dumo ra nio? Nio umoro pua Godi nou urubia dubu e imese pupuwo ia ie.
MAR 12:25 Urubia na-orowaburo-dumo neio Eredea Dubu edi sowake urio ro neio sosoro ama-irowomidiro-ri. Urubia erere se ama-irowomidiro-ri kararemo pua ie iato. Godi edi suwake urio na-orowomidiro Adiri sabowa ato neio sosoro ama-irowimidiro-ri.
MAR 12:26 Nio imese umoro ie ina keremoputi ie Godi edi tarena buka ro urubia pamo rido amadimi-irurubua-ri keremiro to. Godi ro ta-gutura urubia pamo rido kireribua sapuwo to Mose ro edi owera na-gisioidiro nio ro a-geremoputi-dumo ra? Ibo iamo era ota ato na-ireware-ro Godi ro ibo nato gutura Mose aboto Aberaham, Aisaki, Iakobo mo neibi ro ti-nemowabutiti-bimo.
MAR 12:27 Neibi ta-gorowaburo-birimo ina abora neibi keremiro ie Adiri sabowa ato. Godi abora temowabu-bimo. Urubia abora na-orowomidiro, urubia na-gorowaburo-rimo, neio atu se nou ro tiauri-die. Nio Sadusi urubia auna ia se aradoruti-dumo.’
MAR 12:28 Mose sabi kitamudiro dubu kaupoti Iesu aboto iato gou-ro nou ro ta-girorowai Iesu Sadusi urubia mutu owera saro na-geremowasiouti-rimo, nou ro ta-gemewidiro-ro Iesu ro neio karatoro owera wisa mea se gimowameai. Taie nou karatoro owera mutu nato gou-ro nou ro ibo, ‘Tarena Buka ato na-owamo beda tanaro ra imese auna ia tanaro?’
MAR 12:29 ‘Arua tanaro neio sopu to iamo-die’ taie Iesu ro iedi dubu ro nato gemowameai ibo, ‘Isiraere urubia neito dirowidiro-rimo! Abera naramu Godi nimo ro na-nemowabu-dumo nou nakara ia se nou se Abera naramu ata tato ie.
MAR 12:30 Godi nirimagare kemati modobo ie morobise giropu to, morobise ubi to, morobise kimaragoidiro to, morobise pupuwo to, imese nou aboto kiaiwai modobo ie.
MAR 12:31 Ata auna tanaro ibo ie oro modobo ie arua urubia nirimagare kimati oro beda sosoro eremati nakara se oro ro idaibo nirimagare kowawuti modobo ie arua urubia aboto. Nedi tanaro teibo ro imese auna ia tanaro teibo ie.’
MAR 12:32 Taie Mose sabi kitamudiro dubu ro na-gemororowai nou ro ibo, ‘Kitamudiro dubu, io oro ro modobo owera aro-die, oro ro morobise utura-die idaibo Godi kaupoti nou se ie.
MAR 12:33 Nimo ro modobo ie Godi giropu to nirimagare kemati, kimaragoidiro to, ibose morobise pupuwo to kisioidiro. Idaro urubia dubu modobo ie arua rubi nirimagare kimati nou beda sosoro eremati nakara se. Nedi tanaro teibo ro morobise ie neitiro auna ia tanaro teibo ie. Arua tanaro na-iamo idaibo tumu na kimatowo Godi aboto io neio sopu to iamo-die.’
MAR 12:34 Iesu ro iedi dubu ro na-geibimai nou ro wisa mea mino to gemowameai nou ro ibo ‘Oro ro aupise ta-emosiomai Godi edi kara goro ro neito kodoro aboto.’ Taie Iesu aboto modobo pua ina ata dubu ata kou karatoro owera mutu.
MAR 12:35 Iesu nou Tarena Moto ato gitamudiro urubia sirio neio ta-goroiti taie nou ro neio nato gimodowa ibo, ‘Mabu boira Mose sabi kitamudiro urubia ro neio ibo na-itamudiro-dumo Godi kohodowa dubu nou gu Deibidi aboudo orobu-die?
MAR 12:36 Tarena Urio ro Deibidi kutura owera umoro ta-gowai, Deibidi ro ibo, Godi ro ta-gutura mo Abera naramu aboto, “Mo tumodi sapuwo ato oro ba-domidiro womu tato oro nasa rubi mo ro nama-itaumai-ri oro sairo mabu ato.”
MAR 12:37 Deibidi ia ro ibose ta-wasoro Godi kohodowa dubu nou Abera naramu to. Ina mabu boira arua rubi ro ibo na-waro-dumo “Godi kohodowa dubu nou Deibidi gu aboudo orobu-die?”’ Urubia sirio na-gorowomidiro nou kitamudiro tau ato neio imese auna ia kamade ro giwati.
MAR 12:38 Neio ina Iesu ro iato gitamudiro, ‘Umoro umoro se nio keremowotoi mutu Mose sabi kitamudiro urubia abeamio tanaro kitamudiro ata sosoro ie, neio tanaro ibodoro mamo, neio ibose ie auna ubi ie meamea namabu to keremeduti urubia ro imowabu ri. Awawo urubia to kararasoro neio auna ubi ie, arua urubia ro ibo aro ri “auna dubu dematateai-mo tou-die.” Neio ubi ie idaibo tanaro kororosioidiro ohona kimade moro ato.
MAR 12:39 Ibose neio auna ubi ie meamea komidiro moro kimaberewado karadabu moto ato io ubauba komidiro moro dorogora se urubia do ie. Neio ubi ie urubia ro meamea keta se kimosouti orowomititi na.
MAR 12:40 Ibose nedi urubia ro neio garamio auna kiaserai ie namabu aboto. Neio Godi aboto kararatoro tau ato tututu kararatoro owera nou karowado ie urubia ro imowabu ri. Nedi urubia ro idaibo na-isioidiro-dumo Godi ro neio timerebidiro-die ubauba temeteme saiki ata amadimo-owea-ri.’
MAR 12:41 Iesu Tarena Moto ato na-gomidiro Godi sapuwo to na-iaiwotiti-dumo mani iedi mani bokose ro nou gomo ato gomidiro. Taie urubia na-godouti-rimo Tarena Moto to Iesu ro urubia se giauri neio nirimagare mani na-gibiti-rimo iedi bokose goro neito. Namabu sirio urubia ro kainakaina mani iaremo pua iedi bokose goro ro neito.
MAR 12:42 Taie iato namabu tato garamu abere ro godoro-ro nou ro netewa teibo garegare mani iopu teibo nou se gibitidiro-ma. Iedi mani iopu teibo ro auna mani iopu teibo pua, beda sosoro ra netewa teibo toea teibo nou gibitidiro-ma.
MAR 12:43 Iesu ro ta-gowea iedi garamu orobo ro taie nou kowasoro urubia iato girumai, ‘Ma-dou-rimo neito mo aboto. Iedi garamu abere ta-wodoro-ro neito nou ro netewa teibo toea teibo nou ibitidiro-ma nedi bokose ro neito. Nou mo ro na-nowea edi toea teibo na-iworohuti-ma nou ro imese momuo se aise iwou-madie. Ata nakomu ata nou ro emeserai pua moto goro ato. Nio mo ro morobise owera nimowapotai, nedi garamu orobo ro auna ia mani iedea bokose goro to, ibo pua arua rubi idaibo sosoro mani na-iaiwo-dumo.
MAR 12:44 Nio ro ta-iauri-mo awawo mani urubia mani na-iaremo-dumo, kaupoti neio mani iporewado pua kiaremo to, maumo nosonoso tirobu esepaesepa tirobu. Kaupoti nedi orobo ro nou ro ata nakomu ata emeserai pua, imese momuo se tiaiwai-die. Nedi orobo ro namabu tato orobo ie, nou edi na mani iopu ro na-waiwidirotiti ohona imade na nou ro imese momuo se tiedea.’
MAR 13:1 Iesu Tarena Moto na-gemeserai ata kowasoro dubu ro nato gutura. Nou ro ibo, ‘Kitamudiro dubu ma-diwia nedi nadi moto ro meana ia se gisioidiro-rimo!’
MAR 13:2 Taie Iesu na-girarowea nou ro ibo, ‘Nio ro tiauri-dumo iedi moto gebarigebari ro na-worowotoi-die, ido orowotoi-ri pua amadime-eresebuti-ri ata moto ata masiro ararasoro-ri pua.’
MAR 13:3 Ata tau Iesu Oribi Podo ohu ato na-gomidiro Tarena Moto sapuwo ato gotoi-ro. Taie Pita Iemisi Ioane daro Enduru neibi nou aboto iato gou-birimo nakara se. Neibi ro nou nato gemodowa-birimo,
MAR 13:4 ‘Iesu neibi ma-dimowapotai-biro, beda tau ato ra idaibo sosoro tanaro namadimo-ororosioidiro-ri? Etou tanaro anama-imowawea-ri oro ro nimo umoro koi aboto ibo womu tau aupise ie?’
MAR 13:5 Iesu ro ibo gimowameai-bi, ‘Mea se ba-deremowotoi-bimo keremododiai modobo ie, oro ata dubu ro kegediai modobo pua,
MAR 13:6 mabu arua urubia tou-diomo, mo to amadima-aratigi-ri. Neio ro amadima-aro-ri ibo, “Mo Iesu nou se ie.” Neio ro urubia sirio sairo rudo amadimu-udidiro-ri.
MAR 13:7 Ina ibose nedi tau ro nato nio ro boso owera amadimi-irowidiro-ri amia duriomoro ato namadimo-ororosioidiro-ri, kaupoti nio tere oi ate nato. Iedi tanaro ro na-wororosioidiro-dumo nio ibo imaragoidiro ate womu tau to nereredea-diomo.
MAR 13:8 Ata duriomoro ata duriomoro mutu neitiro boso keremedea ie. Ibose ata sabowa ata sabowa mutu karado ie. Ibose sopu momuruwo arua duriomoro ato amadimi-iauri-ri. Ibose ie iedi tau ro nato erere duriomoro ato sogoi ama-araremo-ri ohona tato amadimo-oi-ri urubia sogoi ro ama-iwati-ri. Iedi tanaro ro namadimo-ororosioidiro-ri duriomoro gebari idaibo sosoro ie urubia orobo mere temeteme namadi-emowatumuti-ri keba se nedi tanaro ro neio ro amadimo-ororosioidiro-ri saro rido mibo sirio iato amadime-ereredea-ri.
MAR 13:9 Nio modobo ie nakara se keremododiai aboto mabu iedi tau ro nato urubia ro nio amadimi-irobo-ri, kerei to amadimi-ipesuti-ri karadabu moto ato, koto to amadimi-iworoho-ri gabamani sosoro gabo ato amadimi-iwotoburio-ri mo sapuwo to. Ibose nio ro amadimo-orowauti-ri mea owera mo sapuwo to. Nedi tanaro ro nou ri amadimo-ororosioidiro-ri nio aboto mabu nio mo kimibiria urubia ie.
MAR 13:10 Kaupoti nedi tanaro ro ido ama-ororosioidiro-ri nio aboto, tau keba se mea owera mo sapuwo to imese ama-orobodorouti-ri imese duriomoro gabogabo, owera erere bato iamo.
MAR 13:11 Ina nio gabamani ro kirobai ato koto aboto nio karo owera aboto imaragoidiro mamo, nio Tarena Urio ro kitamudiro ie beda owera to karo ra.
MAR 13:12 Ibose naramu dubu ro saiki ata simara neama ama-apoi-ri arua urubia aboto opia ri. Mabira ibose nou simara neama ama-apoi-ri arua urubia aboto opia ri. Ibose abeamio neio simara merebusere amadimi-iasouti-ri arua urubia aboto iopiauti ri. Merebusere ro atu sosoro tanaro amadimi-isioidiro-ri simara mamio abeamio aboto.
MAR 13:13 Urubia sirio ro nio masawe amadimi-iwia-ri mabu mo edi ubi tanaro ro nio ro tisioidiro-dumo. Kaupoti womu tau nama-orobai-ri beda urubia ro iwotoi-dumo koko se neio ro womu tato womu tato keremiro amadimo-owea-ri.’
MAR 13:14 Iesu ro ibo, ‘Nio ro amadimo-owea-ri ata nakomu iedi ubauba ia nakomu ro nou ro Tarena Moto ama-owaititi-ri ubauba. Nio ro namadimo-owea-ri nedi ubauba nakomu ro simara moro ato otoi-ri pua modobo pua nedi moro ro nato kotoi. (Oro etu ro ioputi nedi owera ro modobo ie oro ro maumo mea se umoro koi.) Iedi tau ro nato beda urubia ro orowomidiro Iudia ato neio modobo ie korowodau podo duriomoro to.
MAR 13:15 Etu ra moto tamu ato nama-omidiro-ri nou modobo pua moto goro to karatea namabu ata omidai ri, modobo ie nou aise kodau.
MAR 13:16 Beda mere ra pari to nama-amedei-ri, modobo pua moto to korowameai obotama komidai aboto, modobo ie nou pari rudo aise kodau.
MAR 13:17 Iedi tau ro nato niro ra mutu mamio ibose bamuai mutu mamio neio beda ito amadimo-orowati-ri? Nirimagare babio tanaro patu iedi mamio ro neio sapuwo to imese koko ia se ama-iamo-ri.
MAR 13:18 Modobo pua nedi tanaro ro daroho tau ato kororosioidiro nou mabu ato modobo ie Godi kararatoro aboto.
MAR 13:19 Mabu iedi tau ro nato auna ia ubauba ro ama-ereredea-ri tanaro patu imese ubauba ro ama-irobai-ri, imese ubauba ia tau ro ama-owamo-ri temeteme mutu. Keba se Godi ro duriomoro beda tau ato gosioidiro womu tato abora idaibo tanaro ata osioidiro pua abora ia se ama-ororosioidiro-ri, ina idaibo sosoro tanaro ata ororosioidiro-ri pua ido.
MAR 13:20 Iedi ubauba tau ro nato Abera naramu ro saiki komukere ama-owai-ri, mabu nou simara urubia ama-imaragoidiro-ri. Godi ro saiki komukere kimowai tato rasiri ata dubu ata omidiro-ri pua, imese urubia pamo kawakawa ie.
MAR 13:21 Iedi tau ro nato nio ata dubu ro ama-imowapotai-ri ibo “Iesu nou e! Godi ro kohodowa dubu nou e!” Nio ata dubu ro ibose ama-imowapotai-ri ibo “Urubia dubu nou se ie, nou ubi tanaro disioidiro-mo!” Kaupoti iedi dubu ro nou owera imibiria ate
MAR 13:22 mabu karasaubuti urubia amadidimo-ou-ri neio ro awawo korosa tanaro amadimi-isioidiro-ri. Arua ro amadima-aro-ri ibo “Mo Godi kohodowa dubu nou se ie.” Ina arua ro ibo “Mo Godi ipusu owera kemoworohuti dubu e.” Kaupoti neio owera imibiria ate, karasaubuti owera namadima-aro-ri. Neio neido amadimi-isioidiro-ri nedi tanaro ro mabu neio ubi ie Godi edi urubia ro neio ro iwatateai ri mea gabo rido,
MAR 13:23 ina noudo ie nio modobo ie kiraroweauti. Mabu nio mo ro keba se ta-nimowautiti nedi tanaro ro nou sapuwo to ido amadimo-ororosioidiro-ri.
MAR 13:24 Iedi tau ro nato duriomoro gebari ro iedi iona kio ro nou temeteme ama-waubere-ri. Saiki pina nato ama-iasoperai-ri duwoduwo ro ama-ahidimai-ri, sogomi idaibo sosoro na-niauri-dumo beneniobenenio idaibo sosoro otoi-ri pua,
MAR 13:25 kiboni toboro rudo amadidima-araubuti-ri. Namabu patu toboro ato na-iamo amadimo-orowararioidiro-ri.
MAR 13:26 Tuturu to pua nio ro iato amadimo-owea-ri Imese Urubia Kiauri Dubu tema ohu rudo mea ia sosoro namadi-orowapotai-ri, nou auna ia pupuwo mutu amadi-ou-ri.
MAR 13:27 Sowake koroho urio nou ro ama-imerio-ri duriomoro gabogabo to, neio ro amadimi-idabuti-ri edi urubia gihodowa keba se kaupoti moro to.
MAR 13:28 Dewao ota ro io nimo umoro ti-niwaititi-dumo. Neio puara korobiritai ato nimo umoro koi ie ibo saiki ama-otobowa-ri. Ibose orio puara na-isuwoduti-dumo bunio, gope mutu nimo umoro koi ie ibo surama aupise ie.
MAR 13:29 Nio ro namadimi-iauri-ri ata ata tanaro namadimo-ororosioidiro-ri nio umoro nato ba-doi-mo Imese Urubia Kiauri Dubu nou korowameai musomuso se owamo pua.
MAR 13:30 Urubia abora na-orowomidiro nedi duriomoro nato, nedi tanaro ro neio abato amadimo-ororosioidiro-ri.
MAR 13:31 Nedi duriomoro gebari ro toboro, sopu imese sirio namabu patu neio imese amadima-araseperai-ri, kaupoti mo beda owera naro araraseperai-ri pua ata ro ibose to ama-owamotiti-ri.
MAR 13:32 Nodi saiki ro Godi kohodowa dubu namadi-emeiriai-ri neito urubia sirio umoro oi-ri pua, nou ia mere dubu, Godi sowake urio sirio neio ibose ata umoro tato ie, Abera nakara umoro ie mo korowameai tau.
MAR 13:33 Ina nio kiraroweauti modobo ie, umoro umoro se gi-orowomidiro-ro mabu nio umoro pua mo korowameai tau. Iedi tau ro namadi-apimaidiro-ri nio umoro pua.
MAR 13:34 Nou idaibo mino ie ata dubu ata sabowa to na-wou, tuturu tau to nama-omidiro-ri iato ata dubu nou ro kohodowa ie nou moto emeauri na. Urubia nou ro kimasouti ie beda sosoro woko amadime-emesioidiro-ri. Ata dubu aboto kutura ie “mo edi na nou ba-demesioidiro-ro.” Ata aboto kutura ie “oro ro magere ba-demotoi, oro modobo ie aise kirarowo.”
MAR 13:35 Nio umoro pua moto abera korowameai etu umoro ra adimo ato, duwo turi ato, omona kakaba owera ato o kowaroho duwoduwo ato.
MAR 13:36 Nio norou kirobu moro ato kiatuamo modobo pua.
MAR 13:37 Nio mo ro ta-nimowauti keba se norou tato se kirarowo modobo ie.’
MAR 14:1 Iedi tau ro neido netewa teibo saiki ro geremeserai-rido Isiraere urubia neio soriomu teibo kisioidiro-ma aboto. Isiraere urubia Godi ro na-gimasaudai masiro neio ro asoro-dumo ibo Kimasaudai Soriomu. Ata soriomu neio ro na-isioidirotiti-mo masiro owamo ibo Patapata Beredi Kaupai tato Soriomu. Turituri urubia neio awawo urubia, Mose sabi kitamudiro urubia neio ro iato gabo gemodobowauti-rimo Iesu kopia aboto. Neio ro ibo, ‘Iesu kopia aboto piro se beda mino to namadimo-orobai-ri?
MAR 14:2 Kaupoti nimo ro modobo pua soriomu teibo tau ato korobai urubia sirio idomari gabo ato mabu neio auna serawo koi ie ibose nimo neio ro iadoni-dumo.’
MAR 14:3 Iesu Betani sabowa ato Saimoni moto ato gomidiro adimo dokou iato gouho nou moto ato. Nedi dubu ro keba se katio ta-goworohuti. Iesu iato na-gomidiro ata orobo nato gou-ro nou aboto botoni se gorobidiro-ro, iedi botoni ro nato a-gomidiro mea nibo dehoro, auna mani dehoro ie. Taie iedi orobo ro nou ro iedi dehoro ro mutuge na-gaubai Iesu eputa ato nato gemasia.
MAR 14:4 Arua urubia iato na-gorowomidiro neio ro na-gowea-rimo nou ro edi tanaro ro na-gosioidiro neio serawo ro girobai taie neio nakara se iato geremowagomea-rimo. Neio ro ibo, ‘Mabu boira edi orobo ro mea ia nibo dehoro dorogara se na-wasia?
MAR 14:5 Iedi dehoro ro mani na kaiwai rasiri ie nou ro auna mani kowea ie ina edi mani ro neito nou ro kiwarebai ie namabu tato urubia.’ Iedi urubia ro masawe owera to garo-rimo iedi orobo nou aboto.
MAR 14:6 Iesu ro neio masawe owera na-gimorowai nou ro ibo, ‘E e auna se gimaragoidiro-mo iedi orobo ro nou aboto. Nio ro nou mibo etou ri omio-dumo? Nou ro mea ia tanaro osioidiro mo aboto.
MAR 14:7 Ata dodio tato ie namabu tato urubia nio ro kiwarebai aboto, simara ubi tau ato nato aise ba-diwarebidiro-mo. Kaupoti mo nio mutu omidiro-ri pua,
MAR 14:8 nedi orobo ro nou simara modobo ato osioidiro-die odio tanaro ro mo aboto dehoro idaibo eputa to na-nemasia-die. Mo ido pamo anama-owea-ri ina bobo to anamadimi-ibiria-ri, nou ro nou ri osioidiro idaibo tanaro.
MAR 14:9 Nio mo ro morobise owera nimowauti, nedi mea owera ro mo sapuwo to imese ama-orobodorouti-ri nedi duriomoro gebari ro nato, ibose sirio sabowa ato nedi mea owera ro amadimi-imowauti-ri. Nedi orobo ro beda tanaro osioidiro owera nou sapuwo to ama-orobodorouti-ri urubia ro ibose nou amadime-emaragoidirotiti-ri.’
MAR 14:10 Ata kowasoro dubu nou masiro Iudasi Kerioti sabowa dubu e nou imese gou turituri urubia neio awawo urubia aboto. Taie nou ro iato gutura neio aboto, ‘Iesu mo ro anama-owapotai-ri nio aboto.’
MAR 14:11 Iedi eputa urubia ro neio ro ta-gemowapotai-rimo nou mani omia-ri nou ro edi woko nama-osioidiro-ri nou sapuwo to. Nou ro mea tau iato gosora Iesu neio aboto owapotai ri.
MAR 14:12 Keba saiki ro gereredea nedi soriomu nou kosioidiro aboto Patapata Beredi Kiaupai tato nou soriomu osioidiro rie, ibose sipisipi kainakaina ta-giopiauti-rimo Kimasaudai Soriomu sapuwo to. Ina Iesu kowasoro urubia ro iato garatoro-rimo, ‘Nimo ro beda moro ato namadimo-osioidiro-ri nedi Kimasaudai Soriomu ro? Nimo anamadimo-ou-ri nedi soriomu nou osioidiro ri.’
MAR 14:13 Taie Iesu ro nato gutura netewa teibo kowasoro dubu teibo aboto ibo, ‘Nitiro ba-dou-do auna sabowa to ina ata dubu nitiro ro iato amado-owea-ri obo bageto mutu namadi-ou-ri. Nou beda moto to odoro nou se ba-dobodoro-do io nou se ie moto.
MAR 14:14 Moto abera ba-demowapotai-do ibo, “Nimo kitamudiro dubu ro utura-die ibo, ‘Modobo ra oro ro nimo moto ipi ata kimapoi aboto Kimasaudai Soriomu osioidiro rie nimo?’”’
MAR 14:15 Ina Iesu ro ibo, ‘Moto abera ro nitiro ama-imowapotai-mari auna negere ibi gugu ohu ato na-owamo-die, nedi ibi gugu ro nou ro ta-gemododiai. Ohona iato ba-diedea-do.’
MAR 14:16 Iedi dubu teibo ro na-gorowateai-rido auna sabowa to, Iesu ro beda sosoro owera garo iedi tanaro iato aise gororosioidiro-rimo.
MAR 14:17 Iedi adimo ro nato Iesu 12 kowasoro urubia mutu atu se na-garadabuai-rimo iho ri
MAR 14:18 nou ro nato gimowapotai-bi ibo, ‘Nibi mo mutu nato na-iho-bimo mo nibi ata ro opia ri anama-apoi-ri ubauba urubia aboto.’
MAR 14:19 Ina kowasoro urubia ro na-girowai-rimo neio kimaragoidiro ubauba ro girobai neio kamade tato goi-rimo idaibo sosoro owera Iesu ro na-gimowapotai. Ina neio ro Iesu nato gemodoruti-rimo ibo, ‘Mo ra o mo pua ra?’ Ina ata ro ibo, ‘Ee mo ra o mo pua ra?’
MAR 14:20 Taie Iesu ro neio nato gimowameai, ‘Nio ata dubu tomidiro nato nedi 12 nou maumo ato. Mo mutu edi dubu ro dokou atu basiau to namadi-idobi-ri io nou se ie edi dubu ro mo nou ro nama-apoi-ri.
MAR 14:21 Owera keba tau ato ta-gisioidiro-rimo Tarena Buka ato notamadimo-ororosioidiro-ri. Mo nou se ie Imese Urubia Kiauri Dubu mo ro araburai rie. Kaupoti mo beda dubu ro nama-apoi-ri nou aboto auna ia ubauba tanaro ama-ororosioidiro-ri. Mabu boira nedi dubu ro neito na-gararadia-ro? Nou koroto tato rasiri ie, nou aboto ubauba ororosioidiro-ri pua.’
MAR 14:22 Neio ohona edi kiho ro na-giho-rimo iato Iesu ro patapata beredi na-gomidai-ro nou ro eso owera iato garo Godi aboto. Taie iedi patapata beredi ro na-gikekeouti imese giaiwai kowasoro urubia aboto. Nou ro ibo, ‘Dimade-mo, nou mo durupi ie, ba-diho-mo!’
MAR 14:23 Ina panikere waini obo mutu iato gomidai-ro eso owera na-garo Godi aboto, taie edi waini obo panikere ro iato gaiwai kowasoro urubia aboto, neio ro iato gemosuwo-rimo kodio.
MAR 14:24 ‘Nou mo karima ie imese urubia sapuwo to ama-ororuwo-ri, nedi karima ro neito mo ro urubia sirio anamadi-apopo-ri.
MAR 14:25 Nio mo ro morobise owera nimowapotai waini obo ido mo ro odio-ri pua womu tato Godi edi kiwaboi tanaro ro namadi-orowapotai-ri.’
MAR 14:26 Neio kemowabu ohare na-geremaboduti-rimo taie iato Oribi Podo ohu to imese gidiai-rimo.
MAR 14:27 Ina Iesu ro nou kowasoro urubia iato gimowapotai, ‘Mo anamadime-ebedidiro-ri nio ro. Godi ro idaibo sosoro owera Tarena Buka ato ta-garo, Mo ro anama-opia-ri sipisipi kimowotoi dubu, ina sipisipi neio korowadaudiro kawa ama-orowadaudiro-ri.
MAR 14:28 Kaupoti mo bobo rido namadi-eribua-ri keremiro anama-owea-ri keba moro anama-orobai-ri Gariri duriomoro.’
MAR 14:29 Ina Pita ro ibo, ‘Arua kowasoro urubia beda hata ie oro neio ro amadime-ebedidiro-ri kaupoti oro mo ro beda kebedidiro pua!’
MAR 14:30 Taie nou Iesu ro nato gemowameai, ‘Oro mo ro morobise owera nama-emowapotai-ri, Pita nedi duwo ro nato kakaba owera netewa teibo tau to ido amadu-utura-ri, tau keba se mo oro ia ro anama-aratio-ri netewa didi tau to. Oro ama-utura-ri nedi duwo ro nato ibo “mo umoro pua Iesu.”’
MAR 14:31 Pita owera mutu imese pupuwo ia se gowamo. Nou ro ibo, ‘A! Iesu mo ro idaibo owera to utura-ri pua ibo “mo umoro pua oro.” Oro namadimo-opia-ri mo ibose to namadimo-opia-ri.’ Arua kowasoro urubia ibose to garo-rimo atu sosoro owera.
MAR 14:32 Iesu nou kowasoro urubia mutu imese gou Getesemeni pari to. ‘Nio nato ba-dorowomidiro. Mo kararatoro moro to nama-ou-ri.’
MAR 14:33 Iesu ro Pita Iemisi Ioane neibi se gidabuai-bi neibi nou mutu atu se imese gou-birimo. Iesu natonato durupi ta-geremowateai ibose nou kamade tato ie nou giropu kerekere se gowamo.
MAR 14:34 Taie nou ro ibo, ‘Mo kimaragoidiro imese mibo ia se iamo aupise ie mo kataumai. Nibi nato aise domidiro-bimo mo ba-demotoi-birimo norou utua ate atu se namabimi-irarowo-ri.’
MAR 14:35 Taie Iesu neibi aboudo na-giaubai emia ro egea mere se gemopai iato nou kauhio teibo to girodiriti taie nou aise gararatoro. Nou ro ibo gararatoro, ‘Nedi ubauba tanaro namadimo-ororosioidiro-ri modobo ra neio kororosioidiro tato mo aboto?
MAR 14:36 Idau, oro aboudo modobo ie sirio tanaro kisioidiro aboto. Nedi temeteme ro nama-iwia-ri idaibo ibo ie temeteme obo panikere sosoro ie, mo aboudo ba-dowatateai nedi panikere ro, modobo pua neido kodio. Kaupoti oro ubi beda sosoro iamo aise ba-mororosioidiro-mo, ibo pua mo ubi.’
MAR 14:37 Taie Iesu iato imese gorowameai kowasoro urubia aboto neibi nou ro norou kirobu-bi moro ato giwia-ibi. Nou ro Pita aboto ibo, ‘Saimoni oro norou a-worobu ra? Oro modobo pua ra egea mere se komidiro kirarowo?
MAR 14:38 Norou utua ate aise deremasebidiro-bimo, ba-dararatoro-bimo Godi aboto modobo pua nibi ubauba ro kiwaibia-ibi ibo morobise kimibiria a-wiamo ra mo ato. Nibi ubi ie meamea tanaro kisioidiro aboto kaupoti nibi durupi pupuwo tato iamo.’
MAR 14:39 Iesu ina iato gorowameai araratoro ri atu owera to gararatoro.
MAR 14:40 Kaupoti nou ina na-gorowameai-ro neibi norou ro kiduwuti-bi moro ato giwia-ibi. Neibi ata owera ata iwapotai pua Iesu aboto, siripo ro girobai-bi.
MAR 14:41 Iesu ina netewa didi kararatoro aboudo na-gorowameai-ro edi na peteibi ro neibi norou se giatuamo-ibi. ‘Nibi norou a-irobu-bi ra? Taie, norou na ie! Aupise ie Imese Urubia Kiauri Dubu ata dubu ro ama-apoi-ri ubauba urubia aboto neio ro orobai ri.
MAR 14:42 Nibi ma-diribua-bimo otobowa rie daio ito dirarowea-bimo urubia tou-diomo mo edi na dubu ro nama-apoi-ri nou keba se tou-die.’
MAR 14:43 Sirio urubia neio na-gou-rimo giri gamini nou mutu gou-rimo Iesu nou isana owera geremowauti kowasoro urubia mutu. Nedi urubia ro turituri urubia neio edi eputa urubia ro, Mose sabi kitamudiro urubia, Iu eputa urubia ro gitiodorai-rimo Iesu orobai ri. Iudasi nou Iesu ata 12 kowasoro dubu nou se ie.
MAR 14:44 Iudasi ro keba se gabo ta-gisioidiro neio mutu Iesu beda sosoro ra korobai. Iudasi ro ta-gimowapotai ‘Mo ro beda dubu nohiai iato nama-osomeai-ri io dubu nou se ie ba-dorobai-mo koko poroporo se, ba-dowou-mo.’
MAR 14:45 Iedi gabo ro nou ro keba se ta-gisioidiro, Iudasi neido na-gou Iesu aboto nou ro ibo, ‘Kitamudiro dubu!’ Nou ro kohiai iato gosomeai.
MAR 14:46 Taie Iesu urubia ro aise gohiai-rimo emahodowado pua koko poroporo se gorobidiro-rimo.
MAR 14:47 Taie ata dubu ta-gotoi neio mutu iato nou girisipi rido na-gaubidiro-ro turituri urubia eputa dubu nou edi sowake dubu ro giri to sapuwo gare aise gowatua.
MAR 14:48 Taie Iesu ro iato gutura, ‘Mabu boira nio giri, gamini neio mutu na-wou-dioumo? Mo nio piro dubu ra?
MAR 14:49 Mo saiki gabogabo ta-niradabutiti nio mutu, ina nio mo ro ta-nitamudirotiti Tarena Moto ato, mea owera to nitomutititi. Iedi tau ro nato mo nio ro nato a-norobai-rimo. Kaupoti nedi tanaro neido ororosioidiro-dumo Tarena Buka ato owera beda sosoro iamo.’
MAR 14:50 Iesu iedi kowasoro urubia ro nou neio ro aise gebedidiro-birimo neio imese gorowadau.
MAR 14:51 Ina ata orio dubu ibo se Iesu kowasoro dubu e nou keakea obotama goroidiro. Nou edi obotama ro na-goroidiro neio ro gowopirotai-rimo.
MAR 14:52 Nou porose se godau obotama neio tu ato geremeserai.
MAR 14:53 Iesu edi urubia ro na-gorobai-rimo neio ro nou imese gowou-rimo turituri rubi neio eputa dubu nou moto to, iato neio, Mose sabi kitamudiro urubia, Iu eputa urubia neio ito garadabuti.
MAR 14:54 Taie Iesu beda tau ato gowou-rimo Pita nou saro rido musomuso se gobodoro, nou aise gemobodiai iedi eputa dubu nou goto mea moro iato gomi era mabu ato. Nou sowake urubia mutu gomidiro neio atu se era ro giaso.
MAR 14:55 Iedi turituri urubia neio eputa urubia, Iu kanisere urubia mutu neio ro ata dubu gosora-rimo, Iesu owapotai ri nou ubauba tanaro kisioidiro sapuwo to iedi dubu ro nou ro owauti ri, ina Iesu nato opia rie. Kaupoti neio ro egea se gosora-rimo.
MAR 14:56 Sirio urubia nou sapuwo to ioudo na-goroho-rimo auna ia karasaubuti owera mutu goroho-rimo. Neio kaupoti gabo ato ou pua kakate ato goroho-rimo owera mutu.
MAR 14:57 Taie arua urubia nou aboto nato gou-rimo nou sapuwo to bagea owera nato garo-rimo. Neio ro ibo,
MAR 14:58 ‘Nedi dubu ro nimo ro ta-nemewidiro-rimo nou ibo na-garo “nedi Tarena Moto ro urubia ro na-gididi-rimo mo ro kototoro ie ina netewa didi saiki ato kididi ie urubia ro ididi-ri pua nedi moto ro.”’
MAR 14:59 Kaupoti neio edi owera to garo-rimo mea se araradebuti pua arua ro ata owera to karo ie arua ata owera to karo ie atu gabo ato ou pua.
MAR 14:60 Taie turituri eputa dubu, nou eputa urubia sosoro gabo ato na-gotobowa Iesu aboto nato gutura, ‘Oro sapuwo to edi owera ro na-waro-dumo morobise ra? Oro ro ama-imowameai-ri ra? A? Oro ibose to ama-otoi-ri ra owera tato?’
MAR 14:61 Iesu nou ata sosoro dubu e, nou ubauba tato ie, ina noudo ie nou ro ata owera ata utura pua nou kotoi kawa se gotoi, wisa imowame pua. Ina iedi eputa dubu ro nou ina iato gemodowa, ‘Oro Godi ro kohodowa dubu nou se ra? Nedi dubu ro nimo ro na-nemowabutiti-dumo, oro nou mere ra? Samo to dimowapotai-ro!’
MAR 14:62 Iesu ro ibo, ‘Io mo nou se ie. Saiki ata mo nio ro anamadimo-owea-ri Imese Urubia Kiauri Dubu mo Godi edi tumodi sapuwo ato nama-omidiro-ri ina ioudo namadi-ororuo-ri tema ohu rido nio ro nato anamadimo-owea-ri.’
MAR 14:63 Taie Iesu owera iedi eputa dubu ro na-gemororowai nou masawe ri simara obotama aise gorowapepea, taie nato gutura urubia aboto. ‘Nimo ro irowidiro-ri pua nou sapuwo to owera arua urubia aboudo,
MAR 14:64 nio ro ta-wirorowai-mo abora ibo nou ro na-waro “Mo Godi sosoro ie.” Godi masiro nou ro ubauba owai! Nio beda sosoro imaragoidiro-dumo?’ Neio ro atu se gutura-rimo ibo, ‘Nou modobo ie kopia mabu nou ro auna ia ubauba owera aro!’
MAR 14:65 Iesu arua ro iato gamoruti-rimo gase to, arua ro idomari teibo gowasiai-rimo obotama kere to, iato gado-rimo. ‘Ma-dapoi oro etu ro ado?’ Neio ro ibo gemasosowado-rimo. Awawo rubi neio edi sowake urubia ro Iesu gomo ato na-gemotoi-rimo neio ro na-gorobai-rimo nou kadokado imese gowou-rimo ata ipi to.
MAR 14:66 Pita eputa dubu kara goro to ta-godoro nou iato na-gomidiro iedi eputa dubu nou woko besere ro gou-ro
MAR 14:67 Pita nou ro nato gowea era ro kaso moro ato. Iedi besere ro nou ro nato geibimai Pita sosoro ato, taie nou ro ibo, ‘Oro Iesu mutu keba se ta-irohotiti nou Nasareta sabowa dubu e.’
MAR 14:68 Kaupoti Pita ro nou a-garatio, ‘Oro arasaubuti, mo umoro pua iedi dubu ro. Mo ata umoro tato ie oro edi owera to na-waro-die!’ Taie Pita iedi moro ro aise gemeserai imese gou magere damo to. Taie iedi tau ro nato omona kakaba owera nato gutura.
MAR 14:69 Iedi moro ro nato Pita iedi atu besere ro nou ro ina nato gowea. Nou ro ibo urubia aboto na-gorowotoi, ‘Iedi dubu ro nou se ie Iesu mutu nou ro irohotiti. Mo ro ta-nowea nou!’
MAR 14:70 Kaupoti Pita neido gerepeduai imese moro to Iesu nou ro a-garatio. Taie iato tuturu to pua iedi urubia ro na-gorowotoi Pita mutu neio ro ibo, ‘Nimo umoro ta-iamotiti oro nou se ie nou mutu ta-irohotiti! Oro Gariri dubu e.’
MAR 14:71 Ina Pita ro ibo, ‘Iedi owera ro na-waro-dumo mo ata umoro tato ie nedi dubu ro! Mo morobise owera naro. Mo nama-arasaubuti-ri Godi ro mo ubauba ba-mowai-ro!’
MAR 14:72 Ina iato kakaba owera ro gutura. Taie nedi kakaba owera ro Pita ro na-girowai nou kimaragoidiro nato giwameai Iesu beda owera garo keba se ibo, ‘Kakaba owera netewa teibo tau to ido amadu-utura-ri, tau keba se mo oro ro netewa didi tau to anama-aratiouti-ri.’ Pita giropu peke se gutura taie nou iato aborabora ro gorobai idobi imese giroto.
MAR 15:1 Turituri rubi neio eputa urubia arua, Iu awawo urubia, Mose sabi kitamudiro urubia imese Iu kanisere urubia neio sirio se ta-garadabuti-rimo atu moro to. Ina kowaroho duwoduwo ato Iesu kopia sapuwo to kaupoti moro to owera mea se gemobodiai. Taie iedi Iu eputa urubia ro Iesu neio ro na-gorobai-rimo iato gemotohiti-rimo, imese gowaboi-rimo Roma gabamani auna dubu aboto masiro Paireti.
MAR 15:2 Taie Iesu Paireti ro nato gemodowa, ‘Oro Iu eputa dubu nou se ra?’ Ina nou ro neito gemowameai, ‘Oro beda sosoro aro-die, io nou se ie.’
MAR 15:3 Taie Iu eputa urubia ro inaina bagea owera aise gimogu-rimo nou sapuwo to. Neio ro ibo, ‘Nedi dubu ro nou ro ubauba tanaro ta-wisioidirotiti morobise ie.’
MAR 15:4 Taie Paireti ro ina nou nato gemodowa, ‘A-irowidiro ra? Oro ro neio wisa beda ito ama-imowameai-ri? Oro ibose to ama-otoi-ri ra owera aro tato?!’
MAR 15:5 Iesu nou ata sosoro dubu e, nou ubauba tato ie, ina noudo ie nou ro wisa imowameai tato. Paireti woki ro gopia mabu Iesu nou ro na-giauri owera tato na-gotoi.
MAR 15:6 Kisimisi gabogabo ato Iu urubia Kimasaudai Soriomu kosioidiro ato Roma Gabamani auna dubu nou sirio tau ibo irowatititi kaupoti dubu dibura rido nou ro kemeiriai ie, Iu urubia beda dubu aboto iamo ubi io neio ro masiro to na-wapoi-dumo taie Gabamani ro iedi dubu ro nato kemeiriai ie sabowa to.
MAR 15:7 Iedi tau ro nato amia Iu urubia ubi ie Roma urubia kiwagare Iu duriomoro rido, ina nou ri Roma urubia giesu-rimo pamo se. Taie iedi urubia ro iedi tanaro ro na-gosioidiro-rimo neio imese sirio se dibura to aise giedea-rimo Roma boso urubia ro. Barabasi ata nou se ie urubia nou mutu giopiauti-rimo.
MAR 15:8 Taie iedi tau ro nato Iu urubia sirio ta-garadabuti auna topira ro gorobu, taie nato gou-rimo Paireti aboto, nou ro kaupoti dubu owatateai ri dibura aboudo, nou idaibo sosoro na-irowatiti kisimisi gabogabo ato. Taie neio ro ibo, ‘Oro ro modobo ie ata dubu ata sabowa to kemeiriai.’
MAR 15:9 Paireti umoro ta-goi turituri rubi neio awawo urubia Iesu neio ro na-gohoio-rimo mabu urubia sirio ro Iesu owera irowidiro-mo, Iesu nou ri gowou-rimo nou aboto. Ina Paireti ro iedi topira gebari ro neito gimodowa, ‘Nio ro edi dubu ro na-wasoro-dumo “Iu Eputa Dubu” to nio ubi ra nou mo ro kemeiriai sabowa to?’
MAR 15:11 Taie iedi turituri rubi neio awawo urubia ro topira maumo ato urubia neio ro nato gimowapotaidiro-rimo ibo, ‘Paireti namadi-utura-ri ibo “etu namadi-emeiriai-ri mo ro sabowa to?”, nio ro ibo ba-dutura-mo “Barabasi ro ba-morowameai sabowa to!”’ Taie iedi tanaro aise gororosioidiro.
MAR 15:12 Taie Paireti ro urubia sirio iato gimodowa, ‘Iesu nio ro asoro-dumo ibo nou Iu eputa dubu e, ina beda mino to nama-oworohuti-ri nou?’
MAR 15:13 Neio iato binio to giaiauti-rimo, ‘Nedi dubu ro meremopoguti ota kemowotowa ato!’
MAR 15:14 Ina iedi Roma gabamani dubu ro nou ro ibo, ‘Mabu boira? Nou beda sabi gesebea?’ Nou neio ro masawe to ina iato gemowameai-rimo auna se ‘Meremopoguti ota kemowotowa ato!’
MAR 15:15 Taie Paireti ro urubia ubi aise gomidai. Taie nou ro Roma boso urubia iato gimowapotai Barabasi owosuruo ri dibura rido, ina wisa na Iesu kerei to epesuti ri ina nato emopoguti rie ota kemowotowa teibo ato iato araburai ri.
MAR 15:16 Roma boso urubia ro Iesu na-gorobai-rimo gabamani edi moto ato imidirotiti sibura bobo to ito iato gowodoro-rimo. Taie neio ro arua boso urubia iato giramairiai-rimo neio atu moro to imese garadabuti-rimo.
MAR 15:17 Taie neio ro Iesu obotama na-gowopurutai-rimo karima obotama iato gowori-rimo eputa urubia neio karima obotama beda sosoro wiroidirotiti-mo, nou idaibo sosoro gowati-rimo. Neio ro ununu kumabo ta-gemawiauti-rimo nou iato gemamitiai-rimo eputa ato, eputa urubia neio beda sosoro hato iroidirotiti-mo ina idaibo sosoro gemowati-rimo.
MAR 15:18 Neio ro ibose bagea to garo-rimo nou aboto ibo, ‘Iu urubia eputa dubu oro tuturu tau to imidirotitiwai-ri.’
MAR 15:19 Ina edi boso urubia ro Iesu gonopu to eputa to iato gado-rimo, gase to iato gamoruti-rimo woidomari abo, arua ro bagea to na-giroboreauti-rimo iato gemowabu-rimo.
MAR 15:20 Neio ro nou kemasosowado na-goroporeai karima obotama na-gowopirutai-rimo, taie nou simara obotama iato gowori-rimo. Nou ioudo imese gowosuruwo-rimo opia moro to emopoguti ri ota kemowotowa teibo ato.
MAR 15:21 Iedi tau ro nato Saimoni gabo ato gowea-rimo Sairini sabowa dubu e Arekasanida ra Rupasi ra neitiro abera ie. Nou boso urubia ro gemutura-rimo ibo, ‘Ei oro ro demaratai Iesu ota kemowotowa.’
MAR 15:22 Iesu neio ro imese gowaboi-rimo ata damera to masiro Gorogota. (Gorogota Damera urubia dubu eputa soro sosoro ie.)
MAR 15:23 Neio ito na-gorowateai-rimo arua rubi ro nou meresini iato gemowou-rimo odio ri temeteme kemadibiai aboto, kaupoti nou eputa se geweisorai nou ro odio pua.
MAR 15:24 Taie Roma boso urubia ro kowaroho saiki ato gemopoguti-rimo ota kemowotowa ato, taie neio durumai iato geremewehere-rimo, etu durumai ro a-gobeidiro tuturu tau to Iesu obotama nou ro komidai ie. Nou obotama sirio idaibo sosoro mino to gowamade-rimo.
MAR 15:26 Neio ro eputa abato idaibo titi nou iato gematiti-rimo ibo, Nou Iu Urubia Eputa Dubu e.
MAR 15:27 Sabi edi dubu teibo ro na-isebotiti-do neitiro ibose to gimopoguti-marimo, ata nou tumodi sapuwo ato, ata nou pere sapuwo ato neitiro ibo giroridiro-ma kemowotowa teibo ato.
MAR 15:29 Urubia ro Iesu na-gorohudirio-rimo, neio eputa se giweisorowado-rimo nou ubauba owera iato gomio-rimo ibo, ‘Nou e oro ma-dowea umoro a-woi.’ Arua ibo garo-rimo, ‘Ae! Oro ibo na-garo keba se “Mo ro kototoro ie Tarena Moto ina netewa didi saiki ato kididi ie.” Ina oro abora bida ra?
MAR 15:30 Ma-derebedai-ro ota kemowotowa rido!’
MAR 15:31 Turituri rubi neio awawo urubia, Mose sabi kitamudiro urubia neio ibo se iato ta-goroho-rimo, neio ro nou iato gemasosowado-rimo. Neio iato geremowauti-rimo, ‘Nedi dubu ro nou arua urubia se iwarebidirotiti ina mabu boira nou nakara se orowarebai tato?
MAR 15:32 Nou morobise ia Godi kohodowa dubu ato, ibose nou morobise ia Iu urubia eputa dubu to na-warasoro, nimo ro namadimo-owea-ri nou kerebedai moro ato morobise to nato namadimi-imibiria-ri.’ Ina iedi na dubu teibo ro sapuwo sapuwo ato na-giroridiro-ma ota kemowotowa ato neitiro ibose Iesu ubauba owera ta-gomio-rido.
MAR 15:33 Saiki turi rido womu tato adimo saiki na-gereredea iedi duriomoro gebari ro duwoduwo ro imese ta-gatimuti. Iedi duwoduwo ro imese ta-gowamowado-ro womu tato adimo saiki ro ti-gorobai.
MAR 15:34 Taie adimo ato Iesu nou auna ia iamo nato gutura simara owera to, Eroi Eroi Rama Sabakatani! Nou maumo owamo ibo, Godi! Godi! Mabu boira mo oro ro na-nemauriai-die?!
MAR 15:35 Urubia arua iato etio ro gorowotoi neio ro ibose nou iamo ta-gemorowai-rimo kaupoti neio ro mea se imidai pua. Neio ro ibo, ‘A-emorowai-mo nedi dubu ro Eraia arahuomai.’
MAR 15:36 Taie tuturu to pua kaupoti dubu nou obotama kere iato na-godobia karakara waini obo to, iedi kososouti obotama kere ro gonopu mutu na-gematahiti iato gemowioidiro nou ro karakara waini obo ioudo imusubai ri. Nou ro na-gemowioidiro, taie iedi dubu ro nou ro ibo, ‘Egea mere se memotobowa-birimo, etu umoro ra Eraia nou amadi-ororuwo-ri Godi ipusu owera dubu nou ro ama-ebedai-ri, ota kemowotowa ohu rido.’
MAR 15:37 Taie Iesu nou auna ia iamo nato gutura taie iato nou aise garaburai.
MAR 15:38 Tarena Moto goro ato auna obotama ta-wororidirotiti. Ibi gugu kainai imese tarena ia ie iedi obotama ro Godi sosoro nou ro owasioidirotiti. Iesu pamo na-gowea edi obotama ro turi ato aise gerekekeai-rido, ohu rido garatamuai-ro kerekekeai aise gororuwo-ro sopu to.
MAR 15:39 100 boso urubia iedio eputa dubu ro na-iaurititi nou ibose ti-gotoi Iesu sosoro gabo ato, nou ro ta-gowea Iesu karaburai moro ato. Nou ro ibo, ‘Nou morobise Godi ia mere ie.’
MAR 15:40 Ibose edi mamio ro gorowotoi muso rido neido girarowo-rimo etou tanaro gororosioidiro-rimo nou giauri-rimo. Nedi mamio ro neio ro gorowotoi Maria Magadarena, Sarome, ina ata Maria, Iosepa orio Iemisi neitiro mamu e.
MAR 15:41 Iesu neibi ro owarebidirotiti-bimo Gariri duriomoro ato. Ibose arua mamio Iesu mutu Ierusarema sabowa to na-godoro-rimo neio ibose idomari ri ta-gou-rimo.
MAR 15:42 Iosepa nou ata auna masiro dubu e kanisere ato, nou Aramatea sabowa dubu e. Nou kimibiria ta-owamotiti Godi edi kiwaboi tanaro ro nou emotoititi nou ro. Iedi saiki ro nato Iu urubia komidiro saiki sapuwo to namabu a-geremododiai-rimo. Adimo na-gereredea-ro Iosepa nato gou Roma gabamani eputa dubu Paireti nou ro gemotobowa, tere ro owati pua. Taie nou ro nato garatoro Iesu pamo durupi ebedai ri ina ibiria ri nadi goro to.
MAR 15:44 Paireti a-giwagogorai Iosepa beda owera gutura ibo Iesu ta-waraburai mabu nou tuturu to ororidiro pua. Nou owera iato gemeiriai 100 boso urubia eputa dubu aboto nou Gorogota Damera rido ou ri Paireti aboto. Iedi dubu ro iato gou-ro, taie Paireti ro ibo, ‘Iesu a-waraburai ra?’
MAR 15:45 Ina iedi boso dubu ro nou ro ibo, ‘Io ta-waraburai.’ Taie iedi gabamani dubu ro nou ro na-girowai iedi owera ro ina Iosepa aboto nato gutura ibo, ‘Iesu pamo durupi ba-debedai-ro!’
MAR 15:46 Tauo Iosepa keba se Iesu durupi oupiriamuti na keakea obotama se gememidai-ro iato nou ro Iesu durupi mea mino to neito goupiriamuti, taie nou durupi nadi goro to iato gibiria. Taie nou ro boroboro nadi iato gowawodorowado magere damo neito gemopai.
MAR 15:47 Maria Magadarena, Iosepa mamu Maria neitiro ro giauri-rido Iesu pamo durupi beda moro to gedea-rimo.
MAR 16:1 Komidiro saiki adimo na-goroporeai, Maria Magadarena, Sarome daro orio Iemisi edi mamu ro Maria neibi ro meamea nibo dehoro nato gimade-birimo Iesu durupi emadiriti na.
MAR 16:2 Ina iato Sande saiki na-gowaroho iedio mamio ro Iesu beda nadi goro to gibiria-rimo neito gou-birimo nou durupi meamea nibo dehoro neito emadiriti ri.
MAR 16:3 Taie neibi nakara se nato geremowagomea-birimo ibo, ‘Nou magere auna ia nadi to gemopai-dumo etu ro nama-iwarebai-biri neibi, modobo ra neibi aboudo?’ Neibi na-gou-birimo neito geremowagomea-birimo.
MAR 16:4 Neibi idomari neido na-gimeriai-birimo keba moro to neibi ro nato gowea-birimo bobo magere a-gaidiro-ro. Iedi auna nadi gebari ro potoro ie gomo ato imese gowamo.
MAR 16:5 Iedi mamio ro nadi bobo to na-godoro-birimo neibi ro nato ata orio dubu se gowea-birimo na-gomidiro, nadi goro ato, nou keakea obotama to ta-geremeduti, tumodi sapuwo ato gomidiro. Neibi ro nou na-gowea-birimo omidiro moro ato neibi iato a-gimugugurai-bi tere ri. Neibi orowadau rie
MAR 16:6 kaupoti iedi dubu ro nou ro ibo, ‘Ee, tere na ie nibi. Mo umoro ie nibi edi mabu ato ou-diebimo neito. Nibi Nasareta dubu Iesu nou osora-diebimo dutu ata na-gemopoguti-rimo ota kemowotowa ato. Iedi dubu ro nibi ro na-osora-diebimo nou nato orobu pua pua ie. Nou pamo pua, keremiro ie! Ta-weribua ma-dowea-birimo nou edi moro ato gowotodai-dumo, potoro ie nou nato.
MAR 16:7 Nibi abora neido dorowameai-bimo Pita ba-demowapotai-bimo arua kowasoro urubia mutu ibo “Nio ba-dou-mo Gariri duriomoro to Iesu mutu iato amadimo-ororowea-ri, nou ta-waimai keba moro to. Nio nou ro keba se ta-gimowapotai idaibo owera to.” ’
MAR 16:8 Iedi mamio ro neibi iato imese gerereauri-birimo neibi auna ia tere ro giwati-bi soro aise gorowamaro. Iedi mamio ro ioudo na-gororoupiriai-birimo urubia neibi ro imowauti pua beda tanaro gowea-birimo mabu neibi auna tere ro giwati-bi.
MAR 16:9 Sande kowaroho duwoduwo ato Iesu na-geribua pamo rudo, nou keba se sosoro a-gorowawea Maria Magadarena aboto. Keba se iedi orobo ro nou aboudo 7 ubauba urio nou abato ta-irowomidirotiti ina Iesu ro gimabodorai-ro owera to nou aboudo.
MAR 16:10 Taie Maria Magadarena ro Iesu ta-gowea nou iato otoi pua aise gorowameai-ro hio to, Iesu edi urubia mutu na-irohotiti neio imowapotai rie, neio wisa na a-gorowomidiro idobi giroto-rimo pape gorowomidiro. Taie Maria Magadarena ro nato gimowapotai ibo, ‘Iesu abora pamo pua, nou ta-weribua-ro, mo ro sosoro se nowea na-wotoi!’
MAR 16:11 Kaupoti edi kowasoro urubia ro neio ro nou beda sosoro gutura neio ro imibiria pua.
MAR 16:12 Kowasoro dubu teibo Ierusarema sabowa na-gemeserai-rido ipi gabo ato Iesu neitiro ro nato sosoro se gowea-rido. Taie Iesu neitiro ro na-gowea-rido keba se edi sosoro woidomari ro na-giworohuti ibo pua, nou ta-garatidiai ata sosoro gorowawea neitiro aboto.
MAR 16:13 Taie neitiro ro na-gowea-rido hio to aise gorowadau-rido borubi imowapotai ri. Taie neitiro ro ibo, ‘Iesu neitiro ro ta-nowea-do gabo ipi ato.’ Kowasoro urubia na-gorowomidiro neitiro edi owera ro na-garo-rido neio ro imibiria pua.
MAR 16:14 Neio moto goro ato gorowomidiro ohona giho-rimo iato tuturu tau to owamo pua Iesu nou sosoro nato gorowapotai nakara se 11 kowasoro urubia aboto. Iesu neio aboto koko owera nato garo mabu neio imibiria pua mea se, ibose neio ubi tato ie edi urubia ro giauri-birimo Iesu pamo rido na-geribua neibi owera kimibiria aboto, neibi ro edi owera ro neito na-giatodai-birimo neio neito aise gimohumai-birimo.
MAR 16:15 Taie nou ro nato gutura kowasoro urubia aboto, ‘Nio ba-dororoburutai-mo duriomoro gabogabo to ba-doroho-mo. Nedi mea owera ro nio ro ba-dobodorouti-mo imese sirio urubia aboto.
MAR 16:16 Etio ro imibiria-dumo iedi mea owera ro mo sapuwo to, ina ibose obo to na-iwarumiauti-dumo, neio keremiro amadimo-owea-ri. Etio ra kimibiria tato iedi urubia ro saiki ata Godi edi auna koto ro nato ama-orowotoi-ri ubauba wisa amadimi-imidai-ri.
MAR 16:17 Iedi urubia ro na-imibiria-dumo mo edi mea owera ro neio mo aboudo pupuwo amadimi-iwia-ri korosa tanaro isioidiro-ri. Mo pupuwo ato neio ro ubauba urio amadimi-imabodoidiro-ri. Neio ro arua urubia owera umoro koi tato, io neito amadima-aro-ri.
MAR 16:18 Etio ra umoro tato tanaro kisioidiro idaibo bagawe tu to kirobo, soma isi obo kidio, neio temeteme iauri-ri pua. Neio ro ibose amadimi-iwaseidiro-ri temeteme rubi ina neio aboudo temeteme aise amadima-aragarewado-ri.’
MAR 16:19 Iesu nou kowasoro urubia owera kimowauti na-goroporeai iato nou Godi ro aise gowioro toboro ohu to, nou ito na-gorowateai Adiri to Godi edi tumodi sapuwo ro nou nato gowomi.
MAR 16:20 Taie iato kowasoro urubia orowomidiro pua, neio aise gororoburutai-rimo duriomoro gabogabo to. Nou edio mea owera ro nato gobodorouti-rimo urubia neito gimowauti-rimo. Iedi kowasoro urubia ro Abera naramu ro ta-giwarebai-ro, pupuwo korosa ta-gimia, korosa tanaro neio ro neito gisioidiro-rimo. Urubia ro neio na-giauri-rimo iedi korosa tanaro ro na-gisioidiro-rimo neio ro ibo ‘Nedi owera ro morobise owera ie!’ Ina neido ie urubia ro morobise to gimibiria-rimo. (Mea owera Iesu sapuwo to Mareko ro gisioidiro nou se ie.)
LUK 1:1 Karatamuai moro rido nimo abato edi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo, ina simara idomari to edi urubia ro giauri-rimo nedi owera ro nimo neio ro nimowauti-rimo. Taie urubia sirio ro peba to nato gisioidiro-rimo.
LUK 1:3 Mo ro tanaro patu mea se niosoratiti amia urubia aboudo na-nimade-ro edi tau ro nato Iesu woko na-gitamuai womu tato abora. Mo ro na-nimaragoidiro modobo ie buka to kisioidiro beda tanaro gororosioidiro-rimo. Auna dubu Tiopira oro aboto mo ro nou ri nisioidiro nedi owera ro,
LUK 1:4 oro umoro kowai sapuwo to ibo arua urubia ro oro na-gemowauti-rimo io morobise owera ie.
LUK 1:5 Iedi tau ro nato Herodi eputa dubu to na-imidirotiti Iudia duriomoro ato, ata dubu masiro Sekaraia nou Godi ra urubia ra turituri dubu e nou Godi woko emesioidirotiti Ierusarema sabowa ato. Abaia Eroni aramu e ina Sekaraia gu nou aboudo orobu-die. Sekaraia orobo masiro Erisabeti, ina neitiro atu nasa ie Eroni.
LUK 1:6 Sekaraia ra Erisabeti ra neitiro tuputupu orobo ra uramu ra ie, Abera Naramu edi owera ro na-iamo neitiro ro aise isioidirotiti-do. Neitiro ata ubauba tato ie Godi sabi patu mea mino to ibodorotiti-do,
LUK 1:7 kaupoti nedi orobo ra uramu ra ro merebusere tato ie, teri orobo ra uramu ra ro imidirotiti-do. Erisabeti abere ie mere koroto aboto modobo pua. Neitiro teibo imese abere ra nogere ra ta-goi-rido.
LUK 1:8 Sekaraia ro Godi ra urubia ra turituri edi woko ro nou isioidirotiti. Iedi tau ro nato Abaia gu urubia Sekaraia mutu neio tau ro gowamo Tarena Moto ato woko kosioidiro aboto.
LUK 1:9 Neio ro simara tanaro to na-gosioidiro-rimo keba se Sekaraia masiro ro gorowapotai-ro, nou masiro edi korowapotai ro na-gorowapotai-ro nou imese godoro Tarena Moto goro to meamea nibo nakomu iwatuti ri Godi sapuwo to. Urubia sirio isana Godi gararatoro-rimo Tarena Moto araradi ato.
LUK 1:11 Taie edi tau ro nato Godi edi sowake urio ro Sekaraia aise gemotobowa tumodi sapuwo ato patapata abato meamea nibo nakomu bato giriware-rimo.
LUK 1:12 Sekaraia ro na-gowea iedi sowake urio ro nou aborabora ro gorobai.
LUK 1:13 Suwake urio ro iato gutura, ‘Sekaraia oro tere na ie. Oro edi karatoro owera ro Godi ro ta-emewidirotiti-ro. Oro orobo Erisabeti abere nou mere saiki ata ama-oroto-ri, nitiro ro Ioane to ba-diduti-do,
LUK 1:14 oro auna kamade ama-oi-ri iedi tanaro ro nama-ororosioidiro-ri, edi bamuai kainai ro Erisabeti ro nama-oroto-ri. Ibose urubia sirio ro neio kamade amadimo-oi-ri,
LUK 1:15 mabu iedi dubu ro nou ata auna dubu to ama-ararasoro-ri Godi sosoro gabo ato. Ioane nou auna nama-oi-ri nou koko obo idio-ri pua, iedi tau ro nato nou nama-oroto-ri Erisabeti ro, nou Tarena Urio ro ama-oworohutiti-ri.
LUK 1:16 Nou ro sirio urubia ama-iwarebai-ri nedi Isiraere duriomoro nato korowame Godi edi mea gabo ro neito.
LUK 1:17 Abera Naramu keba se gabo nou ia ro amadi-emaipo-ri. Nedi dubu ro Ioane nou pupuwo tanaro ama-isioidiro-ri Eraia beda sosoro tanaro isioidirotiti. Mamio abeamio daro merebusere neio turituri ato nou ro miro ama-iaremo-ri. Nou ro ibose amadi-iwame-ri etio ro garagarewado-rimo morobise gabo rido, ibose neio meamea kimaragoidiro nou ro ama-imio-ri. Nedi dubu ro nou ro urubia idaibo tanaro to ama-imododiai-ri, Abera Naramu edi tau ato namadi-ou-ri nou sapuwo to ie.’
LUK 1:18 Ina Sekaraia ro ibo, ‘Mo umoro beda sosoro to nama-oi-ri nedi tanaro kororosioidiro aboto? Mo modobo pua, oromano ta-noi, mo orobo abere ia ie. Modobo pua nou mere koroto aboto.’
LUK 1:19 ‘Mo masiro Gabiriere ie. Mo Godi sosoro gabo ato nitoititi. Mo nou sowake koroho urio ie. Mo Godi ro notiodorai-die oro mea owera emowapotai ri.
LUK 1:20 Abora owera neito ma-dirowidiro-ro. Oro imibiria pua ra mo ro edi owera ro na-nemowou-die? Nedi tanaro ro morobise to amadimo-ororosioidiro-ri. Oro nedi tau ro neido owera tato ama-imidiro-ri, womu tato tanaro namadimo-ororosioidiro-ri oro owera nato ama-utura-ri.’
LUK 1:21 Urubia dubu patu ibose ti-gorowotoi nou gemasebidiro-rimo. Neio iato kimaragoidiro siriosirio mutu gorowotoi, Sekaraia dese odoro pua Tarena Moto goro to. Urubia dubu patu ibose to gemowarabu goto ato, ibo gemowarabu, ibo gemowarabu, Sekaraia imese tuturu tau to ta-gomidirowado Tarena Moto goro ato.
LUK 1:22 Taie saro to nato gosuruo-ro. Nou na-gosuruwo-ro nou matagoro rudo owera kodu ata emororowai pua urubia ro. Neio umoro nato goi-rimo ibo nou ro ata nakomu ata ta-wowea Tarena Moto goro ato, mabu nou tu to se gorowati.
LUK 1:23 Taie nou woko kosioidiro tau na-goporeai nou imese gorowameai simara moto to.
LUK 1:24 Tuturu to pua nou orobo abere niro aise gowea, nou niro 5 sogomi to na-goworohuti, moto nou ro emeseretiti pua, moto ato aise iropirotiti.
LUK 1:25 Taie Erisabeti ro nato gutura, ‘Abera Naramu ia ro nedi tanaro ro nou ro gosioidiro-die mo aboto. Mo urubia ro siripo nematiti-mo teri na-nimidiro, kaupoti nedi tau ro nato Abera naramu ro nedi siripo tanaro ro ta-giwagare mo aboudo.’
LUK 1:26 Erisabeti nou mere niro mutu na-imidirotiti 6 sogomi to edi tau ro nato, Godi edi sowake urio ro Gabiriere nato gemeiriai-ro Nasareti sabowa to Gariri duriomoro ato na-owamo.
LUK 1:27 Sowake urio ro ata umoro owera gowou-ro ata besere aboto, edi besere ro gabo ta-gemoworohuti-rimo Iosepa aboto nou ro edea ri. Iosepa nou Deibidi nasa ie. Iedi besere ro masiro Maria.
LUK 1:28 Sowake urio nato gou-ro nou aboto, taie nou ro ibo, ‘Godi auna kamade ie oro aboto. Abera Naramu oro mutu e.’
LUK 1:29 Kaupoti Maria daradara goi sowake urio beda owera gutura nou aboto. Maria ro ibo gimaragoidiro, ‘Nou etou owera aro-die mo aboto?’
LUK 1:30 Taie sowake urio ro nou nato gemowapotai, ‘Oro tere na ie, mabu Godi kamade ie oro aboto.
LUK 1:31 Oro mere ama-oroto-ri, ina edi mere ro Iesu to ba-diduti.
LUK 1:32 Nedi dubu ro auna ia dubu to ama-ararasoro-ri, ibose nou Godi mere ie imese ohu ia to na-imidirotiti-die. Abera Naramu Godi nou ro ama-omia-ri pupuwo daro nou ro ama-imidiro-ri gabamani to, Deibidi beda sosoro to imidirotiti nou nasa ibo ama-omidiro-ri, eputa dubu to nou ro ama-ararasoro-ri.
LUK 1:33 Nedi dubu ro, Isiraere urubia nou ro ama-iwaboi-ri womu tato womu tato, nou ro kiwaboi tanaro aise ama-owamotiti-ri womu tato womu tato.’
LUK 1:34 Maria ro iato gemodowa sowake urio, ‘Io idaibo tanaro beda sosoro ama-ororosioidiro-ri mo aboto? Mo irimo ie uramu ro edea pua.’
LUK 1:35 Sowake urio ro ibo, ‘Oro aboto Tarena Urio ro amadi-ou-ri, nou edi pupuwo ro oro abato ama-iwateai-ri. Ina nou mabu rido ie nedi tarena mere ro Godi mere to ama-ararasoro-ri.
LUK 1:36 Abora oro neito ma-dirowidiro-ro oro edi mamu saro ro nou abere ie, kaupoti nou niro mutu e. Urubia ro ibo imaragoidirotiti-mo nou modobo pua mere koroto aboto mabu nou abere ie, kaupoti abora nou niro mutu e. Netewa didi sogomi peteibi nama-iherai-biri nou bamuai mutu ama-omidiro-ri.
LUK 1:37 Godi aboudo tanaro koko tato ie kisioidiro aboto.’
LUK 1:38 Taie Maria ro ibo, ‘Mo Abera Naramu woko besere ie, oro ro beda sosoro to aro-die idaibo sosoro ba-mororosioidiro-mo mo aboto.’ Maria sowake urio ro iato aise gemeserai.
LUK 1:39 Edio tau ro nato Maria imese gaimai-ro ata podo duriomoro to, masiro Iudia.
LUK 1:40 Taie Sekaraia bato gomidiro nedi moto ro neito nou imese godoro, iato nou ro Erisabeti aboto kamade owera iato gutura.
LUK 1:41 Ibose Erisabeti ro na-girorowai edio kamade owera ro Maria aboudo, bamuai kainai na-gomidiro Erisabeti niro turi ato, pua ie tu ra sairo ra na-giwimowado. Edio tau ro nato Erisabeti iato Tarena Urio ro aise goworohuti.
LUK 1:42 Ina Erisabeti ro auna se iato gutura ibo Maria aboto, ‘Morobise ie Godi ro oro ia gomia pupuwo korosa, arua mamio marasio ie. Ibose oro ro edio mere ro nama-oroto-ri Godi ro pupuwo korosa ama-omia-ri.
LUK 1:43 Abera Naramu mamu oro nouse ie mo naraturiomai-die. Mabu boira idaibo sosoro mea ia tanaro na-wororosioidiro-die mo aboto?
LUK 1:44 Edio tau ro nato mo ro na-nirowai oro edi kamade owera ro na-utura-die, bamuai kainai na-omidiro mo niro turi ato nou kamade ri tu ra sairo ra aise iwimowado.
LUK 1:45 Ina abora oro kamade ta-woi mabu oro kimibiria tiamo ibo Abera Naramu edio owera ro na-gowou-die oro aboto, morobise to amadimo-ororosioidiro-ri.’
LUK 1:46 Maria ro iato gutura, ‘Mo maumo giropu mutu Abera Naramu mo ro a-nemowabu.
LUK 1:47 Mo kamade ie Godi aboto mabu abora nou mo kapopo dubu e.
LUK 1:48 Mo nou dorogora se sowake besere ie kaupoti nou ro mo mea mino to niaurititi. Abora noudo womu tato boira urubia ro amadima-aro-ri ibo mo Godi ro meana ta-nomia-ro,
LUK 1:49 mabu edi auna tanaro ro nou ro na-gosioidiro mo aboto. Nou masiro tarena ie.
LUK 1:50 Godi ro imese sirio tau nirimagare kiaiwo ie imese urubia aboto nou etio ro emati-dumo tere.
LUK 1:51 Godi edi tu teibo ro pupuwo ia ie. Urubia etio ro eremowabu-dumo, etio ro imaragoidirotiti-dumo auna se simara sapuwo to neio nou ro kiburutai ie.
LUK 1:52 Etio ro gabamani to na-orowomidiro neio ohu rido nou ro kiamodorai ie. Etio ra dorogora se na-orowomidiro sopu ato, neio nou ro kiwoubua ie.
LUK 1:53 Etio ra sogoi ro na-iwati Godi ro neio kiwarebai ie meamea namabu to, ibose namabu sirio urubia nou ro tu kawakawa kimeriai ie.
LUK 1:54 Godi ro tiwarebidirotiti nou sowake urubia Isiraere. Nou auna ia nirimagare ie neio aboto, neio nou ro woki imatiti pua.
LUK 1:55 Abera Naramu nou edi owera to na-garo kebase nimo orora dubu Aberaham nou aboto nou ro gisioidiro ina nou aramio merebusere aboto ibose to amadimo-ororosioidiro-ri womu tato womu tato.’
LUK 1:56 Taie Maria tuturu to omidiro pua Erisabeti abato 3 sogomi neito gomidiro, taie imese gorowameai simara sabowa to.
LUK 1:57 Erisabeti mere ro na-gemeriai-ro nou ro dubu mere se goroto.
LUK 1:58 Nou moto aupi ato etio ro gorowomidiro nou simara urubia mutu, neio ro atu se na-girowai-rimo Abera naramu edi nirimagare ro na-gowapotai-ro nou aboto, neio nou mutu auna kamade ro giwati.
LUK 1:59 Iedi bamuai kainai ro nou 8 saiki na-giporeai, amia urubia iato gou-rimo Sekaraia aboto, Ioane dubu simara takamai kowasiai aboto, iedi tanaro ro nou aboto gou-rimo neio. Neio ubi ie nedi bamuai ro Sekaraia masiro to emiditi ri abera edio masiro to na-warasoro mabu neio simara tanaro ie, Isiraere urubia idaibo sosoro ie mere na-warasomai karasomai abera masiro neito kemiditi ie. Namuturubi ro na-gowapotai-rimo idaibo sosoro owera,
LUK 1:60 nou mamu ro na-girowai neio edi owera ro nou ro aise giseai. Nou ro ibo, ‘E e marasio, nio ro neito iduti ate! Nou Ioane to ama-ararasoro-ri.’
LUK 1:61 Ina urubia ro Erisabeti aboto, ‘Nio gu ato idaibo sosoro masiro to kebase a-gararasoro ra? Io beda sosoro ra idaibo?’
LUK 1:62 Taie neio na-gerewesegerai-rimo abera negere aboto neio ro tu to iato gemesioidiro-rimo ibo, ‘Nou beda masiro to namadima-asoro-ri?’
LUK 1:63 Taie neio nou kiatiti nakomu na-gemowosiomai-rimo, kemedea taie nou masiro iato gematiti IOANE. Nou ro masiro edi tau ato na-giatiti Godi nou ro aise gemowabu. Urubia ro edi masiro na-gowea-rimo neio iato aborabora ro girobai.
LUK 1:65 Urubia iato na-gorowomidiro auna ia tere ro girobai etou tanaro gororosioidiro-rimo neio abato. Beda tanaro gororosioidiro-rimo edi owera ro imese nato gorobodorouti Iudia podo duriomoro ato, ina neio kimaragoidiro auna ia se giamo iedi bamuai kainai ro nou sapuwo to. ‘Nedi mere ro nama-ororomai-ri nou ro etou tanaro ama-isioidiro-ri?’ Neio ibose umoro ta-goi-rimo Abera Naramu nou mutu ta-gidabuti.
LUK 1:67 Sekaraia iedi tau ro nato Tarena Urio ro goworohuti. Taie Godi ipusu owera nou ro urubia aboto iato gimowauti ibo,
LUK 1:68 ‘Nimo Isiraere urubia Abera Naramu nou Godi ie, nou ia se memowabu-rimo, nou ta-gou-die simara urubia iwarebai ri ibose iapopo ri ubauba aboudo.
LUK 1:69 Auna pupuwo dubu Godi ro nimo kiapopo dubu to gapoi-ro, nou edi sowake dubu ro Deibidi nou gu dubu e.
LUK 1:70 Godi ro owera kebase giaiwai-ro nou tarena ipusu owera urubia aboto tagara tau ato etio ro gorowomidiro,
LUK 1:71 ibo Godi ro nimo nasa rubi aboudo anama-iapopo-ri, ibose nimo etio ro nihoio-dumo neio aboudo anama-iwagare-ri.
LUK 1:72 Godi ro ibose ta-gutura-ro ibo nou ro nirimagare ama-iwawuti-ri neio nasa naminami aboto ibose nou ro ama-emaragoidirotiti-ri edi tarena hodo ro na-gasaubiai.
LUK 1:73 Nimo nasa Aberaham aboudo iedi hodo kemasaubiai owera ro
LUK 1:74 ibo owamo nimo nou ro anamadi-iwatateai-ri nasa urubia aboudo. Ina nou do ie nimo ro nou woko kemesioidiro ata tere tato ie,
LUK 1:75 ina nimo tuputupu se orowomidiro-ri tarena mino to nou sosoro gabo ato ibo nama-orowomidiro-ri.’
LUK 1:76 Taie Sekaraia iato gerewesegerai simara mere dubu aboto, nou ro ibo, ‘Mo mere, oro Godi ohu ia ato na-omidiro-die nou ipusu owera dubu to ama-ararasoro-ri. Oro kebase ama-ou-ri Abera Naramu saro rudo amadi-ou-ri, nou gabo kebase oro ro ama-emaipo-ri urubia aboto.
LUK 1:77 Keremiro gabo nou urubia aboto oro ro ama-imowapotaidiro-ri. Oro ro ibo ama-imowauti-ri, “Nio ubauba Abera Naramu ro kimatopeamuti ato keremiro gabo nio ro nato amadimo-owea-ri.”
LUK 1:78 Saiki beda sosoro kowaroho ra, Godi edi nirimagare ro idaibo sosoro amadi-orowapotai-ri nimo aboto.
LUK 1:79 Nimo korowaburo tere mutu nirowomidiro duwoduwo maumo ato, ina Godi edi nirimagare ro pina sosoro ie, miro gabo edi pina ro nou ro imowapotaidiro rie.’
LUK 1:80 Edi mere ro auna na-goi, nou Tarena Urio ro pupuwo aise gowai. Ioane ibo pua nou urubia mutu moro ato komidiro, urubia tato moro ato imidirotiti womu tato ti-gorowapotai-ro Isiraere urubia aboto neio Godi owera to itomudiro ri.
LUK 2:1 Roma sabowa gebari auna gabamani eputa dubu to etu ro gararasoro nou masiro Ogasiti Sisa nou ro iaurititi, ibose imese duriomoro patu Roma rido iaurititi. Iedi tau ro nato nou ro owera iato gimerio imese duriomoro urubia modobo ie neio masiro aise kiaremuti buka to.
LUK 2:2 (Ina Sisa ro Kuiriniasi ta-gapoi Siria duriomoro emeauri ri, ina iedi tau ro nato keba tau e urubia sirio kou masiro kiaremuti aboto.)
LUK 2:3 Taie imese sirio urubia etio ro gorowomidiro muso duriomoro ato, neio simara sabowa to imese aise gemowameuti masiro iato iaremuti ri.
LUK 2:4 Taie iedi tau ro Iosepa nou imidirotiti Nasareta sabowa ato, Maria ra Iosepa ra neitiro ereredea pua, osio ra irimo ra ie, gabo se gimowou-marimo. Nedi sabowa ro neitiro na-gemeserai-rido Gariri duriomoro ato na-owamo neitiro imese giodori-maro ioudo, Iudia podo duriomoro na-gemidiai-rido, womu tato Beterehema sabowa to ti-gorowateai-rido. Keba ia tau ato Deibidi Beterehema sabowa ato iato goroto mamu ro. Iosepa gu Deibidi aboudo orobu-die, neitiro nou ri gorowameai-rido Beterehema sabowa to, masiro iato iaremuti ri.
LUK 2:6 Taie iedi tau ro nato Maria niro mutu goroho. Neitiro na-gorowateai-rido Beterehema sabowa to, iato neitiro apira rubi kirobuti moto neito na-gou-rido, urubia sirio iedi moto gebari ro neio ro imese ta-gorobai-rimo. Neitiro gabo tato ie iedi moro ro iato kirobu-ma, taie sarupo kiwoubua nakomu iedi moto ato na-irowotoititi neitiro neito imese gou-rido. Ito na-gou-rido taie Maria nou mere temeteme ro nato gemowatumuti-ro, taie iato mere aise goroto. Mere na-goroto nou ro mea mino to obotama kerekere to gemokoumiriamuti. Taie sarupo kiwoubua nakomu edi na bokose ro ohona boido ihotiti-dumo edi mere kainai ro koupiriamuti mamu ro ito aise gowotodai.
LUK 2:8 Arua sipisipi kimowotoi urubia iedi duwo ro nato neio sabowa aupi ato sipisipi gimowotoi-rimo, tumu na aboudo giwasiouti-rimo.
LUK 2:9 Ina iedi tau ato na-gimowotoi-rimo Godi edi sowake urio ro nato gorowapotai-ro neio aboto, taie Godi edi auna ia woroworo ro nou ro gereredea, neio paea se imese gorowotoi. Nedi sipisipi kimowotoi urubia ro neio auna tere ro girobai.
LUK 2:10 Taie iedi sowake urio ro neio iato gimowapotai ibo, ‘Nio tere na ie, mo ro mea owera nimowou-die nio imowauti rie. Imese sirio urubia iedi owera ro namadimi-irowai-ri auna ia kamade ro ama-iwati-ri.
LUK 2:11 Abora nedi saiki ro nato nio ubauba aboudo kiapopo dubu, nou mamu ro ta-woroto Deibidi edi sabowa ro Beterehema iedi bamuai ro iato torobu. Nou Godi ro kohodowa dubu e, nu nio Abera Naramu e.
LUK 2:12 Nio ro namadimo-owea-ri bamuai koupiriamuti nama-orobu-ri kiwoubua nakomu ohona bokose ato, nio umoro amadimo-oi-ri ibo mo ro morobise owera naro.’
LUK 2:13 Tuturu to pua neibi na-girarowea-birimo sowake urio dawarea gebari iato aise garapusia-ro, keba sowake urio mutu neio atu se Godi iato gemowabu-rimo,
LUK 2:14 ‘Ohu ia ohu ia ato etu ro omidiro-die, modobo ie nou kemowabu. Beda urubia ra Godi kamade na-goi neio aboto, mea komidiro keremiro nou ro kimio ie.’
LUK 2:15 Iedi sowake urio sirio ro sipisipi kimowotoi urubia neio ro aise gimeserai-rimo, taie imese gorowameai-rimo Adiri sabowa to. Taie iedi sipisipi kimowotoi urubia ro neio nakara se iato geremowagomea-rimo ibo, ‘Beterehema sabowa to ma-mou-rimo sowake urio ro beda sosoro nimowapotai-die, iedi tanaro ro na-wororosioidiro nou owea rie.’
LUK 2:16 Taie iedi sipisipi kimowotoi urubia ro neio ioudo samo to imese gou-rimo. Neio ito na-gorowateai-rimo Maria ra Iosepa ra neitiro se giwia-marimo, ibose bamuai kainai mere ta-gowea-rimo na-gorobu kiwoubua nakomu ohona bokose goro ato.
LUK 2:17 Taie iedi bamuai kainai na-gowea-birimo neibi ro urubia owera iato gimowauti-birimo sowake urio ro edi na owera to gimowauti-biro iedi bamuai kainai ro nou sapuwo to.
LUK 2:18 Ina sirio urubia ro nedi owera ro na-girowai-rimo neio aborabora ro girobai.
LUK 2:19 Taie Maria ro sipisipi kimowotoi urubia edi owera na-gorowauti-rimo nou ro na-girowai nou niro turi ato aise giedea, sirio tau nou emaragoidirotiti.
LUK 2:20 Nodi owera ro neibi ro korowauti na-goporeai-birimo taie neibi imese gorowameai-birimo sipisipi bato gimeserai-birimo neito. Neibi na-gorowameai-birimo Godi neibi ro auna ia se gemowabu-birimo nou masiro ohu ia to gowouburio-birimo mabu neibi ro edi tanaro na-gowea-birimo morobise to gororosioidiro sowake urio ro beda sosoro to gimowapotai-biro.
LUK 2:21 Iesu 8 saiki na-giporeai nou dubu simara takamai na-gasiai-rimo iato guriai-rimo, Isiraere urubia beda sosoro isioidirotiti-dumo. Ibose nou masiro iato gemiditi-rimo Iesu to, kebase sowake urio ro ta-gutura-ro Maria aboto nedi masiro ro neito asoro ri.
LUK 2:22 Maria ra Iosepa ra iedi tau ro ta-gorobai Mose edi sabi ro na-giaiwai Isiraere urubia aboto neio beda tanaro isioidirotiti-mo idaibo agimari orobo na-osuruwo-die moto rido, nou meana kowai sapuwo to. Dubu mere koroto ato mamu nou 40 saiki to komidiro ie agimari. Nedi sabi ro Mose ro nou gaiwai neitiro ro nou gobodoro-rido. Mose sabi ato ibose towamo agimari orobo ro mani to kimidai-ma ie dumu teibo o gimai teibo, nou kiwou-ma ie Godi ra urubia ra turituri dubu aboto emematowo na nou agimari aboudo meana kowai sapuwo to. Neitiro ro ibose nedi bamuai ro Abera Naramu aboto nato gaiwiai-rido mabu Mose sabi ato towamo ibo Keba koroto dubu mere Abera Naramu aboto aise gi-aiwo-ri. Maria ra Iosepa ra nou ri gou-rido Ierusarema sabowa to idaibo tanaro isioidiro ri.
LUK 2:25 Ata dubu nou Ierusarema sabowa ato imidirotiti nou masiro Simioni. Nou mea dubu e, Godi ro beda owera kutura ra nou ro aise isioidirotiti mea mino to, Tarena Urio ro oworohutititi. Isiraere urubia beda tau ato Godi ro namadi-iwosuruwo-ri ubauba aboudo Simioni nou emasebidirotiti.
LUK 2:26 Taie nou Tarena Urio ro kebase ta-gemowapotai ibo, ‘Mo kohodowa dubu nedi duriomoro ro neito namadi-ou-ri, oro ido to ama-araburai-ri, oro ro simara idomari to ama-owea-ri.’
LUK 2:27 Taie iedi tau ro nato Simioni Tarena Urio ro gowaboi Tarena Moto to, edi atu tau ro nato Maria ra Iosepa ra neitiro Iesu bamuai kainai nato gowou-rido Tarena Moto to Godi aboto aiwai ri.
LUK 2:28 Simioni ro edi bamuai kainai ro na-gorobai-ro Godi iato gemowabu,
LUK 2:29 ‘Abera Naramu mo oro sowake dubu e, modobo ie mo ata ubauba tato karaburai.
LUK 2:30 Nimo urubia ubauba aboudo kiapopo dubu mo ro simara idomari to ta-nowea, oro ro beda sosoro to garo-ro.
LUK 2:31 Oro ro nou mea mino to ta-gemododiai erere duriomoro urubia patu neio sosoro gabo ato,
LUK 2:32 nou woroworo ie imese urubia nou ro ama-imewiti-ri. Ibose arua urubia ro Isiraere urubia masiro nou mabu ato auna amadimo-owai-ri.’
LUK 2:33 Iesu mamu ra abera ra neitiro auna ia kimaragoidiro gowea-rido, Simioni ro beda sosoro owera garo iedi bamuai ro nou sapuwo to.
LUK 2:34 Taie Simioni ro neibi atu se korosa aise gimia-ibi. Maria aboto na-gerewesegerai, nou ro ibo, ‘Nedi urubia sirio ro Isiraere duriomoro ato na-orowomidiro amia ama-iretuti-ri, amia ama-orowotoi-ri, mabu nedi mere kainai ro Godi ro garapoi-ro nedi tanaro ro isioidiro ri. Urubia sirio ro nou amadime-ebeiouti-ri,
LUK 2:35 ina nou do ie urubia edi maumo kimaragoidiro ro nou ro paeapaea ama-imowaititi-ri. Maria, oro auna mibo ro ama-orobai-ri idaibo iona oro durupi ato na-otobowa idaibo temeteme oro ro nou ama-owaibia-ri.’
LUK 2:36 Iedi tau ro nato ata abere ibose to gomidiro nou masiro Ana, Godi ipusu owera kemoworohuti orobo ie. Nou abera Panuere, Asere gu dubu e Isiraere ato owamo. Nou kebase uramu ro ta-gedea, 7 kisimisi to gomidiro-rido nou
LUK 2:37 mutu, taie nou uramu aise garaburai. Nou nakara ia se imidirotiti uramu tato, ina abora 84 kisimisi ta-girobai. Kaupoti nedi abere ro Godi edi Tarena moto ro nou ro kemesere pua, nou sirio tau Tarena Moto to aise irohotiti, Godi nou ro iato emowabutititi duwo saiki. Nou iato komidiro ie ohona kiho tato Godi aboto kararatoro ie nou woko isioidirotiti.
LUK 2:38 Iesu iedi tau ato na-gowou-rido mamu ra abera ra ro Ana neibi aboto aise garadabuai, taie eso owera iato garo Godi aboto. Iu urubia arua etio ro geremasebidiro-rimo Godi ro ubauba aboudo beda tau ato ama-iwosuruwo-ri, Ana ro idaibo urubia neio gimowauti Iesu sapuwo to.
LUK 2:39 Iosepa ra Maria ra neitiro edio tanaro aboto na-gou-rido Ierusarema sabowa to imese na-gemopodiauti-rido nedi tanaro ro, taie neibi atu se imese gorowameai-birimo Nasareta sabowa to. Iedi sabowa ro Gariri duriomoro ato owamo.
LUK 2:40 Neibi iato na-imidirotiti-bimo Iesu iato ororomaititi womu tato nou kanikani ro ti-gorobai. Ibose nou pupuwo, muro mutu gororomai, ina Godi edi korosa ro nou abato ta-owamotiti.
LUK 2:41 Kisimisi gabogabo Iesu mamu ra abera ra neitiro aise idiowadotiti-do Ierusarema sabowa to Kimasaudai Soriomu aboto, Isiraere urubia mutu.
LUK 2:42 Ina Iesu nou 12 kisimisi na-gorobai taie neibi atu se nato gidiai-birimo Ierusarema sabowa to nedi soriomu ro nou aboto.
LUK 2:43 Ina iedi soriomu ro kiamo na-goroporeai taie urubia sirio duriomoro gabogabo to iato aise gorowameai-rimo. Kaupoti Iesu kanikani orowameai pua nou Ierusarema ato geremeserai. Nou mamu ra abera ra umoro oi pua iedi tanaro na-gororosioidiro ibo nou ta-weremeserai Ierusarema sabowa ato.
LUK 2:44 Taie neitiro isana borubi mutu saiki tuturu na-gou-rimo neitiro ro adimo ato nato gowasosorai-rido, neitiro ro iato otoruti-do urubia na-gorowame-rimo, ‘Iau, neitiro mere a-wou-ro ra?’ Taie neitiro iato gosora-rido urubia kimodoruti
LUK 2:45 kaupoti owea pua, egea se gosora-rido. Taie neitiro iato aise gorowameai-rido Ierusarema sabowa to nou osora ri. Neitiro ro ibo gosora-rido ibo gosora-rido owea pua,
LUK 2:46 netewa didi saiki neitiro ro ta-giporeai-rido nou kosora. Iesu nou isana a-gomidiro Tarena Moto ato, Mose sabi patu etio ro gitamudiro-rimo nou neio topira maumo ato gomidiro. Neio owera gimerewidiro, nou ro na-gimedea gare, taie nou ro iato gi-imodoruti-ri. Taie wisa neio ro iato gemowame-rimo, io idaibo sosoro gorowati-rimo neio.
LUK 2:47 Ina iedi urubia ro iato na-gorowomidiro neio imese auna ia se gimaragoidiro-rimo nou beda sosoro wisa giwame neio aboto, mabu nou umoro auna ia ie neibi mea se gibo-ibi.
LUK 2:48 Taie nou mamu ra abera ra nou osora-diodo, neitiro na-gorowateai-rido Tarena Moto to, nou iato gowea-rido a-gomidiro. Neitiro ibose auna kimaragoidiro ro giopia-ma, taie nou mamu ro ibo, ‘Iesu neitiro oro nosora-do oro idaibo tanaro etou ri gosioidiro? Neitiro oro ro auna kimaragoidiro nimia-madie!’
LUK 2:49 Ina nou ro ibo gimowameai-ma neitiro, ‘Mo nitiro ro etou nakomu ri nosora-do? Nitiro umoro kiamo modobo ie ibo Abera woko bato owamo io mo nitiro ro iato kowea ie.’
LUK 2:50 Maria ra Iosepa ra nou edi owera to na-garo neitiro ro mea se ememidai pua.
LUK 2:51 Taie nou mamu ra abera ra mutu atu se imese gorowameai-birimo Nasareta sabowa to. Iesu ro mamu ra abera ra beda owera kutura ra nou ro eseiai-ri pua, aise kisioidiro ie. Taie edi tanaro sirio ro na-gororosioidiro-rimo Maria giropu aise geremohiai nou ro woki imati pua kimaragoidiro to aise iworohutititi.
LUK 2:52 Iesu na-ororomaititi nou mea muro mutu ororomaititi. Nou auna na-goi urubia nou aboto auna kamade ro iwatititi, ibose Godi kamade ro owatititi nou aboto.
LUK 3:1 Ata auna dubu masiro Taiberia Sisa sirio duriomoro patu nou ro iaurititi Roma sabowa rido. Arua dubu nou maumo ato isioidirotiti-mo woko nou ro giapoi neio. Idaibo Ponita Paireti ro Iudia duriomoro nou emeaurititi. Ina Herodi ro Gariri duriomoro emeaurititi, nou naramu Piripi ro Ituria daro Tirakoniti duriomoro teibo nou emeaurititi-ma. Raisania ro Abirini duriomoro emeaurititi,
LUK 3:2 ina iedi tau ro nato ta-gomidiro-rido ibose Anasi ra Kaiapa ra neitiro Godi ra Urubia ra turituri urubia eputa dubu teibo ie, neitiro Ierusarema sabowa ato imidirotiti-do. Taiberia 15 kisimisi to na-gomidiro eputa dubu to, taie iedi tau ro nato Godi owera nato garo-ro Ioane aboto Sekaraia edi mere ro, nou imidirotiti goto se duriomoro ato.
LUK 3:3 Taie Ioane ioudo na-gohau-ro, Iodeni oromo bara ato irohotiti urubia iato imowautititi, ‘Derewesegerai-mo Godi aboto ina nio mo ro obo to nato anama-iwarumiauti-ri, iato Godi ro nio edi ubauba ro ama-imatopeamuti-ri.’
LUK 3:4 Aisaia Godi ipusu owera dubu owera tiamo Tarena Buka ato Ioane sapuwo to. Nou ro ibo, ‘Ata dubu kaunene tiarotiti goto se duriomoro ato, “Abera Naramu gabo ba-demesioidiro-mo tuputupu se ba-demowou-mo ata kerewai kerewai tato se.
LUK 3:5 Podo gawagogo ba-diatumuti-mo ibose podo kiokio ba-diasio-mo atu mako ato ba-miamo. Gabo beda moro ato owamo kerewai kerewai se, tuputupu se ba-dowou-mo emia ba-dimotoho-mo. Ibose bobobo gabo ba-diatumuti-mo, goto paupau na-iamo ba-dimatauti-mo.
LUK 3:6 Ina imese urubia ro paea se amadimo-owea-ri Godi edi kiapopo tanaro ro beda sosoro owamo-die.”’
LUK 3:7 Ioane aboto urubia sirio nato gou-rimo, neio nou ro obo to iwarumiauti ri. Ioane na-giraroweauti nou ro iato gutura neio aboto ibo, ‘Nio imese pamo bagawe sirio ie! Nio umoro etu ro iwai Godi serawo na-wou-die nou aboudo korowadau?
LUK 3:8 Nio modobo ie meamea tanaro kisioidiro, ina iedi meamea tanaro ro urubia neio ro amadimi-iwapotaidiro-ri ibo nio tau kerewesegerai e ubauba aboudo. Nio modobo pua ibo kutura “Nimo modobo ie mabu nimo nasa Aberaham ie, nimo nou urubia ie.” Nio mo ro abora a-nimowapotai Godi nou modobo ie Aberaham orio urubia kimesioidiro nedi nadi sirio ro neito!
LUK 3:9 Kabi towamo-die abora, paea se ta-gedea-die ota iebuti ri. Beda ota ra iopu tato io neio kiebuti aboto ama-orowotoi-ri, iato era to ama-ihere-ri. Beda ota ra iopu mutu neio ro ama-orowotoi-ri.’
LUK 3:10 Urubia sirio edi owera ro na-girowidiro-rimo neio ro Ioane iato gemodowa-rimo, ‘Ina nimo ro beda tanaro anamadimi-isioidiro-ri?’
LUK 3:11 ‘Oro abato sodo teibo kiamo-ma ato, oro ro modobo ie ata kaiwai sodo tato mere aboto. Ibose oro abato ohona na-iamo modobo ie arua kiaiwai ohona tato mere aboto.’
LUK 3:12 Ioane aboto ibose takesi kimade urubia ta-gou-rimo, neio ubi ie Ioane ro iwarumiauti ri obo to. Taie takesi kimade urubia neio iato ibose to gutura-rimo Ioane aboto, ‘Kitamudiro dubu nimo beda tanaro namadimi-isioidiro-ri?’
LUK 3:13 ‘Nio ro modobo pua gabamani ro beda mako kimedea ra didi mani kimade kawa kimade piro to.’
LUK 3:14 Ibose boso koroho urubia ro ibo, ‘Ina nimo beda ra? Beda tanaro namadimi-isioidiro-ri?’ ‘Nio mutu ibose masawe to arua urubia mani imediawado mamo, nio karasaubuti tanaro kisioidiro modobo pua. Nio gabamani ro beda mani imiotiti modobo ie kamade mutu kimade.’
LUK 3:15 Iedi tau ro nato urubia Godi ro kohodowa dubu nou gemasebidiro-rimo. Neio ro Ioane na-giauri-rimo beda tanaro gisioidiro, neio ro nu a-gatidiouti-rimo. Neio ibo gimaragoidiro-rimo, ‘Etu moro ra nou Godi ro kohodowa dubu nou se ie?’
LUK 3:16 Taie Ioane ro ibo, ‘Ata dubu tou-die mo saro rido, nou auna dubu e, mo modobo pua nou tamaka hodo kemopuruti aboto. Nio mo ro obo kawakawa to niwarumiauti kaupoti nedi dubu ro nio nou ro Tarena Urio to ama-iwarumiauti-ri, daro era to ama-iwarumiauti-ri.
LUK 3:17 Nou namadi-ou-ri nou ro ama-imododiai-ri ota iopu, takamai nou ro ama-iamotuti-ri, mea ota iopu nou ro takamai rido ama-iwagarewado-ri. Takamai tima moro to ama-iaremo-ri, meamea ota iopu tima moro to ama-iaremo-ri. Takamai nou ro kaupoti moro to nama-iwoiriamuti-ri, taie era to nato ama-iherai-ri. Iedi era ro korodouti pua, iato ibose to iriwaretiti, womu tato womu tato era ie. Isana nou ro meamea ota iopu kiaremo moto ato nato ama-iaremo-ri.’
LUK 3:18 Ioane orodiobutiti pua, meamea owera nou ro urubia neito aise itomutititi neio pupuwo kiwaititi sapuwo to.
LUK 3:19 Iedi tau ato na-iwarumiautiti urubia Ioane ro obo to, taie Iesu nou ro nato gowarumia obo to. Iesu kararatoro owera iato garo Godi aboto. Iedi kararatoro na-gararatoro toboro magere aise gorodobura-ro, taie Tarena Urio nato gororuwo-ro toboro rido nou aboto dumu sosoro. Taie owera kodu toboro rido nato gutura-ro ibo, ‘Oro mo ia mere buro ie, mo auna nirimagare ie oro aboto, ibose mo oro aboto auna kamade ro nowatititi.’ Ata saiki ato Herodi owera Ioane ro paea mata se gemowapotai ibo, ‘Oro ro ubauba tanaro gosioidiro Herodiasi na-gedea, nou oro eterera ie!’ Herodi ro ibose sirio ubauba ta-isioidirotiti urubia aboto, nou ubauba idaibo sosoro ohu ra maumo ra aise iremotomotiti. Ioane ro Herodi paea mata se emowapotaidirotiti, ina noudo ie Herodi ro Ioane dibura to nou mabu ato gedea.
LUK 3:23 Iesu 30 kisimisi sosoro ie nou woko nato gatamuai. Urubia a-gimaragoidiro-rimo ibo nou Iosepa ro garasomai. Ina Iosepa Heri ro garasomai.
LUK 3:24 Heri Matata ro garasomai. Matata Riwai ro garasomai. Riwai Meriki ro garasomai. Meriki Ianai ro garasomai. Ianai Iosepa ro garasomai.
LUK 3:25 Iosepa Matatia ro garasomai. Matatia Eimosi ro garasomai. Amosi Nahuma ro garasomai. Nahuma Esiri ro garasomai. Esiri Nagai ro garasomai.
LUK 3:26 Nagai Mata ro garasomai. Mata Matatia ro garasomai. Matatia Semeini ro garasomai. Semeini Ioseke ro garasomai. Ioseke Ioda ro garasomai.
LUK 3:27 Ioda Ioanane ro garasomai. Ioanane Resa ro garasomai. Resa Serubabere ro garasomai. Serubabere Searitiere ro garasomai. Searitiere Neri ro garasomai.
LUK 3:28 Neri Meriki ro garasomai. Meriki Adi ro garasomai. Adi Kosama ro garasomai. Kosama Eremadama ro garasomai. Eremadama Eri ro garasomai.
LUK 3:29 Eri Iosua ro garasomai. Iosua Eriesere ro garasomai. Eriesere Iorimi ro garasomai. Iorimi Matata ro garasomai. Matata Riwai ro garasomai.
LUK 3:30 Riwai Simioni ro garasomai. Simioni Iuda ro garasomai. Iuda Iosepa ro garasomai. Iosepa Ionama ro garasomai. Ionama Eriakimi ro garasomai.
LUK 3:31 Eriakimi Merea ro garasomai. Merea Mena ro garasomai. Mena Matata ro garasomai. Matata Natani ro garasomai. Natani Deibidi ro garasomai.
LUK 3:32 Deibidi Iesi ro garasomai. Iesi Obedi ro garasomai. Obedi Boasi ro garasomai. Boasi Saromoni ro garasomai. Saromoni Nasoni ro garasomai.
LUK 3:33 Nasoni Aminadabi ro garasomai. Aminadabi Rama ro garasomai. Rama Hesoroni ro garasomai. Hesoroni Peresi ro garasomai. Peresi Iuda ro garasomai.
LUK 3:34 Iuda Iakobo ro garasomai. Iakobo Aisaki ro garasomai. Aisaki Aberaham ro garasomai. Aberaham Tera ro garasomai. Tera Nahoro ro garasomai.
LUK 3:35 Nahoro Seruge ro garasomai. Seruge Reu ro garasomai. Reu Perege ro garasomai. Perege Eberu ro garasomai. Eberu Seraha ro garasomai.
LUK 3:36 Seraha Kainani ro garasomai. Kainani Apakisadi ro garasomai. Apakisadi Sem ro garasomai. Sem Noa ro garasomai. Noa Rameke ro garasomai.
LUK 3:37 Rameke Metusara ro garasomai. Metusara Inoki ro garasomai. Inoki Iaredi ro garasomai. Iaredi Mahararere ro garasomai. Mahararere Kenan ro garasomai.
LUK 3:38 Kenan Inosi ro garasomai. Inosi Seti ro garasomai. Seti Adam ro garasomai. Adam Godi ro gosioidiro. Taie.
LUK 4:1 Iesu Iodeni oromo rudo na-gidiai-ro, edi tau ro nato nou Tarena Urio ro goworohuti, iato imese gewedei goto se duriomoro to, nou iato imidirotiti.
LUK 4:2 Nou iato na-imidirotiti goto se duriomoro ato, Satani ro nato owaibiriotiti Iesu ro ubauba tanaro isioidiro ri. Ibo owaibiriotiti ibo owaibiriotiti iboooooo 40 saiki ti-giporeai kowaibirio to. Iedi saiki sirio ro Iesu ro ohona ihotiti pua, iato nou auna sogoi ro gemeriai-ro.
LUK 4:3 Satani ro nou ina iato gowaibia nou ro ibo, ‘Oro Godi mere ie, nedi nadi iopu ro na-owamo oro ro demowapotai dokou to mararapoi.’
LUK 4:4 Iesu Satani aboto aise gerewesegerai nou ro ibo, ‘E e ibo pua, Tarena Buka ato ibo iamo, Ohona kiho ato se owamo pua keremiro.’
LUK 4:5 Iato Satani ro Iesu imese gowioro ohu to, hio ito nou ro nato gemowapotai ibo, ‘Iedi duriomoro gebari ro urubia imese namabu mutu ma-diauri! Imese mo doie, mo ubi etu aboto niedea mo ro nou aboto anama-iaiwai-ri ina nou mabu ato ie nedi duriomoro gebari ro oro tu to nama-emeseruti-ri oro ro iauri ri.
LUK 4:7 Oro ro mo namadi-emowabu-ri nedi duriomoro gebari ro oro do ie.’
LUK 4:8 Iesu ro ibo, ‘E e Tarena Buka ato ibo iamo, Oro ro Abera Naramu Godi nouse gi-emowabu-ri. Nou ubi tanaro se gi-isioidiro-ri.’
LUK 4:9 Taie Iesu Satani ro Ierusarema sabowa to iato gowou Tarena Moto ohu to gowioro. Nou ro nato gutura, ‘Oro Godi mere ie neido dererepeduai!
LUK 4:10 Mabu Tarena Buka ro taro ibo, Godi ro sowake urio ama-imeriai-ri oro neio ro amadimi-iauri-ri.
LUK 4:11 Oro neio ro tu to amadimo-orobidiro-ri, oro sairo nadi ato iteamoidiro-ri pua.’
LUK 4:12 Iesu ro ibo gemowameai, ‘E e ibose tiamo Tarena Buka ato, Oro modobo pua Abera Naramu Godi oro ro kowaibirio oro ubi tanaro kisioidiro aboto.’
LUK 4:13 Taie Iesu sirio kowaibirio tanaro na-giporeai Satani ro nou iato aise gemeserai-ro womu tato nou ata tau nato amadi-orowameai-ri.
LUK 4:14 Iesu nou Gariri duriomoro to na-gorowameai-ro, nou Tarena Urio ro goworohuti pupuwo korosa nou abato ta-gowamo. Ina nou sapuwo to owera nato gorobodorouti imese sabowa gabogabo to.
LUK 4:15 Iesu ibose Iu urubia karadabuti moto sirio sabowa gabogabo ato na-irowotoititi nou neito idoutititi, nou ro urubia iato itomudirotiti. Urubia ro na-giauri-rimo nou edi tanaro na-gisioidiro neio ro nou iato gemowabu-rimo.
LUK 4:16 Iesu bato gororomai nou neito gorowameai Nasareti sabowa to. Taie nou beda sosoro tanaro to irohotiti, edi tau ro nou nato gou Iu urubia karadabuti moto to komidiro saiki ato. Nou iato na-gotobowa Tarena Buka ioputi ri,
LUK 4:17 buka kiauri dubu ro na-gemowosuruo-ro Iesu ro kimapimai iato gimoputi. Godi ipusu owera dubu Aisaia nou edi buka ro na-gisioidiro nou ro noudo gimoputi ibo,
LUK 4:18 Abera Naramu aboudo ie Tarena Urio mo abato tomidiro abora nu mo mutu e. Mo nou ri narapoi-ro urubia mo ro imowauti ri mea owera, etio ra namabu tato na-orowomidiro nedi owera ro neio aboto ie. Mo nou ro nemeiriai-ro nedi duriomoro neito mo ro urubia owera imowauti ri, etio ra simara ubauba maumo ato na-orowomidiro neio idaibo sosoro ie dibura to orowomidiro, neio magere imodobuti ri iwosuwoduti ri ioudo. Ibose mo a-nou-ro etio ra idomari pogo na-orowomidiro neio idomari mo ro meana imowaititi ri. Ina etio ra wagoha to na-ituti-dumo arua urubia ro mo ibose neio aboto nou-ro neio iwarebai ri kiwagare aboto.
LUK 4:19 Ibose mo a-nou-ro owera imowauti ri ibo, ‘Abera Naramu ro edi tau ro na-garapoi-ro urubia meana iwai-ri edi tau ro abora nou e ta-gorowateai-die.’
LUK 4:20 Taie iato Iesu ro buka kopai, imese gowameai buka kiauri dubu aboto, nou iato urubia kitomudiro aboto aise gomi. Urubia sirio iato na-gorowomidiro neio idomari Iesu ato se gorowotoi.
LUK 4:21 Iesu ro idaibo owera gimowauti, ‘Nodi owera ro mo ro na-nimoputi Godi ro kohodowa dubu nou sapuwo to abora nou e notororosioidiro-dumo!’
LUK 4:22 Neio aborabora ro girobai daro auna se gimaragoidiro-rimo Iesu ro beda mea owera garo neio aboto. Neio nakara se iato geremowauti-rimo ibo, ‘Nedi dubu ro auna to ararasoro ri ra? Nou Iosepa mere ie.’
LUK 4:23 Iesu ina aise gerewesegerai neio aboto, ‘Nedi owera ro morobise ie mo sapuwo to nio ro amadima-aro-ri ibo, “Dokota dubu, oro nakara se meana dorowai!” Nio ro ta-girowai-rimo kebase mo ro edi korosa tanaro na-nisioidiro Kapeniama sabowa ato, ina nio ubi ie mo ro atu sosoro tanaro kisioidiro mo ia simara kororomai sabowa ato nato.
LUK 4:24 Nio abora umoro ba-doi-mo mo ro beda owera nama-aro-ri, io morobise ia owera ie. Godi ipusu owera urubia neio simara sabowa urubia ro kibeiouti ie.
LUK 4:25 Eraia edi tau ato na-gomidiro netewa didi kisimisi 6 sogomi kidabuai-bi ata daroho ata iarotiti pua. Isiraere urubia sirio iato na-gorowomidiro auna ia sogoi ro giwati. Ina Isiraere duriomoro ato upi garamio sirio iato
LUK 4:26 ta-gorowomidiro kaupoti Eraia Godi ro neio aboto emeiriai pua, ata moro to gemeiriai sabowa masiro Sarepata Sidoni gomo ato na-gowamo. Ata daimodaimo garamu orobo iato imidirotiti nou aboto gemeiriai nou ro iato owarebai ri.
LUK 4:27 Godi ata ipusu owera dubu Eraisa edi tau ato na-gomidiro, Isiraere urubia sirio durupi kukupi ro ta-giopia-rimo neio mutu gorowomidiro. Iedi kukupi ramutu urubia ro neio ata meana owai pua iedi tau ro nato, kaupoti dubu masiro Namani nouse gowai meana Eraisa ro. Namani Isiraere dubu pua, nou Siria duriomoro dubu e.’
LUK 4:28 Iesu ro beda owera gimowauti neio iedi karadabuti moto ro nato urubia iato na-gorowomidiro neio auna serawo aise goi-rimo.
LUK 4:29 Neio ioudo na-giriribua-rimo Iesu neio ro korobai iato kohoiouti kohoiouti imese gowou-rimo iedi sabowa ro neido. Sabowa beda moro ato gowamo edi podo kiasiai ro nou neito gowioro-rimo neio ubi ie nou ioudo eherai ri,
LUK 4:30 kaupoti nou ioudo aise gururiai-ro neio dubu patu maumo rido imese gorowameai-ro.
LUK 4:31 Iesu nou Nasareta sabowa rido aise godori-ro Kapeniama sabowa to Gariri duriomoro ato na-owamo. Taie nou komidiro saiki ro iato na-gorobai urubia nou ro iato gitomudiro.
LUK 4:32 Urubia ro na-giauri-rimo nou kitomudiro muro neio iato aborabora ro girobai mabu nou iedi kitomudiro ro na-itamudirotiti pupuwo kosora mutu itomudirotiti.
LUK 4:33 Iedi Iu urubia karadabuti moto ro nato urubia dubu ubauba urio ro na-goworohuti nou iato ibose ti-gomidiro, nou ioudo auna ia se nato giaia-ro.
LUK 4:34 ‘Ei! Iesu! Nasareti dubu! Oro etou tanaro amadi-osioidiro-ri nimo aboto? Oro neito na-wou-die nimo ubauba iwai ri ra? Mo umoro ie oro Godi ro kohodowa dubu e.’
LUK 4:35 Iesu ro nou aise gemadohodai ibo, ‘Oro deremasiai, oro ro abora edi dubu ro demeserai, ioudo dosuruwo-ro!’ Iedi dubu ro ubauba urio ro iato aise geteamoidiro urubia sosoro gabo ato, ata ubauba ata osioidiro pua nou aboto, taie aise gemeserai.
LUK 4:36 Urubia ro na-gowea-rimo edi tanaro ro na-gororosioidiro neio kimaragoidiro ro giopia. Neio ro ibo, ‘Ee! Nou ata pupuwo korosa mutu iarotiti owera ubauba urio kimabodoidiro aboto!’
LUK 4:37 Iedi duriomoro nato edi tanaro ro na-gisioidiro, Iesu urubia ro na-giauri-rimo, owera duriomoro gabogabo to aise gorobodorouti.
LUK 4:38 Iesu Iu urubia karadabuti moto rido ioudo na-gosuruwo-ro nou aise gemobodiai Saimoni moto to. Saimoni moto ato isa na nou emapura abere a-gorobu auna kabena ro gowati, taie neio ro Iesu nato gemowapotai-rimo nou sapuwo to.
LUK 4:39 Ina Iesu aise gosiomai nou korobu moro to, iato edi kabena ro nou ro nato gemadowerai nou aboudo aragare ri. Tuturu to pua nou kabena ro aise gemeseruti. Nou ioudo na-geribua-ro neibi ohona iato gimio-ibi.
LUK 4:40 Saiki ta-goriodoi urubia sirio temeteme urubia nato giwou-rimo Iesu aboto, neio ro erere temeteme urubia giwou-rimo nou aboto. Taie Iesu ro neio nato giwaseidiro kaokao se iato imese urubia nou ro meana aise giwaititi.
LUK 4:41 Ibose ubauba urio Iesu ro ta-gimabodoidiro urubia aboudo neio ro ibo gi-imiaiauti-ri, ‘Oro Godi mere ie!’ Taie Iesu ro neio auna se iato gi-imadowerai-ri ibo, ‘Deremasiai orowauti ate!’ Ubauba urio umoro ta-goi-rimo Iesu nou Godi ro kohodowa dubu e.
LUK 4:42 Ata kowaroho Iesu urubia koroho tato moro to neito imese gou. Urubia ro na-gowasosorai-rimo nou neio ro iato gosora-rimo. Neio ro na-gowea-rimo nou iato egea se godiobo-rimo.
LUK 4:43 Iesu ro neio neito gimowameai, ‘Modobo ie arua sabowa urubia mo ro kimowauti mea owera Godi ro kiwaboi tanaro beda sosoro ra nou sapuwo to. Mo neito nou mabu ato nemeiriai-ro.’
LUK 4:44 Ina Iesu Iu urubia duriomoro gebari ato neio karadabuti moto sirio ato, nou iato ibose ta-itamudirotiti.
LUK 5:1 Iesu Gariri obo paruo bara ato gotoi urubia sirio nou ro neido gimowauti. Neio na-gou-rimo nou aboto neio ro aise gemosopa-rimo Godi edi mea owera ro nou irowidiro ri.
LUK 5:2 Paruo bara ato nou ro nato giwia-ma pe teibo na-girobu-ma neti kimesere urubia ro giatai-marimo neio isa na ta-gou-rimo neti iaseruwouti ri.
LUK 5:3 Iesu nou Saimoni pe to aise gorora nou aboto iato gutura nou egea mere damo to owabumaidiro ri. Taie nou pe ato na-gomi urubia sirio nou ro ioudo gimowauti-ro.
LUK 5:4 Nou ro urubia kimowauti na-goroporeai taie nou Saimoni aboto nato gutura, ‘Pe ito ma-dowabumaidiro damo to, neti iato ba-didobiti nakere kodoro sapuwo to.’
LUK 5:5 Taie Saimoni ro ibo, ‘Auna dubu, nimo duwo tuturu neti egea se nimesere-dumo, ata nakere ata odoro pua neti to, kaupoti oro ro beda owera utura-die io mo ro anama-osioidiro-ri.’
LUK 5:6 Taie neti neio ro na-gimidai-rimo iato gidobiti-rimo nakere sirio imese ta-godoro-rimo neti kititouti aupise ie, sapuwo sapuwo rido turi nakere ro se giroridiro.
LUK 5:7 Ina neibi ro borubi iato giramairiai-birimo ata pe to edi urubia ro goroho-birimo neibi iwarebai-biri, neti kidimo neio atu se nakere iato giahuruti-rimo pe teibo nakere ro ta-giarumia-ma aupise kiroruo-ma.
LUK 5:8 Saimoni borubi Iemisi ra Ioane ra Sebedi mere teibo ie neitiro mutu neibi atu se nakere giahuruti-birimo a-giwagogorai-birimo. Saimoni Pita ro na-gowea nedi tanaro ro nou kauhio to aise gomi Iesu sosoro gabo ato, nou ro ibo, ‘Abera Naramu, oro neito mamo mo aboto, mo ubauba kisioidiro dubu e.’ Iesu ro nato gutura Saimoni aboto, ‘Oro tere na ie, abora nakere beda sosoro irobo, oro ro urubia idaibo mino to ama-irobo-ri.’
LUK 5:11 Taie neibi ro na-girowai-birimo nedi owera ro neibi pe teibo aise giwairio-mabirimo, beda mutu namabu ro giamo pe ato iato aise gimeseruti-birimo, ina Iesu beda moro to gou neibi ro aise gowasoro-birimo.
LUK 5:12 Iesu ata sabowa to na-gou-ro, iato ata dubu ta-gomidiro nou durupi imese katio ro ta-gopia-rimo. Taie iedi dubu ro Iesu nou ro na-gowea, nou kauhio to aise girimusubua Iesu edi sosoro gabo ro nato, taie Iesu aboto auna se iato gorowaro. Nou ro ibo, ‘Abera Naramu oro pupuwo korosa mutu e, oro ubi ato, mo meana dowai-ro!’
LUK 5:13 Iesu tu iato gitomai nou ato. Nou ro ibo, ‘Mo ubi ie oro meana kowai aboto. Abora oro meana ta-nowai.’ Nedi tanaro ro hio ia to gororosioidiro, nou edi katio ro na-giamo durupi ato imese aise gikokoiriai-rimo.
LUK 5:14 Taie Iesu nedi dubu ro iato gemowapotai ibo, ‘Oro ro ata dubu ata emowapotai ate. Oro ba-dou Godi ra urubia ra turituri dubu aboto oro durupi nou ro ba-memowea. Oro ro arua nakomu ba-diwou Tarena Moto to, Mose sabi ro beda sosoro aro idaibo sosoro ba-disioidiro. Ina urubia sirio neio umoro nato amadimo-oi-ri ibo oro meana ta-woi.’
LUK 5:15 Iedi tanaro na-gosioidiro Iesu ro, owera nato gorobodorouti. Taie iato urubia sirio nato gou-rimo nou owera irowidiro ri, daro temeteme urubia sirio nou ro meana iwaititi ri.
LUK 5:16 Kaupoti Iesu nou sirio tau ta-irohotiti nakara moro to Godi mutu eremowauti ri.
LUK 5:17 Iesu nou urubia na-gimowauti mea owera Godi sapuwo to iato ibose ta-gorowomidiro Parasi urubia Mose sabi kitamudiro urubia mutu. Neio erere sabowa rido goroho-rimo, Gariri ato iedi sabowa ro na-iamo, Iudia ato edi sabowa ro na-iamo ina Ierusarema sabowa gebari ioudo neio aise gou-rimo. Iedi tau ro nato Abera Naramu edi korosa ro ta-gowamo Iesu abato urubia meana kiwaititi aboto.
LUK 5:18 Taie ata togiri dubu namuturubi ro nato gowou-rimo Iesu aboto, patapata mutu. Namuturubi ro na-gowou-rimo Iesu aboto neibi ubi ie owodoro ri Iesu aboto,
LUK 5:19 kaupoti egea se gowaibia-birimo aise gowameai-birimo mabu bobo tato ie, urubia ro gabo imese ta-gowasiai-rimo. Taie iato neibi ata kimaragoidiro nato gowea-birimo, ‘O, ito mowioro-birimo moto ohu to.’ Taie neibi ro ohu to kowioro pito na-gemepito-birimo taie nu ioudo gowororuwo-birimo nedi dubu ro umodi to na-gowororuo-birimo Iesu beda moro ato gotoi nou nato buru kereredea ie.
LUK 5:20 Neibi Iesu ro ta-gieibimai-bi, ‘Io, nibi ro nedi tanaro ro kimibiria mutu osioidiro-diebimo.’ Taie nou aise gerewesegerai iedi dubu ro nou aboto, ‘Namutuna, oro ubauba mo ro a-nematopeamuti.’
LUK 5:21 Parasi urubia Mose sabi kitamudiro urubia neio nakara se iato gereriauri-rimo ‘Ei, nedi dubu ro modobo pua nou ro ubauba kimatopeamuti aboto, Godi masiro nou ro ubauba ta-wowai, Godi nakara se modobo ie urubia ubauba kimatopeamuti aboto, ata dubu ro kosioidiro modobo pua.’
LUK 5:22 Iesu umoro ta-goi neibi edi kimaragoidiro ro, beda sosoro owera to geremowagomea-birimo taie nou ro ibo, ‘Nibi etou mabu ato imaragoidiro-bimo idaibo?
LUK 5:23 Mo aboudo koko ra idaibo owera kutura ibo oro ubauba mo ro a-nematopeamuti, o koko ra ibo kutura deribua, dou?
LUK 5:24 Mo Imese Urubia Kiauri Dubu nou e, mo abato korosa towamo imese urubia ubauba kimatopeamuti aboto, ina mo ro anama-osioidiro-ri ata tanaro nibi umoro koi sapuwo to.’ Iesu iato gutura iedi dubu ro nou aboto, ‘Oro mo ro a-nemowapotai, deribua! Keta doumai! Dorowameai simara moto to!’
LUK 5:25 Iedi dubu ro urubia sirio sosoro gabo ato aise geribua-ro keta na-goumai aise gosuruwo, imese gorowameai simara moto to, Godi nou ro iato imese gemowabu.
LUK 5:26 Iedi urubia ro neio auna se gimaragoidiro-rimo, Godi neio ro iato gemowabu-rimo. Neio nakara se iato geremowagomea-rimo, ‘Morobise ie idaibo tanaro na-wororosioidiro abora nimo ro ta-nowea-mo nedi korosa tanaro ro.’
LUK 5:27 Iesu Iu urubia karadabuti moto rido na-gosuruwo-ro, nou ro Riwai iato gowea takesi kimade opesi ato gomidiro. Taie Iesu ro nato gutura nou aboto, ‘Mo abora dobodoro-ro!’
LUK 5:28 Riwai ro edi owera ro na-girorowai nou ro sirio namabu aise gimeseruti taie Iesu nou ro saro rido iato gobodoro.
LUK 5:29 Riwai ro auna soriomu Iesu sapuwo to nato gosioidiro, iedi soriomu ro nou moto ato giamo. Urubia sirio ta-garadabuti ito idaibo takesi kimade rubi, arua urubia mutu. Iesu mutu neio atu moro ato gorowomidiro ohona giho-rimo.
LUK 5:30 Taie Parasi urubia daro Mose sabi kitamudiro urubia neio ro urubia na-giwia-rimo Iesu mutu atu moro ato na-giho-rimo, neio auna masawe ro girobai. Taie Iesu kowasoro urubia neio ro iato gimodowa-rimo, ‘Mabu boira nio nedi takesi kimade urubia ro atu moro ato na-iho-dumo, ina arua ubauba urubia mutu?’
LUK 5:31 Taie Iesu ro neio neito gimowameai, ‘Mea durupi urubia dokota aboto oroho-ri pua durupi meana iwaititi ri, kaupoti urubia etio ra temeteme mutu na-orowomidiro dokota ro neio durupi meana kiwaititi ie.
LUK 5:32 Mo ro meamea urubia iroru-ri pua neio ubauba aboudo kerewesegerai aboto. Mo a-nou-ro ubauba urubia iroru ri neio ubauba aboudo erewesegerai ri.’
LUK 5:33 Urubia ro iato gutura-rimo Iesu aboto ibo, ‘Ioane edi kowasoro urubia ro daro Parasi edi kiwasoro urubia ro Godi kararatoro sapuwo to neio amia saiki kiho tato korowomidiro ie. Kaupoti oro edi kowasoro urubia ro neio ro idaibo tanaro isioidiro pua, neio ohona sirio tau aise ihotiti-dumo.’
LUK 5:34 Taie Iesu ro neio neito gimowameai, ‘Marete soriomu oro ro kosioidiro ato, ina urubia karadabuti ato, edi marete dubu ro neio mutu komidiro ato, urubia ohona kiho tato korowomidiro ra? E e oro ro namuturubi ohona kiho tato iwomidiro-ri pua. Nou idaibo tau ato na-womidiro nou namuturubi modobo ie ohona kiho nou mutu.
LUK 5:35 Kaupoti ata tau tou-die nedi marete dubu ro namadimo-owagare-ri ata moro to, taie nedi urubia ro kiho tato nato ama-orowomidiro-ri.’
LUK 5:36 Ina ata totomu Iesu ro urubia nou gimowauti, ‘Ata mere ro orio sedo ekekeai-ri pua ina tagara sedo pito neito kemowateai. Mabu idaibo tanaro kosioidiro ato iedi orio sedo ro ubauba kowai ie, ina edi orio sedo kere ro kowateai ato iedi sedo ro mea se obodiai-ri pua.
LUK 5:37 Ibose ata mere ro orio tuba tagara kepuru to arate-ri pua. Mabu idaibo tanaro kororosioidiro ato, orio tuba tagara kepuru to karate ato, iedi tuba ro keremagaubuti ato iedi kepuru ro aise kerepeputi ie, iedi tuba ro aise karasiai ie, ina kepuru ubauba koi ie.
LUK 5:38 Ina ibo ie, orio tuba orio kepuru to kiratuti ie.
LUK 5:39 Urubia dubu ubi tato ie orio tuba kidio aboto mabu nou ro tagara tuba na-idio imese modobo na-woi, taie nou ro kutura ie ibo, “Tagara tuba modobo ia ie imese, orio tuba ubauba ie.”’
LUK 6:1 Iesu Iu urubia komidiro saiki ato woiti pari turituri ato gou-ro, taie gabo turi ato iedi woiti iopu ro na-gorowotoi nou kowasoro urubia ro nato gidoho-rimo. Neio ro na-giakukuti-rimo iato giho-rimo.
LUK 6:2 Neio Parasi urubia ro na-giwia-rimo edi tanaro ro na-gisioidiro-rimo neio ro nato gutura-rimo ibo, ‘Mabu boira nio ro idaibo tanaro na-isioidiro-dumo? Mose sabi ro ibo aro pua idaibo tanaro isioidiro ri. Nimo komidiro saiki ato, idaibo tanaro kisioidiro imese sabi ia ie.’
LUK 6:3 Ina neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Nio ro keremoputi pua ra Deibidi ro edi tanaro gosioidiro nou sogoi ro na-gorobai? Deibidi edio urubia mutu goroho neio ibose sogoi ro ta-girobai,
LUK 6:4 taie nou nato godoro Godi edi Tarena parai moto ro neito, nou ro dokou ioudo nato gimidai-ro, edi dokou ro tarena ia ie, modobo pua dorogora se urubia ro kiho. Taie edi dokou ro nou ro ioudo na-gimidai-ro imese gouho, arua nou ro borubi aboto giaiwai neio atu se imese giho-rimo. Ina iedi tanaro ro neio na-gosioidiro-rimo Mose sabi ro ta-gowapotai-ro ibo nedi dokou ro imese tarena ia ie, modobo ie Godi ra urubia ra turituri urubia neio ro se kiho, arua urubia ro kiho sabi ie.’
LUK 6:5 Taie Iesu ro nato gutura Parasi urubia aboto, ‘Mo Imese Urubia Kiauri Dubu e, mo komidiro saiki Abera Naramu e.’
LUK 6:6 Ina ata Iu urubia komidiro saiki ato Iesu imese gidiai Iu urubia karadabu moto to, taie nou ro urubia iato imese gitamudiro. Iedi moto ro nato ata dubu iato ta-gomidiro nou tu ubauba dubu e.
LUK 6:7 Ina Mose sabi kitamudiro urubia Parasi urubia mutu neio ibose iato ta-gorowomidiro edi moto ro nato. Neio ro Iesu idomari to gemaipirio-rimo ibo etu moro ra nou ro ata mere ata komidiro saiki ato meana ama-owai-ri. Neio ubi ie Iesu ro ata ubauba tanaro ata osioidiro ri taie neio ro nato emowapotai rie ibo oro ro ubauba tanaro osioidiro
LUK 6:8 kaupoti neio edi kimaragoidiro ro nou ro ta-gimowea. Taie nou ro nato gutura iedi tu ubauba dubu ro nou aboto, ‘Oro abora dotobowa neio sosoro gabo ato!’ Taie edi dubu ro Iesu beda owera gutura nou ro aise gosioidiro, nou na-gotobowa taie imese gou, neio sosoro gabo ato imese gotobowa.
LUK 6:9 Taie Iesu ro nato gutura ibo, ‘Nio Parasi urubia daro Mose sabi kitamudiro urubia nio mo ro a-niratodai, nimo komidiro saiki ato sabi ra meamea tanaro kisioidiro o ubauba tanaro ra? Urubia mere keremiro meana emowai ri ra o ubauba emowai ri ra?’
LUK 6:10 Taie Iesu ro nedi urubia ro neio se giauri na-gorowotoi taie iedi tu ubauba dubu ro nou aboto nato gutura ibo, ‘Oro tu neito dotuturai-ro!’ Taie iedi dubu ro aise geribua, tu Iesu aboto iato gotuturai-ro, iedi kotuturai ro na-gotuturai-ro iedi tu ubauba ro modobo aise goi ata pokiri iopu tato ie.
LUK 6:11 Taie iedi Parasi urubia ro Mose sabi kitamudiro mutu neio auna ia serawo ro girobai. Neio nakara se iato geremowauti-rimo, ‘Nedi dubu ro nimo ro beda mino to anamadimo-oworohuti-ri?’
LUK 6:12 Iedi tau ro nato Iesu imese gidiai podo ohu to Godi mutu eremowauti ri. Nou iato duwo tuturu ta-gomidirowado Godi mutu geremowauti-rido.
LUK 6:13 Taie saiki na-gowaroho nou kowasoro urubia sirio atu moro ato nato gidabuai. Taie iedi tau ro nato nou ro 12 dubu nato aise giaubai, edio 12 dubu ro neio giapoi kitiodorai urubia to, nou neio masiro ie,
LUK 6:14 Saimoni ata masiro Pita Iesu ro gomia, nou neama Enduru, Iemisi, Ioane, Piripi, Batoromiu,
LUK 6:15 Mataio, Tomasi, ata Iemisi nou Arapisi mere ie, ata Saimoni, Roma urubia masawe nou ro iaurititi,
LUK 6:16 Iudasi (ata Iemisi nou mere ie), ina Iudasi nou Kerioti sabowa dubu e, Iesu ido nasa rubi aboto nou ro gapoi.
LUK 6:17 Iesu nou kowasoro urubia mutu podo rido ioudo na-giodori-ro, durio goto to na-gereredea-rimo iato aise gororodiobo-rimo Iesu sosoro gabo ato. Ibose urubia imese ta-garadabuti-rimo kaupoti moro to. Nedi urubia ro arua Iudia duriomoro rido gou-rimo, arua Ierusarema sabowa rido gou-rimo. Ibose netewa teibo auna sabowa teibo auna oromo bara ato na-giamo-ma Taia ra Sidoni ra duriomoro ato ibose ioudo ta-gou-rimo.
LUK 6:18 Neio imese sirio ia se a-gou-rimo Iesu owera gare emedea ri. Neio ibose ata mabu ato gou-rimo neio edi temeteme ro durupi ato na-iworohutiti-mo, Iesu ro meana iwaititi rie. Etio ra ubauba urio ro na-giworohuti-rimo neio Iesu meana aise giwaititi.
LUK 6:19 Urubia sirio auna ubi ro giamo Iesu neio ro owaseidiro ri, mabu imese pupuwo korosa nou aboudo gosuruo-ro, neio meana neito giwaititi.
LUK 6:20 Iesu idomari na-giwesegerai kowasoro urubia bato giwotobowa iato gutura neio aboto, ‘Nio etio ra namabu tato na-orowomidiro nio ro Godi aboudo meana amadimi-iwia-ri mabu Godi edi kiwaboi tanaro ro nio do ie.
LUK 6:21 Nio etio ra sogoi ro na-iwati nio ro Godi aboudo meana amadimi-iwia-ri mabu ido nio abato ohona modobomodobo ato ama-iamo-ri. Nio etio ra abora idobi na-iroto-dumo nio ro Godi aboudo meana amadimi-iwia-ri mabu saiki ata nio gaga kamade mutu amadimi-irorouti-ri.
LUK 6:22 Urubia ro nio ubauba na-iwaititi-dumo daro nio aboto ubauba tanaro na-isioidiro-dumo, nio ro Godi aboudo meana amadimi-iwia-ri. Urubia ro nio sapuwo to ubauba owera na-waro-dumo mabu nio ro mo nowasoro-dumo, nio ro Godi aboudo meana amadimi-iwia-ri.
LUK 6:23 Iedi tau ro nato nio modobo ie auna kamade mutu kererepedu mabu nio Godi aboudo meamea wisa amadimi-iwia-ri Adiri sabowa to namadimo-orowateai-ri. Idaibo ubauba tanaro neio nasaio ro ta-gisioidiro-rimo Godi ipusu owera urubia aboto. Ina idaibo atu sosoro ubauba tanaro neio ro tisioidiro-dumo nio aboto.
LUK 6:24 Nio etio ra namabu sirio mutu na-orowomidiro auna ia ubauba tanaro nio aboto ama-ereredea-ri, mabu nio meana kebase ta-gomidai-rimo, ina nio ro ido ata meana ata omidai-ri pua.
LUK 6:25 Nio etio ra ohona modobomodobo ato na-iamo, auna ia ubauba ro ama-ereredea-ri nio aboto mabu nio edi tau ro nato sogoi ro ama-iwati-ri. Nio etio ra gaga na-irorouti-dumo, nio abato ubauba ama-ereredea-ri, saiki ata nio idobi amadimi-iroto-ri.
LUK 6:26 Nio sapuwo to sirio urubia ro meamea owera karo ato, nio aboto auna ubauba ama-ereredea-ri. Mabu neio edi nasaio ro idaibo sosoro meamea owera ta-garo-rimo Godi ipusu owera karatigi urubia aboto.’
LUK 6:27 Iesu ro urubia ina ibo gimowauti, ‘Nio etio ro irowidiro-dumo nedi owera ro mo ro nama-imowauti-ri, nasa dubu aise gi-adabuti-ri. Nio etio ro ihoio-dumo, modobo ie nio ro meamea tanaro kisioidiro neio aboto.
LUK 6:28 Nio owera to ubauba etio ro iwaititi-dumo, Godi ba-dararatoro-mo neio nou ro meana ba-miwai. Nio ubauba se etio ro iworohuti-dumo, neio sapuwo to Godi ba-dararatoro-mo.
LUK 6:29 Ibose oro ata dubu ro tawe dao ato na-iatoia, ina derewesegerai ata sapuwo rido iatoia ri. Oro sedo ata dubu ro na-owomidai emowairiai mamo, modobo ato momidai. Ina siginisi ohu rido demotomai.
LUK 6:30 Etu ro orowaro-die ata nakomu ri oro aboto, ematimai mamo aise gi-iomia-ri. Ibose oro edi namabu ro ata dubu ata ro ubi na-emedea emagege mamo emowameai ri.
LUK 6:31 Oro ubi beda sosoro owamo arua urubia ro oro koworohuti aboto, oro ro idaibo sosoro ba-diworohuti.
LUK 6:32 Oro etio ro owarebai-dumo ina neio se nirimagare na-imati, ina neio se na-iwarebai, oro ibo a-imaragoidiro ra Godi ro mea wisa oro aboto amadi-aiwai-ri? Idaibo sosoro tanaro ubauba tanaro urubia ro kisioidiro ie, neio etio ro iwarebai-dumo, wisa neio ro kiwarebai ie.
LUK 6:34 Oro mani urubia aboto na-iaiwo, ina oro ro na-imaragoidiro ibo, “O mo neio ro atu sosoro ibose to namadidime-emowame-ri,” oro ibo a-imaragoidiro ra Godi ro mea wisa oro aboto amadi-aiwai-ri? E e, idaibo sosoro tanaro ubauba urubia ro tisioidiro-dumo, neio mani tiaiwo-dumo amia ubauba urubia aboto, mabu neio ubi ie iedi mani ro ina kimowame aboto.
LUK 6:35 Kaupoti etio ra masawe na-iamo-die oro aboto, wisana oro ro neio nirimagare kimati modobo ie, meamea tanaro se ba-disioidiro neio aboto. Oro edi namabu ro neio ro kiworohuti modobo ie, ina kiwame aboto imaragoidiro mamo. Edi kiwarebai tanaro ro oro ro nama-isioidiro-ri, oro Godi aboudo mea wisa nato ama-iauri-ri. Ibose nedi tanaro ro oro neio ro amadimo-owapotai-ri ibo oro Godi ohu ia ato na-omidiro-die, oro nou ro morobise ia mere to ta-gapoi. Mabu Godi nou auna ia nirimagare ie auna ia ubauba urubia aboto, neio meamea kiwarebai tanaro Godi aboudo kimade kawa kimade ie.
LUK 6:36 Ina modobo ie oro ro arua urubia natonato kimati, mabu ohu ato na-womidiro-die oro Abera idaibo sosoro natonato tiwawutiti-die urubia aboto.’
LUK 6:37 Iesu ro urubia ina ibo gimowauti, ‘Modobo pua arua urubia oro ro kidoromuti. Oro ro neio nama-idoromuti-ri ina Godi ro atu sosoro tanaro ibose to ama-osioidiro-ri oro aboto. Ibose arua urubia ubauba urubia to iasoro mamo. Ina oro ibose Godi ro ubauba to apoi-ri pua. Ibose arua urubia ro beda ubauba tanaro isioidiro-dumo oro aboto, neio edi ubauba ro oro ro woki kimati modobo ie, ina oro edi ubauba ro Godi ro nato ama-ematopeamuti-ri.
LUK 6:38 Oro edi namabu ro arua urubia neito ba-diwarebai, oro ro wisa Godi aboudo ama-iauri-ri. Oro ro namabu masawe tato nama-iaiwo-ri arua urubia kiwarebai sapuwo to, oro Godi ro wisa aise ama-emodiawado-ri sapuwo ama-iretuti-ri. Oro ro beda sosoro iaiwo arua urubia kiwarebai aboto ina iedi gabo ro noudo Godi ro oro aboto ibo amadi-iaiwo-ri.’
LUK 6:39 Iesu ro neio ina iato gimowauti, ‘Modobo ra pogo dubu ro boinana pogo dubu kowaguwo? Modobo pua! Neitiro gabo kiauri tato goto bobo to atu se kiretei-ma ie.
LUK 6:40 Ibose sikuru mere nou simara kitamudiro dubu mutu atu modobo pua. Kaupoti nedi sikuru mere ro sirio tanaro kitamudiro dubu aboudo umoro nama-oititi-ri, taie nou simara kitamudiro dubu nou edi mako ro nato ama-orobai-ri.’
LUK 6:41 Iesu ro ina iato gutura, ‘Mabu boira oro kimibiria namutuna momoso nou idomari ato na-emeauri, kaupoti oro simara idomari ato ota agagi na-wotoi a-remowea ra?
LUK 6:42 Oro ibo utura nou aboto, “Momoso anamadi-eweihai-ri.” Ina oro nakara se ota agagi a-remowea ra? Nio kimibiria urubia to aratigi-dumo! Oro modobo ie kebase simara idomari rido ota agagi kereweihai. Ido nakara se mea se nato ama-ororowea-ri, ina namutuna idomari rido momoso nato amadi-eweihai-ri.’
LUK 6:43 Iesu ro ina ibo, ‘Mea ota rido ubauba ota iopu isuwoduti-ri pua, ibose ubauba ota rido meamea ota iopu isuwoduti-ri pua.
LUK 6:44 Ota iopu ro, oro umoro kowai ie ibo beda ota rido araubo-die. Urubia ro woimu ota iopu imade-ri pua ununu ota rido. Ibose buni iopu urubia ro imade-ri pua badari ota rido.
LUK 6:45 Ina idaibo atu sosoro ie, mea dubu meamea tanaro nou niro turi ato na-iamo ioudo neio ro kosuwoduti ie. Kaupoti ubauba dubu ubauba tanaro nou niro turi ato na-iamo ioudo neio ro kosuwoduti ie. Urubia ro niro turi to beda tanaro kibiti ra, io matagoro rudo neio ro kosuwoduti ie.’
LUK 6:46 Iesu ro ina iato gutura, ‘Mo ro edi owera ro niarotiti nio ro kisioidiro pua. Ina mabu boira nio ro mo Abera Naramu to na-nasoro-dumo?
LUK 6:47 Etu ro oroho-die mo aboto mo owera na-irowidiro, ina durupi to na-isioidiro
LUK 6:48 nou idaibo ie, urubia dubu beda sosoro ra moto na-gididi damera goto ato. Nou posi mea se gimobuti, iato gimowodu koko kiwaititi sapuwo to. Ina iato abata na-gioro-ro surama ro iato egea se gado owaburuti pua, iedi moto ro koko se gotoi. Mabu edi moto ro nakomu abera ro kididi to ta-gosioidorai.
LUK 6:49 Ina etu ro irowidiro mo owera, kaupoti nou ro durupi to isioidiro tato io nou idaibo ie. Ata dubu moto pusuru goto ato gididi, nou ro posi bobo mea se imobuti pua. Abata obo pupuwo to gohau-ro ina edi moto ro koko se otoi pua, aise gowaburuti, posi tima moro ato giamo, oga tima moro ato giamo, edi moto ro imese ubauba ta-gowai.’
LUK 7:1 Iesu ro urubia sirio owera kimowauti na-goporeai nou iato imese gohau Kapeniama sabowa to.
LUK 7:2 Iedi sabowa ro nato, ata Roma boso eputa dubu nu edi suwake dubu ro, auna temeteme ro gorobai-rimo aupise gowamo karaburai. Iedi Roma boso eputa dubu ro nou ro nu mea woko dubu to asorotiti.
LUK 7:3 Roma boso eputa dubu ro na-girorowai Iesu kou owera, Iu sabowa kiauri urubia iato gitiodorai Iesu ou ri nu sowake dubu meana kowai aboto.
LUK 7:4 Iedi sabowa kiauri urubia ro neido na-gou-rimo neio ro Iesu aise gemagege-rimo ou ri edi dubu ro meana kowai sapuwo to. Neio ro ibo, ‘Iesu, Roma boso eputa dubu oro ubi emedea-die nu oro ro owarebai rie. Iu urubia nimo nou ro nimatiti-die nirimagare, nou mea dubu e, nimo karadabu moto nou ro nimidi. Modobo ie oro aboudo nou ro mea wisa kowea.’
LUK 7:6 Iesu ro na-girorowai edi owera ro iedi sabowa kiauri urubia ro nou neio aboto aise garadabuai atu se imese gou-rimo. Edi Roma boso eputa dubu ro moto Iesu ro aupiaupi na-gemowaititi, taie edi auna dubu ro nou ro urubia ina iato gitiodorai Iesu aboto neio ro ipi gabo ato emowapotai ri, ibo, ‘Nimo auna dubu ibo utura-die Abera Naramu, modobo pua oro kou mo moto to. Mo meana dubu pua, oro neito ou ate mo aboto.
LUK 7:7 Mo ia nou ri nomidiro-die ou tato oro aboto. Owera kawakawa se ba-dutura-ro mo suwake dubu sapuwo to nou meana nato ama-oi-ri.
LUK 7:8 Mo umoro ie oro ro modobo ie idaibo tanaro kosioidiro, mabu boso eputa urubia mo aboto ata owera kutura ato mo ro neio ubi tanaro aise kisioidiro ie, ina ibose mo boso urubia mutu e, ina mo ro kutura ato neio aboto, neio ro edi tanaro ro aise kosioidiro ie. Mo ro ibo kutura ato ata dubu aboto, “Dou!” nou mo aboto aise kou e. Mo ata aboto ibo kutura ato, “Dou-ro!” nou aise kou e. Ina mo ro kutura ato mo suwake dubu aboto, “Nedi tanaro ro dosioidiro!” nou ro aise kosioidiro ie.’
LUK 7:9 Iesu ro nedi owera ro na-girorowai nu auna kimaragoidiro ro gopia iato nu edi urubia sirio ro gobodoro-rimo neio aboto aise gerewesegerai. Nou ro ibo ‘Nio mo ro nedi owera ro nou ri nimowapotai nedi Roma dubu ro auna ia kimibiria dubu e. Isiraere urubia abato, mo ro ata dubu ata nou sosoro owea pua morobise kimibiria mutu.’
LUK 7:10 Iedi urubia gimeriai boso eputa dubu ro, neio neido na-gorowameai-rimo iedi temeteme dubu ro a-gomidiro meana ta-goi.
LUK 7:11 Tuturu to owamo pua Iesu imese gedei ata sabowa to masiro Naini. Nu ibo pua nakara se kedei, kowasoro urubia ta-garadabuai-rimo ibose auna dubu patu nou saro rido ta-gou-rimo.
LUK 7:12 Neio ito na-gorowateai-rimo Iesu kodouti magere damo rido neido girarowea pamo osio mere namuturubi ro idobi gemerete-rimo. Ata garamu orobo nou mere kaupoti edi na ro oworohutiti nou ro garaburai. Urubia sirio nedi sabowa ro neido ta-garadabuti edi garamu orobo ro nou aboto. Neio ro edi osio mere ro patapata to aise gowotodai-rimo atu se imese gowosuruwo-rimo idobi mutu,
LUK 7:13 Iesu isana kodouti moro rido edi garamu orobo ro nou ro ioudo gowea-ro. Iesu auna ia nirimagare goi nou aboto. Taie nou ro ibo, ‘Oro idobi na ie, deremasiai buro.’
LUK 7:14 Taie Iesu ioudo na-giaubai-ro pamo osio beda patapata ato gowotodai-rimo nou ro iato gowasomai ina edi urubia ro gowou-rimo neio iato aise gotobowa-rimo. Taie Iesu ro ibo edi pamo osio mere ro nou aboto, ‘Osio mere oro mo ro abora a-nemowapotai, “Deribua-ro!”’
LUK 7:15 Taie edi osio mere ro aise geribua-ro owera imese garo iato Iesu ro nou aise gotiodorai simara mamu aboto.
LUK 7:16 Urubia iato na-gorowotoi neio ro edi tanaro ro na-giauri-rimo neio imese auna ia tere ro girobai. Neio ro Godi iato gemowabu-rimo, ina arua ro ibo garo-rimo, ‘Godi edi ipusu owera dubu ro auna ia pupuwo mutu nimo aboto ta-gorowateai-die! Godi nou simara urubia giraturiomai-die.’
LUK 7:17 Taie Iesu ro odio tanaro ro na-gisioidiro nou sapuwo to owera imese nato gorobodorouti Iudia duriomoro gebari ato ibose arua sabowa gomo ato na-giamo nedi owera neio ro ta-girorowai-rimo.
LUK 7:18 Ioane edi kowasoro urubia ro Ioane iato gemowauti-rimo ibo Iesu ro beda tanaro sirio gisioidiro.
LUK 7:19 Nou ro netewa teibo kowasoro dubu teibo iato gimeiriai-ma Iesu aboto ou ri kararatoro owera mutu. Nou ro ibo, ‘Nedi karatoro owera ro ba-dowou-do Iesu aboto, “Oro nou se ra Godi ro kohodowa dubu, o nimo ro ata dubu ata emotoi-ri ra?” ’
LUK 7:20 Taie iedi dubu teibo ro iato gou-rido Iesu aboto karatoro owera mutu. Iesu aboto na-gorowateai-rido neitiro ro ibo, ‘Neitiro Ioane obo to edi dubu ro iwarumiautiti neitiro nou ro nimeiriai-madie oro aboto oro emodowa ri. “Oro Godi ro kohodowa dubu nou se ra o ata dubu ata emotoi-ri ra nimo ro?”’
LUK 7:21 Iedi tau ro nato Iesu ro urubia sirio temeteme aboudo meana ta-giwaititi, idaibo idomari pogo urubia nou ro idomari meana ta-gimowaititi. Ibose ubauba urio edio urubia abato na-gorowomidiro nou ro aise giwagarewado.
LUK 7:22 Taie Iesu ro ibo iedi dubu teibo neitiro aboto, ‘Mo ro beda tanaro nisioidiro ina ibose beda owera nimowauti nitiro ro simara idomari to ta-iauri-do ina simara gare to ta-irowidoro-do. Nitiro abora ba-dorowameai-do Ioane ba-demowauti-do. Idomari pogo urubia abora modobo ato tirarowo-dumo, sairo ubauba urubia, neio abora modobo ato toroho-dumo, katio gebarigebari urubia na-irohotiti-dumo abora katio pua ie. Ibose gare koropai urubia neio abora owera mea se tirowidiro-dumo, pamo urubia abora torowomidiro. Ibose mo ro mea owera dorogora se urubia ta-nimowautiti.
LUK 7:23 Etio ra karagare tato mo edi kowasoro gabo ro neido neio Godi ro korosa ama-imio-ri.’
LUK 7:24 Taie Ioane edi kowasoro dubu teibo ro Iesu neitiro ro aise gemeserai-rido, ina Iesu ro urubia iato gimowauti Ioane sapuwo to. ‘Nio goto se duriomoro to na-iredutiti-mo etu iaurititi-mo? Nio ro gurigo daimo nou a-wiaurititi-mo ra gawia ro na-iwadudumawadotiti? E e.
LUK 7:25 Ina nio ro iato etu iauri-mo, ata dubu meamea namabu to keremeduti nou a-iaurititi-mo ra? E e, nou pua mabu urubia etio ra meamea namabu mutu neio irowomidirotiti eputa urubia awawo moto ato.
LUK 7:26 Kaupoti nio ito na-iredutiti-mo goto se duriomoro to etu iaurititi-mo? Godi ipusu owera dubu ra? Io morobise ie, nio ro nou iaurititi-mo. Kaupoti nio mo ro mimowapotai-ro Ioane nou arua Godi ipusu owera urubia sosoro pua.
LUK 7:27 Ioane sapuwo to tagara tau ato Godi ipusu owera dubu Marakai ro owera ta-gisioidiro ibo Keba moro to mo ro anama-emeiriai-ri ata dubu, oro gabo nou ro ama-emaipo-ri.
LUK 7:28 Ina mo ro a-nimowapotai nedi tau ro nato, Ioane nou ata auna dubu e, ibo pua arua urubia na-irowomidirotiti nou neio sosoro pua, nou ata sosoro ie. Kaupoti Godi edi kiwaboi tanaro maumo ro nato, dorogora urubia to na-wararasoro-dumo edi urubia ro neio imese awawo masiro urubia ie, neio ro Ioane sopu to amadimi-iauri-ri.’
LUK 7:29 Taie takesi kimade urubia arua urubia mutu, neio ro nedi owera ro na-girorowai-rimo Iesu aboudo neio ro ubi to aise gomidai-rimo. Neio ro ibo, ‘Godi edi gabo ro morobise gabo ie.’ Neio ro ibo garo-rimo mabu keba se nedi urubia ro Ioane ro obo to ta-giwarumiauti.
LUK 7:30 Kaupoti Parasi urubia daro Mose sabi kitamudiro urubia keba se neio ubi tato goi-rimo Ioane ro neio obo to kiwarumiauti aboto. Neio ubi tato na-goi-rimo, Godi edi ubi gabo ro neio simara sapuwo to idaibo mino to a-gebeiouti-rimo.
LUK 7:31 Ina Iesu ro ibo, ‘Mo ro beda owera to nama-imowapotai-ri nio abora na-orowomidiro nio sapuwo to?
LUK 7:32 Nio abora beda sosoro orowomidiro nio nama-iwauti-ri. Abora nio merebusere kainakaina sosoro ie karakarau moro ato irowomidirotiti nio abora ibo orowomidiro. Merebusere ibo irororu-dumo, “Nimo ro pate ra gama ra na-niadotiti-mo nio orowamaro-ri pua, ibose nio nimo ro gido na-nimabodutititi-mo nio idobi nato iroto-ri pua.” Ina atu sosoro ie nio sapuwo to.
LUK 7:33 Mabu Ioane koko obo idiotiti pua, ibose ohona aise iraiautiti, ina nio nou ri iarotiti-mo ibo, “Ioane ubauba urio ro oworohutiti.”
LUK 7:34 Imese Urubia Kiauri Dubu mo nou se ie. Mo ohona ti-nihotiti arua urubia beda sosoro ihotiti-dumo, daro mo koko obo egea mere se ti-nidiotiti. Ina mo sapuwo to nio ibo taro-dumo, “Nedi dubu ro ma-diauri-mo, auna sogoi dubu e, auna kidio dubu e! Nou auna kidabuti ie takesi kimade urubia mutu, ibose arua ubauba urubia mutu.”
LUK 7:35 Kaupoti Godi edi muro ro etio ro ibodoro-dumo neio ro kiwawuti ie ibo morobise muro nou se ie.’
LUK 7:36 Ata Parasi dubu ro gutura Iesu nou mutu iho ri. Taie, Iesu imese gou edi Parasi dubu ro nou moto to, iato aise gomi ohona iho ri.
LUK 7:37 Edi sabowa ro nato ata ubauba tanaro kisioidiro orobo iato imidirotiti, nou ro ta-girorowai ibo Iesu Parasi dubu moto ato ohona tiho-die. Iesu isana a-giho iedi moto ro nato, taie iedi orobo ro nato gou-ro nou aboto mea nibo dehoro botoni mutu.
LUK 7:38 Iedi orobo ro Iesu abato aise gotobowa idobi se gememai. Taie Iesu iedi sairo teibo ro nou ro idobi suwo to iato gemowiouti ina sobo to iato gewipiti, ibose Iesu sairo teibo kamade mutu giohidiro-ma. Nou ro edi nibo dehoro ro gowou-ro sairo teibo nouto aise gemadiriti.
LUK 7:39 Iedi moto abera ro nou ro nato giauri edi tanaro ro gororosioidiro-rimo Iesu aboto, nou iato auna kimaragoidiro ro gopia. Nou ro ibo kimaragoidiro to, ‘Iesu Godi ipusu owera dubu rasiri ie, nu umoro a-sowamo ibo nedi orobo ro owasomai ata ubauba orobo ie, nou ro emaidodorai-ri pua.’
LUK 7:40 Iesu ro ibo nou aboto, ‘Saimoni, mo ata owera towamo oro kemowapotai aboto.’ Taie Saimoni ro ibo, ‘Io kitamudiro dubu ma-demowapotai-ro.’
LUK 7:41 Iesu ro ibo, ‘Netewa teibo dubu teibo ro mani doro to auna mani dubu aboudo gimade-rido. Ata dubu ro a-gimidai K500, ina ata dubu ro a-gimidai K50.
LUK 7:42 Nedi dubu teibo ro modobo pua mani abera kemowameai. Kaupoti mani abera ro neitiro teibo ibo gimowapotai-ma, “Marasio mo mani nitiro ro emowameai ate.”’ Ina Iesu ro Saimoni ibo gemodowa, ‘Auna nirimagare etu ro gowapotai mani abera aboto?’
LUK 7:43 Ina Saimoni ro ibo, ‘Mo ro ibo a-nimaragoidiro etu ro gomidai auna to nou ro gowapotai auna nirimagare mani abera aboto.’ Iesu ro ibo, ‘Oro ro morobise owera aro-die.’
LUK 7:44 Iesu ina aise gerewesegerai iedi orobo ro nou aboto, taie Saimoni aboto iato gutura, ‘Nedi orobo ro oro ro ma-dowea. Mo neito na-nou-die oro moto to, mo sairo kiwiouti obo oro ro emedea pua. Kaupoti nedi orobo ro mo sairo teibo idobi suwo to nou ro nemowiouti ina sobo to iato newepiti.
LUK 7:45 Mo oro ro kamade mutu ohiai pua. Kaupoti mo sairo teibo ato nedi orobo ro nou ro kamade mutu aise nohidiro.
LUK 7:46 Mo neito na-nou-die mo eputa dehoro to oro ro emadiriti pua, mo sairo teibo nou ro auna wisa nakomu to nemadiriti.
LUK 7:47 Oro mo ro a-nemowapotai nedi orobo ro beda mutu ubauba ra mo ro ta-nematopeamuti. Nedi tanaro ro nou ro na-wosioidiro paea se osioidiro-die nu auna ia nirimagare owapotai-die mo aboto. Kaupoti ubauba tanaro kainakaina etio ro isioidiro-dumo ina Godi ro nato na-imatopeamuti, nedi urubia ro neio ro mo nirimagare auna se ematiti-ri pua.’
LUK 7:48 Taie Iesu ro nedi orobo ro nou aboto nato gutura ‘Abora oro mo ro ubauba ta-nematopeamuti.’
LUK 7:49 Iedi urubia ro na-gorowomidiro kiho moro ato neio nakara se iato geremowapotaidiro-rimo ibo ‘Nou beda dubu ra, nou ro beda sosoro kimatopeamuti ra ubauba?’
LUK 7:50 Taie Iesu ro iato gutura edi orobo ro nou aboto ibo, ‘Oro ubauba aboudo ta-napopo-ro mabu oro kimibiria mutu e. Abora dorowameai miro maumo ato ba-dimidirotiti.’
LUK 8:1 Arua saiki na-gororoporeai-rimo Iesu ro nato giraturio awawo sabowa, kainakaina sabowa, nu na-goroho nou ro urubia iato gimowauti Godi ro kiwaboi tanaro beda sosoro owamo. Nu 12 kowasoro urubia mutu atu se goroho-rimo,
LUK 8:2 ina amia mamio ibose ta-garadabuai-rimo Iesu aboto. Neio keba se temeteme ro na-iwatiti neio meana Iesu ro giwaititi, ibose beda mamio aboudo gimabodoidiro ubauba urio neio ibose ta-garadabuai-rimo. Nedi mamio ro neio ie: Maria Magadarena, nedi orobo ro Iesu ro nou aboudo gimabodorai 7 ubauba urio,
LUK 8:3 ina ata orobo Ioana nou Kusa orobo ie (Kusa eputa dubu Herodi, mani nou ro emeaurititi). Ina ata orobo Susana, daro amia mamio neio ibose ta-garadabuai-rimo, nedi mamio ro Iesu nou kowasoro urubia mutu mani to neio ro iwarebidiro-mo.
LUK 8:4 Ata tau Iesu aboto urubia sirio nato garadabuti-rimo. Nedi urubia sirio ro sabowa gabogabo rido goroho-rimo. Taie Iesu ro neio nedi totomu ro nato gimowauti,
LUK 8:5 ‘Ata pari kisioidiro dubu ro ota iopu nato giheruti goto ato. Ota iopu nou ro edi kiheruti ro na-giheruti arua ota iopu dorogora se gabo bara ato gararemuti-rimo. Gabo bara ato edi na ro gararemuti-rimo, urubia goto ato na-goroho-rimo edi ota iopu ro neio ro aise gituti-rimo, iato pawa ro giroruwo-ro, iedi ota iopu ro neio ro aise giwadaudiro-rimo.
LUK 8:6 Amia ota iopu nou ro na-giheruti nadi goto ato gararemuti-rimo. Iedi ota iopu ro neio na-gisuruo-rimo, iato aise gorowaburai-rimo mabu nadi goto ato obo tato ie.
LUK 8:7 Ina arua ota iopu neio ununu ota sere maumo to giretuti, nedi ota iopu ro ibose neio mea se ta-gisuruwo-rimo, kaupoti edi ununu ota sere ro neio mea se kosuruwo moro rido aise giwasiouti-rimo.
LUK 8:8 Kaupoti sipu tato edi na gararemuti-rimo mea goto ato nedi ota iopu ro neio ro gisuwoduti-rimo mea se, arua ota rido ota iopu imese sirio ia se gisuwoduti-rimo.’ Iesu ro owera neito gopai, ‘Etio ra mo owera modobo ato kirowidiro aboto, neio ro mo owera gare se ba-memedea-rimo.’
LUK 8:9 Taie nou kowasoro urubia ro nato gemodowa-rimo, ‘Nedi totomu ro oro ro na-worowauti nu maumo beda sosoro ra?’
LUK 8:10 Iesu ro neio neito gimowameai, ‘Godi ro kiwaboi tanaro keba se piro se ta-gowamo mo ro abora paeapaea ta-niwai nio aboto. Kaupoti arua urubia mo ro neio totomu se nimowautiti mo ro nedi tanaro ro nou ri nisioidiro, ina noudo ie neio ro kowea ie, kaupoti neio ro eibimai-ri pua. Ina ibose owera neio ro kirowidiro ie kaupoti maumo neio ro meana se imade-ri pua.
LUK 8:11 Nedi totomu ro maumo ibo ie. Ota iopu ro Godi owera iwapotaidiro-die.
LUK 8:12 Beda ota iopu ro gararemuti-rimo gabo bara to, idaibo urubia imabuti etio ro irowidiro-dumo Godi edi mea owera ro, ina iato Satani ro kou e neio niro turi rido nou ro aise kiwagareawado ie. Ina nedi owera ro neio ro modobo pua mea mino to kimibiria, neio ro mea mino to kimibiria rasiri ie, neio Godi ro ubauba aboudo kiwagarewado ie.
LUK 8:13 Ina beda ota iopu ro gararemuti-rimo nadi goto ato urubia ro neio imabuti-die. Neio ro Godi owera kirowidiro ie kamade mutu kimade ie, kaupoti neio sipi maumo to mea mino to iwodouti-ri pua. Neio tuturu tau to imibiria-ri pua. Ina neio aboto beda koko tau ro kou ra neio Godi edi mea gabo ro ioudo aise karaseperai ie.
LUK 8:14 Ina beda ota iopu ro gararemuti-rimo ununu ota sere abato, idaibo urubia neio imabuti-die. Neio ro Godi owera kirowidiro ie mea mino to kimade ie, kaupoti nedi urubia ro neio kimaragoidiro sirio duriomoro tanaro ato kiamo ie. Nedi tanaro sirio ro neio ro kimohuti ie kiroromai moro rido. Ina neio aboudo meamea ota iopu isuwoduti-ri pua.
LUK 8:15 Kaupoti beda ota iopu ro gararemuti-rimo mea goto ato, iedi goto ro idaibo urubia neio imabuti-die. Nedi urubia ro Godi owera morobise giropu to neio ro gimibiria-rimo. Neio ro Godi edi ubi tanaro ro aise kisioidiro ie ina ipi ato ororodiobo-ri pua, womu tato meamea tanaro nou ro paea se kiwawuti.’
LUK 8:16 Ata totomu Iesu ro nou gorowauti ‘Oro erempa kowateai ato edi erempa ro oro ro ata nakomu to owasiai-ri pua. Nedi erempa ro oro ro kenene ato paea se kakoka ie. Etu ro kodoro ra edi woroworo ro nato nou ro namabu mea se kiauri ie.
LUK 8:17 Piro se na-iamo paeapaea amadimo-oi-ri. Ibose piro se na-giatumuti-rimo saiki woroworo ro ama-iwaroho-ri.
LUK 8:18 Mea se! Owera beda mino to kirowidiro ra modobo ie oro nakara se mea se keremowotoi, owera mea mino to kirowidiro aboto, ina umoro mea se kimade aboto. Mabu etio abato iamo umoro Godi edi mea owera ro nou sapuwo to, neio aboto ina amia umoro ohu rido Godi ro ama-imotomo-ri. Kaupoti etio ro gimidiai-rimo egea mere se umoro Godi edi mea owera ro nou sapuwo to neio ibo na-imaragoidiro-dumo “neio modobo ie, neio abato umoro tiamo”, edi urubia ro neio aboudo edi umoro kainakaina ro na-iamo Godi ro ama-iwatateai-ri.’
LUK 8:19 Iesu mamu daro niramio na-gou-birimo nou aboto, kaupoti nou auna ia topira maumo ato gomidiro, neibi ro kowea aboto modobo pua.
LUK 8:20 Amia urubia ro gemowapotai-rimo Iesu ibo, ‘Oro mamu daro niramio moto araradi ato totoi-diebimo, neibi ubi ie oro kowea.’
LUK 8:21 Taie neibi Iesu ro ibo gimowapotai-bi, ‘Godi edi mea owera ro etio ro irowidiro-dumo ibose durupi to na-isioidiro-dumo io neio mo ia mamio ie ibose mo ia niramio ie.’
LUK 8:22 Ata saiki Iesu kowasoro urubia mutu pe to na-giora-rimo taie nou ro ibo, ‘Nimo ito ma-miabu-rimo obo paruo ata sapuwo to.’ Taie neio sawa na-gemobodorai-rimo imese giabu-rimo.
LUK 8:23 Neio edi kiabu ro na-giabu-rimo Iesu iato norou aise gutuwa. Nou norou na-gorobu tuturu to pua surama na-gihudurai-ro obo ato gororosowa-ro bukopu samo to giriribua-rimo. Edi pe ro bukopu sapuwosapuwo rido gorowiti-rimo aupise ie kimarumo.
LUK 8:24 Taie neio iato gorowadodoro-rimo Iesu norou maumo rido amutia ri, ‘Auna dubu oro deribua-ro nimo etou ri nimauriai-die obo to iroruwo-ri ra?’ Taie Iesu norou maumo rido ioudo na-geribidiro-ro, nou ro surama ra bukopu ra nato gimadowerai-ma, ‘Nitiro abora dorodiobo-do!’ Taie nou ro edi kutura ro na-gutura ororodiobo ri surama ra bukopu ra aise geremasiai-rido, edi obo paruo ro imese gasio ia se gemowadau ata bukopu tato ie.
LUK 8:25 Taie Iesu aise gerewesegerai kowasoro urubia aboto nou ro ibo, ‘Nio kirorowai boira?’ Iesu owera neio ro na-gemororowai-rimo neio tere ro aise girobai. Neio ro auna se gimaragoidiro-rimo nou ro edi tanaro gosioidiro. Taie neio ro ibo, ‘Nu beda dubu ra? Nou ro idaibo owera kutura ato egea nakomu aboto tanaro aise kororosioidiro ie. Nou ro surama ra bukopu ra aboto na-utura neitiro ro aise irorowai-do!’
LUK 8:26 Iesu kowasoro urubia mutu sawa pe to imese giabu-rimo Gariri obo paruo ata sapuwo to Gerasa duriomoro bato gowamo.
LUK 8:27 Neio ito na-gorowateai-rimo Iesu pe rido keba se gerepeduai. Ata kawakawa dubu nedi sabowa ro neido ie nu dorogora moro ato imidirotiti Iesu nou ro na-gowea nou ro ioudo gemaea-ro. Iedi dubu ro ubauba urio sirio nou niro goro ato irowomidirotiti. Tuturu tau to nedi dubu ro porose se imidirotiti pamo urubia bobo abato. Nou moto ato imidirotiti pua. Sirio tau nedi dubu ro ubauba urio ro aise ememidirotiti-mo, neio ro emeserai pua. Nou urubia ro tu ra sairo ra seni to egea se kemotohiti ie, kaupoti seni nou ro aise iasioutiti ina goto se duriomoro to neio ro iato kewedei ie. Nedi dubu ro Iesu nou ro na-gowea-ro nu ioudo giaea-ro auna ia se, goto ato aise gereteamoidiro Iesu sairo mabu ato. Nou auna se ioudo giaea-ro Iesu aboto, ‘Mo umoro ie oro! Iesu oro ro etou tanaro amadi-osioidiro-ri mo aboto? Abera Naramu ohu ato na-omidiro-die oro nou mere ie! Mo oro ro ubauba owai ate!’ Ubauba urio ro nou ri gutura mabu Iesu ro a-gimadowerai iedi dubu ro nou aboudo osuruwo rie.
LUK 8:30 Taie nedi dubu ro Iesu ro nato gemodowa, ‘Oro masiro etu ra?’ Ina nou ro ibo, ‘Sirio mo masiro ie.’ Mabu ubauba urio sirio ia se irowomidirotiti nou abato.
LUK 8:31 Taie nedi ubauba urio sirio ro Iesu aboto binio to iato gutura-rimo, ‘Nimo oro ro imeiriai ate era paruo to, ata moro to dimeiriai-ro!’
LUK 8:32 Podo gawagogo ato giro sirio ohona geremosora-rimo. Ubauba urio ro ibo, ‘Nimo giro niro turi to dimeiriai-ro.’ Taie Iesu ro nedi tanaro ro ororosioidiro ri gabo aise
LUK 8:33 gimapoi. Giro sirio beda ipi ato goroho-rimo neio niro turi to na-gorowateai-rimo iato edi dubu ro neio ro aise gemeserai-rimo. Taie edi giro sirio ro imese gorowodori-rimo damera gawagogo rido obo paruo to neio sirio se imese obo ro aise giopia.
LUK 8:34 Taie edi giro kimowotoi urubia ro neio ro nedi tanaro ro na-gowea-rimo neio tere ri aise gorowadau. Neio ro nedi owera ro iato gobodorouti-rimo erere duriomoro ato,
LUK 8:35 ibose aupi sabowa urubia ta-gou-rimo nedi tanaro ro na-gororosioidiro nou iauri ri. Neio Iesu aboto na-gou-rimo iedi dubu ro modobo ato gomidiro Iesu gomo ato. Nou obotama ta-gowori-rimo nou mutu gomidiro. Nou kimaragoidiro patu mea mino to ta-gorowameai-rimo mabu ubauba urio sirio nou aboudo ta-gosuruwo-rimo. Beda urubia ro gou-rimo iedi dubu ro iauri ri neio tere ro giwati.
LUK 8:36 Ina beda urubia ro giauri-rimo nedi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo neio ro Iesu sapuwo to urubia aise gimowauti-rimo, Iesu ro beda sosoro to gowai nedi dubu ro meana.
LUK 8:37 Gerasa duriomoro urubia ro Iesu nou mabu ato gebeiouti-rimo ioudo aragare ri. Neio ro ibo, ‘Oro nato omidiro ate dorowameai neido simara sabowa to!’ Mabu neio tere ro giwati. Taie Iesu pe to na-gorora kowasoro urubia mutu imese giabu-rimo Gariri obo paruo ata sapuwo to.
LUK 8:38 Ina edi dubu ro Iesu ro meana na-gowai nu Iesu aboto aise gararaipirio-ro. Kaupoti nou Iesu ro simara sabowa to gemeiriai. Nou ro ibo,
LUK 8:39 ‘Oro ba-dorowameai simara sabowa to urubia ba-dimowauti Godi ro beda tanaro osioidiro-die oro aboto.’ Taie edi dubu ro Iesu ro beda owera to gemowapotai nou ro aise gosioidiro, simara sabowa urubia nou ro iato gimowauti Iesu ro beda tanaro gosioidiro nou aboto.
LUK 8:40 Iesu ta-gorowameai-ro Gariri obo paruo ata sapuwo rido urubia sirio ta-gemahaudiro-ro nou gemotoi-rimo kamade emowai rie.
LUK 8:41 Ata dubu masiro Iairo nato gou-ro Iesu aboto, nu ata eputa dubu e nou ro iaurititi Iu urubia karadabu moto. Iairo ro na-gowea Iesu, nu iato kauhio to aise girimusubua Iesu sairo mabu ato. Taie Iesu nou ro iato garamairiai-ro neitiro atu se ou ri nou moto to, ‘Oro aise kou modobo ra mo moto to?
LUK 8:42 Mo besere kaupoti ia ie, nu abora 12 kisimisi ie. Nou auna ia temeteme ro owati aupise ie karaburai.’ Taie Iesu Iairo mutu aise gou-rido nou moto to, ipi ato urubia sirio ro nou sapuwosapuwo rido gemohutauti-rimo.
LUK 8:43 Edi topira ro nou maumo ato, ata orobo ta-garadabuai-ro. Nedi orobo ro 12 kisimisi ta-giporeai durupi tama rido auna karima ro ororuwotiti-ro, ina nu ata ro meana nato owai pua.
LUK 8:44 Nedi orobo ro topira maumo rido gosuwoidiro urubia ro owea pua huru rido gateai-ro nou ro Iesu obotama gare nato gemowasomai. Iedi kemowasomai ro na-gemowasomai, nou karima egenabo aise gororodiobo.
LUK 8:45 Iesu ro ibo, ‘Mo etu ro nowasomai-die?’ Ina urubia sirio ro nu ibo gemowameai-rimo, ‘Nimo umoro pua, oro nimo ata ro owasomai pua.’ Ina Pita ro ibo, ‘Auna dubu, oro ro ma-diauri dubu patu imese auna ia ie, urubia aise ororohoiouti-dioumo. Oro neio ata ro ta-emowasomai obotama.’
LUK 8:46 Taie Iesu ro ibo, ‘Morobise ie mo ata ro nowasomai-die, mo nakara se umoro ta-noi mabu mo aboudo pupuwo korosa ta-wosuruwo.’
LUK 8:47 Iedi orobo ro ta-geremasibai nu modobo pua korowopirowa. Nou ro ibo, ‘Iesu mo ro nowasomai.’ Nou iato soro korowamaro gou-ro Iesu sosoro gabo ato kauhio teibo to aise gorodiriti. Iedi orobo ro urubia sirio nou ro iato gimowauti etou mabu ato gemowasomai Iesu obotama, ibose nou ro iato gimowauti nou karima beda sosoro gororodiobo nou aboudo.
LUK 8:48 Taie Iesu ro ibo edi orobo ro nou aboto, ‘Urubia orobo, ba-dorowameai oro meana ta-woi mabu oro kimibiria mutu e. Miro oro abato aise ba-mowamotiti.’
LUK 8:49 Ina Iesu ibose to geremowagomea, iato ata dubu ro girario-ro Iairo moto rido. Nou ro ibo, ‘Auna dubu oro besere ta-wotobowa, kitamudiro dubu neito owou ate, nou amadi-orowagumaidiro-ri.’
LUK 8:50 Kaupoti Iesu ro na-girorowai nedi owera ro nou ro ibo Iairo aboto, ‘Oro ata kimaragoidiro na ie, aise dimibiria, nou meana ama-oi-ri.’
LUK 8:51 Iesu odio tau ato na-gorowateai Iairo moto to nou ro Pita, Ioane, Iemisi neibi se gidabuai-ibi besere ia mamu ra abera ra mutu neibi atu se imese godoro-birimo.
LUK 8:52 Urubia sirio iato na-gorowomidiro neio idobi diamo ro garo. Edi urubia ro giroto-rimo idobi, Iesu ro iato gimadohodai ibo, ‘Nio idobi na ie! Besere kainai norou orobu. Nou pamo pua.’
LUK 8:53 Urubia ro na-girorowai-rimo neio ata sosoro kimaragoidiro giwia-rimo iato neio ro nu gaga gemororouti-rimo. Neio umoro ta-goi-rimo iedi besere ro morobise pamo ia ie.
LUK 8:54 Kaupoti edi besere ro Iesu ro tu rido na-gorobai-ro nou ro iato gamutia, ‘Mona ia mo besere, deribua.’
LUK 8:55 Taie iedi besere ro urio aise gorowameai-ro durupi mamu aboto, iato aise geribidiro-ro. Iesu ro mamu ra abera ra owera iato gimowapotai-ma, ‘Ata kouho nakomu ata domia-do.’
LUK 8:56 Mamu ra abera ra ro na-gowea-rido nedi tanaro ro neitiro auna ia se gimaragoidiro-rido. Ina neitiro Iesu ro koko owera iato gimowapotai-ma ibo, ‘Abora nedi tanaro ro na-wororosioidiro nitiro ro urubia imowauti ate!’
LUK 9:1 Iesu ro 12 kowasoro urubia iato gidabuai atu moro to taie nou ro pupuwo korosa nato gimia, neio ro isioidiro ri pupuwo korosa tanaro. Idaibo temeteme urubia neio ro meana kiwaititi aboto, ina ibose erere ubauba urio neio ro imabodoidiro ri urubia aboudo.
LUK 9:2 Taie neio Iesu ro iato gitiodorai urubia imowauti ri Godi ro kiwaboi tanaro beda sosoro owamo, ibose temeteme urubia meana iwaititi ri.
LUK 9:3 Neio Iesu ro iato gimowauti, ‘Nio namadimo-ou-ri namabu tato ba-dou-mo. Nedi namabu ro nio ro iwou ate, kiradiouti gonopu, bukio, dokou, mani ibose kiroidiro namabu.
LUK 9:4 Nio namadimo-ou-ri beda moto rido kiramairiai ra, iedi moto ro iato se gi-orowomidiro-ri womu tato edi sabowa ro nio ro na-emeserai-dumo.
LUK 9:5 Nio ata sabowa urubia ro kiramairiai tato iedi sabowa ro aise gi-emeserai-ri, sairo panese se gi-imahudumai-ri neio umoro koi sapuwo to ibo morobise ie nimo Godi aboudo ubauba wisa anamadimi-iwia-ri.’
LUK 9:6 Nedi kowasoro urubia ro imese gaimai-rimo, sabowa gabogabo goroho-rimo urubia iato gimowauti-rimo mea owera Iesu sapuwo to. Neio ro ibose temeteme urubia meana ta-giwaititi-rimo.
LUK 9:7 Herodi Gariri duriomoro eputa dubu e, nou ro na-irowidirotiti Iesu ro edi tanaro ro na-isioidirotiti nu a-iradorutititi kimaragoidiro mutu. Amia urubia ro ibo iarotiti-mo, ‘Iesu nu Ioane ie obo to kiwarumiauti dubu ina bobo rido ta-geribua-die.’
LUK 9:8 Ina arua ro ibo iarotiti-mo, ‘Iesu nu Eraia ie nou ro gorowameai-die nimo aboto.’ Ibose arua urubia ro ibo, ‘Iesu nu Godi ipusu owera dubu e keba ia tau ato na-irowomidirotiti neio ata ro gorowameai-die.’
LUK 9:9 Kaupoti Herodi ro ibo, ‘Ioane mo owera to ta-garia-rimo ina nedi owera ro mo ro beda dubu sapuwo to nirowidiro?’ Herodi auna ia ubi ro owamotiti Iesu sosoro kowea.
LUK 9:10 Iesu kowasoro urubia na-gorowame-rimo erere sabowa rido, neio ro edi tanaro gisioidiro-rimo, Iesu aboto iato giwauti-rimo. Ina neio ioudo Iesu ro ata sabowa to aise gioupiriai, sabowa masiro Betesaida neito gou-rimo. Iesu ubi ie neio atu se aradabuai ri nakara moro ato.
LUK 9:11 Kaupoti urubia umoro ta-goi-rimo Iesu kowasoro urubia mutu beda moro to gou-rimo, ina Iesu neio ro saro rido aise gobodoro-rimo. Taie Iesu ro neio na-giwia nou ro kamade mutu aise giramairiai ina nou ro iato gimowauti Godi ro kiwaboi tanaro sapuwo to. Etio ro gou-rimo temeteme mutu Iesu ro meana aise giwaititi.
LUK 9:12 Saiki ta-goriodidiro adimo ro gereredea-ro, Iesu aboto 12 kowasoro urubia nato gou-rimo, neio ro ibo, ‘Nedi moro ro urubia mutu moro pua, nedi urubia ro ba-ditiodorai, neio aupi sabowa to morowame-mo, iato ba-mirobu ohona simara mani to ba-meremamade-mo.’
LUK 9:13 Ina Iesu ro nato gutura 12 kowasoro urubia aboto, ‘Ina nibi ia ro modobo ie nedi urubia ro ohona to kiwarebai.’ Kowasoro urubia ro ibo, ‘Neibi abato 5 dokou koura, nakere koura teibo mutu neibi ro iamo-ibi taie nou se ie. Ina oro beda sosoro imaragoidiro nedi urubia sirio ro neio sapuwo to, ohona nimo ro imamade-ri ra?’
LUK 9:14 Dubu kawakawa kioputi ato imese 5,000. Iesu ro iato gimowapotai nou kowasoro urubia, ‘Urubia ibo ba-diwomititi-mo ata soirio 50, ata soirio 50.’
LUK 9:15 Iesu owera gabo modobo kowasoro urubia ro urubia iato giwomititi-rimo.
LUK 9:16 Taie Iesu ro 5 dokou koura nakere koura teibo mutu iato gimidai, toboro to na-gawota eso owera iato garo ohona sapuwo to. Taie Iesu ro dokou nakere mutu na-gisebuti kowasoro urubia aboto iato giaiwo, urubia soirio gabogabo neio ro imoworoho ri.
LUK 9:17 Urubia sirio edi ohona ro na-giho-rimo neio imese modobo ta-goi-rimo, ata erihe pua. Neio aboudo edi ohona sapuwo ro na-geremeserai-rimo kowasoro urubia ro 12 gatere nou giodiawado-rimo.
LUK 9:18 Ata tau Iesu nakara moro to na-gou Abera Godi aboto araratoro ri, kowasoro urubia nou aboto nato gou-rimo. Neio nou ro nato gimodowa, ‘Mo urubia ro etu to nasoro-dumo?’
LUK 9:19 Ina kowasoro urubia ro ibo, ‘Arua ro ibo aro-dumo oro Ioane ie obo to edi dubu ro iwarumiautiti oro nou e. Ina arua ro ibo aro-dumo oro Eraia ie, ina arua ro ibo aro-dumo oro Godi ipusu owera dubu e keba se edi urubia ro na-gorowomidiro, oro neio ata ro gorowameai-die.’
LUK 9:20 Iesu ro neio ina iato gimodowa, ‘Kaupoti ina nio ia beda sosoro imaragoidiro-dumo, mo nio ro etu to nasoro-dumo?’ Ina Pita ro ibo gemowameai, ‘Oro Godi ro kohodowa dubu nou se ie.’
LUK 9:21 Taie Iesu ro neio koko owera iato gimia, ‘Nio ro urubia imowapotaidiro ate!’
LUK 9:22 Iesu ro nou kowasoro urubia ibo gimowauti, ‘Imese Urubia Kiauri Dubu mo nou se ie. Mo saiki ata Iu duriomoro kiauri awawo urubia ro, Godi ra urubia ra turituri awawo urubia mutu, ibose Mose sabi kitamudiro urubia, mo neio ro ubauba mino to anamadimo-oworohuti-ri. Mo neio ro anamadime-ebeiouti-ri, ibose mo neio ro anamadimo-opia-ri, ina netewa didi saiki nama-orobai-ri mo Godi ro pamo rido anamadi-owameai-ri.’
LUK 9:23 Iesu ro sirio urubia aboto iato gutura, ‘Etio ra ubi na-iamo mo kobodoro aboto neio simara durupi nakara se eremaragoidiro-ri pua, neio ro simara ubi tanaro isioidiro-ri pua. Ibose neio ro modobo ie saiki gabogabo ato Godi ubi tanaro se kisioidiro, ina pamo kowea nou sapuwo to, io modobo ia ie, ina mo saro rido kowasoro.
LUK 9:24 Mabu etio ra simara durupi sapuwo to na-eremaragoidiro-dumo, neio edi keremiro ro saiki ata amadimi-iaseperai-ri. Etio ra keremiro namadimi-iasepere-ri mo sapuwo to, neio ro orio keremiro amadimi-iauri-ri.
LUK 9:25 Nio etio ra sirio namabu na-iworohuti-dumo ina nio pamo nato namadimi-iauri-ri, nio era ato ama-irowomidiro-ri modobo ra nio aboudo? E e modobo ia pua.
LUK 9:26 Ibose mo etio ro nemowabe-dumo ina mo owera na-waratiouti-dumo, wisana neio mo ro ubi tato anama-iwia-ri. Mo nou se ie Imese Urubia Kiauri Dubu to na-napoi-ro ina mo korowameai tau ato nedi urubia ro mo ro ubi tato anama-iwia-ri. Mo edi tau ato namadi-orowameai-ri Godi tarena sowake urio sirio mutu mo abera edi woroworo ro nou ato anamadi-orowameai-ri.
LUK 9:27 Nio morobise owera nimowapotai, nio abora etio ro orowotoi nato, nio arua ido to amadimo-orowaburo-ri, saiki ata Godi edi kiwaboi tanaro ro nio ro amadimo-owea-ri.’
LUK 9:28 8 saiki koroporeai aupiaupi Iesu ro nedi owera ro kimowauti na-goporeai, taie nou ro Pita, Ioane, daro Iemisi neibi se gidabuai-ibi imese gidiai-birimo podo ohu to Iesu Godi mutu eremowauti rie.
LUK 9:29 Iesu kararatoro owera na-garo nou sosoro woidomari ata sosoro giwotoi, ibose nou edi obotama giroidiro benenio ia se gerememiouti-rimo.
LUK 9:30 Taie nou sosoro gabo ato netewa teibo dubu teibo Mose ra Eraia ra
LUK 9:31 nato gorowapotai-rido, nou mutu geremotoi-birimo, neibi durupi imese benenio ia se gerememiouti-birimo. Iesu beda sosoro ama-aimai-ri Ierusarema rido Godi ubi tanaro oporeai ri, neitiro nedi owera ro neito geremowagomea-rido Iesu mutu.
LUK 9:32 Isana Pita, boinana dubu teibo mutu neibi ata umoro tato ie edi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo neibi norou ia ro giwagumaidiro-ibi. Kaupoti neibi norou aboudo na-gireribua-birimo neibi ro Iesu nato gowea-birimo netewa teibo dubu teibo mutu na-geremotoi-birimo, neibi edi durupi ro atu se ta-garatidiai-birimo imese woroworo ia se giwotoi-birimo.
LUK 9:33 Mose ra Eraia ra ro Iesu emeserai rie taie Pita ro ibo Iesu aboto, ‘Eputa dubu, modobo ie neibi atu se nato komidiro, neibi ro netewa didi mapagea peteibi anamabimi-imotomai-ibiri, ata oro do ie, ata Mose do ie, ata Eraia do ie.’ (Kaupoti Pita umoro pua nou ro beda owera garo.)
LUK 9:34 Pita ro nedi owera ro karo, toboro kere duwoduwo gororuwo-ro neibi nou ro aise giatimai-ibi. Toboro kere ro edi tau ato giahidimai-ibi kowasoro na peteibi neibi tere ro aise girobai-ibi.
LUK 9:35 Ina toboro kere maumo rido owera ioudo gutura-ro, ‘Nou mo ia mere ie, mo ro nou nohodowa. Modobo ie nibi ro nou owera se kirowidiro.’
LUK 9:36 Taie iedi owera ro neibi ro odio kirowai ro na-girorowai-birimo neibi ro nato Iesu se gowea-birimo na-gotoi. Ina iedi tau ro nato Pita, Ioane, daro Iemisi neibi ro edi tanaro ro na-gowea-birimo ata dubu ata neibi ro emowauti pua.
LUK 9:37 Ata saiki Pita Ioane Iemisi neibi mutu Iesu podo ohu rido na-giroruo-ibiro, neibi ro auna topira gebari nato gowea-birimo, neio imese ta-garadabuti-rimo Iesu gemotoi-rimo.
LUK 9:38 Taie ata dubu topira maumo rido owera mutu ioudo gerehidiro-ro. Nou ro ibo, ‘Kitamudiro dubu, nirimagare mo mere ma-dowea-ro! Mo kaupoti ia mere nou se ie
LUK 9:39 ubauba urio ro oworohutiti, nou ro kemahodowado pua, sirio tau aise eteamotiti, iamo mutu goto ato imese kerebesiouti ie. Ibose goto ato keteamoidiro ato tu ra sairo ra koko poroporo kiwaititi ie matagoro rido matatabu se kararadi ie. Mo mere sirio tau nou ro ubauba ibo owaitititi.
LUK 9:40 Oro edi kowasoro urubia ro mo ro egea se niwaibia neio ro edi ubauba urio ro nou aboudo owagare ri, kaupoti neio ata ro kosioidiro modobo pua.’
LUK 9:41 Iesu ro ibo, ‘Nio abora na-orowomidiro kerewaekerewae se ou-dumo, nio kimibiria tato ie! Mo dese a-neremiri ra nio mutu koroho? Mo beda mutu saiki niporeai nio mutu?’ Taie Iesu ro ibo iedi dubu ro nou aboto, ‘Oro mere neito ma-dowou-ro.’
LUK 9:42 Iedi mere ro abera ro na-gowou-ro Iesu aboto ubauba urio ro iato aise geteamoidiro imese giwiti. Kaupoti Iesu ro edi ubauba urio ro nou ro masawe to gemowapotai iedi mere ro nou ro emeserai ri, taie edi mere ro meana aise goi. Edi mere ro Iesu ro na-gorobai, imese gowameai-ro simara abera aboto.
LUK 9:43 Urubia ro na-gowea-rimo Godi edi auna ia pupuwo korosa ro neio auna ia kimaragoidiro ro giopia. Iesu ro imese tanaro na-isioidirotiti urubia sirio isana neito geremowagomea-rimo. Iesu neio ro kamade ri aise gemowabu-rimo. Iedi tau ro nato, Iesu ro ibo kowasoro urubia aboto,
LUK 9:44 ‘Nio ro woki imati ate abora mo ro edi owera to nama-imowauti-ri, modobo pua nio ro gare to se kirowidiro. Mabu Imese Urubia Kiauri Dubu nasa urubia aboto amadima-apoi-ri.’
LUK 9:45 Kaupoti kowasoro urubia ro Iesu edi owera to garo maumo mea se ememidai pua. Iedi maumo kimaragoidiro ro neio aboudo Godi ro a-gowopirua, ina noudo ie neio umoro koi tato. Kowasoro urubia ro na-girorowai-rimo nedi owera ro neio tere ro giwati nou kemodowa aboto.
LUK 9:46 Iesu edi kowasoro urubia ro auna owera to geremowauti-rimo ibo, ‘Neibi ata auna to etu ro ama-omidiro-ri?’
LUK 9:47 Kaupoti Iesu umoro ta-goi neio kimaragoidiro beda sosoro giamo. Ina noudo ie Iesu ro mere kainai aise gorobai-ro, nou mutu imese gotobowa-rido atu moro ato neio sosoro gabo ato.
LUK 9:48 Taie Iesu ro nedi owera ro nato gimowapotai, ‘Etio ro kemaidodorai idaibo sosoro mere kainai mabu nu mo do ie, idaibo sosoro mo neio ro kemaidodorai ie. Mo etio ro kemaidodorai ra ibo pua mo nakara se kemaidodorai, mo iedi dubu ro na-nemeiriai-ro nedi duriomoro ro neito nou ro ibose kemaidodorai ie. Etio ra na-orowomidiro nio abato idaibo kimaragoidiro mutu, “Mo dorogora se dubu e,” io Godi sosoro gabo ato awawo to neio ro ama-orowomidiro-ri.’
LUK 9:49 Ioane ro ibo, ‘Auna dubu, nimo ro ata dubu ta-nowea-mo oro edi pupuwo korosa ro ubauba urio urubia aboudo neito imabodoidiro. Ina nedi dubu ro nimo ro egea se nodiobuti-dumo idaibo tanaro kisioidiro aboto, mabu nu nimo mutu iradabutiti pua.’
LUK 9:50 Iesu ro nou ibo gemowameai, ‘Idaibo sosoro urubia nio ro iadohodai mamo. Etio ra ubauba kisioidiro tato nio aboto neio ia ro amadimi-iwatuti-ri nio aboto.’
LUK 9:51 Tuturu to owamo-ri pua ata tau tou-die Iesu Godi ro Adiri sabowa to ama-owameai-ri. Ina noudo ie Iesu nou kimaragoidiro patu modobo pua kiwesegerai, nou ro na-gutura nedi owera ro ibo Ierusarema sabowa to ou ri, taie nou aise gaimai.
LUK 9:52 Iesu ro sowake urubia ata Samaria sabowa to keba se gitiodorai tanaro patu imododiai ri nou sapuwo to.
LUK 9:53 Kaupoti iedi sabowa ro urubia iato na-gorowomidiro nu kamade mutu neio ro aramairiai pua. Neio ro nou ioudo a-gebeiouti-rimo, mabu nou Ierusarema sabowa to ou rie.
LUK 9:54 Ioane ra Iemisi ra neitiro Iesu kowasoro dubu teibo ie neitiro ro na-gowea-rido Iesu na-gebeiouti-rimo, neitiro ro ibo, ‘Abera Naramu, oro ubi ra neitiro ro Godi kemowapotai Adiri sabowa rido era emeiriai ri nedi urubia ro ipisiamuti ri?’
LUK 9:55 Kaupoti Iesu masawe mutu aise gororoupiriai, neitiro aboto nou ro iato gimaro-ma.
LUK 9:56 Taie Iesu kowasoro urubia mutu ata sabowa to imese gaimai-birimo.
LUK 9:57 Iesu nou kowasoro dubu peteibi mutu edi kou ro na-gou-birimo Samaria duriomoro rido Ierusarema sabowa to, ipi ato ata dubu neibi ro iato gowea-birimo. Taie edi dubu ro nou ro ibo Iesu aboto, ‘Mo ubi ie oro kowasoro, oro beda moro to kou ra mo saro rido ibose to kou e.’
LUK 9:58 Taie edi dubu ro Iesu ro ibo gemowameai, ‘Tumu soka neio kirobuti moro mutu e, ibose pawa neio toto mutu e toto neio kirobuti moro ie, kaupoti Imese Urubia Kiauri Dubu korobuti moro tato ie.’
LUK 9:59 Ina ibose Iesu ro ata dubu aboto iato gutura ibo, ‘Mo dowasoro-ro!’ Ina edi dubu ro Iesu nou ro ibo gemowameai, ‘Tauo keba se mo simara sabowa to morowameai-ro, womu tato mo abera negere pamo kowea. Nou pamo durupi bobo to kedea, taie oro saro rido nato nama-owasoro-ri.’
LUK 9:60 Kaupoti iedi dubu ro Iesu ro ibo gemowapotai, ‘Oro urubia urio pamo mutu na-orowomidiro, oro abera pamo durupi neio ro ba-memoba-mo. Isana oro dou Godi edi kiwaboi tanaro ro nou sapuwo to urubia neito ba-dimowautiti.’
LUK 9:61 Ina iato ata dubu ro gutura Iesu aboto, ‘Abera Naramu mo ubi ie oro kobodoro. Tauo keba se mo anama-orowameai-ri iana owera nama-utura-ri simara urubia aboto, ina nato namadi-ou-ri oro owasoro ri.’
LUK 9:62 Iesu ro edi dubu ro ibo gemowameai, ‘Etio ro kitamuai ra siware na kiwotouti neio modobo pua egea moro to kirarowo, neio modobo ie idomari siware na to se kiwotoi. Neio egea moro to kirarowo ato, siware na neio ro mea mino to iwati-ri pua. Idaibo urubia neio aboudo modobo pua Godi edi kiwaboi tanaro ro nou sapuwo to woko kisioidiro.’
LUK 10:1 Abera Naramu Iesu ro urubia owera kimowauti na-goporeai taie nou ro iato giaubai arua 72 urubia, taie sabowa gabogabo to nou ro netewa netewa se gitioduti. Iesu ro neio na-gitioduti nu saro rido nato gou nedi sabowa sirio ro iraturio ri nou owera gabo modobo ato tanaro aise gororosioidiro-rimo.
LUK 10:2 Tauo kebase neio nou ro ibo gimowapotai, ‘Duriomoro gabogabo ato sirio urubia ro eremasebidiro-dumo mo kowasoro aboto. Neio pari ohona sosoro ie gumuni ta-goi-dumo kidoho aboto. Kaupoti kidabuti aboto mea owera kimowauti urubia sipu tato ie. Abera Naramu nu pari abera nou se ie. Ina noudo ie nou aboto ba-dararatoro-mo arua woko urubia nou pari to imerio ri.
LUK 10:3 Abora dasiriai-mo! Kimaragoidiro mutu gi-oroho-ri, nio mo ro kakaba sarupo mino to nimeiriai, ikio toroho-dumo neio se ba-diwaruwo-mo.
LUK 10:4 Ibose nio namadimo-ou-ri namabu iwou ate idaibo mani pauso, keta popo, tamaka, nio toutou se ba-dou-mo. Nio gabo ipi ato etio ro kiwotobowa ra neio mutu owera tuturu tau to eremowauti mamo.
LUK 10:5 Nio ata moto rido kimaidodorai ato ibo gi-outura-ri, “Miro Godi aboudo nedi moto ro nato ba-mowamo.”
LUK 10:6 Ibose miro dubu iedi moto ro iato na-omidiro, iedi miro ro iato aise ama-erediai-ri. Kaupoti iedi moto ro nato miro dubu omidiro tato, iedi miro ro neio abato erediai-ri pua, nio aboto korowameai ie.
LUK 10:7 Nio beda urubia ro kimaidodorai ra edi moto ro iato se gi-omidiro-ri, womu tato iedi sabowa ro nio ro namadime-emeserai-ri. Iedi urubia ro beda dokou ra ohona ra imio-dumo nou se gi-iho-ri. Mabu woko urubia ro arua urubia woko kimesioidiro ato, modobo ie neio wisa kimade nedi urubia ro neio aboudo. Nio modobo pua kororosuwo ata moto rido kosuruwo ina ata moto to kodoro, ibo korowati ubauba ie.
LUK 10:8 Ina nio ata sabowa to na-wou-dumo, urubia ro ioudo na-iramairiai-dioumo, edi urubia ro neio ro nio etou ohona kimia ra aise gi-iho-ri, ibeouti mamo.
LUK 10:9 Ina modobo ie edi sabowa ro nato temeteme urubia meana kiwaititi. Ibose nedi urubia ro nio ro aise gi-itomu-ri ibo Godi edi kiwaboi tanaro ro abora nio aboto aupise ta-gosiomai-die.
LUK 10:10 Kaupoti nio kodoro ato ata sabowa to ina urubia ro imaidodorai tato na-ibeiouti-mo ioudo, nio iato orowomidiro mamo, aise gi-osuruwo-ri gabo bara to edi urubia ro orowomidirotiti neio aboto iato gi-outura-ri ibo,
LUK 10:11 “Nimo ro abora sairo panese a-nipiti-dumo nio umoro koi sapuwo to, ibo nio abato towamo ubauba. Kaupoti nio umoro ba-doi-mo Godi edi kiwaboi tanaro ro aupise towamo nio abato.”’
LUK 10:12 Ina Iesu ro ata owera iato gemoguai, ‘Nio mo ro umoro owera nimia abora morobise owera ie, koto saiki namadi-ou-ri Godi ro nedi sopu duriomoro urubia ro koto nato ama-iwai-ri. Sodom urubia beda sosoro ubauba isioidirotiti-mo io edio ubauba wisa ro neio ro kainai se amadimi-imidai-ri. Kaupoti nio beda sabowa rido amadimi-ibeiouti-ri, neio ro saiki ata auna ubauba wisa amadimi-imidai-ri.’
LUK 10:13 Iesu ro ibo kowasoro urubia aboto, ‘Korasini sabowa urubia na-worowomidiro neio ro auna ubauba amadimo-owea-ri, ibose Betesaida sabowa urubia neio iasoperai-ri pua neitiro atu se ubauba emesio-do. Keba se neitiro duriomoro ato idaibo pupuwo korosa tanaro na-nisioidiro, mo ro Taia ra Sidoni ra ato idaibo sosoro pupuwo korosa tanaro kisioidiro rasiri ie, io nedi Godi umoro tato urubia ro samo to ba-gerewesegerai-rimo ubauba aboudo. Ina neio kerekere koropukoropu obotama ba-giroiti-rimo panese to durupi ba-garadiriti-rimo. Neio ro nedi tanaro ro paea se nou ba-gowawea-rimo ibo, “Nimo ubauba aboudo ta-nerewesegerai-dumo.”
LUK 10:14 Auna koto tau namadi-ou-ri Taia ra Sidoni ra urubia beda sosoro ubauba isioidirotiti-mo, io edi ubauba wisa ro neio ro kainai se amadimi-imidai-ri. Kaupoti Korasini urubia Betesaida urubia mutu neio ro saiki ata auna ubauba wisa amadimi-imidai-ri.
LUK 10:15 Ina Kapeniama urubia nio ibo a-imaragoidiro-dumo ra nio Godi ro ama-iwioro-ri ra Adiri sabowa to auna masiro imade ri? Marasio ia ie! Nio pusuru maumo to ama-ioubiri-ri. Nio ata ioudo erereihai-ri pua.
LUK 10:16 Mo kowasoro urubia, nio owera etio ro irowidiro-dumo io mo ia owera irowidiro-dumo. Ina nio etio ro ibeiouti-dumo io neio ro mo nebeiouti-dumo. Ibose mo etio ro nebeiouti-dumo, mo neito etu ro nemeiriai-ro neio ro nou ebeiouti-dumo.’
LUK 10:17 72 Iesu kowasoro urubia sabowa gabogabo to na-goroho-rimo nou aboto kamade mutu gorowameai-rimo. Neio ro beda tanaro gisioidiro-rimo Iesu neio ro iato gemowauti-rimo. Neio ro ibo Iesu aboto, ‘Abera Naramu, oro pupuwo ato ubauba urio nimo owera ta-girowidiro-rimo. Nimo ro karagare owera kutura ato neio aboto, neio urubia aboudo aise kosuruwo ie.’
LUK 10:18 Taie neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Mo ro ibose to nemowotoi-ro Satani Godi ro na-geherai-ro nedi sopu duriomoro ro neito, penenio beda sosoro ra ibo geretei-ro Adiri sabowa rido.
LUK 10:19 Ina owera neito ma-dirowidiro-rimo! Nio pupuwo mo ro mabu ato nimia bagawe nio ro amadimi-ituti-ri, esere mutu. Ibose auna pupuwo korosa nio mo ro ta-nimia nimo nasa dubu Satani edi pupuwo ro kiarumiauti aboto, nio ata nakomu ata ro iari-ri pua.
LUK 10:20 Nio modobo ie auna ia kamade ro kiwati mabu nio masiro Adiri sabowa ato tiamo-die Godi ro ta-gisioidiro nou buka ato. Ina ibose nio owera ubauba urio ro na-irowidiro-dumo nou sapuwo to kamade ro iwati mamo.’
LUK 10:21 Iedi tau ro nato Iesu Tarena Urio ro auna kamade aise gowai, taie nou ro Godi aboto iato garo ibo, ‘Abera, toboro duriomoro gebari mutu imese oro do ie. Mo ro eso owera nutura nedi tanaro ro oro ro modobo ato giwopirowa awawo umoro urubia aboudo. Ina oro ro nedi mea tanaro ro dorogora se urubia aboto giwapotai-ro. Io Abera, oro ro nou ri gisioidiro nedi tanaro ro mabu oro ubi ie nedi tanaro ro kosioidiro aboto.’
LUK 10:22 Ina Iesu kararatoro owera na-goporeai taie nou ro urubia aboto ibo, ‘Mo Abera ro imese umoro, pupuwo korosa mutu mo aboto ta-giaiwai-ro. Urubia umoro pua Godi mere beda sosoro ra, Abera nakara se umoro ie. Ina ibose urubia umoro oi pua Abera Godi beda sosoro ra, Mere nakara se umoro ie. Ina edi urubia aboto nowapotai Abera, io neio umoro ie nu beda sosoro ra.’
LUK 10:23 Taie Iesu na-gerewesegerai kowasoro urubia aboto nakara moro ato owera nou ro iato gimowapotai, ‘Nio dese to meana ta-owea-mo mabu nio simara idomari to tiauri-dumo beda tanaro ro ororosioidiro-dumo.
LUK 10:24 Godi ipusu owera urubia, eputa urubia mutu tagara tau ato na-gorowomidiro neio auna ubi ro ta-iamotiti nedi tanaro ro kiauri aboto, ibose nedi owera ro kirowidiro aboto. Kaupoti nio ro beda tanaro iauri-dumo, neio ro iauri pua. Ibose nio ro beda owera irowidiro-dumo neio ro irowidiro pua.’
LUK 10:25 Ata tau Mose sabi kitamudiro dubu aise gotobowa, nou ubi ie Iesu owaibia ri. Taie nou ro Iesu nato garatoro ibo, ‘Kitamudiro dubu, mo ro womu tato womu tato keremiro beda sosoro nama-owea-ri?’
LUK 10:26 Ina nou Iesu ro ibo gemowameai, ‘Mose sabi patu ato beda sosoro owera ro iamo? Oro ro beda sosoro eremoputititi?’
LUK 10:27 Taie nedi dubu ro nou ro ibo, ‘Mo ro keremoputi ie Mose sabi owera Tarena Buka ato na-iamo, “Godi nirimagare kemati modobo ie morobise giropu to, morobise ubi to, morobise pupuwo to, morobise kimaragoidiro to, imese nou aboto kiaiwai modobo ie. Ina oro ro modobo ie arua urubia nirimagare kimati oro beda sosoro eremati nirimagare nakara se.”’
LUK 10:28 Taie Iesu ro ibo, ‘Oro ro morobise owera owameai-die, nedi tanaro ro nama-isioidiro-ri oro ro womu tato womu tato keremiro nato ama-owea-ri.’
LUK 10:29 Kaupoti urubia ibo imaragoidiro rie nu mea muro dubu e, nou ro ibo, ‘Arua urubia nirimagare kimati modobo ie. Ina nirimagare mo ro beda urubia kimati ra?’
LUK 10:30 Taie nedi dubu ro Iesu ro ibo gemowameai, ‘Neito ma-dirowidiro-ro. Ata Iu dubu Ierusarema sabowa rido godori-ro Ieriko sabowa to. Ipi ato piro urubia ro nato gowea-rimo, nou iato aise gohiai-rimo, na-gado-rimo, nou edi namabu ro neio ro aise gowasiti-rimo. Nou iato aise gemeserai-rimo sapuwo pamo karima tititi imese gorobu gabo bara ato.
LUK 10:31 Ina iato tuturu to pua Godi ra urubia ra turituri dubu ro godori-ro, nou ro nato gowea iedi dubu ro na-gorobu gabo ato. Nou ro aise gorohodorai kakate moro ato gemowagegere, imese gou simara ubi gabo ato.
LUK 10:32 Ina iato Tarena Moto woko dubu ro godori-ro atu gabo ato. Nou ro edi dubu ro na-gowea karima titi na-gorobu, nou ro ibose to gemowagegere kakate moro ato imese gou simara ubi gabo ato.
LUK 10:33 Ina iato Samaria duriomoro dubu ro godori-ro. Nedi daimodaimo dubu ro nou ro nato gowea nedi dubu ro na-gorobu karima tititi. Nou ro na-gowea nou auna natonato goi nou aboto,
LUK 10:34 ikoni nou ro meresini obo to na-gemowiouti iato gemauputi obotama to. Iedi dubu ro ioudo na-goumai-ro nou ro aise gowomi nou simara doniki ato, taie imese gowou apira urubia kirobuti moto to, nou ro mea se iato gowarebai.
LUK 10:35 Ata kowaroho Samaria dubu ro ibo moto kiauri dubu aboto, “Mani iopu nou e iedi dubu ro kiauri sapuwo to, nirimagare ie mena se ba-diauri. Mo anama-ou-ri simara ubi gabo ato nama-oroho-ri. Mo ioudo korowameai ato oro ro beda mani eherai nou kiauri sapuwo to, oro wisa ioudo kou ato nato namadi-emowameai-ri.” ’
LUK 10:36 Taie Iesu ro ibo Mose sabi kitamudiro dubu aboto, ‘Edi netewa didi dubu peteibi ro neibi oro ro kiauri-bi ato, beda dubu ro gemati nirimagare edio temeteme dubu ro?’
LUK 10:37 Ina Mose sabi kitamudiro dubu ro ibo, ‘Edi daimodaimo dubu ro saro rido na-godori-ro nirimagare nou ro gemati.’ Taie Iesu ro ibo, ‘Ba-dorowameai idaibo sosoro tanaro nou ba-disioidirotiti imese urubia aboto!’
LUK 10:38 Ata tau Iesu kowasoro urubia mutu na-goroho-rimo neio imese gou-rimo ata sabowa to. Iedi sabowa to na-gorowateai-rimo ata orobo masiro Mata neio nou ro gimaidodorai-ro nou moto to ou ri.
LUK 10:39 Mata neama mutu e masiro Maria neitiro ibo imidirotiti-do. Iesu Maria ro na-gowea nou aise gomi nou abato. Iesu totomu na-gorowauti nou owera gare se gemedea.
LUK 10:40 Kaupoti Mata nakara se garasaubuti woko na-gisioidiro ina nou masawe mutu nato girario-ro Iesu aboto, nou ro ibo, ‘Abera Naramu Maria etou ememidiro iato mo nakara se narasaubuti woko kisioidiro mutu. Demowapotai mo owarebai ri.’
LUK 10:41 Abera Naramu ro ibo, ‘Ee Mata, natonato ie oro ohona kito siriosirio kimaragoidiro mutu isioidiro.
LUK 10:42 Auna tanaro kaupoti nou e. Maria ro mea tanaro osioidiro, mo owera kirowidiro aboto ata ro odiobo ri pua.’
LUK 11:1 Ata tau Iesu ata moro ato Godi aboto nato gararatoro, kararatoro owera na-goporeai, taie ata kowasoro dubu nato gou-ro nou aboto. Nou ro ibo, ‘Abera Naramu, Ioane obo to kiwarumiauti dubu nou simara kowasoro urubia kararatoro owera beda sosoro to gitamudiro, ina nimo oro ro idaibo sosoro kararatoro owera ma-ditamudiro-ro.’
LUK 11:2 Ina neio Iesu ro ibo gimowapotai, ‘Nio Godi aboto kararatoro ato ibo gi-araratoro-ri, “Nimo Abera Godi oro masiro sirio urubia ro ba-memowabu-mo mabu oro Godi ie. Ina oro ro kiwaboi tanaro maumo ato, imese sirio urubia ba-mirowomidirotiti.
LUK 11:3 Saiki gabogabo ato, oro ro modobo ie nimo ohona simara modobo ato kimio.
LUK 11:4 Nimo ia ro woki beda sosoro to nimatiti-dumo arua urubia ro ubauba na-isioidiro-dumo nimo aboto, ina nimo ro ubauba na-nisioidiro-dumo oro ro modobo ie nimo idaibo sosoro kimatopeamuti. Koko kiwaibirio tanaro aboudo, oro ro modobo ie nimo kiwagarewado.”’
LUK 11:5 Iesu ro kowasoro urubia nedi totomu ro nou gimowauti. ‘Etu umoro ra nio ata, duwo turi ato namutuna moto to na-wou ohona ri nato na-wararatoro ibo, “Namutuna mo modobo ra oro ro netewa didi dokou itaina peteibi to kowarebai?
LUK 11:6 Mabu mo ata namutuna dese to orowateai-die, ata nakomu ata mo abato owamo pua nou emitai na.”
LUK 11:7 Ina oro namutuna ro ibo na-emowameai-die, “Etou ri aramututi-die moto magere ta-nemakoko, mo norou e merebusere mutu, keribua pua.”’
LUK 11:8 Iesu ro ibo, ‘Nio mo ro a-nimowapotai ibo, oro namutuna nirimagare ri keribua tato, oro edi korowararo ro nu nou ro kowoubua ie, oro beda ubi nakomu ri orowaro nou ro komia ie, mabu oro siripo owamo-ri pua.
LUK 11:9 Ina noudo ie nio mo ro ibo mimowapotai-ro, Auna se dorowaro-mo nio ubi nakomu Godi ro kimia ie. Diosora-mo nio ro nato amadimi-iwia-ri. Magere damo ato kohe to auna se dorowapotaidiro-mo, magere nio aboto nato amadimo-orodobuti-ri.
LUK 11:10 Etio ra auna se na-irowaro-dumo neio ro aise amadimi-imade-ri. Etio ro amadimi-iosora-ri neio ro aise amadimi-iaurititi-ri. Magere ato etio ro ipogutititi-dumo neio aboto magere amadimo-orodobuti-ri.
LUK 11:11 Abeamio nio merebusere nakere ri na-orowaro-dumo, nio ata ro neio bagawe kimia ra?
LUK 11:12 Ibose kakaba iopu ri na-orowaro-dumo nio ro esere kimia ra? E e, nio ro idaibo tanaro isioidiro-ri pua.
LUK 11:13 Nio imese ubauba urubia ie. Kaupoti nio auna umoro ie merebusere aboto meamea nakomu kiaiwo. Ina nio Abera Godi Adiri sabowa ato na-omidiro-die nu mea tanaro dubu e. Nio korowaro ato, nou ro Tarena Urio kemeiriai ie nio aboto.’
LUK 11:14 Ata tau Iesu ro ubauba urio ata dubu aboudo nato gemabodorai, iedi ubauba urio ro owera karo pua. Iedi ubauba urio ro na-gosuruwo-ro iedi owera karo tato dubu ro nou aboudo, iato nou owera aise gutura. Iedi topira ro gorobu neio ro na-gowea-rimo nedi tanaro ro na-gororosioidiro, neio iato aborabora ro girobai.
LUK 11:15 Kaupoti arua urubia ro ibo garo-rimo, ‘Iesu iedi pupuwo korosa ro Beresebu ro omio-die, nu ata masiro Satani. Nu edi ubauba urio sirio ro neio auna eputa dubu e. Nou edi pupuwo korosa ro ubauba urio urubia aboudo neito imabodoidirotiti.’
LUK 11:16 Arua urubia neio ubi a-giamo Iesu neio ro owaibia ri, taie nu neio ro nato gararatoro-rimo ibo, ‘Nimo ubi ie kiauri ata pupuwo korosa tanaro ata ba-dosioidiro nimo umoro koi aboto ibo oro edi pupuwo korosa ro Godi aboudo ie.’
LUK 11:17 Kaupoti neio maumo Iesu ro keba se ta-gimowea neio beda sosoro gimaragoidiro-rimo. Taie neio Iesu ro ibo gimowapotai, ‘Kaupoti duriomoro urubia turi ato na-warapepea-dumo boso nato na-eremedea-do neio nasanasa to korowomidiro ie, neio namabu imese keremoweisiamo ie, ata nakomu ata eremeserai-ri pua. Ibose atu moto urubia turi ato na-warepepea-dumo neio imese korohoduti ie oroworohuti-ri pua.
LUK 11:18 Ina idaibo sosoro ie Satani urubia turi ato na-warapepea-dumo, nato na-warado-dumo, Satani urubia ro kemedio ra? E e, neio ro emedio-ri pua.
LUK 11:19 Nio ibo aro-dumo mo ro Beresebu edi pupuwo korosa ro ubauba urio neito nimabodoidiro. Kaupoti mo ro Beresebu edi pupuwo korosa ro ubauba urio neito kimabodoidiro rasiri ie, ina nio edi patu urubia ro ubauba urio urubia aboudo etu pupuwo korosa to kimabodoidiro ra? Nio edi woko urubia ro neio ro tiwapotaidiro-dumo ibo nio karasaubuti urubia ie.
LUK 11:20 Kaupoti mo ro ubauba urio Godi edi pupuwo korosa ro neito na-nimabodoidiro Godi edi kiwaboi tanaro ro nio aboto ta-gorowateai-die.
LUK 11:21 Ata pupuwo dubu moto kemotoi ato, nou namabu sirio modobo ato kiamo ie, ata dubu ata ro emowadaudiro-ri pua.
LUK 11:22 Kaupoti auna ia pupuwo dubu nato na-orowateai-die, edi dubu ro nu edi boso namabu sirio ro nou ro kowasiti ie, ibose nou moto rido namabu sirio kiwosuwoduti ie iato urubia kimio ie. Mo ro ubauba urio urubia aboudo ibo nimabodoidirotiti.
LUK 11:23 Etio ra mo mutu woko atu se isioidiro tato, iedi urubia ro mo woko ubauba neio ro nemowaititi-dumo. Etio ra Godi aboto urubia kiroru tato mo sosoro, nedi urubia ro neio ro Godi aboudo iburutawado-dumo.’
LUK 11:24 Iesu ro ibo, ‘Ubauba urio kosuruwo ato urubia dubu aboudo nou koroho kawa koroho ie obo tato moro ato, komidiro moro kosora ie. Ina nou ro komidiro moro kowea tato nu kimaragoidiro to ibo, “Mo ro edi moto ro keba se na-nemeserai modobo ie mo ina ito korowameai.”
LUK 11:25 Taie nou ioudo na-orowameai-die edi moto ro mea mino to kotoi ie namutuna ro kotobiti ie ina namabu mena se kimododiawado ie.
LUK 11:26 Taie nou borubi 7 urio iato kidabuai ie, ina neio imese ubauba ia ie, ibo pua keba se edi ubauba urio ro gomidiro nou sosoro. Taie neio atu se imese kodoro ie edi mea moto ro neito, ina edi dubu ro keba se modobo ato omidiro pua, ina abora imese ubauba ia ie, ibo pua keba se beda mino to gomidiro.’
LUK 11:27 Iesu ro nedi owera ro na-gimowauti, ina ata orobo owera mutu soirio rido nato gereihidiro-ro, nou ro Iesu nato gorumai, ‘Oro mamu korosa Godi ro ba-momia oro nou ro goroto ina nou nono gidio.’
LUK 11:28 Kaupoti edi orobo ro Iesu ro ibo gemowameai, ‘E e idaibo gutura, etio ro irowidiro-dumo Godi edi owera ro ina nou durupi to na-isioidiro-dumo, mea korosa neio abato ama-owamo-ri.’
LUK 11:29 Iesu aboto urubia ina ina goroho-rimo, taie urubia nou ro paea mata se gimowapotai ibo, ‘Nio abora na-orowomidiro nio auna ubi ie imese ubauba tanaro kisioidiro. Nio ubi ie pupuwo korosa tanaro kiauri. Kaupoti mo ro ata auna pupuwo korosa tanaro ata osioidiro-ri pua nio ro kowea sapuwo to. Kaupoti Iona aboto beda tanaro ro gororosioidiro io nou se ie nio ro nou amadimo-owea-ri.
LUK 11:30 Iona aboto beda tanaro gororosioidiro-rimo Niniba urubia umoro na-goi-rimo, taie neio ro ibo, “Iona ro edi owera to gimowauti Godi aboudo ie!” Mo Imese Urubia Kiauri Dubu e, idaibo sosoro tanaro mo aboto amadi-ororosioidiro-ri. Ina urubia abora na-orowomidiro neio umoro amadimo-oi-ri ibo mo Godi aboudo ie.
LUK 11:31 Tagara tau ato eputa orobo Siba duriomoro rido gou-ro nu imese muso ia moro rido gou-ro, Soromoni edi muro owera ro irowidiro ri. Soromoni nu muro mutu imidirotiti, kaupoti mo muro ohu ato owamo. Soromoni muro sopu to owamo-die. Kaupoti nio ubi tato ie mo muro owera kirowidiro. Ina nou mabu ato ie nio abora na-orowomidiro nio atu se Siba eputa orobo mutu ama-iwoubua-ri koto saiki ato, taie nio Siba eputa orobo ro nato ama-iapoi-ri ibo, “Nio imese ubauba urubia ie.”
LUK 11:32 Keba ia tau ato Niniba urubia Iona ro Godi owera na-gimowauti ubauba aboudo aise gerewesegerai-rimo. Kaupoti ata dubu tomidiro nato nu Iona sosoro pua, nu imese auna ia ie. Ina nio ubi tato ie kerewesegerai ubauba aboudo. Ina nou mabu ato ie nio abora na-orowomidiro nio Niniba urubia mutu atu se ama-iwoubua-ri koto saiki ato. Taie nio neio ro nato amadimi-imowapotai-ri ibo, “Nio imese ubauba tanaro kisioidiro urubia ie.”’
LUK 11:33 Iesu ro urubia totomu ibo gimowauti, ‘Ata dubu ro erempa na-owateai nou ro ata nakomu to owasiai-ri pua, nou ro edi erempa ro kenene ato kakokai ie, urubia ro mea se kiauri aboto.
LUK 11:34 Oro idomari pina beda sosoro ra oro ibo ie durupi mea mino to kowaboi aboto. Oro idomari teibo mea se na-irarowo oro durupi mea mino to kowaboi ie. Kaupoti oro idomari teibo timotimo se kiamo-ma ato oro durupi duwoduwo maumo ato ibose to ama-owaboi-ri.
LUK 11:35 Ina noudo ie oro modobo ie mea mino to keremododiai, oro edi erempa ro na-iriware oro abato korodoia modobo pua, ina oro durupi duwoduwo nou ro kowai ie.
LUK 11:36 Ina ibose oro durupi ato pina sapuwosapuwo na-iriware-dumo ata duwoduwo tato ie. Oro abato pina kiriware ato, ata nakomu to emopai tato, iedi pina ro erempa sosoro mea mino to kimewiti ie.’
LUK 11:37 Iesu ro totomu kimowauti na-goporeai, taie nu ata Parasi dubu ro nato garamairiai-ro nou moto ato iho ri. Taie Iesu neido na-godoro keta ato aise gomi,
LUK 11:38 Iesu nou ro ta-gowea tu kiwiouti tato na-gomi ohona iho ri, nu iato boroboro ro gorobai.
LUK 11:39 Taie Iesu ro ibo edi Parasi dubu ro nou aboto, ‘Nio Parasi urubia panikere ra mereki ra ohu iremowioutiti-dumo, kaupoti nio maumo imese ubauba ia ie nio namabu aboto auna ubi ie.
LUK 11:40 Nio imese meana pua, kawakawa urubia ie. Nio umoro a-iamo ra ibo, Godi ro gisioidiro-ma ohu ra maumo ra?
LUK 11:41 Nio edi namabu ro na-iworohuti-dumo, nio ro namadimi-imio-ri namabu tato urubia, iedi tau ro nato nio marea tato amadimo-oi-ri.’
LUK 11:42 Iesu ro ibo nedi Parasi dubu ro nou aboto, ‘Parasi urubia auna ia ubauba nio aboto ama-ereredea-ri. Mabu nio auna se imaragoidirotiti-dumo Godi sapuwo kere komio idaibo koromeamata kainakaina ibose pari namabu mutu. Nio ro arua urubia aboto tuputupu tanaro kisioidiro pua. Ibose Godi nio ro nirimagare kemati pua. Kainakaina tanaro nio ro tisioidiro-dumo, kaupoti awawo tanaro imesere mamo, aise gi-isioidiro-ri!
LUK 11:43 Parasi urubia nio ubauba maumo to iraumo-dumo nio auna ubi ie keba moro kimaberawado karadabu moto ato. Nio auna ubi ie urubia nio mutu kidabuti maketo moro ato.
LUK 11:44 Kaupoti nio pamo urubia bobo sosoro ie, urubia kotoburio moro ieibimo pua, neio nakara se marea neito irowaititi-dumo.’
LUK 11:45 Mose sabi kitamudiro dubu ro Iesu ibo gemowameai, ‘Kitamudiro dubu, nimo ibose oro ro ubauba ta-niwai-ro.’
LUK 11:46 Iesu ro ibo, ‘Mose sabi kitamudiro urubia, auna ia ubauba nio aboto ama-ereredea-ri. Urubia nio ro auna mibo imotomo-dumo, kaupoti nio ro ata tu ata iaiwo pua neio toutou kiwai sapuwo to.
LUK 11:47 Auna ubauba nio aboto ama-ereredea-ri. Godi edi ipusu owera urubia ro neio bobo ato nio ro keremasoro nakomu iwotoburio-dumo. Keba tau ato Godi edi ipusu owera urubia ro nio nasaio ro giesu-rimo.
LUK 11:48 Ina abora nio ro nou iwotoburio-dumo nio eremasoro na nio nasaio ro beda tanaro gisioidiro-rimo. Neio ro mea tanaro kisioidiro rasiri ie, Godi owera nato ba-gimibiria-rimo. Kaupoti neio ro Godi owera imibiria pua.
LUK 11:49 Godi ia nu simara muro owera nakara se gowapotai-ro, “Nio aboto anama-imeirio-ri mo ipusu owera urubia. Nedi urubia ro arua Iu urubia ro amadimi-iopiauti-ri, ina arua neio ro ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri.”
LUK 11:50 Ina abora nou e, nio etio ro orowomidiro nedi tau ro nato, auna ubauba nio aboto amadimo-ororosioidiro-ri, nio ro auna ia ubauba wisa amadimi-imidai-ri. Keba tau ato Godi ipusu owera urubia ta-giesu-rimo owera neio sapuwo to ibo ie,
LUK 11:51 Eiboro keba se gesuai ioudo mororuwo-ro womu tato Sekaraia ti-gesuai-rimo. Sekaraia Tarena Moto, kiwoubua nakomu patapata, neitiro turituri ato gopia-rimo. Io morobise ie nio abora etio ro orowomidiro nedi urubia ro na-giopiauti-rimo neio sapuwo to nio ubauba ia wisa amadimi-iwia-ri.
LUK 11:52 Mose sabi kitamudiro urubia, auna ia ubauba nio abato ama-ereredea-ri. Gabo nio ro ta-gopai-rimo urubia ro Godi mea se kowea aboto, kaupoti nio neito odouti-ri pua ibose arua urubia mea karatamudiro moro rido gabo nio ro neito imoputi-dumo.’
LUK 11:53 Iesu ro nedi owera karo na-goporeai nou ou rie, Mose sabi kitamudiro urubia Parasi urubia mutu neio serawo mutu koko ta-goi-rimo, serawo to gemodoruti-rimo.
LUK 11:54 Neio ubi ie Iesu ro ata ubauba owera ata utura ri taie nato owou rie koto aboto.
LUK 12:1 Iesu aboto auna ia dubu patu ro garadabuti. Neio ito nakara se aise gorohoiouti-rimo sairo nabo gorowotuti-rimo. Iesu keba se simara kowasoro urubia aboto gapimaidiro nou ro neio ibo iato gimowapotai, ‘Mea se ba-diraroweauti-mo! Parasi urubia karatigi tanaro aboudo ba-daragarewado-mo. Io nakere susuopu beda sosoro karapusia ra nakere kosiouti ato, iedi nakere ro susuopu karakara ro ubauba aise kowai. Io idaibo sosoro ie edi karatigi tanaro kainai ro nio ubauba nou ro imese kiwai ie.
LUK 12:2 Piro se beda tanaro isioidirotiti-dumo, neio Godi ro saiki ata paea se amadi-iwapotai-ri.
LUK 12:3 Nakara moro ato piro se beda owera to eremowauti-dumo, saiki ata urubia sirio ro amadimi-irowidiro-ri. Ibose nakara moto ato piro se beda owera to irimowapotaidiro-dumo urubia ro irorowidiro tato, saiki ata urubia sirio ro aise ama-irorowidiro-ri.’
LUK 12:4 ‘Namuturubi, nio mo ro ibo nimowapotai, sopu duriomoro durupi etio ro iopiauti-dumo neio tere imati mamo. Nio etio ro kiopiauti ra ido nio urio aboto neio ro ata tanaro ata osioidiro-ri pua.
LUK 12:5 Nio mo ro mimowapotai-ro, etu tere kemati ra nio ro modoboie nakara se nou tere kemati. Nou abato pupuwo korosa towamo nio durupi nou ro kiopiauti ie ina nio urio era paruo to kihere ie. Godi nou se ie nu tere ba-demati-mo.
LUK 12:6 Urubia ro 5 pisiwi pawa kaina ia mani to kimade ie, iedi pisiwi kainakaina ro neio Godi ro mea se timowotoititi-die, nou ro woki imati pua.
LUK 12:7 Kaupoti Godi auna umoro ie, nio eputa ato beda mutu sobo muruwa ro irowotoititi. Ina noudo ie nio tere eremati mamo. Nio pisiwi kainakaina sosoro pua, nio Godi ro auna se timaragoidirotiti-die.’
LUK 12:8 ‘Nio mo ro a-nimowapotai ibo mo etio ro namadimo-owauti-ri urubia aboto ibo, “Mo Iesu nowasoro,” Imese Urubia Kiauri Dubu mo, neio mo ro ibose to anama-iwauti-ri Godi sowake urio sosoro gabo ato ibo, “Nedi urubia ro mo urubia ie.”
LUK 12:9 Kaupoti beda urubia ra namadima-aro-ri ibo, “Mo Iesu owasoro pua,” isana mo ro nedi urubia ro ibose to anama-iwauti-ri Godi sowake urio sosoro gabo ato ibo, “Nedi urubia ro mo urubia pua.”
LUK 12:10 Ina Imese Urubia Kiauri Dubu masiro ubauba etio ro owaititi-dumo, nedi urubia ro neio ubauba Godi ro kimatopeamuti ie. Kaupoti Tarena Urio masiro ubauba etio ro owaititi-dumo neio ubauba Godi ro kimatopeamuti gabo tato ie.
LUK 12:11 Nio koto aboto urubia ro namadimi-iworoho-ri Iu urubia karadabu moto to, ibose gabamani urubia aboto, nio auna se imaragoidiro ate, koto owera beda mino to amadima-aro-ri. Edi tau ro nato, nio koto abato korowairiai owera iosora-ri pua,
LUK 12:12 nio Tarena Urio ro modobo ato ama-imasouti-ri beda owera to amadima-aro-ri.’
LUK 12:13 Ata dubu topira maumo rido Iesu aboto owera ioudo gutura-ro. ‘Kitamudiro dubu, mo naramu demowapotai, neitiro abera ro edi namabu na-nimowameserai-maro oro ro ba-dimohoduti-maro!’
LUK 12:14 Ina Iesu ro nedi dubu ro ibo gemowameai, ‘Etu ro owapotai nitiro namabu mo ro kimohudutia-ma aboto? Mo nitiro gabamani ra?’
LUK 12:15 Iesu ro ina ibo urubia aboto, ‘Nio mea se ba-deremowotoi-mo! Simara durupi keremaragoidiro tanaro nio abato kiamo modobo pua, amia urubia aise gi-imaragoidiro-ri. Namabu siriosirio na-iworohuti-dumo, neio aboudo keremiro owea-ri pua.’
LUK 12:16 Ina neio Iesu ro nedi totomu ro nou gimowauti, ‘Ata namabu sirio dubu nou goto kere mutu e, taie nedi goto kere ro nato nou ro auna pari gosioidiro. Taie nou ro nato gibouti pari namabu, nou ro beda namabu gibouti neio mea se gisuruwo-rimo.
LUK 12:17 Iedi dubu ro nou nakara se ibo gimaragoidiro, “Ina iato mo ro etou tanaro nama-osioidiro-ri? Mo pari namabu kiaremuti moro bobo tato ie.”
LUK 12:18 Taie nou ro ata kimaragoidiro nato gowea, “Nedi tanaro ro nou anama-osioidiro-ri, mo ro kiaremo moto kainakaina anama-iaiouti-ri, awawo kiaremo moto anama-eremari-ri pari namabu arua namabu mutu iato anama-iaremuti-ri.
LUK 12:19 Taie mo nakara se ibo anama-eremowauti-ri, ‘Mo namabu mutu modobo ta-noi, komidiro keremiro modobo ato anama-owaboi-ri.’”
LUK 12:20 Kaupoti nou edi kimaragoidiro ro Godi ro ta-gemowea-ro. Godi ro ibo edi dubu ro nou aboto, “Oro kimaragoidiro tato dubu e! Abora duwo ro nato, oro keremiro ama-aseperai-ri. Oro edi namabu sirio ro namadi-imeserai-ri, etu ro ama-irahidimai-ri?”
LUK 12:21 Beda urubia ra simara namabu ohu to na-iremotomotiti-dumo, Godi ubi tanaro imaragoidiro tato, idaibo sosoro tanaro neio aboto ibo amadimo-ororosioidiro-ri.’
LUK 12:22 Iesu ro kowasoro urubia totomu ibo gimowauti, ‘Ina noudo ie nio mo ro a-nimowapotai ibo nio idaibo imaragoidiro mamo, “Mo ro beda ohona nama-ouho-ri, ibose beda obotama nama-iroidiro-ri?”
LUK 12:23 Mabu keremiro ohona ra obotama ra ato owamo pua. Keremiro auna nakomu e.
LUK 12:24 Koiakoia pawa na-orowadaudiro-dumo nio ro ma-diauri-mo, neio ohona kibouti pua, kidabuti pua, ibose neio ohona kiaremo moto tato ie. Kaupoti neio ohona Godi ro imiotiti-die. Ina nio pawa sosoro pua, nio Godi ro auna se timaragoidirotiti-die.
LUK 12:25 Egea mere se tuturu to kiwaboi aboto nio keremiro kimaragoidiro siriosirio ro neito ama-iwarebai-ri ra? E e, iwarebai-ri pua.
LUK 12:26 Idaibo kainakaina tanaro nio ro kimaragoidiro siriosirio to kisioidiro modobo pua. Ina etou mabu rido ra arua tanaro aboto kimaragoidiro siriosirio kiworohuti?
LUK 12:27 Nio ro woki to ma-diauri-mo, tumu ato kakamu beda sosoro isuwodutiti-dumo. Neio umoro pua woko nakara se keremesioidiro, ibose obotama nakara se keremowaruwoidiro. Eputa dubu Soromoni nu egea dubu gebari ie. Morobise ie, nu meamea kiroidiro namabu to iremedutititi. Kaupoti nio mo ro a-nimowapotai kakamu beda sosoro orowotoi mea ia titi mutu, Soromoni idaibo obotama neito iremedutiti pua.
LUK 12:28 Iedi kakamu ro abora mea ia titi mutu e, mabu neio Godi ro imedutititi. Tuturu to pua, neio pamo ro nama-irobai-ri era ro ama-iho-ri. Godi ubi tato ra nio keremeduti namabu to kiwarebai? E e, nou auna ubi ie nio kiwarebai. Nio kimibiria imese kaina ia ie!
LUK 12:29 Nio modobo pua sirio tau ibo kimaragoidiro, “Nedi saiki ro mo ro beda ohona nama-ouho-ri? Beda obo nama-odio-ri?” Idaibo siriosirio kimaragoidiro mutu auna se orowomidiro mamo.
LUK 12:30 Mabu idaibo sosoro tanaro, kimibiria tato urubia ro auna se isioidirotiti-dumo. Beda nakomu ra nio abato modobo ato iamo tato, Godi nio Abera ie, nou umoro koi ie.
LUK 12:31 Kaupoti nio ro modobo ie Godi edi kiwaboi tanaro ro keba se pupuwo to nou kosora, ina saro rido nedi namabu ro Godi aboudo nio ro nato amadimi-iauri-ri.’
LUK 12:32 Iesu ro ina nou kowasoro urubia iato gitamudiro ibo, ‘Sipu tato na peteibi nibi tere na ie. Nio Abera Godi nu kamade ie nio magere kimodobura aboto nou edi kiwaboi tanaro ro nou maumo to odouti ri.
LUK 12:33 Nio edi namabu ro, namabu tato etio ro orowomidiro neio aise gi-imio-ri. Nio ro nedi tanaro ro kisioidiro ato, idaibo ie nio Godi ro Adiri sabowa ato wisana baiko timodiawadotiti. Nio umoro kiamo modobo ie ibo Adiri sabowa ato beda namabu ro iamo baiko ato ubauba oititi-ri pua, imese mea se ama-iamotiti-ri. Adiri sabowa ato ata ro piro to kimade gabo tato ie, kipiri o genoho idaibo sosoro namabu neio ro itotouti-ri pua.
LUK 12:34 Nio meamea namabu baiko beda moro ato iamo, nio giropu kimaragoidiro mutu iato ibose to iamo.’
LUK 12:35 ‘Nio woko urubia sosoro ba-dorowomidiro eputa dubu na-emasebidiro-dumo, nu beda tau ato amadi-orowameai-ri orobo kedea soriomu aboudo. Ina noudo ie obotama mea se pikipiki se ba-diroiti-mo nu woko emesioidiro ri, ibose pina aise mireware-mo. Nou namadi-orowameai-ri magere ato namadi-ipoguti-ri nou wisa tato woko urubia ro magere hio ito amadime-emodobura-ri.
LUK 12:37 Nedi urubia ro neio ro meana amadimi-iwia-ri, mabu neio nou ro kirarowo moro ato amadi-iwia-ri. Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro eputa dubu nu wisa tato woko urubia namabu to amadi-eremeduti-ri, nou ro nato ama-imowapotai-ri wisa tato woko urubia omititi ri nou ia patapata abato. Taie neio nou ro ohona nato ama-imoworoho-ri.
LUK 12:38 Etu umoro ra nou duwo turi ato korowameai, o kowaroho duwoduwo ato ra, nou ro beda wisa tato woko urubia iwia-die kirarowo moro ato neio ro amadimi-iwia-ri meana.
LUK 12:39 Nedi owera ro ba-dimaragoidiro-mo, moto abera umoro kowamo rasiri ie piro dubu korowateai tau, nou ro edi piro dubu ro ba-godiobo, moto esebea-ri pua. Ina nou e,
LUK 12:40 nio ibose modobo ie keremowotoi mabu Imese Urubia Kiauri Dubu nu korowameai tau nio umoro pua aise amadi-apimaidiro-ri.’
LUK 12:41 Pita ro ibo gemodowa Iesu, ‘Abera Naramu, iedi totomu ro oro ro na-orowauti-die neibi a-nimowauti-bidie ra, o urubia sirio a-imowauti ra?’
LUK 12:42 Taie Abera Naramu ro Pita ibo gemowameai, ‘Etio ra morobise woko urubia, siware kimaragoidiro mutu? Nedi wisa tato woko urubia ro eputa dubu ro woko nama-imio-ri, neio ro eputa dubu edi woko urubia ro mea mino to amadime-emeauri-ri. Nedi urubia ro mea tau korobai ato, neio borubi wisa tato woko urubia ohona to mea mino to amadimi-iwarebidiro-ri.
LUK 12:43 Nedi urubia ro meana neio ro amadimi-iwia-ri, mabu neio nou ro ohona kimio moro ato amadi-iwia-ri.
LUK 12:44 Morobise ia ie nio mo ro ibo nimowapotai, idaibo sosoro urubia eputa dubu edi namabu sirio ro neio aboto ama-iapoi-ri emeauri ri.
LUK 12:45 Kaupoti ido nedi woko dubu ro ibo nama-utura-ri, “Ei! Mo eputa dubu orowameai pua, sabowa nou ro dese emeserai pua.” Nedi dubu ro nou ro borubi woko urubia upi dubu ama-iadotiti-ri nou ro neio ubauba mino to ama-iworohuti-ri. Nedi dubu ro ibose kiho kidio nou ama-iworohuti-ri.
LUK 12:46 Iato nou eputa dubu namadi-orowameai-ri nedi korowameai tau ro aise amadi-apimaidiro-ri nou keremododiai tato moro ato eputa dubu ro nato aise amadi-emuhia-ri. Iedi dubu ro nou ro ubauba ia mino to ama-ado-ri. Taie nou ioudo aise amadi-eherai-ri borubi owera kirowidiro tato urubia aboto.
LUK 12:47 Ina beda urubia ra eputa dubu ro woko na-gimapoi isioidiro ri, neio umoro ie eputa dubu ubi beda sosoro ra. Kaupoti nedi urubia ro eremododiai pua nedi woko ro nou kisioidiro sapuwo to, ibose neio ro isioidiro pua. Nou idaibo sosoro urubia eputa dubu aboudo auna temeteme amadimi-iwia-ri.
LUK 12:48 Ina beda urubia ra umoro tato eputa dubu ubi beda sosoro ra, ina ubauba tanaro na-isioidiro-dumo, nedi urubia ro eputa dubu aboudo temeteme kainaimere se amadimi-iwia-ri. Etio aboto giapoi Godi ro namabu sirio neio ro emeauri ri, modobo ie neio ro Godi ubi tanaro mea se neito kemesioidiro. Etio aboto giapoi Godi ro imese namabu sirio, modobo ie neio ro Godi ubi tanaro mea ia se neito kemesioidiro.’
LUK 12:49 Ina Iesu ro ibo, ‘Mo nedi duriomoro ro neito na-nou-ro era owateai ri nou-ro. Mo auna ubi ie era aise kiriware aboto.
LUK 12:50 Auna temeteme tau mo ro anama-owea-ri, mo obo to edi tau ato namadimo-owarumia-ri, idaibo sosoro mibo maumo ato mo nou ro anama-omidiro-ri womu tato koroporeai.
LUK 12:51 Nio ibo a-imaragoidiro-dumo ra mo nedi duriomoro ro neito na-nou-ro miro owou ri urubia aboto? E e, mo miro owou ri ou pua. Urubia ihoduti ri nou-ro.
LUK 12:52 Abora nedi tau ro neido 5 urubia atu moto ato na-omidiro-bimo, neibi mo sapuwo to amabima-arapeputi-ri. Idaibo netewa didi neibi serawo amabimo-oi-ri netewa teibo aboto. Ibose netewa teibo neitiro serawo amado-oi-ri netewa didi aboto.
LUK 12:53 Abeamio ro simara dubu merebusere ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri. Osio mere ro ibose neio simara abeamio ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri. Mamio ro simara busere ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri. Busere ro ibose simara mamio ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri. Daramio ro eteamio ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri. Ina eteamio ro ibose neio simara daramio ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri.’
LUK 12:54 Ibose Iesu ro auna topira iato gimowauti, ‘Nio ro kowea ato daroho bubu tumu sapuwo rido kiwomi ato nio umoro samo to koi ie ibo daroho amadi-ou-ri. Tuturu to eremasebidiro-ri pua daroho aise keretei ie.
LUK 12:55 Ibose surama na-ihudurai-die, nio umoro hio ito koi ie ibo korosa tau e.
LUK 12:56 Nio imese karatigi urubia ie! Nio umoro ie toboro ato, daro duriomoro ato etona tanaro ro kororosioidiro ra, nio umoro keba se koi ie. Ina mabu boira abora nedi tanaro ro Godi ro na-isioidiro-die nio ro maumo mea se owea tato?’
LUK 12:57 ‘Mabu boira oro ro mea se ihoduti tato meamea tanaro kisioidiro aboto?
LUK 12:58 Oro ata dubu ro koto to na-owou, iedi dubu ro nou mutu edi mibo ro ipi ato samo to ba-doporeai. Oro ro mea se koporeai tato, modobo pua oro nou ro aise kowou koto kiauri dubu aboto. Oro iato nou ro pesomani tu to ama-edea-ri ina nou ro dibura to ama-ibiria-ri.
LUK 12:59 Oro iato ama-imidirotiti-ri kosuruwo gabo tato ie, womu tato boira oro mani momuo se nama-iaiwai-ri iedi dubu ro nou aboto.’
LUK 13:1 Iedi tau ro nato arua urubia na-gorowotoi Iesu abato, neio ro ibo nou aboto, ‘Amia Gariri urubia Paireti boso urubia ro ta-giopiauti-dumo. Neio Tarena Moto ato dao gimatowo-rimo Godi aboto. Ina neio edi karima ro kiwoubua namabu karima mutu goto to atu se giroruwo-rimo.’
LUK 13:2 Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Nio ro ibo a-imaragoidiro-dumo ra nedi urubia ro pamo na-gowea-dumo neio auna ubauba tanaro kisioidiro urubia ie? Ina arua Gariri urubia neio ro ubauba kisioidiro pua?
LUK 13:3 Marasio nou mabu rido pua. Nio mo ro a-nimowapotai, nio modobo ie morobise to kerewesegerai ubauba aboudo. Nio kerewesegerai tato, nio ro pamo ibose to amadimi-iaurititi-ri.
LUK 13:4 Ina ohu moto na-geresebuti, 18 Ierusarema urubia pamo ta-giwia-rimo Siroama ato. Nio ibo a-imaragoidiro-dumo ra neio auna ubauba tanaro kisioidiro urubia ie? Ina arua urubia Ierusarema sabowa ato neio ubauba kisioidiro pua?
LUK 13:5 Marasio! Nio ibo nimowapotai morobise to derewesegerai-mo, ina nio kerewesegerai tato nio pamo ibose amadimi-iaurititi-ri.’
LUK 13:6 Urubia Iesu ro nedi totomu ro nou gimowauti, ‘Ata pari kisioidiro dubu ro pari ato keba se pigi ota ta-garo edi ota ro auna ta-goi. Ata tau pari abera ro edi pigi ota ro nato garaturiomai, nou ubi ie pigi iopu idoho ri. Kaupoti edi pigi ota ro noudo iopu iroridiro pua.
LUK 13:7 Taie pari abera ro ibo pari woko dubu aboto, “Nedi pigi ota ro sirio tau to naraturio-die 3 kisimisi ta-giporeai-bi kotoi kawa kotoi, puara patupatu iopu tato. Tau se naro mo ro, abora iopu kiasesuti tau e, marasio ba-deba sogosogo se otoi. Goto bobo nou ro tima se owasiouti arua ota iopu kibouti sapuwo to.”
LUK 13:8 Kaupoti pari edi dubu ro emeaurititi, nou ro ibo pari abera aboto, “Auna dubu tau se eba ate buro, kaupoti kisimisi to ma-motoi tauo. Iopu hata ama-iasesuti-ri, goto anama-emowoiti-ri ibose momoso sugamuso mutu anama-emaremuti-ri iopu hio to kiasesuti sapuwo to.
LUK 13:9 Ota iopu ata kisimisi ato nama-iasesuti-ri, io modobo ie ba-motoi eba ri pua, kaupoti iopu kiasesuti tato marasio nato aise ba-mereba.”’
LUK 13:10 Iu urubia komidiro saiki ato Iesu karadabu moto ato gitamudiro.
LUK 13:11 Edi moto ro nato ata orobo iato ta-gomidiro nu ubauba urio ro na-emorohotiti-ro temeteme nou ro omiotiti. Nou mea se irohotiti pua kiraposowa se irohotiti, bigi kemotuputai aboto modobo pua. Nou ro 18 kisimisi ta-giporeai edio temeteme ro nou ro kowati.
LUK 13:12 Taie edi orobo ro Iesu ro na-gowea, nou ro aise garamairiai-ro. Nou ro ibo, ‘Urubia orobo oro temeteme aboudo modobo ta-woi.’
LUK 13:13 Taie Iesu tu teibo nou abato aise giedea-ma, nou bigi iato aise geremotuputai. Iato nu na-geremasibai ibo mo meana ta-noi, taie Godi nou ro iato gemowaibiti.
LUK 13:14 Iu urubia karadabu moto kiauri dubu auna ia serawo goi Iesu ro edi tanaro na-gosioidiro, Iu urubia komidiro saiki ato. Iedi dubu ro urubia aboto aise gerewesegerai, nou ro ibo, ‘Nio ro modobo ie arua 6 saiki na-iamo woko nato kisioidiro idaibo temeteme urubia meana kiwaititi aboto, ibo pua komidiro saiki ato. Nio ro neito iworoho mamo komidiro saiki ato durupi meana kiwaititi sapuwo to. Mabu nu woko ie, ina komidiro saiki ato, woko modobo pua kisioidiro, sabi ie!’
LUK 13:15 Nedi dubu ro Abera Naramu ro ibo gemowameai, ‘Nio imese karatigi urubia ie! Nio ata ro idomari to kiauri ra burumukau o doniki obo sogoi se na-wotoi saiki tuturu komidiro saiki ato? Nirimagare oro kou e nu hodo kemopurutai ie taie aise kowaboi ie obo kidio moro to.
LUK 13:16 Nedi orobo ro meana nou ri nowai mo ro, mabu nu Aberaham orora ie, nu Satani ro ta-gemotohiti 18 kisimisi to imidirotiti. Ina iedi orobo ro mo ro kemopurutai modobo ra nedi komidiro saiki ro nato?’
LUK 13:17 Iesu ro nedi owera ro karo na-goporeai odio urubia ro gowea-rimo nu masawe neio iato siripo aise goi-rimo. Kaupoti iedi topira ro iato na-gorowomidiro neio auna ia kamade ro giwati, Iesu ro beda meamea tanaro sirio gisioidiro nou sapuwo to.
LUK 13:18 Iesu ro a-gutura ibo urubia aboto, ‘Godi ro kiwaboi tanaro beda sosoro ra? Mo ro beda sosoro to nama-emabuti-ri?
LUK 13:19 Masitadi ota iopu urubia dubu ro na-waro pari ato auna beda sosoro koi ra, Godi ro kiwaboi tanaro idaibo sosoro ie. (Masitadi mirie iopu sosoro ie, kainakaina ia ie.) Iedi ota iopu ro kosuruwo ato auna ota to kararapoi ie. Nou atemo na-iheruti iato tumu pawa ro na-owea-dumo neio ota atemo ato toto aise keremari ie.’
LUK 13:20 Iesu ro ina neio ibo gimowapotai, ‘Godi ro kiwaboi tanaro mo ro nio aboto beda sosoro to anama-emabuti-ri?
LUK 13:21 Nou idaibo sosoro kororosioidiro ie urubia orobo ro auna parowa na-emagagai iato isiti panese kainai mutu iato kowagobeidiro ie. Taie edi parawa ro kainai se aupai-ri pua, auna ia se kaupai ie.’
LUK 13:22 Iesu Ierusarema sabowa to na-gidiai, ipi gabo ato edi sabowa ro na-giamo nou iato ta-gararaperewado urubia iato ta-gitamudiro.
LUK 13:23 Taie Iesu ata dubu ro nato gemodowa, ‘Auna dubu, Godi ro sipu tato urubia se amadi-iapopo-ri ra?’ Iesu ro nou ibo gemowameai,
LUK 13:24 ‘Godi ro kiwaboi maumo to magere kurukuru e. Nio pupuwo diasibai-mo ito kodouti aboto, mabu magere kurukuru e. Sirio urubia ro pupuwo amadimi-iasibawado-ri kodouti aboto, kaupoti neio modobo pua.
LUK 13:25 Saiki ata moto abera ro magere aise ama-opai-ri. Nio goto araradi ato beda urubia ro orowotoi magere nio ro ioudo amadimo-ohoiouti-ri ibo amadima-aro-ri, “Auna dubu, nimo magere dimodobura-ro.” Kaupoti nio nou ro ibo ama-imowameai-ri, “Nio mo urubia pua, nio mo mutu idabutiti pua.”
LUK 13:26 Ina nio ro nou ibo amadime-emowameai-ri, “Oro umoro ie nimo! Ibose nimo oro mutu ohona ta-nihotiti-mo. Nimo sabowa ato oro ro mea owera ta-nitamudirotiti.”
LUK 13:27 Kaupoti nu ibo amadi-utura-ri, “Nio mo urubia pua, nio mo mutu idabutiti pua. Hio to neido daragare-mo! Nio auna ubauba tanaro kisioidiro urubia ie!”
LUK 13:28 Godi ro kiwaboi tanaro maumo ato Aberaham, Aisaki, Iakobo nio ro sosoro amadimi-iwia-ibiri. Ibose Godi ipusu owera urubia neio sosoro nio ro amadimi-iwia-ri. Kaupoti nio temeteme idobi kiriri kiriri beda buro amadime-emarotiti-ri. Mabu iedi tau ro nato Godi ro kiwaboi tanaro maumo rido nio nou ro nato amadi-iherai-ri.
LUK 13:29 Godi ro kiwaboi tanaro maumo ato nou ro auna soriomu ama-osioidiro-ri ina urubia erere duriomoro rido amadidimo-oroho-ri. Arua urubia saiki boido idiowado-die, arua urubia saiki beda moro to orioduti, arua urubia sie boido aro-die, arua urubia nigori boido aro-die, neio ioudo amadidimo-ou-ri nedi soriomu ro nou aboto.
LUK 13:30 Gare neito ma-diedea-rimo! Abora etio ra sopu ato na-orowomidiro neio Godi ro ohu to ama-iwoubua-ri. Ina etio ra abora ohu ato na-orowomidiro neio Godi ro sopu to amadi-iwororuo-ri.’
LUK 13:31 Iedi atu tau ro nato arua Parasi urubia nato gou-rimo Iesu aboto neio ro ibo, ‘Oro ro nedi duriomoro ro demeserai-ro ata duriomoro to ba-dodau mabu oro Herodi ro opia ri emediawado.’
LUK 13:32 Iesu ro na-girorowai nedi owera ro nou ro ibo neio aboto, ‘Ba-dou-mo edi serawo tumu soka ro demowapotai-mo ibo, “Nedi saiki ro, ina kowaroho mo nedi woko ro nou nama-osioidiro-ri. Urubia aboudo ubauba urio nama-imabodoidiro-ri. Ibose ubauba temeteme ro beda urubia iwati nedi urubia ro mo ro meana nama-iwaititi-ri.”
LUK 13:33 Ina saiki ata mo Ierusarema sabowa to nato nama-ou-ri. Modobo pua Godi ipusu owera dubu erese moro ato kopia, nou Ierusarema ia ato kopia modobo ia ie.
LUK 13:34 Nirimagare babio, Ierusarema urubia nio ro iopiautiti-dumo Godi ipusu owera urubia, arua neio nio ro nadi to iopiautiti-dumo. Mo ro sirio tau nio ubi ti-nemamotiti mo asesepu maumo ato iwomidiro ri, beda sosoro ra mamu kakaba ro kainakaina na-iohidiro tamu maumo ato. Kaupoti nio ubi tato ie mo asesepu maumo ato korowomidiro.
LUK 13:35 Ina noudo ie ma-dowea-mo, nio arua urubia ro anamadimi-iburutai-ri, moto imedio-ri pua. Nio mo ro morobise owera nama-imowapotai-ri mo sosoro nio ro iauri-ri pua womu tato ata tau nama-ereredea-ri mo aboto nio ro nato amadimu-utura-ri, “Godi ro korosa ta-gomia, Abera Naramu pupuwo mutu. Oro nou se tou-die, korosa towamo oro abato.”’
LUK 14:1 Ata Iu urubia komidiro saiki ato, Iesu ata Parasi auna dubu ro garamairiai-ro ou ri nou moto ato iho ri. Iesu ro beda tanaro gisioidiro, nu urubia ro idomari to gemaipirio-rimo. Neio ubi ibo giamo nou ro ata sabi ata esebea ri, taie neio ro nu nato orobai rie.
LUK 14:2 Ina Iesu sosoro gabo ato, ata dubu tu ra sairo ra ta-giaupai-rimo, nou temeteme mutu gomidiro.
LUK 14:3 Taie Iesu ro Mose sabi kitamudiro urubia, Parasi urubia mutu, neio nou ro nato gimodowa ibo, ‘Sabi ra temeteme urubia nimo komidiro saiki ato meana kiwaititi?’
LUK 14:4 Iesu neio ata ro emowameai pua. Iesu ro iedi temeteme dubu ro na-gowoubuwa-ro meana aise gowai, meana na-gowai taie iato gemeiriai simara moto to.
LUK 14:5 Ina Iesu ro atu urubia ina nato gimodowa, ‘Oro mere boinana o burumukau obo bobo to na-eretei nimo komidiro saiki ato, oro ro idomari to kiauri ra o keihai ra ioudo? E e oro ro idomari to iauri ri pua, keihai ie.’
LUK 14:6 Taie neio ro na-girorowai-rimo nedi owera ro neio ata ro nou owera kemowameai modobo pua.
LUK 14:7 Soriomu abera ro edi urubia girumai ohona nou mutu iho ri, nedi urubia ro Iesu ro na-giwia neio meana komidiro moro se girobai-rimo, Iesu ro nedi totomu ro nou mabu rido gimowauti.
LUK 14:8 ‘Ata dubu ro na-wararemai marete soriomu, ina oro nato na-worumai-die, oro modobo pua auna dubu komidiro moro ato komi. Mabu ata auna masiro dubu korumai ie soriomu abera ro, nou oro mutu atu sosoro pua.
LUK 14:9 Nitiro edi dubu ro girumai-ma, nou ro ibo ama-utura-ri oro aboto, “Nedi komi moro ro demeserai-ro nedi dubu ro nou ro ama-omi-ri nato, oro sopu to dororuwo. Taie oro ioudo siripo mutu amadi-eribua-ri sopu ato ama-omi-ri.
LUK 14:10 Oro soriomu abera ro korumai ato, dorogora urubia beda moro ato irowomidirotiti iato komi modobo ie, mea komidiro moro emarario mamo. Ina soriomu abera oro aboto kou ato oro nou ro ibo kemowapotai ie, ‘Namutuna neito dioidiro-ro nato domi-ro.’ Ina oro arua urubia ro namadimo-owea-ri soriomu abera ro mea komidiro moro ato nama-owomi-ri, oro masiro auna aise ama-oi-ri soriomu urubia sirio sosoro gabo ato.
LUK 14:11 Abora awawo to nakara se etio ro ararasoro-dumo neio saiki ata Godi ro sopu to ama-iwororuwo-ri. Kaupoti nedi tau ro nato etio ro ararasoro-dumo dorogora se urubia to, saiki ata neio Godi ro awawo masiro ama-imio-ri.”’
LUK 14:12 Iesu edi dubu ro gorumai-ro ohona iho ri nou aboto iato gutura ibo, ‘Oro soriomu kisioidiro ato oro ro modobo pua simara urubia, oro gu urubia, oro namuturubi, ibose etio ra namabu sirio mutu neio kiroru soriomu ohona kiho aboto. Ata tau nedi urubia ro neio ata ro soriomu nama-osioidiro-ri oro wisa neio ro amadimo-orumai-ri soriomu ohona iho ri neio mutu.
LUK 14:13 Oro soriomu kosioidiro ato namabu tato urubia, sairo ubauba urubia, temeteme urubia, idomari pogo urubia, idaibo sosoro urubia neio gi-iroru-ri.
LUK 14:14 Ina oro Godi ro korosa neio sapuwo to amadi-owai-ri. Mabu idaibo sosoro urubia ro modobo pua soriomu kosioidiro aboto, oro wisa neio ro emowameai-ri pua. Kaupoti, saiki ata neio kirumai sapuwo to soriomu aboto, oro wisa Godi ro ama-emowameai-ri. Mea tuputupu urubia keba se etio ro gorowaburo-rimo neio Godi ro pamo rido beda tau ato namadi-iwameai-ri, oro ro beda urubia giwarebai neio sapuwo to oro wisa nou ro nato ama-emowameai-ri.’
LUK 14:15 Iesu ro edi totomu ro na-gorowauti ata dubu ro na-girowidiro nou ro ibo Iesu aboto, ‘Godi ro edi soriomu nama-osioidiro-ri Godi ro kiwaboi tanaro maumo ato edi urubia ro namadimi-iho-ri edi ohona ro neio auna kamade ro ama-iwati-ri.’
LUK 14:16 Ina edi dubu ro Iesu ro ibo gemowameai, ‘Totomu ibo owamo. Ata dubu ro auna soriomu nato gemeriai nou ro sirio urubia nato giroru ou ri iedi soriomu ro nou aboto.
LUK 14:17 Soriomu kosioidiro tau na-gorobai soriomu abera ro sowake dubu nato gemeiriai nou ro kirapoi urubia ou ri nedi soriomu ro nou aboto. Sowake dubu ro ibo, “Awawo urubia, nio dou-rimo ohona ta-imododiai auna dubu ro.”
LUK 14:18 Kaupoti nedi kiromai urubia ro owera siriosirio garo-rimo. Keba dubu ro ibo gutura, “Nirimagare mo goto kere dese to nomidai ina nou nama-owaseidiro-ri. Nirimagare auna dubu ba-demowapotai ibo mo ou-ri pua.”
LUK 14:19 Ina ata dubu ro ibo, “Mo 10 burumukau dese to nimidai ina neio nama-iwaibirio-ri. Nirimagare auna dubu ba-demowapotai mo ou-ri pua.”
LUK 14:20 Ina ata dubu ro ibo, “Mo orobo dutu ata nedea, nirimagare auna dubu ba-demowapotai mo ou-ri pua iedi soriomu ro nou aboto.”
LUK 14:21 Taie iedi sowake dubu ro imese gorowameai iedi urubia ro beda sosoro owera garo-rimo nou ro auna dubu iato gemowauti. Auna dubu ro na-girorowai nedi owera ro nu auna ia serawo ro gorobai. Taie nou ro ibo, “Ba-dorowameai ina gabo bara ato dorogora se urubia na-orowomidiro neio ioudo ba-dirobo-ro. Namabu tato urubia, sairo ubauba urubia, temeteme urubia, idomari pogo urubia, neio se ba-dirobo-ro.” Taie edi sowake dubu ro aise gaimai auna dubu owera gabo modobo, nou ro iato girobo-ro edi urubia ro imese giwodoro nou moto goro to.
LUK 14:22 Tau egea mere se gororoporeai sowake dubu ro ibo, “Auna dubu oro owera gabo modobo urubia mo ro ta-niwou-ro torowomidiro moto goro ato, kaupoti moto bobo momuo se towamo urubia sipu tato ie moto irotomuai pua.”
LUK 14:23 Taie auna dubu ro ibo, “Ba-dedei sabowa tirobu-die tumu ato urubia iato torowomidiro neio ba-didabuai-ro mo moto kirotomuai sapuwo to.
LUK 14:24 Nio mo ro ibo mimowapotai-ro keba se mo ro beda urubia nirumai neio ata ro iedi soriomu ohona ro otopai-ri pua.”’
LUK 14:25 Iesu saro rido sirio urubia ro gowasoro-rimo, taie nou ioudo na-girimeterai-ro nou ro ibo neio aboto,
LUK 14:26 ‘Nio ubi na-iamo mo kowasoro aboto, nio modobo pua auna se kimaragoidiro simara abeamio aboto, mamio aboto, upi aboto, merebusere aboto, naramio, mabiamio aboto. Ina nio ia simara keremiro na-eremaragoidiro-dumo mo aboto imaragoidiro tato, io nio modobo pua mo kowasoro urubia to kararasoro.
LUK 14:27 Modobo ie saiki gabogabo ato Godi ubi tanaro se kemesioidiro, ina karaburai nou sapuwo to, io modobo ia ie. Iedi tanaro ro nio ro kisioidiro tato, io nio modobo pua mo kowasoro urubia to kararasoro.
LUK 14:28 Ina nio ubi na-iamo koikoi moto kididi aboto nio ro keba se kimaragoidiro to kididi ie beda mutu ota amadimi-iaremuti-ri edi moto ro koporeai aboto. Nio ro idaibo tanaro kisioidiro tato etu umoro ra nio ro posi kawakawa amadimi-iahuti-ri, edi moto ro kididi to nio ro oporeai-ri pua.
LUK 14:29 Ina urubia ro namadimi-iauri-ri edi moto ro posi kawakawa nama-orowotoi-ri nio neio ro gaga amadimi-imororouti-ri.
LUK 14:30 Neio ro ibo amadima-aro-ri, “Nedi urubia ro ota modobo iwai pua, moto katamuai kawa gatamuai-rimo, modobo pua koporeai aboto.”’
LUK 14:31 ‘Ata eputa dubu boso gowou-ro ata eputa dubu aboto. Boso edi eputa dubu ro gowou-ro nu 20,000 boso koroho urubia mutu e. Boso edi eputa dubu aboto na-gowou-ro, nou boso koroho urubia 10,000 kawakawa ie. Nou umoro ta-goi ibo nu nou ro ubauba ama-owai-ri. Taie nedi dubu ro aise gomi urubia mutu owera mea mino to imodobowa ri.
LUK 14:32 Nou ro ibo, “Nu mo ro kemowameai modobo ra? Iedi eputa dubu ro 20,000 boso urubia mutu e. E e, modobo pua mo ro kemowameai.” Taie iedi eputa dubu ro isana ipi ato gou-ro, nou ro urubia nato gimeiriai iedi eputa dubu ro miro owera gemowou-rimo.
LUK 14:33 Ina noudo ie, etu ubi ra mo kowasoro aboto, nu beda namabu sirio iworohuti modobo ie imese kimeseruti.’
LUK 14:34 ‘Damena mea topo ie, kaupoti nu simara topo na-iasoperai nio aboudo modobo ra ina topo kowameai aboto?
LUK 14:35 Iedi damena ro ubauba to imese arapoi, goto meana nou ro owai-ri pua. Urubia aboudo modobo ato owamo edi damena gohi ro keherai aboto. Etu ra mo owera modobo ato kirowidiro aboto, nu mo owera gare se ba-memedea-ro.’
LUK 15:1 Takesi kimade urubia amia ubauba urubia mutu neio sirio tau a-wiradabutiti-mo, Iesu owera gare emedea ri.
LUK 15:2 Kaupoti Parasi urubia Mose sabi kitamudiro urubia mutu, neio ro iedi tanaro ro na-iaurititi-mo, neio ro ibo, ‘Ma-diauri-mo nedi dubu ro nou ubauba urubia mutu se idabutiti ohona atu moro to neio mutu iato kiho ie.’
LUK 15:3 Taie neio Iesu ro nedi totomu ro nou gimowauti, ‘Etu umoro ra nio ata ro 100 sipisipi na-iworohuti ina kaupoti nato na-wodau, 99 sipisipi nou ro egea mere se mea moro ato kimeserai ie. Taie nu iato aise kaimai ie edi sipisipi ro osora ri. Nou ro kosora ie womu tato kowea.
LUK 15:5 Taie nou ro kowea ato kamade mutu aise kohiai ie, edi sipisipi ro kamitiai se
LUK 15:6 kowahau e sabowa to. Taie nou ro ibo namuturubi aboto, “Dou-rimo abora kamade anamadimi-iworohuti-ri, mo aboudo edi sipisipi ro na-garasoperai ta-nowea.”
LUK 15:7 Ina idaibo sosoro ie Godi nu sowake urio mutu auna ia kamade ro kiwati ie Adiri sabowa ato urubia mere ubauba aboudo na-erewesegerai ina orio keremiro na-omidai. Ina idaibo sosoro ie 99 mea tuputupu urubia sapuwo to kamade auna se iamo-ri pua.’
LUK 15:8 Ina ata totomu Iesu ro iato gimowauti ibo, ‘Ata orobo ro auna wisa siriba mani 10 to na-iworohuti, ina ata nato na-wasoperai nu keba se erempa se keremowatea ie, nou ro erempa pina to meana se nato kosora ie edi mani iopu ro, nou ro moto goro mea mino to kotobiti ie, womu tato nou ro kowea.
LUK 15:9 Nou ro beda tau ato owea iato namuturubi iromai. Nou ro ibo, “Dou-rimo abora kamade namadimi-iworohuti-ri. Mabu mo ro edi mani iopu ro na-naseperai abora ta-nowea.”
LUK 15:10 Ina idaibo sosoro ie urubia mere ubauba aboudo na-erewesegerai ina orio keremiro na-omidai Adiri sabowa ato Godi nou sowake urio mutu auna kamade ro kiwati ie.’
LUK 15:11 Ina Iesu ro ata totomu iato gimowauti ibo, ‘Ata dubu netewa teibo mere teibo mutu na-imidirotiti,
LUK 15:12 ina saro mere nato gou-ro abera aboto nou ro ibo, “Idau oro ido to araburai-wiri, mo do to edi namabu ro na-giapoi, abora se domia-ro!” Taie abera ro nou owera se girorowai mere teibo nou ro erere se iato gimohoduti-ma.
LUK 15:13 Iedi saro mere ro na-geremowoiti taie imese gasiriai ata muso duriomoro to. Taie ito na-gorowateai nu edi mani gebari ro dorogara se tanaro kisioidiro ato giporeai.
LUK 15:14 Taie tuturu to pua edi duriomoro ro nato auna ia sogoi tau ro gereredea. Nu ia ibose asotaina gosora nu mani ta-giporeai.
LUK 15:15 Taie simara ubi ato nato gou sabowa kiauri dubu aboto woko irobai ri. Nedi mere ro sabowa kiauri dubu ro giro kemeauri woko aboto gemeiriai.
LUK 15:16 Nu auna ia sogoi ro owatiti, giro ro edi ohona ro ihotiti-mo, nou auna ubi ro owamotiti kiho aboto. Kaupoti nou urubia aboudo ata tu ata iaurititi pua.
LUK 15:17 Taie nu kimaragoidiro nato giwia nou ro beda tanaro gisioidiro. Nou ro ibo, “Mo abera edi sowake urubia ro neio meamea ohona ihotiti-dumo. Kaupoti mo abora nou e sogoi ro noti nowati aupise ie karaburai aboto.
LUK 15:18 Mo anama-orowameai-ri Idau aboto. Ina mo ro ibo anama-utura-ri nou aboto, ‘Idau mo auna ubauba tanaro nisioidiro Godi aboto ibose oro aboto.
LUK 15:19 Abora mo oro mere to kararasoro modobo pua, mo oro sowake mere to nama-ararasoro-ri.’”
LUK 15:20 Taie nu abera aboto imese gorowameai-ro. Abera ro mere muso rido ioudo gowea-ro na-gou-ro nu auna nirimagare aise goi mere aboto. Abera ro aise gemarario mere nou ro aise gohiai iato gosome kamade ri.
LUK 15:21 Mere ro ibo, “Idau mo auna ubauba tanaro nisioidiro Godi aboto ina ibose oro aboto. Abora mo modobo pua oro mere to kararasoro.”
LUK 15:22 Kaupoti abera ro woko urubia aboto ioudo gutura-ro, “Mea ia orio obotama samo to dememidai-rimo, tu reini dowori-mo, sairo pata teibo sairo ato demedea-mo.
LUK 15:23 Ibose ata dubu ro mou burumukau dawade memopia-ro, abora soriomu e nimo kamade anamadimi-iworohuti-ri.
LUK 15:24 Mo mere ta-garaburai abora nu pamo rido ta-orowameai-ro, nu tau se garaseperai kaupoti nu abora ta-nowea-mo.” Taie iato neio kamade ro gereredea.
LUK 15:25 Nou naramu pari aboudo na-gorowameai-ro, moto aupiaupi na-gemowaititi-ro nou ro nato girorowai kamade diamo na-garo-rimo moto goro ato.
LUK 15:26 Nou ro ata sowake dubu nato gemodowa, “Moto goro ato etou tanaro ro ororosioidiro-die?”
LUK 15:27 Ina sowake dubu ro ibo, “Oro neama ta-orowameai-ro ina burumukau dawade ta-emopia oro abera ro, mabu oro neama mea se orowameai-die.”
LUK 15:28 Naramu auna serawo ro gorobai, nu moto to odoro pua soriomu aboto. Ina nu abera ro aise gemosuruwo-ro binio to gemediawado odoro ri.
LUK 15:29 Kaupoti keba mere ro ibo, “Ma-diauri! Mo sirio kisimisi ta-niporeai oro woko kemesioidiro dibura dubu sosoro, ibose sirio tau oro ubi tanaro mo ro aise nisioidirotiti. Kaupoti mo namuturubi mutu oro ro ata nakomu ata emapoi pua idaibo nanigosi dawade ata opia ri soriomu nari.
LUK 15:30 Kaupoti oro edio mere ro na-orowameai-die oro ro edi mani ro na-gomia era gabo mamio ato giporeai. Ina nou e oro ro burumukau dawade nou emopia.”
LUK 15:31 Abera ro ibo, “Mona ia oro mo ia mere ie! Oro mo mutu nato atu se nimidirotiti-do. Mo edi namabu sirio ro oro do ie.
LUK 15:32 Nu nimo ro soriomu kamade mutu kemesioidiro modobo ie. Mabu oro neama buro ta-garaburai, ina abora nu pamo rido ta-orowameai-ro, nu tau se garaseperai kaupoti nu abora ta-nowea-mo.”’
LUK 16:1 Iesu ro kowasoro urubia nedi totomu ro nou gimowauti, ‘Ata dubu besinisi mutu e. Taie nou edi namabu sirio ro ata dubu aboto nato giapoi emeauri ri. Taie iedi besinisi dubu ro ata tau ato urubia aboudo owera nato girorowai ibo, “Oro mani kemeauri dubu ro namabu ubauba mino to emeauri.”
LUK 16:2 Taie nou besinisi dubu ro aise gorumai-ro ou ri nou aboto. “Mo ro oro sapuwo to owera ta-nirorowai. Oro ro etou tanaro gisioidiro? Abora oro ro peba titi dosioidiro nedi besinisi ro oro ro beda mino to gowaboi. Mabu oro mo ro woko rido anama-owagare-ri.”
LUK 16:3 Taie edi kemeauri dubu ro nakara se iato gimaragoidiro, “Mo woko rido nama-owagare-ri ina mo ro beda woko nama-isioidiro-ri sabowa to nama-orowameai-ri? Mo aboudo modobo pua pari gowo bobo woko kimesioidiro, ibose namabu ri korowaro siripo ie amia urubia aboto.
LUK 16:4 Mo dese to umoro noti noi ibo mo ro beda tanaro nama-osioidiro-ri, ina noudo ie mo woko kaseperai ato, urubia ro mo anamadimo-owoiriamuti-ri.”
LUK 16:5 Taie edi kemeauri dubu ro urubia nou ro iato girumai namabu doro to etio ro gimade-rimo besinisi dubu aboudo. Nou ro keba dubu iato gemodowa ibo, “Oro ro besinisi dubu aboudo doro to beda mutu namabu gimidai?”
LUK 16:6 Nou ro ibo, “Mo ro 100 oribi isi doromu nou nimidai.” Ina kemeauri dubu ro ibo, “Domi, doro peba ato disioidiro 50 oribi isi doromu.”
LUK 16:7 Ibose ina kemeauri dubu ro ata dubu aboto iato gapimaidiro, “Oro ro beda mutu gimidai?” Nou ro ibo, “Mo ro 100 parowa baiko nimidai.” Ina kemeauri dubu ro ibo, “Domi, peba ato disioidiro 80 parowa baiko diatiti.”
LUK 16:8 Besinisi dubu ro owera na-girorowai nou sapuwo to, nou ro iedi kerewai kerewai kemeauri dubu ro iato gemowabu edi tanaro ro na-gisioidiro. Mabu kemeauri dubu kimaragoidiro tututu mutu e. Io, sopu duriomoro urubia auna umoro ie kimaragoidiro mutu tanaro kisioidiro aboto. Kaupoti etio ro orowotoi woroworo ato neio umoro auna se iamo pua idaibo tanaro nou kisioidiro aboto.
LUK 16:9 Nio mo ro a-nimowapotai ibo, sabowa gabogabo urubia na-orowomidiro neio mutu aise gi-idabuti-ri, duriomoro namabu aise gi-iaiwo-ri namabu tato urubia aboto. Neio ido oro namuturubi to amadima-ararasoro-ri. Ina noudo ie oro Godi ro kamade mutu amadi-emaidodorai-ri womu tato womu tato keremiro aboto na-owamo-die Adiri sabowa ato.
LUK 16:10 Ina etio ra kainakaina namabu mea se na-iauri-dumo ina ido auna sosoro namabu neio ro mea se amadimi-iauri-ri. Etio ra kainakaina namabu ubauba se na-iauri-dumo ina ibose auna sosoro namabu neio ro mea se iauri-ri pua.
LUK 16:11 Oro ro sopu namabu nato mea se iauri tato, ina oro morobise keremiro namabu Godi ro etou sapuwo to ama-omia-ri kemauri aboto?
LUK 16:12 Ata dubu namabu oro ro emasogoro tato, ina oro simara sapuwo to namabu etio ro amadimo-omio-ri?
LUK 16:13 Ata dubu ata ro modobo ia pua netewa teibo eputa dubu teibo ubi woko kimesioidiro-ma. Nou ro ata eputa dubu nirimagare kemati ie, ina ata eputa dubu aboto ubi tato koi ie. Ata eputa dubu owera se kirowidiro ie ina ata eputa dubu owera aise kemowabeouti ie. Nio ro modobo pua Godi ubi gabo ato koroho ina namabu ubi gabo ato koroho. Godi ra namabu ra nio ro eputa dubu teibo to iasoro-mari pua. Imese gabo tato ia ie.’
LUK 16:14 Iedi Parasi urubia ro na-gorowotoi Iesu ro beda tau ato gimowauti owera neio ro na-girorowai-rimo mani sapuwo to, nou neio ro sete to gedea-rimo mabu neio mani sogoi urubia ie.
LUK 16:15 Taie nou ro ibo Parasi urubia aboto, ‘Nio urubia sosoro gabo ato nakara se arasoro-dumo meamea urubia to. Kaupoti Godi umoro ie nio maumo beda sosoro iamo. Urubia ro meana to edi tanaro ro na-iasoro-dumo, isana iedi tanaro ro Godi ro ubauba ia to iasoro-die.
LUK 16:16 Mose ro edi sabi giaiwai-ro ibose Godi ipusu owera urubia ro edi buka ro na-gisioidiro-rimo urubia neido gitamudiro-rimo womu tato Ioane neito ti-gorowapotai-ro. Ioane edi tau ato gou-ro womu tato abora Godi ro kiwaboi tanaro sapuwo to imowauti-dumo. Iedi tau ro nato urubia sirio pupuwo aise iasibowado-dumo Godi edi kiwaboi maumo ro neito odouti ri.
LUK 16:17 Kaupoti edi sabi sirio ro womu to ereredea-ri pua. Nedi duriomoro gebari ro, toboro mutu saiki ata womu to amadi-ereredea-ri. Kaupoti Mose edi sabi sirio ro nou aboudo ata kainai owera ata ararasoperai-ri pua.
LUK 16:18 Beda dubu ro kararubia ra nu simara orobo, ina nou ro ata orobo nato na-edea, io nu Godi sosoro gabo ato piro tanaro kosioidiro ie. Ibose iedi kararubia orobo ro ata dubu ro nato na-edea, iedi dubu ro kedea ra Godi sosoro gabo ato nou ro piro tanaro kosioidiro ie.’
LUK 16:19 Iesu ro ata totomu ibo gimowauti, ‘Ata dubu suana sirio dubu e, nu meamea obotama neito iremedutiti. Suana nou ro iosoratiti pua, modobomodobo ato iamotiti.
LUK 16:20 Ina ibose edi duriomoro ro nato ata ikoniikoni dubu ta-gomidiro masiro Reseresi, nou suana tato dubu e. Sirio tau nou simara namuturubi ro aise oworohotiti-mo edi suana sirio dubu ro nou moto araradi to.
LUK 16:21 Reseresi auna ubi ro owamotiti suana sirio dubu edi ohona mapapati ro, okoko soro barugu ato na-iaremotiti nou kiho aboto. Isana nu ikoni soka ro owosometiti-mo sapuwo to nou kiho ie.
LUK 16:22 Imese sirio tau ibo irowatiti womu tato nou ti-garaburai. Nou urio Godi sowake urio ro aise gorobai-rimo taie imese gowou-rimo, Aberaham edi tumodi sapuwo ro nato gowomi-rimo. Ibose edi suana sirio dubu ro, tuturu to omidiro pua, nu saro rido iato aise garaburai. Nu pamo durupi bobo to na-gedea-rimo
LUK 16:23 urio aise gemobodiai era duriomoro to, nu temeteme iamo iato emarotiti. Taie nu muso rido neido na-girarowea nou ro Aberaham se gowea Reseresi mutu mea se gomidiro-rido.
LUK 16:24 Suana sirio dubu ro ibo, “Abera Aberaham! Mo natonato demati-ro, Reseresi demowapotai, mo obo nupu neito memowarario-ro amatoko owododoria na ie, mo nato era korosa ro nowea temeteme iamo nemaro.”
LUK 16:25 Kaupoti nu Aberaham ro ibo gemowameai, “Mona ia nasa oro aboto, ma-dimaragoidiro nitiro keba se duriomoro ato na-imidirotiti-do meamea namabu oro ro ta-iaurititi, kaupoti Raserese ubauba to imdirotiti. Nu abora Reseresi tau e, nu kamade iworohuti. Ma-dowea oro abora temeteme iamo noti imaro.
LUK 16:26 Ina oro ro a-iauri ra, turi bobo gebari towamo, ma-dowea auna bobo ie. Reseresi ro modobo pua ito kabu, ina oro ioudo kabu neitiro aboto bobo gebari ie ma-dowea-ro, gabo tato ie.”
LUK 16:27 Ina suana sirio dubu ro ibo, “Abera Aberaham, idaibo gutura-ro! Ina modobo ra Reseresi kemeiriai
LUK 16:28 mo 5 niramio sabowa ato ta-nimeserai. Modobo ra nu ito kou neibi nou ro imowapotai-biri ibo modobo pua neibi ata neito kou mo beda temeteme moro ato nomidiro.”
LUK 16:29 Kaupoti Aberaham ro ibo, “Nirimagare Mose edi sabi sirio ro na-gisioidiro iato tiamo ina Godi ipusu owera urubia ro edi owera ro na-gisioidiro-rimo neibi abato tiamo, modobo ie iedi owera ro neibi ro nou kibodoro.”
LUK 16:30 Suana sirio dubu ro ibo, “E e Abera Aberaham ata pamo dubu ata ro ama-ou-ri neibi nou ro ama-imowapotai-biri, taie nato aise amabime-erewesegerai-ri ubauba aboudo.”
LUK 16:31 Kaupoti nu Aberaham ro ibo gemowameai, “Mose edi sabi sirio ro ibose Godi ipusu owera urubia ro edi owera ro na-gisioidiro-rimo neibi ro kirowidiro tato, ina pamo dubu neibi aboto kou sekere neibi modobo pua nou ro kiwesegerai-ibi.”’
LUK 17:1 Iesu ro ibo kowasoro urubia aboto, ‘Koko kiwaibirio tanaro amadidimo-ou-ri urubia ubauba tanaro kisioidiro aboto. Etu ro kowaboi ra ata mere kainai ubauba tanaro kosioidiro aboto, nou ro auna ia ubauba wisa kowea ie.
LUK 17:2 Godi nou aboto auna serawo ama-oi-ri. Beda dubu ro gowodoro mere kainai ubauba to nou aboudo modobo ie auna nadi wagoha rudo kemebuai oromo damo to keherai, nedi wisa ro kainai ie. Kaupoti Godi ro iedi wisa ro namadi-aiwai-ri nou aboto auna ia ubauba wisa nou ro ama-owea-ri.
LUK 17:3 Mea se deremowotoi! Oro aboto boinana kimibiria dubu ro ubauba tanaro na-wosioidiro, nu hio to demadowerai ibo, “Oro ro ubauba tanaro osioidiro. Ba-dorodiobo ido osioidiro ate.” Ina nu nama-erewesegerai-ri nu edi ubauba ro oro ro nato ba-dematopeamuti.
LUK 17:4 Ina ibose nedi atu dubu ro nou ro kaupoti saiki ato omuomu se na-isioidiro ubauba tanaro oro aboto, ina atu saiki ato omuomu se na-orowame-die oro aboto ibo “Nirimagare, nedi ubauba ro nou aboudo imese nerewesegerai.” Io oro ro modobo ie nu ubauba kematopeamuti.’
LUK 17:5 Kitiodorai urubia ro ibo Abera Naramu aboto, ‘Nimo kimibiria pupuwo dimowai-ro!’
LUK 17:6 Ina neio Abera Naramu ro ibo gimowameai, ‘Nio abato kimibiria mirie iopu kainakaina sosoro kiamo ato, nio ro kutura ie deimi ota aboto ibo, “Oro daraubai sipi mutu nakara se dodori oromo ito, iato nakara se ba-dararo.” Oro ro kutura owera nou ro kosioidiro ie, nu kodori ie oromo turi ato nakara se karararo ie.’
LUK 17:7 ‘Etu umoro ra nio ata ro wisa tato woko dubu ata na-oworohuti, ina nu pari abato koroho ie o sipisipi kimowotoi. Ina ioudo na-orowameai-die nu oro ro ibo kemowapotai ra? “Oro demobodiai ohona ta-nemaremuti aise ba-diho.” E e, oro ro idaibo owera utura-ri pua nou aboto.
LUK 17:8 Oro ro nu ibo kemowapotai ie, “Oro nama-eremododiai-ri mo ohona nato ba-demaremuti-ro. Mo kiho nama-oroporeai-ri, oro mo mapapati saro rido nato ama-iho-ri.”
LUK 17:9 Ina nedi wisa tato woko dubu ro oro owera to woko nama-oporeai-ri nou aboto oro ro eso owera kutura ra? E e, utura-ri pua.
LUK 17:10 Nedi owera ro nio aboto ou-die. Nio Godi ro edi woko gimapoi-ro isioidiro ri nio ro kiporeai ato, modobo ie nio ibo karo, “Nimo meamea urubia pua, dorogora se wisa tato woko urubia ie, idaibo woko nou ri nisioidirotiti-dumo.”’
LUK 17:11 Iesu Ierusarema sabowa to na-gou, nou ro Gariri duriomoro Samaria duriomoro neitiro edi turi mesebearo nou se gorohodorai-ro.
LUK 17:12 Turi mesebearo ato, ata sabowa kainai ta-gowamo, nu ito na-godoro 10 katio urubia ro nato gowea-rimo. Neio ro Iesu na-gowea-rimo
LUK 17:13 muso rido ioudo gutura-rimo, ‘Abera Naramu, Iesu! Nimo natonato dimati-ro, nimo oro ro kiwarebai modobo ie.’
LUK 17:14 Neio Iesu ro na-giwia, nou ro ibo neio aboto, ‘Nio dou-mo Godi ra urubia ra turituri urubia aboto, neio aboto durupi ba-diwapotai-mo ibo nio katio ta-ioiriai-mo.’ Taie neio Iesu owera se girorowai-rimo imese gou-rimo neio aboto. Iedi 10 katio urubia ro na-gou-rimo gabo ipi ato neio ta-geremasibai-rimo ibo nimo katio ta-ioiriai-mo.
LUK 17:15 Taie kaupoti dubu ro se gorowameai-ro Iesu aboto, ina Godi nou ro auna se iato gemowabu.
LUK 17:16 Taie ioudo na-gou-ro Iesu sairo mabu ato kauhio to aise girimusubua sosoro woidomari goto to iato giwaposowa, eso owera iato garo Iesu aboto. Nedi dubu ro gorowameai-ro nu Samaria dubu e.
LUK 17:17 Ina Iesu ro ibo, ‘Neio 10 urubia ie meana atu se a-woi-mo ra? Ina nu borubi boira?
LUK 17:18 Nedi daimodaimo dubu ro nakara se orowameai-die Godi aboto eso owera aro ri.’
LUK 17:19 Ina Iesu ro iato gutura nou aboto, ‘Deribua-ro! Ba-dorowameai simara sabowa to, oro simara kimibiria ro meana nou ro ta-wowai.’
LUK 17:20 Arua Parasi urubia ro Iesu ibo gemodowa-rimo, ‘Godi ro kiwaboi tanaro beda tau ato amadi-orowateai-ri nimo aboto?’ Taie neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Godi ro kiwaboi tanaro beda tau ato namadi-orowateai-ri, nu urubia ro kiauri mino to orowateai-ri pua.
LUK 17:21 Nio amia urubia ro igediouti-ri pua, ibo “Godi ro kiwaboi tanaro nou e neito dou-rimo!” Ina arua ro ibo aro-ri pua, “E e ito mamo nou pua neito dou-rimo, Godi ro kiwaboi tanaro nato towamo.” Mabu Godi ro kiwaboi tanaro ata moro ato owamo pua nio ia abato towamo.’
LUK 17:22 Taie Iesu aise gerewesegerai nou simara kowasoro urubia aboto, ‘Ata koko tau tou-die Imese Urubia Kiauri Dubu mo kou aboto nio auna ubi ro ama-iamo-ri mo kowea aboto. Kaupoti iedi tau ro nato mo nato orowameai-ri pua.
LUK 17:23 Arua urubia ro ioudo amadidimu-utura-ri, “Ei neito dirarowea-rimo urubia dubu nou e, neito dou-rimo!” Ina arua urubia ro amadimu-utura-ri, “E e ito mamo neito dou-rimo nu nou e. Imese Urubia Kiauri Dubu nu nato tomidiro!” Kaupoti nio keba se bato gotobowa-rimo iato aise dorowotoi, nio ro modobo pua arua urubia kibodoidiro mo osora ri.
LUK 17:24 Imese Urubia Kiauri Dubu edio tau ato namadi-orowameai-ri nedi duriomoro ro neito, beda sosoro ra penenio na-erememiai toboro ato sapuwo rido sapuwo to.
LUK 17:25 Kebase nedi dubu ro urubia ro amadimo-ohoio-ri, ibose edi tau ro nato nu temeteme ama-iwia-ri.
LUK 17:26 Noa tau ato urubia beda sosoro gorowomidiro urubia idaibo mino to ibose to ama-orowomidiro-ri Imese Urubia Kiauri Dubu namadi-orowameai-ri.
LUK 17:27 Urubia ro nedi tanaro ro nou isioidirotiti-mo, kiho kidio kararemo edi tau ro nato, womu tato Noa ti-godoro ota bokose pe to, taie imese urubia sirio obo ro aise giopia.
LUK 17:28 Ina ibose, urubia beda sosoro gorowomidiro Roti tau ato, urubia idaibo mino to ibose ama-orowomidiro-ri Imese Urubia Kiauri Dubu nato amadi-orowameai-ri. Neio kiho, kidio, namabu korowamamade, namabu keremahudirio, pari kisioidiro, moto keremari idaibo tanaro nou isioidirotiti-mo Roti tau ato.
LUK 17:29 Kaupoti Roti Sodom sabowa kowaroho duwoduwo ato na-gemeserai-ro, iato era mio daroho iopu sosoro ubauba nibo mutu toboro rido Godi ro nato gemeiriai-ro edi tau ro nato imese urubia aise gipisiamuti.
LUK 17:30 Imese Urubia Kiauri Dubu namadi-orowameai-ri nou idaibo tanaro neio ro amadimo-ororosioidiro-ri.
LUK 17:31 Iedi saiki ro nato ata dubu moto maumo ato nama-oroho-ri, nou modobo pua karatea moto goro to namabu imidai ri. Ibose ata dubu pari abato nama-oroho-ri nedi tanaro ro nato nama-owea-ri, nou modobo pua korowameai sabowa to.
LUK 17:32 Ina nio ro a-imaragoidiro-dumo ra etou tanaro ro gororosioidiro Roti orobo aboto?
LUK 17:33 Ina etio ra simara durupi sapuwo to na-eremaragoidiro-dumo, neio edi keremiro ro saiki ata amadimi-iasoperai-ri. Etio ra keremiro na-iasepere-dumo mo sapuwo to, nedi urubia ro orio keremiro amadimi-iauri-ri.
LUK 17:34 Nio mo ro ibo a-nimowapotai, iedi duwo ro nato netewa teibo dubu teibo kaupoti moto ato nama-irobu-mari, Godi ro ata se ama-orobai-ri ata amadi-emeserai-ri.
LUK 17:35 Ibose netewa teibo orobo teibo neitiro ohona kisioidiro moro ato namadi-iwia-mari Godi ro ata se ama-orobai-ri ata imese amadi-emeserai-ri.’
LUK 17:37 Ina Iesu kowasoro urubia ro nato gemodowa-rimo, ‘Abera Naramu nedi tanaro sirio ro beda moro ato amadimo-ororosioidiro-ri?’ Ina Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Pamo durupi beda moro ato irobu ina banawario sirio neio nibo aboto ito ama-iroruwoidiro-ri.’
LUK 18:1 Iesu ro kowasoro urubia nedi totomu ro nouto gimowauti, mabu nou ubi ie neio sirio tau Godi aboto aise kararatoro. Neio kararatoro owera wisa kimowame tato, modobo pua neio pupuwo tato ro kirobowado.
LUK 18:2 ‘Ata sabowa ato koto kiauri dubu iato ta-imidirotiti nou ro Godi sapuwo to auna se imaragoidirotiti pua, ibose nou ro urubia sapuwo to auna se imaragoidirotiti pua.
LUK 18:3 Ina ibose edi atu sabowa ro nato ta-imidirotiti ata garamu orobo. Edi garamu orobo ro nu omuomu se irohotiti owera mutu koto kiauri dubu aboto, “Edi dubu ro gosioidiro ubauba mo aboto, mo dowarebai-ro mea se koto owera tuputupu se kiamo aboto!”
LUK 18:4 Ina koto kiauri dubu edi tau ro nato egea mere se ubi tato ta-goi edi garamu orobo ro kowarebai aboto. Kaupoti saro gabo ato nou kimaragoidiro ato ibo gereredea-rimo, “Mo ro Godi sapuwo to auna se imaragoidirotiti pua, ibose urubia sapuwo to auna se imaragoidirotiti pua.
LUK 18:5 Kaupoti edi garamu orobo ro mo nou ro aise nemaubere-die. Abora nu anama-owarebai-ri, mo ro tuputupu tanaro kisioidiro modobo ie nou aboto, mo nou ro masawe kemowaititi modobo pua.”’
LUK 18:6 Taie Abera Naramu ro ibo, ‘Owera neito ma-dirowidiro-rimo, kaupoti sapuwo to kiwatuti koto kiauri dubu ro nio ro ma-demaragoidiro-mo nou ro beda owera to gutura.
LUK 18:7 Godi sirio tau umoro aise iamotiti-die duwo saiki na-irowarotiti-dumo nou ro edi urubia ro girapoi-ro nou ro tuputupu tanaro neio aboto kisioidiro ie. Ibo pua nou umodi neio kararatoro owera wisa kimowame aboto.
LUK 18:8 Nio mo ro ibo mimowapotai-ro neio edi kararatoro owera ro wisa Godi ro tuputupu mino to kimowame ie. Kaupoti Imese Urubia Kiauri Dubu mo nou se ie, neito namadi-orowameai-ri, mo ro urubia kimibiria mutu sirio se anamadi-atowamo-ri ra?’
LUK 18:9 Arua keremowabu urubia iato ta-gorowomidiro. Iedi urubia ro idaibo kimaragoidiro nou giworohuti-rimo. ‘Nimo meamea tuputupu urubia ie, ibo pua arua urubia sosoro. Neio ubauba tanaro kisioidiro urubia ie.’ Ina noudo ie Iesu ro neio totomu ibo gimowauti. Nou ro ibo,
LUK 18:10 ‘Ata tau ata Parasi dubu imese gidiai Tarena Moto to Godi aboto araratoro ri. Nedi tau ro nato ata takesi kimade dubu ibose to gidiai Tarena Moto to Godi aboto araratoro ri.
LUK 18:11 Parasi dubu aise gotobowa, taie nou simara sapuwo to Godi aboto nato garatoro. “Godi, oro aboto mo ro eso owera naro mabu mo amia urubia sosoro pua, piro tanaro kisioidiro, ubauba tanaro kisioidiro, arua mamio mutu koroho. Ina ibose iedi takesi kimade dubu ro na-otoi-die mo nou sosoro pua.
LUK 18:12 Kaupoti woiki maumo ato mo kiho tato komidiro ie saiki teibo to. Mo ro duriomoro namabu 10 soirio to kidabuti ato, kaupoti soirio oro aboto aise kiaiwo ie.”
LUK 18:13 Takesi kimade dubu nu musomuso se gotoi-ro pari mabu ato gimatarumowado-ro. Nou modobo pua Adiri to kawota tu teibo hoko ato aise geremohiai nou nakara se umoro ie ibo nou ubauba dubu e. Taie nou ro ibo, “Godi mo natonato demati-ro mo imese ubauba tanaro kisioidiro dubu e.”’
LUK 18:14 Iesu ro ibo, ‘Nio mo ro a-nimowapotai nedi takesi kimade dubu ro na-gorowameai simara moto to, nou Godi ro mea tuputupu dubu to gapoi. Kaupoti nedi Parasi dubu ro Godi ro mea tuputupu dubu to apoi pua. Nakara se awawo to beda urubia ro ararasoro-dumo neio saiki ata Godi ro sopu to amadi-iwororuwo-ri. Ina etio ra dorogora se urubia keremowabu tato, saiki ata neio Godi ro ohu to ama-iwioidiro-ri.’
LUK 18:15 Arua urubia ro merebusere kainakaina Iesu aboto nato giworoho-rimo nou ro tu itomo ri korosa kimio sapuwo to. Ina nedi tanaro ro kowasoro urubia ro na-gowea-rimo, neio masawe ro giwati mamio abeamio aboto. Merebusere kainakaina neio ro aise gibeouti-rimo neio ubi tato ie Iesu aboto kiworoho.
LUK 18:16 Kaupoti Iesu ro kowasoro urubia neito gimowapotai, ‘Merebusere kainakaina nio ro igidiobuti-mo. Neio mo aboto mou-rimo. Mabu Godi ro kiwaboi tanaro idaibo merebusere kainakaina neio aboudo kodouti gabo modobo ato aidiro-die.
LUK 18:17 Ina nio morobise owera nimowapotai, etio ra Godi ro kiwaboi tanaro maumo ro neito kodoro tato, merebusere kainakaina ro beda sosoro to odouti-dumo, iedi urubia ro Godi edi kiwaboi tanaro maumo ro neito kodouti modobo pua.’
LUK 18:18 Ata eputa dubu ro Iesu ibo garatodai, ‘Mea kitamudiro dubu, womu tato womu tato keremiro mo ro beda sosoro anama-owea-ri?’
LUK 18:19 Ina Iesu ro nu ibo gemowameai, ‘Mo oro ro mea dubu to etou mabu ato napoi-die? Ata mea dubu ata omidiro pua, Godi kaupoti nou se ie imese meana ie.
LUK 18:20 Mose edi sabi sirio ro na-gisioidiro oro auna umoro ie, idaibo Oro modobo pua arua mamio mutu koroho. Urubia iopiauti mamo. Arua urubia nakomu piro to iwopiro mamo. Koto tau ato urubia owera kakate moro to imoworohuti mamo. Mamu ra abera ra mea mino to gi-iauri-mari.’
LUK 18:21 Kaupoti edi eputa dubu ro, nou ro ibo, ‘Io nedi sabi ro mo ro kainai rido naratamuai mea mino to nibodorotiti.’
LUK 18:22 Iesu ro na-girorowai edi owera ro nou ro ibo, ‘Kaupoti hodo oro aboudo torororidiro-die, oro ba-dorowameai sabowa to oro edi suana sirio ro na-iworohuti mani to ba-mowamade-mo. Ina edi mani ro namabu tato urubia oro ro neito ba-diwarebai. Oro ro nedi tanaro ro nama-osioidiro-ri, ido oro ro meamea wisa ama-iwia-ri Adiri sabowa ato. Ina mo nato ba-dobodoro-ro.’
LUK 18:23 Kaupoti iedi dubu ro nedi owera ro na-girorowai nou kamade tato aise goi, mabu nu sirio namabu aboto auna se gimaragoidiro.
LUK 18:24 Iesu idomari teibo nou ato se giwotobowa-ma nou ro ibo, ‘Suana sirio dubu aboudo koko ia ie Godi edi kiwaboi tanaro maumo ro neito kodoro.
LUK 18:25 Io idaibo sosoro ie kemoro nira goro rido kodoro ra, ina keresia ra ata sapuwo to? Modobo ia pua io! Ina idaibo sosoro ie suana sirio dubu ro kodoro koko ia ie Godi ro kiwaboi tanaro maumo ro neito.’
LUK 18:26 Urubia sirio ro na-girorowai-rimo nedi owera ro neio ro Iesu iato gemowameai-rimo, ‘Ina womu tato keremiro etio ro amadimo-owea-ri?’
LUK 18:27 Ina neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Urubia ro kisioidiro tato tanaro io Godi aboudo modobo ie.’
LUK 18:28 Pita ro iato gutura Iesu aboto, ‘Imese beda mutu nakomu sirio ra nimo ro ta-nimeserai-rimo. Oro nimo ro saro rido ti-nowasoro-dumo.’
LUK 18:29 Iesu ro ibo, ‘Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro. Etio ro imesere-dumo neio simara sabowa, upi, naminiramio, mamio abeamio, merebusere Godi edi kiwaboi tanaro ro nou sapuwo to,
LUK 18:30 neio ro sirio se nedi duriomoro nato amadimi-iwia-ri. Ina ibose ido, womu tato womu tato keremiro neio ro nou amadimi-imidai-ri.’
LUK 18:31 Iesu ro 12 kowasoro urubia soirio maumo rido aise giwatateai-ro nakara moro to, iato nou ro ibo gimowapotai, ‘Nimo Ierusarema sabowa to nidiai-dumo. Imese Urubia Kiauri Dubu sapuwo to owera Godi ipusu owera urubia ro keba se ta-gisioidiro-rimo. Nu beda sosoro amadimo-oworohuti-ri morobise to iato amadimo-ororosioidiro-ri Ierusarema sabowa ato.
LUK 18:32 Nu neio ro Iu owera karo tato urubia aboto amadima-apoi-ri. Ina amadime-emasosowado-ri, marato owera to amadime-emaro-ri, gase to amadima-amoruti-ri. Ibose nou kerei to ubauba mino to amadime-epesuti-ri. Saro to nu iato amadimo-opia-ri.
LUK 18:33 Kaupoti nu bobo ato netewa teibo saiki to ama-orobu-ri netewa didi saiki nama-orobai-ri nu pamo rido amadi-orowameai-ri keremiro to.’
LUK 18:34 Iesu kowasoro urubia ro nu edi owera ro maumo mea se ememidai pua, owera maumo Godi ro a-gowopirua neio aboudo. Neio eremasibai pua Iesu ro beda tanaro sapuwo to gimowauti.
LUK 18:35 Iesu Ieriko sabowa to aupi se gowamo korowateai, iato ata idomari pogo dubu gabo kakate ato gomidiro, nou ro koroho urubia namabu ri giwaro.
LUK 18:36 Nou ro urubia sirio sairo diamo gare gimedea na-goroho-rimo, nou ro urubia iato gimodowa, ‘Io etou tanaro ro ororosioidiro-dioumo?’
LUK 18:37 Ina aupi urubia ro ibo, ‘Nasareta sabowa dubu Iesu io nou ro ou-die.’
LUK 18:38 Ina edi pogo dubu ro nato giaea-ro, ‘Iesu oro Godi ro Kohodowa Dubu e, mo natonato demati-ro!’
LUK 18:39 Iedi urubia ro gou-rimo kebase nu neio ro owera aise gemadohuti-rimo. Kaupoti nu idaibo neio ro pupuwo bo gemowai-rimo. Ina nou ro auna ia se iato giaea, ‘Iesu oro Godi ro Kohodowa Dubu e, mo natonato demati-ro!’
LUK 18:40 Iesu ro na-girorowai edi owera ro nu aise gotobowa gabo kakate ato. Taie nou ro ibo, ‘Iedi dubu ro mo aboto neito dowou-rimo.’ Taie iedi idomari pogo dubu ro Iesu aboto na-gorowateai-ro, nou ro nato gemodowa,
LUK 18:41 ‘Mo ro etou tanaro nama-osioidiro-ri oro aboto?’ Ina idomari pogo dubu ro ibo, ‘Abera Naramu, mo ubi ie mea se kirarowo aboto.’
LUK 18:42 Taie Iesu ro ibo, ‘Oro abora ma-dirarowea. Mabu oro edi kimibiria ro mo abato na-owamo oro nou ro meana ta-owai.’
LUK 18:43 Iesu ro iedi tau ato gutura iedi owera ro iedi pogo dubu ro namabu sirio nato mea se giwia. Taie nu auna kamade goi, iato Iesu aboto aise garadabuai, kamade ri Godi nou ro iato gemowabu. Iesu ro edi tanaro ro na-gosioidiro urubia sirio ro na-gowea-rimo neio ro Godi nato aise gemowabu-rimo.
LUK 19:1 Iesu Ieriko sabowa aupiaupi na-gemowaititi-ro kodoro aboto ie
LUK 19:2 ata dubu iato imidiro nou namabu sirio dubu e. Nedi dubu ro nou takesi mani kimade auna dubu e masiro Sekiasi.
LUK 19:3 Sekiasi komukere dubu e Iesu sosoro kowea modobo pua urubia dubu patu maumo rido. Kaupoti nou auna ubi ro gowamo Iesu sosoro mea se kowea aboto.
LUK 19:4 Taie nu keba moro to na-girario ota ohu to aise gioidiro. Nou ro kimaragoidiro to ibo, ‘Iesu ibose to amadi-ou-ri mo ro nu sosoro mea se nato nama-emowea-ri.’
LUK 19:5 Iesu ioudo na-gou-ro nu idomari na-gimeriai-ro nou ro Sekiasi se gowea ota ohu ato na-gomidiro-ro. Taie Iesu ro ibo, ‘Sekiasi, mo abora oro abato anama-omidiro-ri, samo to dororuwo-ro.’
LUK 19:6 Taie Sekiasi ro na-girorowai nedi owera ro nu ota ohu rido hio ito to aise gororuwo-ro. Taie Iesu nou ro kamade mutu aise gohiai iato neitiro atu se imese gou-rido nou moto to.
LUK 19:7 Urubia sirio ro na-girorowai-rimo Iesu ro beda owera gutura Sekiasi aboto, neio auna masawe goi-rimo. Neio ro ibo, ‘Iesu modobo pua piro dubu ro na-wadabuai nou moto ato omidiro-ri.’
LUK 19:8 Kaupoti Sekiasi aise geribidiro, nou ro ibo, ‘Abera Naramu owera neito ma-dirorowai-ro mo aboto, mo edi namabu sirio ro na-niworohuti turi ato anama-iapepea-ri sapuwo namabu tato urubia neio anama-imio-ri. Mo ro takesi mani piro to edi urubia aboudo na-nimadetiti-ro neio mo ro anama-imowame-ri, ina ohu rido iato anama-imotomo-ri.’
LUK 19:9 Taie Iesu ro na-girorowai nedi owera ro nou ro ibo, ‘Oro Aberaham gu dubu e. Ina noudo ie oro moto urubia oro ia mutu, nio Godi ro simara ubauba aboudo ta-iapopo-ro.
LUK 19:10 Mabu Imese Urubia Kiauri Dubu mo nou se ie mo nedi duriomoro neito nou ri nou-ro, etio ro garasoperai-rimo Godi aboudo neio iosora ri ina iapopo ri.’
LUK 19:11 Iesu ro urubia sirio nedi totomu ro nou gimowauti mabu nu aupise ie Ierusarema sabowa to korowameai aboto. Neio ro ata mino to gimaragoidiro-rimo ibo Godi ro kiwaboi tanaro samo ito amadi-ororosioidiro-ri Ierusarema sabowa ato. Ina noudo ie
LUK 19:12 Iesu ro ibo, ‘Ata auna dubu nu muso duriomoro to gou eputa dubu masiro omidai ri. Ina nu ioudo orowameai rie simara duriomoro to, eputa dubu to nou ro omidiro rie.
LUK 19:13 Nu ido gasiriai ito, tauo kebase nou ro 10 sowake urubia giramairiai-ro. Taie neio erere se mani nato gimio. Nou ro ibo, “Nedi mani ro neito besinisi ba-ditamudiro-mo womu tato mo neito korowameai nio aboto.”
LUK 19:14 Kaupoti nedi dubu ro duriomoro urubia ro a-gohoio-rimo neio ubi tato ie nou ro komidiro aboto eputa dubu to. Taie neio ro arua urubia nato gimeriai-rimo, nou neio ro saro rido gobodoro-rimo. Neio ro ibo, “Nimo ubi tato ie nedi dubu ro nimo eputa dubu to nou ro kararasoro.”
LUK 19:15 Kaupoti nedi dubu ro eputa dubu masiro aise gomidai, taie nu iato simara duriomoro to aise gorowameai-ro. Nou ro ibo, “Dirumai-mo iedi sowake urubia ro mo ro mani keba se etio aboto niaiwo, mo umoro oi rie ibo, neio ro orio mani beda mutu giwia-dumo.”
LUK 19:16 Keba dubu ro ibo, “Auna dubu, mo oro ro edi mani iopu ro na-nomia-ro, mo ro 10 tau to orio mani ta-nosioidiro.”
LUK 19:17 Eputa dubu ro ibo, “Oro mea sowake dubu e, oro umoro ie kainakaina tanaro kisioidiro mea mino to. Oro mo ro auna sosoro woko nama-omia-ri. Oro gabamani to nama-owomi-ri 10 awawo sabowa oro ro ama-iauri-ri.”
LUK 19:18 Iato ata sowake dubu ro ibo, “Auna dubu, mo oro ro edi mani iopu ro na-nomia-ro mo ro neito 5 tau to orio mani ta-nosioidiro.”
LUK 19:19 Eputa dubu ro ibo, “Oro ibose mo ro auna woko anama-omia-ri. Oro ro 5 awawo sabowa ama-iauri-ri.”
LUK 19:20 Taie iato ata dubu ro gosuruo-ro nou ro ibo, “Eputa dubu, oro mani nou e oro ro edina nomia-ro mo ro tako maumo ato nemoworohuti.
LUK 19:21 Mabu mo tere ie oro koko dubu e. Ata dubu ro kiedea ie edi namabu ro oro ro nou kimade ie. Oro sabowa ro oworohuti, oro woko kisioidiro pua.”
LUK 19:22 Eputa dubu ro ibo, “Oro imese ubauba sowake dubu e! Oro edi owera to na-waro-die wisa oro aboto orowameai. Oro auna umoro ie mo koko dubu e, a? Ata dubu ro kiedea ie edi namabu ro mo ro kimade ie. Mo sabowa ro noworohuti, mo woko kisioidiro pua.
LUK 19:23 Mabu boira mo mani banega to emedea tato? Mo idaibo na-norowameai-die oro ro didi mani ohu rido ba-nemotomai.”
LUK 19:24 Taie iedi eputa dubu ro aise gerewesegerai gomo ato edi urubia ro gorowotoi neio aboto nou ro ibo, “Iedi mani ro dowasiri-mo nou abato na-iamo, 10 tau to orio mani edi dubu ro gosioidiro nou aboto ba-daiwai-mo.”
LUK 19:25 Kaupoti neio ro ibo, “Auna dubu, nu mani mutu e, nou ro 10 tau to orio mani ta-gosioidiro.”
LUK 19:26 Ina eputa dubu ro ibo, “Etio abato na-iamo sirio se neio ohu rido anama-imotomo-ri. Ina etio abato ra kiamo tato, neio aboudo momuo se anama-iwatateai-ri.
LUK 19:27 Abora mo nasa urubia boira mo etio ro neseai-rimo eputa dubu to komidiro aboto? Nedi urubia ro neito ba-diwou-rimo mo sosoro gabo to, neio nio ro nato ba-diopiauti-mo.” ’
LUK 19:28 Iesu ro urubia totomu kimowauti na-goroporeai, nu keba se ioudo gasiriai-ro Ierusarema sabowa to.
LUK 19:29 Oribi Podo abato edi sabowa teibo ro na-giamo-ma Betepage ra Betani ra aupise ie kiwasomai-ma iedi sabowa teibo ro. Taie nou ro netewa teibo kowasoro dubu teibo nato gimeiriai-ma ata sabowa to keba se ou ri. Taie nou ro ibo,
LUK 19:30 ‘Nitiro keba se dou-do edi sabowa ro neito, ba-dodoro-do sabowa goro to, nitiro ro iato amado-owea-ri orio doniki kainai kemobuai ama-otoi-ri. Nedi doniki kainai ro nou gimini ohu ato, ata dubu ata ro omidiro pua. Nitiro ro kowea ato ba-demopurutai-rido mo aboto neito ba-dowou-rido.
LUK 19:31 Nitiro ata dubu ata ro nama-imodowa-mari, “Etou mabu rido emopurutai-do edi doniki kainai ro?” Ina ba-demowapotai-do ibo, “Nimo Abera Naramu ubi ie nou ro koworohuti.”’
LUK 19:32 Taie edi kowasoro dubu teibo ro keba se ioudo gasiriai-rido edi sabowa ro neito, iedi doniki kaini ro iato aise gowea-rido kemobuai na-gotoi. Iesu ro edi owera to gimowauti-ma, neitiro ro doniki kainai hodo to kemebuai kotoi se gatowamo-rido.
LUK 19:33 Doniki namuturubi ro na-giwia-marimo kemopuruti moro ato, neio ro ibo, ‘E nitiro ro doniki kainai etou mabu rido emopurutai-do?’
LUK 19:34 Ina kowasoro dubu teibo ro ibo, ‘Neitiro neito Abera Naramu owera gabo modobo nou-diedo, nu ubi ie nedi doniki ro nou ro koworohuti.’
LUK 19:35 Taie neitiro ro edi doniki kainai ro imese gowaguwo-rido Iesu aboto. Neitiro ro na-gowateai-rido nou aboto, neitiro edi ohu sedo ro aise gipuruti-rido doniki gimini ato iato gisouti-rido. Taie Iesu neitiro ro aise gowia-rido doniki gimini ohu to,
LUK 19:36 Ierusarema sabowa to imese godoro edi doniki ro neito. Ina arua kowasoro urubia ro na-gowea-rimo neio ibose ohu sedo aise gipuruti-rimo, taie keba gabo moro ato iato gisouti-rimo.
LUK 19:37 Nu Ierusarema sabowa kowasomai aupise ie, ipi gabo ato Oribi Podo gawagogo ato kowasoro urubia sirio auna topira ro gorobu. Neio ro beda pupuwo korosa tanaro iaurititi-mo neio auna kamade ro nou ri giwati, neio ro auna ia se Godi iato gemowabu-rimo.
LUK 19:38 Nimo Eputa Dubu nou se ie, Godi ro oro korosa ta-gomia, Abera Naramu pupuwo mutu oro nou se tou-die, korosa towamo oro abato. Adiri sabowa ato miro iato towamo-die, Godi ohu ato etu ro imidirotiti-die imese gebari pere ia ie! Nedi owera ro neio ro Iesu neito gemowabu-rimo.
LUK 19:39 Arua Parasi urubia ro na-girorowai-rimo kowasoro urubia kiaiauti moro ato, neio ro ibo, ‘Kitamudiro dubu, oro kowasoro urubia dimadowerai! Modobo pua neio idaibo na-iaiauti-dumo!’
LUK 19:40 Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Nio mo ro imese nimowapotai, mo kowasoro urubia ro idaibo kiaiauti kemeserai rasiri ie, nadi ro ba-siaiauti-mo.’
LUK 19:41 Iesu Ierusarema sabowa aupiaupi na-gemowaititi, nou ro sabowa gebari na-gowea iato nou ro idobi se gememai.
LUK 19:42 Nou ro ibo, ‘Mo imese auna ubi ro owamo abora nio ro umoro koi aboto ibo miro etou tanaro ro amadi-owou-ri. Kaupoti nio aboudo nedi tanaro ro abora ta-woropirowa.
LUK 19:43 Auna ubauba tau nedi sabowa gebari ro nou ro ama-orobai-ri. Boso urubia ro amadime-emowaperai-ri, nadi amadimi-itomuti-ri neio kirarato moro ie.
LUK 19:44 Ierusarema oro urubia mutu ubauba amadimo-owai-ri ata nakomu ata masiro ararasoro-ri pua, imese aise amadimo-opisiamuti-ri. Nedi tanaro sirio ro nou ri amadimo-ororosioidiro-ri, mabu Godi ia ro odoro-die nio ubauba aboudo iapopo ri, kaupoti nu nio ro mea se eibimai pua.’
LUK 19:45 Iesu edi kodoro ro na-godoro Tarena Moto kara goro to, nou ro nato namabu korowamade urubia sirio se giwia namabu gorowamade-rimo mani to. Taie edi urubia sirio ro nou ro ioudo aise gibodoidiro-ro.
LUK 19:46 Nou ro ibo, ‘Tarena Buka ato owera ibo tiamo Mo moto owamo ibo Godi aboto kararatoro moto ie. Ina abora nio ro piro urubia koropiro moro to apoi-dumo.’
LUK 19:47 Iesu sirio saiki aise irohotiti Tarena Moto kara goro to urubia sirio nou ro aise itamudirotiti. Ina edi sabowa ro nato ta-irowomidirotiti Godi ra urubia ra turi turi awawo urubia, Mose sabi kitamudiro urubia, duriomoro kiauri urubia mutu. Neio ro Iesu kopia gabo nato gemosora-rimo,
LUK 19:48 kaupoti nu neio ro kopia modobo pua. Urubia sirio nou abato aise iateidirotiti mabu neio auna ubi ro iamotiti nou owera kemowidiro aboto.
LUK 20:1 Ata saiki Iesu Tarena Moto ato gomidiro nou ro urubia iato gitamudiro, ibose mea owera nou simara sapuwo to gimowauti. Ina iato Godi ra Urubia ra turituri awawo urubia, Mose sabi kitamudiro urubia, Iu duriomoro kiauri urubia mutu, neio atu se nato gou-rimo Iesu emodowa ri.
LUK 20:2 Neio ro ibo, ‘Nimo ma-dimowapotai-ro oro ro edi tanaro na-isioidiro beda pupuwo korosa to isioidirotiti? Boido gowai oro ro?’
LUK 20:3 Ina neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Ina nio mo ro ibose anama-imodowa-ri,
LUK 20:4 Ioane ro urubia obo to na-iwarumiautiti edi pupuwo korosa to na-isioidirotiti nou ro Godi aboudo a-gomidai ra o urubia aboudo ra?’
LUK 20:5 Taie neio nakara se iato geremowagomea-rimo. Neio ro ibo, ‘Nimo ro nu ibo namadime-emowameai-ri, “Nu pupuwo korosa Godi aboudo gomidai-ro”. Ina Iesu ro ibo ama-utura-ri nimo aboto, “Ina mabu boira nio ro Ioane owera imibiria tato?”
LUK 20:6 Ina nimo ro ibo namadimu-utura-ri, “Ioane pupuwo korosa urubia aboudo gomidai-ro”, iedi urubia sirio ro na-orowotoi-die, nimo neio ro nadi to anamadimi-ibo-ri. Mabu neio ibo timaragoidiro-dumo Ioane Godi ipusu owera dubu e.’
LUK 20:7 Taie neio ro Iesu wisa ibo gemowameai-rimo, ‘Nimo umoro pua nou ro idaibo pupuwo korosa boido gowai.’
LUK 20:8 Ina neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Ina mo edi tanaro sirio ro na-nisioidiro mo ro pupuwo boido nowai? Nio aboto mo ro owapotai-ri pua.’
LUK 20:9 Iesu ro urubia nedi totomu ro nou gimowauti, ‘Ata dubu auna gereipi pari gosioidiro. Taie nou ro aise giapoi emeauri ri pari kemeauri urubia aboto. Nou ro ibo, “Nedi pari ro mea mino to ba-demeauri-rimo, nio aboto niapoi. Awawo namadimo-oi-ri, arua nio do ie, arua mo do ie.” Taie nu iato imese gasiriai ata muso duriomoro to iato imidirotiti tuturu tau to.
LUK 20:10 Taie nou umoro na-goi ibo gereipi abora gumuni ta-goi-dumo. Nou ro keba sowake dubu nato gemeiriai pari kemeauri urubia aboto, arua gereipi gumuni imade ri, ina iwou ri nou aboto. Kaupoti nu neio ro na-gowea-rimo nu aise gado-rimo tu ia se gemeiriai-rimo ata nakomu tato.
LUK 20:11 Ina iato pari abera ro ata sowake dubu gemeiriai, ina nu neio ro atu sosoro ibose to gado-rimo. Ibose neio ro nou aboto ata siripo tanaro gosioidiro-rimo, tu ia se gorowameai-ro pari namutuna aboto.
LUK 20:12 Ina netewa didi tau giwai nou ro ina ata sowake dubu iato gemeiriai-ro. Nedi sowake dubu ro neio ro temeteme gomia-rimo. Taie iato geherai-rimo pari goro rido ibose nu tu ia se gorowameai.
LUK 20:13 Taie pari kiauri dubu ro kimaragoidiro to ibo, “Mo ro abora beda tanaro anama-osioidiro-ri? Modobo ie mo ia simara ubi mere nou kemeiriai. Neio ro nou ubauba mino to oworohuti-ri pua, mea mino to amadimo-oworohuti-ri.”
LUK 20:14 Taie nu ioudo na-gou-ro, neio ro nu muso rido gowea-rimo, neio atu moro to na-garadabuai-rimo, neio ro ibo, “Modobo pua nedi pari ro nou ro imese moro to kirahidimai, mesuai-rimo taie pari nimo do to nato ama-ararapoi-ri.”
LUK 20:15 Neio ro iato na-gado-rimo kara goro rido aise geherai-rimo iato gopia-rimo. Ina pari abera ro beda tanaro ama-osioidiro-ri nedi urubia ro neio aboto?
LUK 20:16 Nu ioudo namadi-ou-ri neio nou ro ama-iopiauti-ri, ina edi pari ro amia urubia aboto ama-iapoi-ri.’ Urubia ro Iesu edi totomu ro na-girorowai-rimo, neio ro ibo, ‘Modobo ia pua nedi tanaro ro kororosioidiro!’
LUK 20:17 Kaupoti Iesu na-girarowea neio aboto nou ro ibo, ‘Ina Tarena Buka owera maumo beda sosoro hatiamo, Moto keremari urubia ro edi nadi ro na-gowatebetai-rimo kakate moro ato na-owamotiti, edi nadi ro moto nou ro kowotoi ie.
LUK 20:18 Urubia edi nadi ro nou ro kihumo ato, neio temeteme aise kiauri ie, ibose edi nadi ro na-weretei-die urubia nou ro kipatauti ie.’
LUK 20:19 Mose sabi kitamudiro urubia, ina Godi ra urubia ra turituri urubia, duriomoro awawo urubia, neio ro na-girorowai-rimo Iesu ro edi totomu ro na-gimowauti, iato neio gabo giosora-rimo Iesu samo to korobai aboto, koto to owou ri. Mabu neio ta-geremasibai-rimo ibo Iesu ro edi totomu ro na-gimowauti pari kemeauri urubia sapuwo to, io neio giwauti. Kaupoti neio tere ro giwati modobo pua urubia sosoro gabo ato Iesu korobai.
LUK 20:20 Taie Iesu neio ro idomari to gemaipirio-rimo nou ro edi tanaro ro na-gisioidiro. Ibose neio ro arua karatigi urubia ta-gituputai-rimo, iato gimeiriai-rimo Iesu aboto. Neio Iesu nasa urubia ie, ina namuturubi to garatigi-rimo. Neio maumo ubi a-giamo ibo Iesu ro utura ri ata ubauba owera, ina Gabamani Dubu aboto nato owou rie.
LUK 20:21 Taie edi karatigi urubia ro Iesu nato garatoro-rimo ibo, ‘Kitamudiro dubu, nimo umoro tinoititi-dumo oro ro edi owera ro na-iarotiti, ibose na-itamudirotiti morobise ie. Oro ro ibo pua arua urubia se kiwarebai ina arua urubia kiwarebai tato. Oro ro imese sirio tau to irowautiti Godi edi morobise gabo ro nou sapuwo to.
LUK 20:22 Ina nimo ma-dimowapotai-ro modobo ra nimo ro takesi mani kiaremo gabamani aboto?’
LUK 20:23 Kaupoti neio edi karatigi tanaro ro Iesu ro umoro ta-goi. Neio ubi ie nou ro karasaubuti owera utura ri. Ina Iesu ro ibo,
LUK 20:24 ‘Mani iopu neito ma-dowou-rimo. Nu etu asaso ra, ina etu masiro ro owamo?’
LUK 20:25 Taie neio ro ibo, ‘Roma gabamani eputa dubu masiro Sisa, nou asaso iateidiro masiro mutu.’ Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Ina beda nakomu ra Sisa masiro mutu modobo ie Sisa kemowameai. Ina Godi ro beda nakomu iaiwo-die modobo ie Godi kemowame.’
LUK 20:26 Taie karatigi urubia ro edi poinai gemedea-rimo Iesu nou ro korobai modobo pua. Nou ro edi owera to gimowauti nou neito eremamuai rie. Kaupoti neio ro korobai modobo pua, neio imese sirio se aborabora ro girobai. Neio ata ro owera aro pua imese gasio se gemowadau.
LUK 20:27 Sadusi urubia ro ibo imibiria-dumo pamo urubia neio ereitorowado-ri pua, imese moro to korowaburo ie ina keremiro owea-ri pua. Neio arua nato gou-rimo Iesu aboto, nu neio ro nato gemodowa-rimo
LUK 20:28 ibo, ‘Kitamudiro dubu, Mose ro idaibo owera nou gisioidiro. Ata dubu karaburai ato, ina nou ro garamu orobo na-emeserai-die mere besere tato, ina nou neama ro ba-medea. Nou ro edi merebusere ro na-irasomai nou do pua, edi pamo dubu ro nou merebusere to kararasoro ie.
LUK 20:29 Iedi tau ro nato 7 naminiramio ta-gorowomidiro. Ata orobo kebase naramu ro ta-gedea, nou mutu ta-imidirotiti-do iato edi dubu ro aise garaburai. Taie edi orobo ro nou ro mere besere tato gemeserai-ro,
LUK 20:30 ina edi garamu orobo ro neama dubu ro aise gairiawado, nou mutu ibo wimidiro-do nou ro ata mere besere ata arasomai pua, taie iedi neama dubu ro aise garaburai.
LUK 20:31 Ina iato ata neama ro gedea iedi garamu orobo ro neitiro ibo wimidiro-do ibose nou ro ata mere besere ata arasomai pua. Taie edi dubu ro aise garaburai. Edi garamu orobo ro 7 naminiramio ro karemo to ti-goroporeai. Ina nu neio ro mere besere tato gemeserai-rimo.
LUK 20:32 Taie edi orobo ro saro rido aise garaburai.
LUK 20:33 Ibose Godi ro urubia pamo rido nama-iwoubua-ri, edi orobo ro etu orobo to ama-ararapoi-ri?’
LUK 20:34 Ina neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Kararemo owamo ibo sopu duriomoro urubia tanaro ie, osio busere kararemo, busere uramio ro kiaremo.
LUK 20:35 Kaupoti etio ra Godi ro modobo urubia to na-giapoi keremiro ina kiwia aboto, Adiri sabowa ato araremo-ri pua.
LUK 20:36 Neio iato modobo pua korowaburo mabu neio Godi sowake urio sosoro ama-irowomidiro-ri. Neio Godi merebusere to amadima-ararasoro-ri, mabu nedi urubia ro Godi ro kebase pamo rido ta-giwameai-ro.
LUK 20:37 Ina morobise ie nimo Mose ro keba se ta-nimowapotai-ro pamo urubia orio keremiro amadimi-iauri-ri. Iedi ota ro era ro na-gouho nou sapuwo to, Mose ro owera ta-gisioidiro Abera Naramu aboudo. Nou ro ibo, Aberaham, Aisaki, Iakobo mo neibi ro ti-nemowabutiti-bimo.
LUK 20:38 Neibi ta-gorowaburo-birimo ina abora neibi keremiro ie. Godi abora neibi ro temowabu-bimo. Mabu imese sirio urubia teremiro-dumo Godi sosoro gabo ato.’
LUK 20:39 Taie arua Mose sabi kitamudiro urubia iato na-gorowotoi neio ro ibo Iesu aboto, ‘Kitamudiro dubu, oro edi wisa owera ro na-waro-die imese modobo ia ie.’
LUK 20:40 Ina nou ata ro kemodowa aboto modobo pua.
LUK 20:41 Ina urubia Iesu ro iato gimodowa, ‘Mabu boira urubia ro Godi ro kohodowa dubu nu Deibidi mere to na-wasoro-dumo?
LUK 20:42 Deibidi ro nakara se owera ta-gisioidiro Ohare Tarena Buka ato ibo, Godi ro ta-gutura mo Abera Naramu aboto, mo tumodi sapuwo ato oro ro ba-domidiro
LUK 20:43 womu tato oro nasa urubia mo ro anama-itaumai-ri oro sairo mabu ato.
LUK 20:44 Godi ro kohodowa dubu Deibidi ro Abera Naramu to gasoro. Ina mabu boira arua urubia ro Godi ro kohodowa dubu Deibidi nasa to na-wasoro-dumo?’
LUK 20:45 Urubia sirio Iesu owera gare na-gemedea-rimo, taie nu iato aise gerewesegerai kowasoro urubia aboto nou ro ibo,
LUK 20:46 ‘Mose sabi kitamudiro urubia nio ro mea se dimowotoi-mo. Neio auna ubi ie ohona kimade moro ato koroho meamea namabu to keremeduti ie bagea neio urubia ro imowabu rie. Neio kodouti ato Iu urubia karadabu moto to neio keba moro kimaberawado ie. Neio auna ubi ie urubia ro meamea keta kimosouti orowomititi na.
LUK 20:47 Ibose nedi urubia ro garamio mamio auna se isaubuti-dumo. Ina neio Godi aboto kararatoro ato tuturu kararato owera nou karowado ie urubia ro imowabu ri. Nedi urubia ro idaibo tanaro na-isioidirotiti-dumo, neio Godi ro ubauba temeteme timerebidiro-die saiki ata amadimo-owea-ri.’
LUK 21:1 Iesu Tarena Moto ato na-gomidiro nou idomari na-giwawota nou ro namabu sirio urubia nato giwia Godi sapuwo to mani na-gibiti-rimo mani bokose to. Nu edi mani bokose ro nou gomo ato gomidiro.
LUK 21:2 Ina nou ro ibose ta-gowea ata garamu orobo nu auna mani iopu teibo ibiria-ma pua, auna namabu neito komidai modobo pua.
LUK 21:3 Nou ro ibo kowasoro urubia aboto, ‘Nio mo ro morobise owera mimowapotai-ro, nedi namabu tato garamu orobo ro nou ro ata nakomu ata emeserai pua moto goro ato. Nou kaiwai tanaro ibo pua namabu sirio urubia sosoro.
LUK 21:4 Neio abato paease beda mani ro iamo io neio ro nou iaremo-dumo. Ina nedi garamu orobo ro nu namabu tato orobo ie, kaupoti nou abato beda mani kainai ro owamotiti ohona imade na nou ro momuo se noti iedea.’
LUK 21:5 Iesu arua kowasoro urubia Tarena Moto ibo gemowagomea-rimo. ‘Nedi Tarena Moto ro meamea nadi to gididi-rimo. Ina arua urubia ro mea sosoro namabu ta-giaiwo-rimo.’ Kaupoti neio Iesu ro na-gimororowai nou ro ibo,
LUK 21:6 ‘Saiki ata, ata nadi ata otomaidiro-ri pua nedi Tarena Moto ro nato neio imese goto to amadime-erebeduti-ri.’
LUK 21:7 Ina kowasoro urubia ro Iesu nato gemodowa-rimo, ‘Nimo oro ro ma-dimowapotai-ro nedi tanaro ro Tarena Moto to beda tau ato amadimo-ororosioidiro-ri? Ina etou tanaro anamadidimi-iauri-ri kororosioidiro aboto?’
LUK 21:8 Taie neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Nio modobo ie keremowotoi mea se ba-dirarowo-mo, modobo pua nio amia urubia ro kisaubuti. Mabu arua urubia tou-dioumo, mo to amadima-aratigi-ri. Neio ro ibo amadima-aro-ri, “Mo Iesu nou se ie.” Ina neio ro karasaubuti owera amadima-aro-ri ibo, “Womu tau ta-gorowateai-die abora tanaro noto-ororosioidiro-dumo.” Kaupoti nedi urubia ro neio owera aise irowidiro ate.
LUK 21:9 Ina ibose nio ro amadimi-irowidiro-ri boso owera erere duriomoro ato namadimo-ororosioidiro-ri ibose urubia amadimo-ororohoio-ri, karado aise ama-ou-ri, kaupoti nio nato tere oi ate. Nedi tanaro ro keba se amadimo-ororosioidiro-ri, kaupoti womu tau saro rido amadi-ereredea-ri.’
LUK 21:10 Iesu ro ina ibo, ‘Ata duriomoro urubia ata duriomoro urubia mutu neitiro boso ibo keremedea ie. Ina ata gabamani ata gabamani mutu neitiro serawo ibo keremedea ie.
LUK 21:11 Ibose erere duriomoro ato, awawo sopu momuruwo ro duriomoro neio ro amadimo-omuruwouti-ri. Ina erere duriomoro ato auna sogoi tau ro ama-araremo-ri, ibose urubia sirio erere temeteme ro ama-iwotodai-ri. Ina tere tanaro amadimo-ororosioidiro-ri toboro ato urubia sirio umoro oi ri ibo womu tau aupise tou-die.
LUK 21:12 Kaupoti nedi tanaro ro keba se amadimo-ororosioidiro-ri, nio etio ra kimibiria urubia nio urubia ro amadimi-irobo-ri ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri. Nio Iu urubia karadabu moto to amadimi-iworoho-ri koto iato amaidimi-iwaititi-ri, ina nio dibura to aise amadimi-iaremo-ri, mabu nio mo kowasoro urubia ie. Eputa urubia gabamani mutu neio sosoro gabo ato amadimi-iwotoburio-ri nio koto owera nato amadima-aro-ri.
LUK 21:13 Kaupoti nio abato meamea tau ama-iamotiti-ri mo sapuwo to iedi awawo urubia ro imowauti ri.
LUK 21:14 Ina abora modobo ie nio mea se kimaragoidiro, nio modobo pua auna se kimaragoidiro ibo nio ro beda owera amadimu-utura-ri.
LUK 21:15 Kaupoti mo umoro ie nio muro mo ro anama-imio-ri koto abato beda owera to amadima-aro-ri. Ina nio amia urubia ro koto abato owera karo mutu neio ro nio iwameduti-ri pua.
LUK 21:16 Ibose nio mamio abeamio, naminiramio, namuturubi, gu urubia, nio aboto amadime-erewesegerai-ri nio arua neio ro amadimi-iasouti-ri arua urubia aboto iopiauti ri.
LUK 21:17 Imese sirio urubia nio neio ro masawe amadimi-iwia-ri mabu nio mo ubi tanaro isioidirotiti-dumo.
LUK 21:18 Kaupoti nedi tanaro ro namadimo-ororosioidiro-ri nio ohu takamai neio ro amadimi-iwasomai-ri. Nio urio neio ro iwasomai-ri pua.
LUK 21:19 Nio koko se namadimi-iwotoi-ri nio ro womu tato womu tato keremiro nato amadimo-owea-ri.’
LUK 21:20 ‘Ibose nio ro amadimi-iwia-ri boso urubia Ierusarema sabowa namadime-emowaperai-ri. Nio umoro nato ba-doi-mo ibo Ierusarema sabowa neio ro amadimo-opisiamuti-ri.
LUK 21:21 Iedi tau ro nato beda urubia ro ama-orowomidiro-ri Iudia duriomoro ato, neio modobo ie korowodau podo duriomoro to. Ibose Ierusarema sabowa ato etio ro ama-orowomidiro-ri neio modobo ie kosuruwo ata moro to korowadau. Ina ibose beda urubia ra aupi sabowa ato nama-orowomidiro-ri neio ro modobo pua auna sabowa kara goro to kodoro. Mabu neio ro mea koropirowa moro ata iato owea-ri pua.
LUK 21:22 Mabu iedi tau ro nato Ierusarema urubia Godi ro ubauba wisa ama-imio-ri. Iedi ubauba wisa ro namadimi-iwia-ri, Tarena Buka ato beda owera gisioidiro-rimo nou sapuwo to nedi tanaro ro morobise to amadimo-ororosioidiro-ri.
LUK 21:23 Iedi tau ro nato niro mutu mamio ibose bamuai mutu mamio neio beda sosoro to amadimo-orowati-ri? Nirimagare babio tanaro patu iedi mamio ro neio sapuwo to imese koko ia se ama-iamo-ri. Nedi tau ro nato urubia sirio auna ia ubauba ro amadi-iwia-ri. Nedi tau ro nato Godi auna serawo nato amadi-emagagai-ri nedi duriomoro urubia ro neio aboto.
LUK 21:24 Nedi urubia ro neio boso urubia ro giri to amadimi-iopiauti-ri arua neio ro amadimi-irobo-ri ina erere daimodaimo duriomoro to amadimi-imudidiro-ri. Ierusarema sabowa wagoha to Iu owera karo tato urubia ro amadimo-oturai-ri simara se womu tato Iu owera karo tato urubia tau nama-oroporeai-ri.’
LUK 21:25 ‘Saiki ra sagana ra kiboni mutu neio abato aborabora tanaro amadimo-ororosioidiro-ri urubia sirio umoro koi sapuwo to ibo womu tau ta-norobai-dumo. Urubia sirio nedi sopu duriomoro gebari ro nato na-orowomidiro neio auna tere ro ama-iwati-ri ina amadima-aradoruti-ri. Mabu buru oromo ato auna gawia ro ama-araremo-ri bukopu gebarigebari nou ro ama-iwouburio-ri toboro gururu beda sosoro ra idaibo sosoro ie.
LUK 21:26 Iedi tau ro nato urubia tere ri sapuwo pamo amadimo-orowaburo-ri. Mabu duriomoro ato beda tanaro namadimo-ororosioidiro-ri neio kimaragoidiro ro ama-iopia-ri. Mabu toboro sopu momuruwo ro pupuwo to ama-omuruwouti-ri ina kiboni sirio simara moro ato orowotoi-ri pua.
LUK 21:27 Ina iato tuturu to owamo-ri pua urubia ro amadimo-owea-ri Imese Urubia Kiauri Dubu nu simara woroworo pupuwo korosa mutu tema ohu rido amadi-orowapotai-ri tema.
LUK 21:28 Nedi tanaro ro kororosioidiro aboto namadima-araratamuai-ri nio modobo ie koko se korowotoi ina sirio tau kamade ro kiwati mabu tau aupi se ta-gorobai-die nio Godi ro ubauba aboudo nato amadi-iapopo-ri.’
LUK 21:29 Iesu ro kowasoro urubia nedi totomu ro nou gimowauti. ‘Nio ro ma-diauri-mo arua ota dewao ota mutu.
LUK 21:30 Neio orio puara kisuwoduti ato, nio umoro samo to koi ie ibo surama tau aupise ie.
LUK 21:31 Ina idaibo sosoro tanaro neio ro amadimo-ororosioidiro-ri. Nio ro namadimi-iauri-ri nedi koko tanaro ro namadimo-ororosioidiro-ri, nio umoro amadimo-oi-ri ibo Godi ro kiwaboi tanaro aupiaupi ro ta-gorobai-die.
LUK 21:32 Ina nio mo ro morobise ia owera nama-imowapotai-ri, nedi tanaro ro namadimo-ororosioidiro-ri urubia abora na-orowomidiro nedi duriomoro ro nato nedi tanaro ro neio abato amadimo-ororosioidiro-ri.
LUK 21:33 Nedi duriomoro gebari ro, toboro, sopu ato imese sirio namabu patu neio imese amadima-araraseperai-ri. Kaupoti mo ro beda owera niarotiti araraseperai-ri pua, ibose to ama-iamotiti-ri.’
LUK 21:34 ‘Mea se deremowotoi-mo! Nio ro modobo pua sirio tau kidio kiworohuti, ina kidio daradara koroho, ibose auna se kimaragoidiro duriomoro tanaro sirio aboto. Nedi tanaro peteibi ro nio ro namadimi-isioidiro-ibiri, ina mo korowameai saiki namadi-apimaidiro-ri nio nou ro poinai sosoro ama-irobai-ri.
LUK 21:35 Mabu mo korowameai saiki namadi-apimaidiro-ri, imese urubia sirio nedi duriomoro gebari ro nato neio nou ro amadi-imuhia-ri.
LUK 21:36 Ina noudo ie nio modobo ie sirio tau keremododiai. Abera Godi nio ro modobo ie kararatoro nedi ubauba ro namadimo-ororosioidiro-ri nio neido karagarewado aboto. Ibose Abera Godi nio ro modobo ie kararatoro nio Imese Urubia Kiauri Dubu nou sosoro gabo ato, garegare tato orowotoi-ri.’
LUK 21:37 Iesu sirio tau ibo irowatititi, nou ro urubia Tarena Moto ato itamudirotiti. Ina duwo nagi-ereredea-ri nu auna sabowa rido aise isuwodutititi Oribi Podo ohu ato imidirotiti.
LUK 21:38 Iesu ina kowaroho duwoduwo korowameai ie Tarena Moto to, ina urubia sirio nou aboto aise irohotiti-mo Tarena Moto to nou owera irowidiro ri.
LUK 22:1 Iedi tau ro nato Isiraere urubia Patapata Beredi Kiaupai Tato Soriomu kosioidiro tau aupise ia se gowamo-ro. Isiraere urubia ro Kimasaudai Soriomu to asorotiti-mo.
LUK 22:2 Ina Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, Mose sabi kitamudiro urubia mutu Iesu opia ri gabo egea se giosora-rimo. Mabu neio urubia ro kiwia rie nou tere ro giwati.
LUK 22:3 Ina iedi tau ro Satani Iudasi Kerioti dubu nou niro turi to aise godoro nu nou ro goworohuti. Iudasi nu Iesu 12 kitiodorai dubu ata nou se ie.
LUK 22:4 Taie Satani beda tau ato godoro Iudasi aboto, nu iato aise gemobodiai Godi ra urubia ra turituri awawo urubia aboto, ibose Tarena Moto kemotoi awawo urubia aboto. Nu neio mutu geremowauti Iesu sapuwo to nou ro beda sosoro ama-apoi-ri.
LUK 22:5 Neio ro nedi owera ro na-girorowai-rimo neio auna kamade goi-rimo. Taie neio ro ibo, ‘Iesu oro ro namadi-owaboi-ri nimo aboto, oro mani nato anamadimo-omia-ri.’
LUK 22:6 Ina Iudasi ro ubi to aise gomidai nedi tanaro ro nou kosioidiro sapuwo to. Nou ro mea tau gosora urubia tato moro ato Iesu orobai ri ina apoi ri neio aboto.
LUK 22:7 Iedi saiki ro na-gorowateai-ro, Kimasaudai Soriomu saiki ro gereredea. Iedi tau ro nato kisioidiro ie Patapata Beredi Kiaupai Tato Soriomu. Ibose kimatowo sapuwo to sipisipi kainakaina nato kiopiauti ie, Mose edi sabi owera ro nou kibodoro aboto.
LUK 22:8 Taie Iesu ro Pita ra Ioane ra aboto nato gutura, ‘Nitiro ba-dou-do Kimasaudai Soriomu sapuwo to ohona ba-dimododiai-do.’
LUK 22:9 Ina Iesu neitiro ro ibo gemowameai-rido, ‘Oro ubi na-owamo neitiro ro kosioidiro aboto beda moro ato namado-osioidiro-ri?’
LUK 22:10 Ina neitiro Iesu ro ibo gimowameai-ma, ‘Nitiro iedi sabowa ro neito namado-orowateai-ri, nitiro ro amado-owea ri ata dubu obo bageto mutu moto to namadi-idiai-ri. Iedi dubu ro nitiro ro aise ba-dobodoro-do beda moto to odoro edi moto ro neito ba-dou-do.
LUK 22:11 Ibose nitiro ro moto abera amado-owea-ri nu ibo ba-demowapotai-do, “Nimo kitamudiro dubu ibo utura-die, ‘Apira urubia ibi gugu modobo ato a-owamo ra? Mo Kimasaudai Soriomu ohona kowasoro urubia mutu iato anamadimo-osioidiro-ri.’”
LUK 22:12 Nitiro nou ro umoro ama-iwai-mari auna ibi gugu ohu ato towamo, imese nakomu sirio iato modobo ato iamo. Nitiro ro Kimasaudai Soriomu ohona iato ba-dimododiai-do.’
LUK 22:13 Neitiro ito na-gasiriai-rido, Iesu ro beda sosoro owera garo imese tanaro sirio ibose to gororosioidiro-rimo. Taie iato neitiro ro Kimasaudai Soriomu ohona iedi moto ro iato aise gimododiai-rido.
LUK 22:14 Edi tau ro ta-gorobai Iesu nu kitiodorai urubia mutu moto goro ato atu moro ato ta-gorowomititi, edi Kimasaudai Soriomu ohona ro nou iho rie.
LUK 22:15 Taie Iesu iato gutura neio aboto, ‘Tuturu tau to mo auna ubi ro owamotiti Kimasaudai Soriomu ohona kiho nio mutu, mabu mo ido temeteme anama-iwia-ri.
LUK 22:16 Ina nio mo ro mimowapotai-ro ido ata Kimasaudai Soriomu ohona ata mo ro iho-ri pua, womu tato Kimasaudai Soriomu maumo momuo se namadimo-ororosioidiro-ri Godi ro kiwaboi tanaro maumo ato.’
LUK 22:17 Iesu ro waini obo panikere na-gomidai-ro eso owera iato garo Godi aboto. Nou ro ibo, ‘Nedi waini obo ro panikere ato na-omidiro kodio to ba-demosuwo-mo.
LUK 22:18 Ina mo ro ibo mimowapotai-ro ido mo ro waini obo odio-ri pua womu tato Godi ro kiwaboi tanaro neito namadi-orowateai-ri.’
LUK 22:19 Iesu ro ina patapata beredi na-gomidai-ro nou ro iato gekekeouti, eso owera na-garo taie nu kitiodorai urubia erere se iato gimio. Nou ro ibo, ‘Nu mo durupi ie ba-diho-mo, mo ro nio sapuwo to anama-aiwai-ri. Nio ro idaibo sosoro tanaro ba-disioidirotiti-mo mo kemaragoidiro sapuwo to.’
LUK 22:20 Ina iedi patapata beredi ro kiho na-giporeai-rimo, Iesu ro panikere na-gomidai-ro nou ro ibo gimowapotai nu kitiodorai urubia, ‘Nedi waini obo ro na-omidiro mo ro orio hodo nasaubiai urubia aboudo mo karima nama-isuputi-ri. Nedi orio hodo kemasaubiai ro mo karima nama-isuputi-ri nio sapuwo to ie neido ama-aratamuai-ri.’
LUK 22:21 Iesu ro ibo, ‘A-wowea-bimo, nibi mo mutu na-iho-bimo mo nibi ata ro ubauba urubia aboto anama-apoi-ri. Nedi dubu ro nama-apoi-ri nu namutuna to aratigi.
LUK 22:22 Keba se Godi ro gabo ta-gisioidiro, Imese Urubia Kiauri Dubu mo nouse ie mo ro anama-araburai-ri. Kaupoti edi kapoi dubu ro nou aboto, auna ia ubauba tanaro ama-ororosioidiro-ri.’
LUK 22:23 Taie kitiodorai urubia nakara se nato geremodoruti-birimo ibo, ‘Neibi nato na-nomidiro-bimo nedi tanaro ro nou aboto, neibi ata ro ama-osioidiro-ri.’
LUK 22:24 Iesu kitiodorai urubia neio nakara se owera to nato gororobai-rimo ibo, ‘Nimo etu ata ro ama-omidiro-ri auna to.’
LUK 22:25 Kaupoti Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Godi umoro tato urubia erere duriomoro ato na-irowomidirotiti neio eputa urubia mutu e. Urubia neio ro auna se imagegeaititi-dumo. Nedi eputa urubia ro auna ubi ie neio ubi tanaro se kisioidiro. Neio ubi ie mea kiwarebai urubia to kiasoro.
LUK 22:26 Kaupoti nio ro idaibo tanaro isioidiro ate! Eputa dubu to etu ro kararasoro ra nio abato nu modobo ie sopu to korowororuwo. Ina keba to etu ro otoi nu modobo ie sowake dubu to kararasoro. Nedi owera ro nio ro ma-dimaragoidiro-mo!
LUK 22:27 Auna dubu etu ra? Beda dubu ohona kemowou ra, o ohona etu ro kemowou ra? Nio ibo imaragoidiro-dumo beda dubu ohona kemowou ra, nu auna dubu e. Kaupoti mo nio mutu nato na-nirohotiti mo nio ohona kimoworoho dubu sosoro ie.
LUK 22:28 Mo nio mutu na-nirohotiti sirio koko tau ta-niaurititi, ina mo nio ro emeseretiti pua nio mo abato aupise iateidirotiti.
LUK 22:29 Ina mo Godi ro beda sosoro napoi-ro eputa dubu to ararasoro ri, nio mo ro ibose to anama-iapoi-ri eputa urubia to ararasoro ri.
LUK 22:30 Ina noudo ie nio ia ro amadimo-odoro-ri mo edi kiwaboi maumo ro neito soriomu ohona atu se iato anamadimi-iho-ri. Ibose Isiraere edi 12 gu ro na-iamo nio neio eputa urubia to amadima-ararasorotiti-ri, eputa urubia sea to nio ro ama-irowomidiro-ri.’
LUK 22:31 Iesu ro ibo, ‘Saimoni! Saimoni! Owera neito ma-dirowidiro-ro! Satani ro Godi aboudo umoro owera ta-imidai-ro ibo nio nou ro ama-iwaibirio-ri. Satani ro nio aboto idaibo sosoro kiwaibirio tanaro nou ama-isioidiro-ri, pari kisioidiro dubu woiti iopu rido takamai kiamotuti beda sosoro ra idaibo sosoro ama-ihoduti-ri.
LUK 22:32 Godi mo ro ta-nararatoro oro modobo pua kimibiria kiaseperai. Oro mo aboto namadi-erewesegerai-ri, oro kimibiria borubi nato ba-diwarebai neio kimibiria pupuwo ba-dimowaititi.’
LUK 22:33 Ina Pita ro Iesu ibo gemowameai, ‘Abera Naramu, oro dibura to namadime-edea-ri mo ibose to anamadime-edea-ri. Oro namadimo-opia-ri mo ibose to anamadimo-opia-ri.’
LUK 22:34 Taie Pita Iesu ro ibo gemowameai, ‘Kakaba owera kowaroho duwoduwo ato ido to ama-utura-ri tauo keba se mo oro ro netewa didi tau to anama-aratiouti-ri. Oro ro ama-utura-ri nedi duwo ro nato ibo, “Mo umoro pua Iesu.”’
LUK 22:35 Iesu ro ibo nou kitiodorai urubia aboto, ‘Nio mo ro edi tau ato nitiodarai nio mani pauso tato, keta popo tato, tamaka tato tu kawakawa nimeriai. Ina nio ohona kiroidiro namabu mutu modobo ato iamo pua ra?’ Ina kowasoro urubia ro ibo, ‘E e, nimo ohona kiroidiro namabu mutu modobo ato giamo.’
LUK 22:36 Kaupoti neio Iesu ro ibo gimowapotai, ‘Abora tanaro ata sosoro ie woki sorosoro to gi-oroho-ri. Nio ro nedi namabu teibo ro nou ba-diwou-mo mani pauso, keta popo nou se ba-dimidai-mo. Ibose oro etu ra giri tato nama-ou-ri oro ro beda durupi suana iwou ba-mowahodorai-mo ina giri neito ba-derememidai.
LUK 22:37 Tarena Buka ato owera ibo tiamo, Nu sabi kisebo dubu sosoro amadimo-oworohuti-ri. Nio mo ro ibo nimowapotai iedi Tarena Buka owera ro mo aboto morobise to ba-mororosioidiro. Io, owera sirio mo sapuwo to Godi ipusu owera urubia ro na-gisioidiro-rimo tau aupise ou-die neio mo aboto amadimo-ororosioidiro-ri.’
LUK 22:38 Ina kitiodorai urubia ro ibo, ‘Abera Naramu neito ma-dirarowea-ro, nimo abato netewa teibo giri teibo tiamo-ma.’ Ina Iesu ro ibo, ‘Io modobo ie, taie.’
LUK 22:39 Iesu Ierusarema sabowa na-gemeserai nou imese gioro Oribi Podo ohu to kowasoro urubia mutu, nu sirio tau ibo irowatititi.
LUK 22:40 Nu ito na-gorowateai taie kowasoro urubia nou ro nato gimowapotai, ‘Nio Godi ba-dararatoro-mo ibo, “Koko kiwaibirio tanaro aboudo, oro ro modobo ie nimo kiwagareawado.”’
LUK 22:41 Taie Iesu ro kowasoro urubia iedi moro ro nato aise gimeserai-biro, nou neibi aboudo na-giaubai emia ro egea mere se gemopai. Taie nu iato kauhio teibo to aise girimusubua Godi aboto iato gararatoro. Nou ro ibo,
LUK 22:42 ‘Abera oro ubi koi ato idaibo sosoro ba-mororosioidiro-mo. Modobo ra nedi ubauba tanaro ro kororosioidiro tato mo aboto? Kaupoti ibo pua mo simara ubi ato kosioidiro, oro ubi ato aise ba-mororosioidiro-mo.’
LUK 22:43 Ina iato sowake urio ro gorowapotai-ro Adiri sabowa rido Iesu pupuwo owai ri.
LUK 22:44 Iesu edi tau ro nato auna ia mibo ro gahidimai, ina auna ia se Godi aboto iato gararatoro. Nou ro edi kararatoro owera ro na-garo nu auna ia kahane to gorowati, ina edi kahane ro karima sosoro kisuputi idaibo sosoro gisuputi goto to.
LUK 22:45 Nu edi karatoro owera ro beda tau ato goporeai nu iato kowasoro urubia aboto aise gorowameai-ro. Neio nou ro norou kirobu moro ato giwia, mabu neio mibo kimaragoidiro mutu giwatabuti.
LUK 22:46 Taie nou ro ibo neio aboto, ‘Nibi adimo ato se gimaudutai-bimo. Diriribua-bimo modobo ie nibi Abera Godi kararatoro pupuwo kimia-ibi sapuwo to. Ina awawo kiwaibirio tanaro na-wou-dioumo nio koko se modobo ato ama-orowotoi-ri.’
LUK 22:47 Iesu isana kowasoro urubia owera gimowauti, iato tuturu to pua urubia sirio na-gou-rimo Iesu aboto. Edi urubia sirio ro Iudasi ro gimudo-ro, Iudasi nu Iesu 12 kitiodorai dubu ata nouse ie. Ina nu Iesu aboto na-gorowateai taie nou ro aise gosomeai.
LUK 22:48 Kaupoti Iesu ro ibo, ‘Iudasi, Imese Urubia Kiauri Dubu oro ro na-osomeai idaibo oro ro ta-wapoi nasa urubia aboto.’
LUK 22:49 Iedi moro ro nato iedi urubia ro na-gorowotoi Iesu gomo ato neio ro na-gowea-rimo etou tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri, neio ro ibo, ‘Abera Naramu, modobo ra nedi urubia ro nimo ro giri to kiado?’
LUK 22:50 Taie ata dubu giri se gopodia-ro nato ti-gotoi Godi ra urubia ra turituri auna dubu, nu edi sowake dubu ro tumodi gare nou ro aise gowatua.
LUK 22:51 Iesu ro ibo, ‘Aai idaibo tanaro dimeserai-mo!’ Taie nou ro edi sowake dubu ro gare aise gemadoborea.
LUK 22:52 Iesu orobai ri nedi urubia ro neio ro gou-rimo Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, Tarena Moto kemotoi awawo urubia, ina Iu duriomoro kiauri urubia. Iesu ro neio ibo gimowapotai, ‘Nio neito na-wou-dioumo gamini ra giri ra mutu mo ado ri a-wou-dioumo? Nio ata dubu ata mo ro a-nopia ra?
LUK 22:53 Mo nio mutu dose eremiri pua, nio sirio saiki Tarena Moto ato ta-nitamudirotiti. Mo nio ro nato ba-norobai-rimo, kaupoti nio nakara moro eremowea-diomo abora nio tau e mo aboto ubauba tanaro kisioidiro aboto. Duwoduwo maumo ato ubauba tanaro idaibo sosoro isioidirotiti-dumo.’
LUK 22:54 Iesu urubia ro na-gorobai-rimo taie nu imese gowaboi-rimo Godi ra urubia ra auna ia dubu moto to. Nu Pita ro musomuso se gobodoro-ro.
LUK 22:55 Pita ito na-gorowateai neio era mabu ato gorowomidiro era ta-gaduruti-rimo era ro giaso.
LUK 22:56 Ata sowake besere ioudo na-gou-ro Pita nou ro ioudo a-geibimo-ro era pina woroworo ato na-gomidiro. Sowake besere ro ibo, ‘Nedi dubu ro Iesu mutu ta-irohotiti.’
LUK 22:57 Kaupoti Pita bagea owera gutura. Nou ro ibo, ‘Mo umoro pua oro beda dubu ato aro-die.’
LUK 22:58 Ina egea mere se ibo gorowomidiro iato ata dubu ro ibo, ‘Oro ata nou se ie Iesu mutu ta-irohotiti-do.’ Ina Pita ro ibo, ‘E e mo pua io.’
LUK 22:59 Ina tau egea mere se ta-gadomaidiro ata dubu pupuwo to ioudo gutura-ro. ‘Morobise ie nu Iesu mutu ta-irohotiti-do mabu nu Gariri dubu e.’
LUK 22:60 Kaupoti nu Pita ro ibo gemowameai, ‘Urubia dubu, mo ata umoro tato ie oro beda owera to aro-die!’ Pita owera karo oporeai pua iedi tau ro nato kakaba owera nato gutura-ro.
LUK 22:61 Abera Naramu ioudo na-girarowea-ro nu idomari teibo imese Pita ato se giwotobowa-maro. Taie Pita ro kimaragoidiro to nato giwia Iesu ro keba se beda owera garo-ro, ‘Kakaba owera kowaroho duwoduwo ido to amadi-utura-ri tauo kebase mo oro ro netewa didi tau to anama-aratiouti-ri.’
LUK 22:62 Taie nou ro edi owera ro kimaragoidiro to na-gimagareai nou ro nirimagare to gomidai. Taie nu iato kara goro rudo aise gosuruo-ro auna idobi to gorowati.
LUK 22:63 Iesu edi urubia ro gemotoi-rimo nu neio ro aise gemasosowado-rimo ina iato gado-rimo.
LUK 22:64 Nu woidomari obotama to aise gowasiai-rimo. Neio ro ibo iato garo-rimo nou aboto, ‘Oro Godi ipusu owera dubu ra, a? Nimo aboto morobise to ma-dorowapotai-ro ibo abora oro etu ro ado!’
LUK 22:65 Neio ro ibose Iesu aboto sirio ubauba ia owera ta-garowado-rimo.
LUK 22:66 Iedi saiki ro na-gowaroho duriomoro kiauri urubia, Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, ina Mose sabi kitamudiro urubia, neio atu moro to nato garadabuai-rimo. Taie Iesu neio aboto kemotoi urubia ro aise gowodoro-rimo koto owera aro ri.
LUK 22:67 Eputa urubia ro Iesu nato gemodowa-rimo ibo, ‘Nimo oro ro dimowapotai-ro! Oro Godi ro kohodowa dubu nou se ra?’ Ina neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Nio mo ro nama-imowapotai-ri nedi owera ro nio ro imibiria-ri pua.
LUK 22:68 Ina nio mo ro nama-imodowa-ri mo wisa owera nio ro emowameai-ri pua.
LUK 22:69 Kaupoti nedi tau ro neido na-waratamuai Imese Urubia Kiauri Dubu nu imese pupuwo ia Godi nu edi tumodi sapuwo ro nato amadi-omidiro-ri.’
LUK 22:70 Neio ro ina atu se nato gutura-rimo, ‘Ina oro Godi mere ra?’ Neio Iesu ro ibo gimowameai, ‘Nio edi owera to utura-dioumo io mo nou se ie.’
LUK 22:71 Neio atu se ina nato gutura-rimo ibo, ‘Nedi dubu ro ubauba owera nakara se tutura-die, ina mabu boira nimo ro ubauba na-nemosora-dumo? Nu nimo ro simara gare to noti nemororowai-dumo!’
LUK 23:1 Edi awawo urubia sirio ro neio atu se aise giriribua-rimo Iesu neio ro gowaboi-rimo Roma gabamani dubu aboto masiro Paireti.
LUK 23:2 Neio ro Iesu Paireti abato iato gowauti-rimo. Neio ro ibo, ‘Nimo ro Iesu nou mabu ato norobai-dumo, mabu nou ro urubia ata sosoro to itamudiro, nimo urubia nou ro kakate moro to iwou. Nou ro urubia ibo imowautiti, modobo pua takesi mani kiaiwo auna ia eputa dubu Sisa nou aboto. Ina nu ia ibose nakara se ta-iarotiti ibo mo Godi ro kohodowa dubu eputa dubu nou se ie.’
LUK 23:3 Taie ina Paireti ro Iesu nato gemodowa, ‘Oro Iu urubia eputa dubu nou se ra?’ Ina Iesu ro Paireti ibo gemowameai, ‘Oro ro edi owera to na-utura-die io mo nou se ie.’
LUK 23:4 Taie Paireti aise gerewesegerai Godi ra urubia ra turituri awawo urubia aboto ina urubia sirio aboto. Nou ro ibo, ‘Nedi dubu ro Iesu mo ro ata ubauba ata emowea pua.’
LUK 23:5 Neio ro Paireti aboto owera ina ina aise garowado-rimo ibo, ‘Duriomoro nou ro owaudorowado. Nou ro edi bagea kitamudiro ro Gariri duriomoro rido gatamuai-ro, ina Iudia duriomoro to gou-die nimo isaubuti ri.’
LUK 23:6 Paireti ro na-girorowai iedi owera ro neio iato gimodowa ibo, ‘Iedi dubu ro Gariri dubu ra?’
LUK 23:7 Edi tau ro nato Gariri duriomoro Herodi ro giauri. Paireti ro Iesu nou ri gemeiriai Herodi aboto, Herodi edi tau ro nato Ierusarema sabowa to ta-gou-ro iato gomidiro.
LUK 23:8 Herodi ro na-gowea Iesu nou auna kamade ro gowati mabu nou ro Iesu sosoro iaurititi pua, owera se irowidirotiti nou sapuwo to. Herodi auna ubi ro owamotiti Iesu sosoro kowea aboto ina nou ro ata pupuwo korosa tanaro ata osioidiro ri nou sosoro gabo ato.
LUK 23:9 Herodi ro Iesu omuomu se gemodoruti, kaupoti Iesu ro nu wisa owera emowame pua.
LUK 23:10 Ina iato ta-gorowotoi Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, ibose Mose sabi kitamudiro urubia neio ro Iesu binio to gowauti-rimo Herodi aboto.
LUK 23:11 Ina saro to Herodi nou simara boso urubia mutu neio ro Iesu sete to goworohuti-rimo, taie nu neio ro bagea to eputa dubu obotama iato gowoiti-rimo. Taie nu ioudo Herodi ro aise gemeiriai Paireti aboto.
LUK 23:12 Keba se Paireti ra Herodi ra neitiro serawo eremowomidirotiti-do. Kaupoti edi saiki ro nato neitiro iato aise garadabuai-rido.
LUK 23:13 Paireti ro iato girumai Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, duriomoro kiauri urubia, ina duriomoro ia urubia. Neio atu se iato garadabuti-rimo.
LUK 23:14 Paireti ro neio nato gimowapotai, ‘Nedi dubu ro mo aboto na-owou-dioumo, nio ro owauti-dumo ibo nimo urubia nou ro kakate moro to iwou. Kaupoti nio ro edi owera ro na-waro-diemo, nu mo ro nio sosoro gabo ato nemodoruti, ina nou abato mo ro ata ubauba ata owea pua.
LUK 23:15 Ina ibose nu Herodi ro na-emodoruti nou ro ata ubauba ata emowea pua. Ina nu nou mabu ato owameai-die mo aboto. Ma-diauri-mo nu morobise ie nou ro ata ubauba ata osioidiro pua, nu mo ro nou mabu ato kopia ie.
LUK 23:16 Ina noudo ie nu kebase mo owera to amadima-ado-ri taie sabowa to ido to nato anama-emeiriai-ri.’
LUK 23:18 Kaupoti urubia sirio ro na-girorowai-rimo nedi owera ro neio atu se nato giaiauti-rimo ibo, ‘Nedi dubu ro dopia-mo! Barabasi ro ba-morowameai sabowa to!’
LUK 23:19 (Barabasi ro gidabuti urubia boso nato gosioidiro-rimo auna sabowa ato, urubia kiopiauti nou ro gatamuai. Ina nu dibura to nou mabu ato gedea-rimo.)
LUK 23:20 Paireti ubi ie Iesu emeiriai ri sabowa to, ina urubia nou ro nato gimowapotai.
LUK 23:21 Kaupoti neio ro auna se nato giaiauti-rimo, ‘Meremopoguti ota kemowotowa ato! Meremopoguti ota kemowotowa ato!’
LUK 23:22 Ina Paireti ro netewa teibo tau ta-giwai owera karo mutu, ina nou owera mutu aise gorowameai-ro, nou ro netewa didi tau giwai. Nou ro ibo, ‘Mabu boira? Nou ro etou ubauba tanaro gosioidiro? Nu mo ro ata ubauba ata emowea pua nou mabu ato kopia ie, aise namadima-ado-ri taie sabowa to nato anama-otiodorai-ri.’
LUK 23:23 Kaupoti urubia sirio inaina aise giaiauti-rimo neio auna ubi ro giamo Iesu ota kemowotowa ato kemopoguti aboto, ina auna ia se nato giaiauti-rimo.
LUK 23:24 Paireti ro Iesu neio ubi ato aise gaidodorai ota kemowotowa ato emopoguti ri.
LUK 23:25 Taie dibura to edi dubu ro gedea-rimo Barabasi urubia ubi ato Paireti ro aise gowosuruwo-ro. Keba se Barabasi ro gidabuti urubia, boso nato gowou-rimo auna sabowa to nou urubia kiopiauti dubu e. Wisana Iesu Paireti ro aise gaidodorai nedi Iu urubia sirio ro neio simara ubi tanaro nou aboto ororosioidiro ri.
LUK 23:26 Iesu neio ro ioudo na-gowosuruwo-rimo nu simara ota kemowotowa se garatidiro-ro. Taie ipi gabo ato neio ro Saimoni nato gematimai-rimo nu Sairini sabowa dubu e koroho moro rido gorowameai-ro. Nou boso urubia ro nato gemutura-rimo ibo, ‘Ei, oro ro ota kemowotowa demaratai!’ Saimoni ro Iesu aise goduria ota kemowotowa se gemaratidiro-ro.
LUK 23:27 Ibose Iesu imese sirio ia urubia ro gobodoro-rimo saro rido. Ina iedi topira ro nou maumo ato arua mamio ta-garadabuai-rimo Iesu neio ro idobi mutu gowaboi-rimo.
LUK 23:28 Kaupoti Iesu neio aboto na-gerewesegerai nou ro ibo, ‘Ierusarema mamio mo idobi nemerete-mo! Nio merebusere mutu nakara se idobi auna se deremerete-mo!
LUK 23:29 Mabu ata tau tou-die urubia ro ibo amadima-aro-ri, “Teri mamio nio garegare tato ama-irowomidiro-ri, nio ro merebusere sapuwo to kimaragoidiro siriosirio iworohuti-ri pua.”
LUK 23:30 Ibose urubia ro amadima-aro-ri ibo, Podo nio neito dosiomai-rimo nimo diahidimai-rimo! Damera nio ro ibose nimo diahidimai-rimo!
LUK 23:31 Mo ro nedi owera ro nutura mabu mo mea ota sosoro ie, ina urubia ro mo ubauba mino to noworohuti-dumo. Kaupoti nio pamo ota ie, era sosoro ie nio ido ubauba ia ubauba ia mino to amadimi-iworohuti-ri.’
LUK 23:32 Ibose netewa teibo sabi kisebo dubu teibo Iesu mutu atu se giwaboi-birimo kimopoguti-bi moro to.
LUK 23:33 Neibi edio moro to giwaboi-birimo masiro ararasoro ibo Eputa Soro podo. Taie boso urubia ro Iesu iato gemopoguti-rimo sabi kisebo dubu teibo mutu ata pere sapuwo ato ina ata tumodi sapuwo ato.
LUK 23:34 Taie Iesu ro ibo, ‘Abera neio ro nedi tanaro ro na-osioidiro-dumo ba-dimatopeamuti. Mabu neio umoro pua etou tanaro osioidiro-dumo.’ Ina Roma boso urubia ro durumai iato geremewehere-rimo, etio durumai ro giagobeidiro-rimo tuturu tau to, Iesu obotama neio ro gowamade-rimo.
LUK 23:35 Urubia sirio ro Iesu aupise giauri-rimo ina Iu eputa urubia ro sete to ubauba ia mino to goworohuti-rimo. Neio ro idaibo owera nou garo-rimo, ‘Nu arua urubia se iwarebidirotiti ina mabu boira nou nakara se orowarebai tato? Nu Godi ro kohodowa dubu ato modobo ie nu nakara se korowarebai.’
LUK 23:36 Ina boso urubia ro nu iato gemasosowado-rimo, neio
LUK 23:37 Iesu aboto na-goroho-rimo karakara obo omia ri. Neio ro ibo, ‘Oro Iu urubia eputa dubu ato oro modobo ie nakara se korowarebai.’
LUK 23:38 Neio ro eputa abato idaibo titi nou gematiti-rimo ibo, Nou Iu urubia eputa dubu e.
LUK 23:39 Ata sabi kisebo dubu na-gororidiro nou ro Iesu iato gemasosowado, ‘Oro Godi ro kohodowa dubu nou se ra, a? Dorowarebai nakara se, ibose mo dowarebai-ro!’
LUK 23:40 Ina ata sabi kisebo dubu ro nu aise gemadohodai nou ro ibo, ‘Idaibo garo, oro ro modobo ie Godi tere kemati. Nou ro beda wisa owea oro ro idaibo wisa nou owea.
LUK 23:41 Modobo ie neitiro ro kiwia nedi ubauba wisa ro, mabu neitiro simara ubauba tanaro sapuwo to niwia-do. Kaupoti nedi dubu ro nou ro ata ubauba ata osioidiro pua nu didi poro to iwia temeteme.’
LUK 23:42 Taie nou ro ibo, ‘Iesu, oro eputa dubu to nama-omi-ri, mo ba-demaragoidiro-ro.’
LUK 23:43 Ina nou ro ibo gemowameai, ‘Oro morobise owera nemowapotai, abora nedio tau ro nato oro mo mutu ama-imidirotiti-ri kamade duriomoro ato.’
LUK 23:44 Saiki turi ato gotoi edi tau ro nato, duriomoro gebari imese duwoduwo ro ta-gatimuti, mabu saiki mea se imewia pua womu tato adimo saiki ti-gorobai. Ina Tarena Moto goro ato auna obotama ta-wororidirotiti, nu turi ato aise garapepea. Ibi gugu imese tarena ia ie iedi obotama ro Godi sosoro nou ro ta-owaseidirotiti.
LUK 23:46 Taie Iesu ro Abera auna se nato garahuomai, ‘Idau mo urio oro aboto naiwai.’ Iedi owera ro nou ro karo na-goporeai iato nu aise garaburai.
LUK 23:47 Nu edi boso eputa dubu ro gemotoi edi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo nou ro Godi iato gemowabu. Nou ro ibo, ‘Morobise ie nou ata ubauba tato ie mea tuputupu dubu e.’
LUK 23:48 Iedi urubia sirio ro na-gou-rimo kemopoguti tanaro iauri ri, neio eputa se giweisorawado-rimo idobi mutu gorowame-rimo, mabu neio ro mea tuputupu dubu dorogora se mabu ato gemopoguti-rimo.
LUK 23:49 Kaupoti Iesu edi urubia mutu irohotiti, neio muso rido gorowotoi-ro ioudo girarowo-rimo. Ibose Iesu edi mamio ro gobodoro-rimo Gariri duriomoro rido neio ro ibose muso rido giauri-rimo.
LUK 23:50 Ata dubu masiro Iosepa nou Aramatea sabowa dubu e. Nu mea tuputupu dubu e, nou ro a-masebidirotiti Godi edi kiwaboi tanaro ro neito orowateai ri. Nu ata Iu kanisere dubu e, kaupoti eputa urubia edi tau ato na-geremowauti-rimo Iesu kopia sapuwo to, nu ubi oi pua.
LUK 23:52 Taie Iosepa na-gou Paireti nou ro iato gemodowa Iesu pamo durupi ota kemowotowa rido owororuo ri. Paireti iato ubi aise goi.
LUK 23:53 Taie Iesu pamo durupi Iosepa ro na-gebedai-ro ota kemowotowa rido taie obotama to mea se iato gemokomuti. Taie nou ro aise gowou nadi goro to ito gibiria. Edi nadi goro ro ata pamo durupi ata iato owotodai pua, momuo goro ie.
LUK 23:54 Iu urubia komidiro saiki Paraide saiki koriodoi ato neido karatamuai ie. Nedi tau ro nato komidiro saiki aupise gowamo karatamuai. Ina noudo ie nedi durupi keremododiai woko ro nou ro koporeai modobo pua nedi tau ro nato.
LUK 23:55 Ina Iesu mutu edi mamio ro gou-rimo Gariri duriomoro rido, neio ro Iosepa aise gobodoro-rimo Iesu pamo durupi nou ro beda bobo to gibiria neio ro aise giauri-rimo.
LUK 23:56 Taie neio ioudo na-gorowameai-rimo, meamea nibonibo ota puara dehoro mutu iato gidabuti-birimo Iesu pamo durupi emadiriti na. Ata saiki Iu urubia komidiro saiki ro gowaroho, iedi mamio ro aise gorowomidiro mabu Mose sabi ro ibo aro komidiro saiki ato woko isioidiro mamo.
LUK 24:1 Sande saiki kowaroho duwoduwo ato saiki mea se eredumudiro pua. Taie mamio meamea ota puara na-gimade-rimo Iesu pamo durupi emadiriti na nadi goro to nou giwou-rimo.
LUK 24:2 Neio neido na-girarowea-rimo nadi magere gigisi edi na to gemopai-rimo ta-gorodobura-ro.
LUK 24:3 Kaupoti neio neido na-gou-rimo bobo to aise gorowateai-rimo, Abera Naramu Iesu pamo durupi neio ro iato owea pua.
LUK 24:4 Neio a-giwaweauti-rimo pamo durupi sapuwo to beda sosoro tanaro ro gororosioidiro-rimo nou gemaragoidiro-rimo. Ina iedi tau ro nato netewa teibo dubu teibo aise gorowapotai-rido neitiro keakea obotama rido benenio se gerememiouti-rimo imese gotoi-rido neio gomo ato.
LUK 24:5 Edi dubu teibo ro neio ro na-giwia-marimo neio auna tere ro girobai taie eputa sopu to aise giborea-rimo. Taie edi dubu teibo ro neitiro ro ibo, ‘Keremiro dubu mabu boira nio ro pamo urubia bobo ato na-osora-dumo?
LUK 24:6 Nu nato pua ie, abora pamo rido ta-worowameai-ro, keremiro ie! Nio ro a-imaragoidiro-dumo ra Gariri duriomoro ato keba se nou ro beda owera to gimowauti? Nou ro nio ibo ta-gimowauti,
LUK 24:7 “Imese Urubia Kiauri Dubu ubauba urubia aboto amadima-apoi-ri ina neio ro ota kemowotowa ato amadime-emopoguti-ri. Kaupoti nu bobo ato tuturu tau to orobu-ri pua, netewa teibo saiki teibo namado-oroporeai-ri, ina ata kowaroho nou nato amadi-owameai-ri pamo rido.”’
LUK 24:8 Edio mamio ro nato gimaragoidiro-rimo ibo, ‘Nimo Iesu ro keba se nedi owera ro neito ta-nimowautiti.’
LUK 24:9 Nedi mamio ro bobo rido neido na-gorowameai-rimo neio ro owera iato gorowauti-rimo 11 kowasoro urubia aboto ina arua kimibiria urubia aboto, bobo ato beda tanaro ro gororosioidiro-rimo.
LUK 24:10 Kaupoti edi owera ro neibi ro na-gorowauti-birimo, Iesu kitiodorai urubia ro imibiria pua. Neio ro bagea owera to gasoro-rimo bobo ato etou tanaro ro gororosioidiro-rimo. Nu edi mamio ro neio ie Maria Magadarena, Ioana, Iemisi edi mamu ro Maria, ina amia mamio ta-garadabuai-rimo neio ibo gedei-rimo. Neio ro gimowauti-rimo Iesu kitiodorai urubia bobo ato beda tanaro gowea-rimo.
LUK 24:12 Iedi owera ro Pita ro se girorowai nu imese girario bobo to. Nou ro bobo na-gemetai, Iesu pamo durupi iato owea pua, pamo durupi edi obotama to na-gemoupiriamuti-rimo nou ro nou se giwia. Taie iato nu aise gorowameai-ro moto to. Nu kimaragoidiro ro gopia edi tanaro ro gororosioidiro-rimo nou sapuwo to.
LUK 24:13 Iedi atu saiki ro nato, Iesu kowasoro dubu teibo neitiro Emausi sabowa to gou-rido. Ina Emausi sabowa musomuso mere ie Ierusarema sabowa rido.
LUK 24:14 Neitiro na-gou-rido dese to beda tanaro ro gororosioidiro-dumo Iesu sapuwo to edi owera ro neito geremowauti-do.
LUK 24:15 Neitiro keremowauti keremowauti gou-rido, iato Iesu neitiro turituri to egena bo gorosuria. Taie neibi atu se imese gou-birimo.
LUK 24:16 Neitiro ro nu keibimai moro rido Godi ro ta-giwasiai-ma.
LUK 24:17 Taie nou ro neitiro nato gimodowa-ma, ‘Nitiro na-wou-dioudo etou owera to eremowagomea-do?’ Ina neitiro iato aise gotobowa-rido nitonito se girarowo-rido.
LUK 24:18 Ata kowasoro dubu masiro Keropasi nou ro ibo, ‘Ierusarema sabowa ato edio tanaro ro gororosioidiro-dumo oro kaupoti umoro oi pua ra?’
LUK 24:19 Iesu ro ina iato gutura ibo, ‘Nitiro etou owera to eremowauti-do?’ Neitiro ro ibo, ‘Neitiro Iesu sapuwo to neremowauti-do nu Nasareta sabowa dubu e. Nu Godi ipusu owera dubu e, urubia nou ro pupuwo to imowautiti ibose pupuwo korosa tanaro ta-isioidirotiti Godi ubi ato ina urubia ro ta-iaurititi-mo.
LUK 24:20 Ina Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, nimo eputa urubia mutu, nu neio ro aise gapoi-dumo opia ri ina ota kemowotowa ato iato gemopoguti-dumo.
LUK 24:21 Nedi dubu ro nimo ro ta-nimaragoidirotiti-mo Godi ro nou gohodowa nimo Iu urubia ubauba aboudo iapopo ri, nedi dubu ro Iesu nouse ie. Nedi tanaro ro na-gororosioidiro-dumo abora netewa didi saiki nou to orobai.
LUK 24:22 Ina nimo mamio kowaroho duwoduwo ato na-wou-dumo neio ro nedi owera ro na-orowauti-dumo nimo a-niwagogorai-dumo.
LUK 24:23 Mabu nu pamo durupi neio ro iato owea pua. Neio bobo aboudo na-orowameai-dioumo, nimo neio ro nimowapotai-dumo ibo Godi sowake urio teibo hiwo sosoro to kiauri-ma sosoro otoi-do. Neitiro ro ibo, “Iesu pamo pua nu keremiro ie.”
LUK 24:24 Ina nimo arua dubu nato ou-dumo bobo owea ri, neio ito na-orowateai-dumo Iesu iato owea pua, mamio ro beda sosoro to orowauti-dumo ibose to ororosioidiro-dumo.’
LUK 24:25 Taie Iesu ro ibo neitiro aboto, ‘Nitiro imese daradara ia ie! Nitiro umodi ia ie Godi ipusu owera urubia ro beda owera imowautiti-mo nou kimibiria.
LUK 24:26 Neio ro paease irowautiti-mo ibo Godi ro kohodowa dubu nu temeteme ama-iwia-ri ina nu ido to auna ia masiro Godi aboudo ama-omidai-ri.’
LUK 24:27 Taie Iesu ro mea se nato gemabuti nou ia simara sapuwo to Tarena Buka ato beda owera gisioidiro-rimo. Nedi owera ro Mose buka rido garatamuai-rimo ibose Godi ipusu owera urubia ro ta-gisioidiro-rimo.
LUK 24:28 Neibi Emausi sabowa aupiaupi na-gemowaititi-birimo, nedi dubu teibo ro iato aise gorodiobo-rido kaupoti Iesu aise gouwado.
LUK 24:29 Kaupoti nu neitiro ro aise gemediai-rido neitiro abato omidiro ri. Neitiro ro ibo, ‘Dou-ro saiki iopu ta-weretei duwo ro oi-die.’ Taie nu imese gou neitiro mutu,
LUK 24:30 neibi iato aise gomi-birimo, Iesu ro beredi na-gomidai-ro eso owera iato garo. Nou ro na-gesebuti neitiro iato gimio-ma
LUK 24:31 edi tau ro nato neitiro idomari Godi ro aise gimodobura-ma, Iesu neitiro ro aise geibimai-rido. Taie edi tau ato gowea-rido, nu ioudo aise gararaseperai-ro, egena bo gururiai-ro.
LUK 24:32 Taie neitiro nakara se iato geremowauti-rido ibo, ‘Neibi na-nou-diebimo gabo ato edi owera to na-nimowauti-madie, Tarena Buka owera maumo mea se nimabuti-madie, neitiro abato kamade era sosoro irarebai.’
LUK 24:33 Taie neitiro ioudo aise gorowameai-rido Ierusarema sabowa to, ina iato 11 kowasoro urubia, amia urubia mutu neitiro ro iato giwia-rido neio atu moro to ta-garadabuti-rimo.
LUK 24:34 Neio ro owera iato gorowauti-rimo ibo, ‘Morobise ie Abera Naramu ta-woubua. Nou nakara se Saimoni Pita aboto ta-orowapotai.’
LUK 24:35 Ina ibose Keropasi tiro ro gabo ipi ato beda tanaro ro gororosioidiro-rimo neitiro ro na-giauri-rido borubi kimibiria urubia iato gimowauti-rido, ibose Abera Naramu ro beredi na-ekekeouti neitiro umoro beda sosoro goi-rido ibo Abera Naramu nouse ie.
LUK 24:36 Iedi tau ro nato netewa teibo kowasoro dubu teibo ro iedi owera ro na-gimowauti-rido kimibiria urubia, taie Iesu neio turituri ato egenabo gorowapotai-ro. Nou ro ibo, ‘Miro nio abato ba-mowamotiti.’
LUK 24:37 Kowasoro urubia ro na-gowea-rimo Iesu, neio a-giwagogorai-rimo neio tere ro giwati, neio ro Iesu bamo to gasoro-rimo.
LUK 24:38 Kaupoti Iesu ro ibo, ‘Mabu boira nio tere ro na-iwati? Mabu boira mo nio ro eibimai tato? Etou mabu ato ra kimaragoidiro teibo na-iamo nio abato?
LUK 24:39 Tauo mo tu ra sairo ra ma-demeauri-rimo. Nu mo ia ie! Mo durupi nio ro ma-demowaseidiro-rimo. Bamo neio urio ie soro durupi nou tato ie. Mo nio ro ti-niauri-dumo simara durupi to noroho.’
LUK 24:40 Iesu owera na-goporeai nu tu ra sairo ra neio aboto aise giwawuti.
LUK 24:41 Neio abato kamade ibose to giamo, ina kimaragoidiro ro giopia, ina noudo ie neio samo to imibiria tato. Ina Iesu ro neio iato gimodowa, ‘Nio abato kouho nakomu ata potoro ra?’
LUK 24:42 Taie nu neio ro nakere koura se gomia-rimo neio sosoro gabo ato nou ro komidai iato aise gouho.
LUK 24:44 Taie nou ro ibo, ‘Nio ro a-imaragoidiro-dumo ra keba se mo nio mutu na-nirohotiti, nedi tanaro ro nou sapuwo to nio mo ro ta-nimowautiti ibo, “Mo sapuwo to sirio owera ta-gisioidiro-rimo Tarena Buka ato. Arua owera mo sapuwo to tiamo Mose sabi sirio ato, ina arua owera mo sapuwo to Godi ipusu owera urubia ro ta-gisioidiro-rimo, ibose arua owera mo sapuwo to Tarena Ohare Buka ato tiamo.”’
LUK 24:45 Ina Tarena Buka owera Iesu ro na-giwasoro neio imese kimaragoidiro patu nato gimodobura.
LUK 24:46 Taie Iesu ro ibo, ‘Morobise ie Tarena Buka ato owera tiamo ibo, Godi ro Kohodowa Dubu temeteme ama-iwia-ri ina netewa didi saiki ato nu pamo rido Godi ro amadi-oweameai-ri.
LUK 24:47 Ina nedi owera ro nio ro nou korosa to urubia amadimi-imowauti-ri ibo, “Ba-derewesegerai-mo ubauba aboudo ina nio edi ubauba ro Godi ro nato ama-imatopeamuti-ri.” Nedi owera ro amadimo-obodorouti-ri Ierusarema sabowa rido imese nato ama-orobodorouti-ri duriomoro gabo gabo to. Io Tarena Buka owera ibo tiamo idaibo tanaro nou sapuwo to.
LUK 24:48 Ina nedi tanaro sirio ro neio beda sosoro gororosioidiro-dumo, nio ro simara idomari to noti iauri-dumo urubia neito ba-dimowauti-mo.
LUK 24:49 Nio sapuwo to mo ro anamadi-emeiriai-ri Tarena Urio. Keba ia se nou urubia aboudo Abera ro hodo ta-gasaubiai-ro nou ro emeiriai ri. Kaupoti Ierusarema sabowa nio ro emeserai ate iato aise ba-dorowomidiro womu tato Tarena Urio neito namadi-ou-ri nio nou ro ama-iatimai-ri, pupuwo nou ro ama-imio-ri.’
LUK 24:50 Iesu simara kowasoro urubia Ierusarema sabowa rido na-giwosuruwo-ro Betani sabowa to aise giwou. Nu tu teibo ohu to aise giwotobowa-ma nou ro neio meana iato gimia.
LUK 24:51 Nou ro meana edi kimia ro na-gimia nu iato neio aboudo egenabo goruriai, taie nu Godi ro goto rido aise gaubudiro imese gowioro neio sosoro gabo ato.
LUK 24:52 Nu neio ro na-gemawotidiro-rimo kowioro moro ato, Iesu iato gemowabu-rimo. Taie neio ioudo auna kamade mutu aise gorowameai-rimo Ierusarema sabowa to.
LUK 24:53 Neio iato sirio tau Tarena Moto ato aise iradabutititi-mo Godi neio ro iato emowabutiti-mo.
ACT 1:1 Nirimagare Tiopira, mo ro keba se ata buka ta-nosioidiro Iesu sapuwo to nou ro etou tanaro isioidirotiti ibose nou ro urubia beda sosoro to itamudirotiti.
ACT 1:2 Iesu woko edi tau ato na-gitamuai womu tato nou Godi ro ti-gowioro Adiri sabowa to, mo ro imese sirio owera Iesu sapuwo to ta-nisioidiro. Iesu bobo rido na-geribua nou 40 saiki to ta-gomidiro duriomoro ato, ina kowasoro urubia aboto ta-gorowawuti. Ibose kowasoro urubia nou ro erere tanaro to umoro ta-iwaititi ibo nou morobise durupi to ta-geribua-ro. Taie neio nou ro nato imowautititi Godi ro kiwaboi tanaro beda sosoro ra. Iesu ido gowioro, tauo keba se nou ro kitiodorai urubia to na-giapoi umoro owera nou ro iato gimowauti, Tarena Urio edi pupuwo korosa ro neito gimowauti.
ACT 1:4 Nu neio mutu ohona na-giho nou ro ibo, ‘Nio Ierusarema sabowa tauo se emeserai ate, nato ba-dorowomidiro womu tato Tarena Urio nio aboto neito namadi-emeiriai-ri. Mabu Abera ro keba se ta-garo ibo “Tarena Urio anamadi-emeiriai-ri,” ibose nio mo ro ta-nimowauti.
ACT 1:5 Nio Ioane ro obo to se iwarumiautititi, saiki sirio oroporeai-ri pua, aupise owamo nio Godi ro Tarena Urio to nato ama-iwarumiauti-ri.’
ACT 1:6 Iedi tau ro nato kitiodorai urubia Iesu mutu atu moro ato gorowomidiro. Taie neio Iesu aboto nato gerewesegerai-rimo neio ro ibo, ‘Abera Naramu, abora nimo Iu urubia simara eputa dubu to oro ro ama-ararasoro-ri ra? Ina abora Roma urubia oro ro neido ama-iaipirio-ri ra?’
ACT 1:7 Ina Iesu ro neio ibo gimowameai, ‘Idaibo sosoro umoro nio abato owamo-ri pua. Abera nakara se ie idaibo sosoro tanaro nou simara korosa to kosioidiro tau ta-gihoduti.
ACT 1:8 Kaupoti Tarena Urio neito amadi-ou-ri nio nou ro ama-iatimai-ri, pupuwo nou ro ama-imio-ri. Nio ro mo sapuwo to owera amadimo-obodorouti-ri Ierusarema sabowa ato, ina neido Iudia duriomoro to, ibose Samaria duriomoro to, ina ioudo amadimo-obodorouti-ri imese duriomoro gabogabo to.’
ACT 1:9 Nedi owera ro nou ro karo na-goporeai, taie nu Godi ro goto rido aise gaubidiro imese gowioro neio sosoro gabo ato. Na-gowioro neio ro ibose to gemawotidiro-rimo, womu tato tema ro ti-gahidimai.
ACT 1:10 Neio isana a-giawotidiro-rimo iato urubia dubu teibo keakea namabu to ta-geremeduti-rido imese gotoi-rido neio abato.
ACT 1:11 Neitiro ro ibo, ‘Gariri urubia nio nato na-orowotoi etou emawotidiro-dumo? Nedi atu dubu ro nou beda sosoro ioro neido Adiri sabowa to, nou neito idaibo sosoro amadi-orowameai-ri.’
ACT 1:12 Iesu kitiodorai urubia neio Oribi podo rido na-giroruo-ro imese gorowameai-rimo Ierusarema sabowa to, Oribi podo aupise gowamo muso ia pua.
ACT 1:13 Taie neio ito na-gorowameai-rimo Ierusarema sabowa to, neio bato irowomidirotiti ata ohu moto neito imese godoro-rimo. Nedi urubia ro neio ie: Pita, Ioane, Iemisi, Enduru, Piripi, Tomasi, Batoromiu, Mataio, ata Iemisi nou Arapisi mere ie, Saimoni Roma urubia nou ro ihoiotiti, ina Iudasi nou ata Iemisi mere ie, neio iato ibo gorowomidiro.
ACT 1:14 Neio Godi aboto atu se iraratorotiti-mo ibose neio nakara se pua, amia mamio ito ta-gou-rimo neio mutu. Ata nou e Iesu edi mamu ro Maria nou ta-godoro Iesu niramio mutu neio atu se iato iraratorotiti-mo.
ACT 1:15 Imese kimibiria urubia iedi tau ro nato kaupoti moro to ta-gorowoiriamuti-rimo, neio imese sirio se kioputi ato 120 urubia ie. Taie Pita turi rido aise gerehidiro
ACT 1:16 nou ro ibo, ‘Kimibiria naminiramio, keba ia tau ato Tarena Urio edi ipusu owera ro Deibidi ro Tarena Buka ato nou gisioidiro. Iedi owera ro Iudasi sapuwo to gisioidiro. Iudasi nou nimo boinana ie woko atu se nisioidirotiti-mo ina nou nimo aboudo gosuruo-ro. Iudasi ro gimudo urubia Iesu aboto taie neio ro nou nato gohiai-rimo.’
ACT 1:18 (Iudasi mani ta-gomia-rimo edi ubauba tanaro ro na-gosioidiro nou sapuwo to, ina nou ro iedi mani ro neito pari se gomidai. Iudasi eputa to garararo niro aise garapusia, itame nakara moro ato imese giamo.
ACT 1:19 Ierusarema sabowa urubia ro edi owera ro na-girorowai-rimo ‘Io Iudasi idaibo tanaro to gororosioidiro,’ ina edi pari ro masiro neito gomia-rimo Akeredama. Neio simara owera ato maumo owamo ibo, Karima Paso Pari.)
ACT 1:20 Ina Pita ro ibo, ‘Ohare Tarena Buka ato tiamo ibo, Nou duriomoro abora huruku se ba-mowamo, ata ro nou moto ato omidiro mamo. Ibose ina Ohare Tarena Buka ato tiamo, Ata dubu ro nou bobo ato kiauri woko ba-morobai.’
ACT 1:21 Pita ro ina ibo, ‘Ina noudo ie ata dubu ro nou bobo ba-morobai nimo kimadabuai aboto Iesu pamo rido na-geribua-ro nou sapuwo to owera imowauti ri. Nedi dubu ro nimo mutu ta-irohotiti keba se Iesu edi tau ato goroho, Ioane ro obo to urubia na-iwarumiautiti womu tato Iesu Godi ro ti-gowioro Adiri sabowa to. Io idaibo sosoro dubu modobo ie nou kaubai nimo iwarebai ri urubia owera kimowauti ibo Iesu bobo rido ta-geribua.’
ACT 1:23 Neio ro netewa teibo dubu teibo iato giaubai-marimo Iosepa-Barasaba (nou ata masiro Iasiti), Matiasi mutu.
ACT 1:24 Neio iato gararatoro-rimo, ‘Abera Naramu oro tirarowo-die urubia kimaragoidiro beda sosoro ra, oro nakara se umoro ie. Iudasi nimo aboudo ta-gosuruwo-ro nou boido gororomidai-ro neito gorowameai. Abera Naramu nimo dimowapotai-ro beda dubu ro ama-orobai-ri Iudasi bobo.’
ACT 1:26 Taie durumai teibo netewa teibo dubu teibo ro iato giwagoberai-marido ata Matiasi sapuwo to ie, ata Iosepa sapuwo to ie. Matiasi durumai ro gagobeidiro tuturu tau to taie Iudasi edi bobo ro nou ro aise gorobai. Nou kotiodorai dubu to aise gararapoi, keba se 11 ro goroho-rimo ina nou ro na-gimadabuai neio imese 12 aise goi-rimo.
ACT 2:1 Ohona Kiwoiriamuti Soriomu saiki na-gereredea, imese kimibiria urubia neio kaupoti moro to ta-garadabuti.
ACT 2:2 Ina auna diamo gebari nato gororosioidiro toboro rido na-gororuwo-ro, neio nou ro a-gimabuo-ro. Iedi diamo ro surama diamo beda sosoro ra idaibo sosoro ie. Neio beda moto ato gorowomidiro iedi diamo ro nou ro aise giahidimai.
ACT 2:3 Neio ro ata nakomu nato gowea-rimo, iedi nakomu ro ioudo na-gororuwo-ro turupina pina beda sosoro ra ohu rido nou ro gororuwo-ro. Iedi pina ro neio ro gororoburutai-rimo erere kimibiria urubia durupi ato aise gomititi-rimo.
ACT 2:4 Neio iato Tarena Urio ro aise giworohuti, nou ro modobo giwai neio umoro tato owera to eremowagomea ri.
ACT 2:5 Nedi tau ro nato arua Iu urubia Godi etio ro emaragoidirotiti-mo neio ibose to gorowomidiro Ierusarema sabowa ato. Neio sirio duriomoro rido apira gou-rimo ito.
ACT 2:6 Taie neio ro kowasoro urubia owera na-gimororowai-rimo neio atu moro to aise garadabuti-rimo. Mabu neio aborabora ro girobai idaibo sosoro tanaro neio ro kiauri pua. Idaibo urubia erere owera to na-geremowagomea-rimo
ACT 2:7 abora tanaro ro gororosioidiro, iato neio auna kimaragoidiro ro giopia. Taie neio ro ibo, ‘Nedi urubia ro na-eremowagomea-dumo neio Gariri duriomoro rido ra?
ACT 2:8 Kaupoti nimo ro ti-nemewidiro-dumo neio beda owera to eremowagomea-dumo. Neio umoro beda sosoro oi-dumo?
ACT 2:9 Nimo duriomoro erere rido noroho-dioumo nimo arua Patia rido ie, Media, Eramu, nimo amia Mesopotamia rido ie, Iudia, Kapadosia, Ponitasi, Eisia,
ACT 2:10 Piridia, Pampiria, Isipi, Sairini goto ato Ribia duriomoro ato na-owamo, Roma,
ACT 2:11 Kiriti daro Arabia. Nimo arua Iu urubia ie ina nimo arua Iu urubia to nararapoi-rimo. Kaupoti nedi urubia ro nimo ia owera to na-waro-dumo ti-nimewidiro-dumo. Godi ro beda meamea tanaro gisioidiro nou sapuwo to eremowagomea-dumo.’
ACT 2:12 Modobo pua nedi tanaro ro apira urubia ro maumo mea se kowea, neio kimaragoidiro ro giopia. Taie neio nakara se iato geremodoruti-rimo, ‘Nedi tanaro ro na-wororosioidiro-dumo nou maumo beda sosoro ra?’
ACT 2:13 Kaupoti neio arua urubia ro a-gimasosowado-rimo ibo, ‘Nedi urubia ro koko obo idio-dumo.’
ACT 2:14 Pita aise geribua arua 11 kitiodorai urubia mutu, taie nou ro ibo urubia sirio aboto, ‘Mo borubi Iu urubia nio Ierusarema sabowa ato nato na-orowomidiro, gare neito mea se diedea-rimo. Mo beda owera nama-aro-ri mea se ba-dimidai-mo.
ACT 2:15 Nio ro imaragoidiro-dumo nedi urubia ro idio-dumo, kaupoti neio idio pua. Saiki ta-idiai-ro nou kowaroho saiki ie.
ACT 2:16 Godi ipusu owera dubu Ioere tagara tau ato ta-gomidiro nou ro owera keba se ta-gisioidiro nedi tanaro ro notororosioidiro-dumo nou sapuwo to. Ioere ro ibo
ACT 2:17 Godi ro aro-die nedi owera ro, Womu tau ato mo ro Tarena Urio anamadi-emeiriai-ri imese urubia aboto, ibose nio merebusere ro mo ipusu owera amadimi-imowautiti-ri. Nio orio domere, oromano babio neio aboto mo ro hiwo to tanaro patu anama-iwawutiti-ri.
ACT 2:18 Iedi tau ro nato mo ubi tanaro etio ro isioidiro-dumo upi dubu neio aboto mo ro Tarena Urio anama-emeiriai-ri neio ro mo ipusu owera amadimi-imowautiti-ri.
ACT 2:19 Mo ro pupuwo korosa tanaro anama-isioidiro-ri toboro ohu ato ibose sopu duriomoro ato, urubia ro amadimi-iauri-ri idaibo era, karima, kaparuti gahuta.
ACT 2:20 Saiki ibo otoi-ri pua duwoduwo ama-oi-ri, sogomi karima ro ama-orobai-ri. Ina iedi tau ro nato mo edi koto saiki ro nato auna ia meamea tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri.
ACT 2:21 Mo etio ro nororu-dumo neio mo ro kiapopo ie ubauba aboudo.’
ACT 2:22 Pita ro ina ibo, ‘Isiraere urubia, owera neito dirowidiro-rimo. Iedi Nasareta dubu ro Iesu nou ro pupuwo korosa tanaro ta-gisioidiro. Nou ro na-gisioidiro Godi ro giwawuti-ro ibo Iesu gemeiriai-ro neito, mabu Iesu ro Godi edi pupuwo ro neito gisioidiro. Nio umoro ta-goi-rimo mabu nedi tanaro ro nio abato gororosioidiro-rimo.
ACT 2:23 Godi ro keba tau ato Iesu ta-garapoi ubauba urubia aboto aiwai ri. Ina nio ro ubauba urubia tu to noti gedea-rimo ina iato gemopoguti-rimo ota kemowotowa teibo ato araburai ri.
ACT 2:24 Kaupoti nu Godi ro pamo rido ta-gowameai-ro. Godi ro nou pamo temeteme aboudo ta-gemapoduti mabu nou pamo ro modobo pua tuturu tau to kowarabu.
ACT 2:25 Deibidi ro keba se idaibo owera ta-garo Iesu sapuwo to. Nou ro ibo, Abera Naramu mo sosoro gabo ato timidirotiti ina ibose mo tere owamo-ri pua mabu nou mo abato aupise tomidiro.
ACT 2:26 Ina noudo ie mo giropu ato kamade ro ama-owamotiti-ri. Mo aboudo sirio tau kamade owera ro amadimo-osuwoduti-ri. Mo aboto Godi ro meamea tanaro kisioidiro aboto mo nou anama-imasebidiro-ri.
ACT 2:27 Abera Naramu ro Dudi ato mo tuturu tau to emauriai-ri pua. Mo Tarena dubu nou ia se ie, ina mo durupi nou ro emauriai-ri pua kepuse aboto.
ACT 2:28 Mo nou ro keremiro gabo ta-nemowapotai-ro. Mo nou ro kamade nowaititi, ina nu mo abato aupise imidirotiti.
ACT 2:29 Mo borubi Iu urubia nirimagare babio nio mo ro tuputupu se mimowapotai-ro ibo, nimo nasa Deibidi ta-garaburai nato gemoba-rimo ina nou bobo nato towamo.
ACT 2:30 Deibidi nou Godi ipusu owera dubu e, nu umoro ie Godi beda owera garo-ro nou aboto. Godi ro keba se Deibidi ta-gemowapotai ibo, “Oro nasa ro ama-omidiro-ri eputa dubu to, oro abora idaibo sosoro na-omidiro.”
ACT 2:31 Ido amadimo-ororosioidiro-ri Deibidi keba se umoro ta-goi. Ina nou ro nou ri gutura ibo, “Godi ro kohodowa dubu Dudi ato tuturu tau to emauriai-ri pua, ibose nou durupi epuse-ri pua. Godi ro nu ama-owameai-ri pamo rido,” ina Deibidi ro nedi owera ro nou sapuwo to gisioidiro.
ACT 2:32 Ina Iesu nou se ie Godi ro kohodowa dubu nou ro ta-gowameai-ro pamo rido. Ina saro gabo ato nimo ro imese ta-nowea-rimo.
ACT 2:33 Iesu Godi ro ta-gowioro Adiri sabowa to, ina nou abora Godi tumodi sapuwo ato omidiro-die. Ibose Abera Godi ro Tarena Urio Iesu ta-gemapoi, keba se idaibo sosoro owera to ta-garo noti gororosioidiro-rimo. Ina Iesu ro emeiriai-die Tarena Urio nimo aboto, abora nou e, nio ro tiauri-dumo ina owera tirowidiro-dumo nou aboudo.
ACT 2:34 Deibidi owioro pua Godi ro Adiri to. Kaupoti Deibidi ro ibo, Godi ro ibo mo edi Abera Naramu ro nou aboto Oro ba-domidiro mo tumodi sapuwo ato,
ACT 2:35 womu tato oro nasa urubia oro sairo mabu ato imese nama-iwomititi-ri oro ro ituti ri.
ACT 2:36 Io edi dubu ro nou se ie Iesu nio ro ota kemowotowa ato na-gemopoguti-rimo, Iesu Godi ro nio Abera Naramu to gapoi, ibose Godi ro kohodowa dubu Iesu nou se ie. Isiraere urubia nio morobise umoro doi-mo abora!’
ACT 2:37 Urubia sirio ro na-girowai-rimo Pita ro edi owera to gimowauti neio giropu mibo ro aise girobai. Taie neio ro Pita arua kitiodorai urubia mutu nato gimodowa-rimo, ‘Namuturubi nimo ina beda sosoro nama-orowomidiro-ri?’
ACT 2:38 Taie Pita ro neio iato gimowameai, ‘Nio imese derewesegerai-mo ubauba aboudo Godi aboto, ina nio obo to nimo ro nato anamadimi-iwarumiauti-ri, nio Godi ro kohodowa dubu Iesu nou kowasoro urubia to nato aise amadima-ararapoi-ri. Nio ubauba nou ro nato imatopeamuti rie. Ina ibose Godi ro Tarena Urio nio aboto nato amadi-emeiriai-ri.
ACT 2:39 Nedi owera ro keba se ta-gou-ro nio aboto nio merebusere mutu, ibose beda urubia ra muso duriomoro ato na-orowomidiro neio Godi ro tiramairi-die nou aboto oroho ri.’
ACT 2:40 Pita ro neio sirio owera to gitomu nou ro ibo, ‘Nio mo ro a-nimagege ubauba tanaro urubia ro abora na-isioidiro-dumo neio ro edi ubauba wisa ro namadimi-imidai-ri, modobo pua nio atu sosoro wisa kimidai neio mutu, nio ioudo ba-daragarewado-rimo!’
ACT 2:41 Pita owera edi urubia ro gimibiria-rimo mea se neio imese obo to aise giwarumiauti-rimo ina iedi atu saiki ro nato 3,000 urubia neio ro garadabuai-rimo Iesu kowasoro urubia aboto.
ACT 2:42 Kitiodorai urubia ro edi awawo korosa tanaro ro na-gisioidiro-rimo, sirio urubia neio aborabora ro girobai. Iedi tau ro nato kimibiria urubia ro auna karatamudiro iaurititi-mo kitiodorai urubia aboudo. Kimibiria urubia naminiramio sosoro iroworohutiti-mo, ibose neio Iesu Nirimagare Ohona ta-isioidirotiti-mo, ina atu se Abera Godi aboto auna se iraratorotiti-mo.
ACT 2:44 Kimibiria urubia ro neio atu moro ato iradabutiti-mo neio eremahodawadotiti pua. Neio namabu sirio ibo pua kaupoti mere ro nakara se kiworohuti, neio imese namabu sirio aise iromiotiti-mo.
ACT 2:45 Neio goto na-iaiwotiti-mo mani na arua urubia aboto, ina edi mani ro na-imadetiti-mo, mani tato urubia neito iwarebidirotiti-mo, ibose arua mani neio nakara se iromiotiti-mo. Ibose neio namabu aise giaiwo-rimo mani urubia aboto iwamade ri, taie edi mani ro neio ro mani tato urubia gimio-rimo.
ACT 2:46 Ina sirio kimibiria urubia Tarena Moto ato sirio saiki aise iradabutiti-mo. Neio ibose erere moto ato ta-wiradabutiti-mo ohona atu se iato gidimi-iho-ri. Neio auna kamade ie ohona idaibo na-iromio-mo,
ACT 2:47 Godi na-emowabutiti-mo, urubia sirio edi sabowa ro iato na-gorowomidiro kowasoro urubia aboto auna kamade oititi-mo. Ina saiki gabogabo edi urubia ro Abera Naramu ro na-iapopotiti-ro, nou ro kimibiria urubia aboto aise idabutiti.
ACT 3:1 Ata saiki Pita ra Ioane ra Tarena Moto to gidiai-rido. Iedi tau ro nato adimo saiki ro gowamo, neitiro nato godoro-rido Tarena Moto to Godi aboto araratoro rie, saiki gabogabo Iu urubia ibo isioidirotiti-dumo ito nou ri gou-rido.
ACT 3:2 Iedi Tarena Moto ro kodouti moro ato, ata dubu iato gomidiro, iedi dubu ro nou mamu ro ibose to goroto sairo ubauba mutu. Nou sirio tau namuturubi ro Tarena Moto magere damo masiro owamo ibo Mea Sosoro Magere nu neio ro nato owomititi-mo, urubia nagi-irimodouti-ri Tarena Moto to, nou ro urubia mani ri iato gi-iwaro-ri, ‘Ei mo buro mani to kowarebai modobo ra?’
ACT 3:3 Nu sirio tau ibo iwarotiti urubia, taie iato Pita ra Ioane ra na-gou-rido iedi dubu ro neitiro nou ro na-giwia-ma nou ro ibo, ‘Mo buro mani domia-rido!’
ACT 3:4 Kaupoti Pita ra Ioane ra ro idomari nou ato se giwotobowa-rido. Taie neitiro ro ibo, ‘Neitiro oro ro ma-diwia-maro!’
ACT 3:5 Taie iedi dubu ro idomari neitiro ato se giaro, nou ro ibo a-gimaragoidiro, ‘Mo neitiro ro mani anamadido-omia-ri.’
ACT 3:6 Kaupoti Pita ro ibo, ‘Mo mani tato ie, imese potoro ia ie, kaupoti mo abato edi nakomu ro na-owamo oro mo ro nou anama-omia-ri. Iesu Keriso Nasareta dubu edi pupuwo ro neito oro abora dotobowa, doroho!’
ACT 3:7 Pita ro edi dubu ro tumodi tu rido aise gewebidiro. Tuturu to pua edi dubu ro nou sairo mau teibo aise garadoborea-rido,
ACT 3:8 nou nakara se iato a-geremasibai, ‘O mo meana ta-noi.’ Taie nou aise geribidiro-ro, koroho iato gorowaibirio. Pita ra Ioane ra Tarena Moto to na-godoro-rido iedi dubu ro ibose to godoro neitiro mutu. Nou kamade mutu a-gererepedu Godi na-gemowabu
ACT 3:9 iedi tanaro ro na-gororosioidiro,
ACT 3:10 urubia ro na-gowea-rimo neio umoro nato goi-rimo ibo, ‘O nedi dubu ro na-imidirotiti koroho tato Tarena Moto magere damo ato na-owomititi-mo mani ri na-iwarotiti, nedi dubu ro nou se ie.’ Urubia ro na-geibimai-rimo nedi dubu ro, auna ia kimaragoidiro ro giopia. Neio modobo pua umoro koi aboto nedi tanaro ro beda sosoro to gororosioidiro-rimo, abora tanaro ie.
ACT 3:11 Iedi togiri dubu ro Pita ra Ioane ra aboudo aise girarebidiro. Urubia iato auna kimaragoidiro ro giopia taie neio iato gorowarario-rimo neitiro aboto. Neitiro Soromoni iedi Tarena Moto tamu ro nou maumo ato gotoi-rido.
ACT 3:12 Pita ro ibo, ‘Isiraere urubia, etou mabu ato imaragoidiro-dumo auna se? Neitiro nio ro etou mabu rido niauri-madioumo, nio etou idomari ra? Nio ibo a-imaragoidiro-dumo ra neitiro ro nedi togiri dubu ro koroho aboto simara pupuwo to a-nowotobowa-do ra? Nio ibo a-imaragoidiro-dumo ra nedi tanaro ro na-ororosioidiro mabu neitiro mea dubu teibo ie? Ee!
ACT 3:13 Aberaham, Aisaki, Iakobo, nimo abeamio nasaio ro na-emowabutiti-mo Godi, nou ro nou sowake dubu Iesu masiro auna ta-gowai, nou mabu ato ororosioidiro nedi tanaro ro. Kaupoti nou nio ro ubauba urubia aboto ta-gapoi-rimo opia ri, ibose Paireti ubi ta-goi nou dibura rido owagare ri.
ACT 3:14 Paireti nio ro gemowapotai-rimo ibo, “Nimo ubi tato ie Iesu kosuruwo aboto, urubia kiopiauti dubu ro mosuruwo-ro dibura rido.” Iesu imese meana ia ie daro morobise ie kaupoti nio ro a-gebeiouti-rimo nou aboto nio ata ubi tato ie.
ACT 3:15 Nio ro noudo ie keremiro kimio dubu kopia, kaupoti nedi dubu ro Godi ro ta-gowameai-ro pamo rido, ina nimo ro ta-niauri-rimo simara idomari to.
ACT 3:16 Iesu Keriso iedi pupuwo korosa ro nedi togiri dubu ro meana nou ro gowai. Nodi tanaro ro neido ororosioidiro mabu neibi kimibiria tiamo Iesu sapuwo to, nio umoro ie nedi dubu ro, abora simara idomari to notiauri-dumo nou imese meana ta-woi mabu nou kimibiria auna ie Iesu sapuwo to.
ACT 3:17 Nirimagare mo borubi Iu urubia, nio ro gisioidiro-rimo nedi tanaro ro Iesu aboto, kaupoti nio umoro oi pua etou tanaro gisioidiro-rimo, ina atu sosoro ie nio kiwaboi urubia ibose umoro oi pua.
ACT 3:18 Godi ro keba se ta-garo nou ipusu owera urubia aboto nedi tanaro ro ororosioidiro ri, idaibo nou edi kohodowa dubu ro temeteme iwia ri ina araburai ri.
ACT 3:19 Nio abora modobo ie mea se kerewesegerai Godi aboto, nio edi ubauba ro nou ro nato imatopeamuti rie. Ina iato nio Abera Naramu ro orio pupuwo
ACT 3:20 amadi-imio-ri, ina Iesu nou ro nio aboto amadi-emeiriai-ri nou ro na-gapoi kohodowa dubu to.
ACT 3:21 Kaupoti Iesu modobo ie Adiri sabowa ato komidiro womu tato tanaro patu Godi ro meana nama-iwai-ri. Godi ro nedi tau ro nou sapuwo to keba se giwauti-ro nou tarena ipusu owera urubia aboto.
ACT 3:22 Mose ro ta-garo keba se, Nimo edi Abera Naramu ro Godi, nou ro amadi-apoi-ri ata ipusu owera dubu mo beda sosoro ra. Nedi dubu ro nio aboudo ama-aubai-ri, nio ro nou owera se ba-dirowidiro-rimo.
ACT 3:23 Etio ra nou owera kirowidiro tato neio modobo ie kiopiauti, Godi edi urubia ro neio aboudo imese amadima-araseperai-ri.
ACT 3:24 Godi ipusu owera urubia Samuere beda tau ato gomidiro womu tato abora neio ro atu se ta-gorowauti-rimo nedi tanaro ro nimo abato na-gororosioidiro-rimo nou sapuwo to.
ACT 3:25 Godi ipusu owera urubia ro edi na gowauti-rimo nimo ro noti nowea-dumo. Nimo ro ta-nowea-rimo Godi ro keba se beda owera garo nio nasaio aboto. Nou ro ibo gutura Aberaham aboto, “Oro merebusere aramio aboudo imese sirio duriomoro urubia nedi sopu goto ro nato meana amadimi-iauri-ri.”
ACT 3:26 Godi sowake dubu Iesu, nou ro na-gapoi-ro nio aboto keba se ta-gemeiriai-ro, nou ro nio imese korosa iwai ri ubauba tanaro kisioidiro aboudo iwesegerai ri.’
ACT 4:1 Pita ra Ioane ra urubia owera ibose to gimowauti-rido, iedi tau ro nato Iu eputa urubia nato gou-rimo neitiro aboto. Iedi urubia ro neio ie, amia turituri urubia, amia Sadusi urubia, ina Tarena Moto kemotoi auna dubu,
ACT 4:2 neio ubauba kimaragoidiro mutu gou-rimo. Mabu nedi kitiodorai na teibo ro neitiro ro urubia ata sosoro gitamudiro-rido, ibo Iesu bobo rido ta-geribuwa ina pamo urubia idaibo sosoro amadime-eriburio-ri bobo rido.
ACT 4:3 Nedi eputa urubia ro neio ubi ie Pita ra Ioane ra koto aboto iwou-ma ri kaupoti saiki ta-goriodoi, neitiro neio ro nou ri girobai-marimo duwoduwo moto to aise giedea-marimo kowaroho iwou-ma rie koto aboto.
ACT 4:4 Kaupoti neitiro ro edi mea owera ro gorowauti-rido Iesu sapuwo to, ina urubia sirio ro na-girowidiro-rimo neio imese ta-gimibiria-rimo, neio kowasoro urubia mutu atu se na-garadabuai-rimo imese 5,000 goi-rimo.
ACT 4:5 Ata kowaroho Iu eputa urubia daro Mose sabi kitamudiro urubia neio kaupoti moro to ta-garadabuti-rimo Ierusarema sabowa ato.
ACT 4:6 Anasi nou Godi ra urubia ra turituri eputa dubu e, nou urubia mutu idaibo Kaiapa, Ioane, Arekesanida ibose to gorowomidiro.
ACT 4:7 Taie neio ro Pita ra Ioane ra iato giwotobowa-marimo neio sosoro gabo ato ina iato gimodoruti-marimo. Neio ro ibo, ‘Nitiro ro edi tanaro ro na-osioidiro-do etu ro imapoi-ma, etu ubi ato osioidiro-do edi tanaro ro?’
ACT 4:8 Pita Tarena Urio ro goworohuti taie nou ro neio nato gimowameai ibo, ‘Nio eputa urubia na-orowotoi,
ACT 4:9 nio ubi ra neitiro kimodoruti-ma aboto nedi nirimagare tanaro ro neitiro ro na-nosioidiro-do nedi togiri dubu ro nou aboto? Nio ro ibo a-nimodowa-madioumo ra nedi dubu ro beda sosoro oi meana?
ACT 4:10 Nio urubia sirio na-worowotoi imese sirio Iu urubia mutu nio umoro doi-mo ibo nedi dubu ro neitiro ro owai pua meana, nu Iesu Keriso Nasareta sabowa dubu edi pupuwo korosa ro nu nou ro owai meana, abora nio sosoro gabo ato nototoi nu. Iesu nio ro gemopoguti-rimo ota kemowotowa teibo ato kaupoti nedi dubu ro Godi ro ina ta-gowoubua-ro bobo rido, nou abora keremiro ie.
ACT 4:11 Iesu posi ie, nio moto keremari urubia ro kakate moro ato gedea-rimo, kaupoti nu turimida posi nou se titoititi.
ACT 4:12 Iesu nakara se nou se ie ata tato ie urubia ubauba aboudo kiapopo aboto. Ata dubu ata omidiro pua nedi duriomoro gebari ro nato urubia ubauba aboudo kiapopo aboto.’
ACT 4:13 Iedi Iu awawo urubia ro neio kimaragoidiro ro giopia Pita ra Ioane ra beda sosoro gotoi-rido ata tere tato neio sosoro gabo ato. Mabu neio umoro ie ibo nedi kitiodorai na teibo ro dorogora se dubu teibo ie, sikuru dubu teibo pua. Neio ibose umoro ie nedi dubu teibo ro sirio tau Iesu mutu ta-irohotiti-do.
ACT 4:14 Neio ata ro modobo pua karatio nedi tanaro ro, mabu nedi togiri dubu ro sairo meana na-gemowai-rido neitiro gomo ato ibose to gotoi neio sosoro gabo ato.
ACT 4:15 Taie iedi awawo urubia ro neio ro nato gutura-rimo nedi dubu teibo ro neitiro aboto, ‘Nitiro tauo egea mere se dosuruwo-do!’ Neitiro edi kosuruwo ro na-gosuruwo-rido neio nakara moro ato iato geremowauti-rimo.
ACT 4:16 ‘Nedi dubu teibo ro neitiro aboto nimo ro beda tanaro anamadimo-osioidiro-ri? Mabu imese sirio urubia Ierusarema sabowa ato neio imese umoro ta-woi-mo iedi auna korosa tanaro ro neitiro ro na-wosioidiro-do. Nimo ro modobo pua kutura ibo, “Karasaubuti ie, ororosioidiro pua!”
ACT 4:17 Kaupoti nedi owera ro Iesu sapuwo to neitiro ro ina kimowauti modobo pua. Neitiro nimo ro koko owera anamadimi-imia-mari ibo, “Nitiro ro ina imowauti ate Iesu sapuwo to, ibose nedi tanaro ro modobo pua korobodorouti nedi duriomoro ro nato.” ’
ACT 4:18 Taie neio keremowauti na-goporeai-rimo neio ro edi na teibo ro iato giramairiai-marimo odoro ri. Neitiro na-godoro-rido taie neio iato gutura-rimo neitiro aboto ibo, ‘Nitiro ro Iesu sapuwo to urubia ina imowauti ate!’
ACT 4:19 Pita ra Ioane ra owera mutu iato gotobowa-rido, neitiro ro ibo, ‘Godi sosoro gabo ato mea tanaro boira? Nio ro ma-dimaragoidiro-mo. Neitiro ro modobo ra nio ubi tanaro se kisioidiro o Godi ubi tanaro kisioidiro?
ACT 4:20 Neitiro modobo pua matagoro kimopai komidiro, neitiro ro edi tanaro ro na-niauri-rido ibose na-nirowidiro-rido, modobo ie urubia kimowauti.’
ACT 4:21 Nedi awawo urubia ro gabo egea se giosora-rimo neitiro ro ubauba wisa kimidai aboto. Ina nou rie Pita ra Ioane ra neio ro auna owera to giwati-marimo, taie aise gitiodorai-marimo, ata ubauba tanaro ata osioidiro pua neitiro aboto mabu neio ro urubia sirio tere gimati-rimo. Mabu sabowa urubia na-gorowomidiro iato iedi tanaro ro na-giauri-rimo neio auna kamade ro giwati, ina neio ro Godi nou ri gemowabu-rimo,
ACT 4:22 mabu iedi dubu ro sairo meana na-gemowai-rido nu 40 kisimisi to imidirotiti sairo ubauba mutu.
ACT 4:23 Pita ra Ioane ra Iu eputa urubia ro na-gitiodorai-marimo koto aboudo neitiro aise gimobodiai-ma borubi kimibiria urubia aboto. Neitiro ro etou tanaro giauri-rido imese aise gorowauti-rido neio aboto.
ACT 4:24 Nedi kimibiria borubi ro na-girowidiro-rimo nedi owera ro, neio ro atu se Godi iato gararatoro-rimo. Neio ro ibo ‘Abera Naramu, oro kaupoti nou se ie etu ro gisioidiro toboro, sopu duriomoro, buru oromo ina imese sirio namabu nedi duriomoro ro nato na-iamo.
ACT 4:25 Nimo nasa dubu Deibidi oro sowake dubu e, nou Tarena Urio ro gemasouti kutura owera. Nou ro ibo, Mabu boira erere duriomoro urubia serawo ro na-iwatititi? Mabu boira urubia sirio ro bagea gabo owera to na-isioidiro-dumo?
ACT 4:26 Sirio duriomoro gabamani urubia neio ubi ie boso aboto koroho Godi neio ro kowaruriauti aboto, nou edi na kohodowa dubu ro nou mutu.
ACT 4:27 Nedi tanaro sirio ro morobise to ta-gororosioidiro-rimo. Herodi, Ponitiasi Paireti, daimodaimo urubia, Iu urubia atu moro to beda tau ato garadabuti-rimo nedi sabowa ro nato oro ro kohodowa dubu Iesu edi tau ro nato gowaruria-rimo.
ACT 4:28 Kaupoti nedi atu urubia ro oro edi gabo ro keba se na-gisioidiro neio ro oro Tarena Sowake dubu aboto gosioidiro-rimo mabu oro edi ubi ro, oro edi pupuwo ro nato gororosioidiro-rimo.
ACT 4:29 Ina abora nou e ma-dirowidiro-ro neio ro abora beda owera aro-dumo nedi urubia ro, neio ubi ie nimo tere iwai ri. Abera Naramu nimo oro sowake urubia ie, nimo ro oro owera tere tato se kimowauti modobo ie.
ACT 4:30 Ina oro edi korosa tanaro ro nou ba-diwapotai-ro. Temeteme urubia meana ba-diwaititi oro korowapotai modobo ie ibo oro korosa mutu e idaibo tanaro kisioidiro aboto, korosa tanaro ba-mororosioidiro-rimo oro edi tarena sowake dubu ro Iesu, nou edi pupuwo ro nato.’
ACT 4:31 Neio kararatoro na-goroporeai edi ipi ato gorowomidiro aise goromuruwouti, iato neio Tarena Urio ro korosa aise giwai, neio ro Godi edi mea owera ro tere tato se gimowauti-rimo.
ACT 4:32 Kimibiria urubia neio atu sosoro kimaragoidiro giedea-rimo namabu sapuwo to. Neio edi namabu sirio ro simara namabu to iasorotiti pua, neio namabu to atu se ta-irowarebidirotiti-mo.
ACT 4:33 Ina kitiodorai urubia ro pupuwo korosa mutu Iesu sapuwo to urubia sirio owera iato gimowauti-rimo ibo, ‘Abera Naramu Iesu abora keremiro ie, nou bobo rido ta-geribua-ro.’ Sirio kimibiria urubia aboto Godi edi nirimagare ro auna ia se giamo.
ACT 4:34 Ina neio ro namabu iosoratiti pua, neio namabu imese modobomodobo ato giamo. Neio moto, goto kere mutu amia urubia aboto mani na aise giaiwo-rimo. Neio ro iedi mani ro na-gimade-rimo
ACT 4:35 aise giworoho-rimo kitiodorai urubia aboto, ina kitiodorai urubia ro iwarebidirotiti-mo namabu tato urubia. Ina nou mabu ato ie, neio namabu imese modobomodobo ato giworohuti-rimo.
ACT 4:36 Ina ata Iesu kowasoro dubu masiro Iosepa ata tau ato goto kere ta-gaiwai urubia ro ta-gowomidai-rimo mani to. Taie edi mani ro nou ro ioudo na-giwou-ro kitiodorai urubia aboto iato aise giaiwai. Iosepa Riwai gu dubu e nou mamu ro Saiporasi Ura ato goroto. Kitiodorai urubia ro nou Banabasi to asorotiti-mo. Banabasi neio owera to owamo ibo ‘Urubia pupuwo kiwaititi dubu e.’ Neio ro nou ri asorotiti-mo Banabasi to mabu neio nou ro iwaititi pupuwo.
ACT 5:1 Ata dubu masiro Ananaia nou orobo mutu Sapaira neitiro goto kere iato gaiwai-rido mani na, iedi goto kere ro na-giwomidai-marimo
ACT 5:2 neitiro ro mani sapuwo aise gowatateai-rido neitiro ro iwapotai pua. Ananaia abato edi sapuwo mani ro na-geremeserai nou ro aise gowou kitiodorai urubia aboto, iato gimowapotai ibo, ‘Mani goto kere sapuwo to momuo se noti nowou-die nio aboto.’ Neitiro piro se ta-geremowapotai-rido ibo sapuwo mani owatateai ri neitiro simara sapuwo to.
ACT 5:3 Taie Pita ro ibo Ananaia aboto, ‘Mabu boira oro ro Satani ubi tanaro na-osioidiro? Mabu boira oro ro karasaubuti owera na-waro Tarena Urio aboto?
ACT 5:4 Iedi goto kere ro oro ro na-gapoi urubia ro na-gowomidai-dumo, io iedi goto kere ro oro do ie, ina oro ro na-waiwai mani na iedi mani ro oro ro modobo ie simara ubi ato koworohuti. Oro ro idaibo sosoro tanaro etou mabu ato osioidiro, a? Oro ro urubia isaubuti pua, Godi asaubuti oro ro.’
ACT 5:5 Ananaia ro edi owera ro na-girorowai nou iato pamo aise garaweuti imese gorobu goto ato. Taie amia domere iato godoro-rimo nou pamo durupi obotama to na-goupiriamuti-rimo iato gowosuruwo-rimo imese gedea-rimo bobo to. Taie urubia umoro na-goi-rimo ibo Ananaia pamo ie neio auna tere aise goi-rimo.
ACT 5:7 Adimo sapuwo to nou orobo Sapaira na-gorowateai-ro nu umoro oi pua ibo etou tanaro ro ororosioidiro nou uramu aboto.
ACT 5:8 Pita ro nu nato gemodowa ibo, ‘Ei Sapaira mo ma-demowapotai-ro morobise owera, nedi mani ro nou se ra goto kere neito a-giwomidai-madumo?’ Ina Sapaira ro ibo, ‘Io mani nou se ie nou nimia-madumo.’
ACT 5:9 Taie Pita ro ibo, ‘Nitiro ro etou mabu ato owaibia-do Abera Naramu edi Tarena Urio ro? Oro uramu edi urubia ro pamo durupi na-emoba-dumo abora torowotoi-die magere damo ato, oro pamo neido neio ro amadimo-owosuruwo-ri. Oro bobo neio ro amadime-emasiai-ri uramu gomo ato.’
ACT 5:10 Sapaira ro iedi owera ro na-girorowai iato nou aise garaweuti Pita sairo mabu ato. Uramu beda urubia ro goumai-rimo pamo neio na-godoro-rimo nato Sapaira pamo se gowea-rimo na-gorobu, iato nou durupi neio ro obotama to koupiriamuti taie, imese gowosuruwo-rimo uramu gomo ato aise gedea-rimo.
ACT 5:11 Kimibiria urubia amia urubia mutu na-girorowai-rimo edi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo neio imese auna tere ro girobai.
ACT 5:12 Kitiodorai urubia ro sirio awawo ia korosa tanaro aise gisioidiro-rimo, urubia umoro kiwaititi aboto ibo neio ro edi owera ro na-gimowauti-rimo Iesu sapuwo to io morobise ie. Kimibiria urubia sirio Soromoni edi Tarena Moto tamu ro nou maumo ato iato iradabutiti-mo.
ACT 5:13 Arua urubia neio meamea owera iarotiti-mo ibose neio kamade ro iwatititi kimibiria urubia sapuwo to, kaupoti neio mutu iradabutiti pua mabu neio tere ro iwatititi.
ACT 5:14 Idaibo tanaro iedi urubia ro gisioidiro-rimo, ina upi dubu sirio se kimibiria urubia to aise gararapoi-rimo, imese sirio ta-goi-rimo.
ACT 5:15 Temeteme urubia namuturubi ro aise wiworohotiti-mo gabo bara to arua keta to iwotodotiti-mo, arua patapata mutu iworohotiti-mo. Pita abato edi pupuwo korosa ro auna ia se gowamo, nou gabo ato na-irohotiti nou edi durupi duwoduwo ro modobo ie temeteme urubia meana kiwaititi. Taie neio nou ri iworohotiti-mo edi temeteme urubia ro gabo bara to.
ACT 5:16 Ina edio temeteme urubia sirio ro namuturubi ro muso moro rido aise giworoho-rimo. Amia urubia Ierusarema sabowa gomo ato beda sabowa ro irobutiti temeteme urubia ioudo aise giworoho-rimo, ibose arua urubia ubauba urio ro na-giworohuti-rimo neio sirio se Godi ro meana aise giwaititi.
ACT 5:17 Godi ra urubia ra turituri auna dubu, nou borubi Sadusi urubia mutu, neio auna masawe goi-rimo edi kitiodorai urubia ro neio aboto.
ACT 5:18 Taie neio ro kitiodorai urubia na-girobai-rimo dibura to aise giedea-rimo.
ACT 5:19 Neio dibura moto ato na-gorowomidiro Godi edi sowake urio ro duwo ato nato gou-ro neio aboto, taie nou ro dibura moto magere iato gimodobura neio ioudo aise giwosuruwo-ro.
ACT 5:20 Sowake urio ro ibo, ‘Nio abora ito dou-mo Tarena Moto to, urubia sirio iato auna se ba-dimowauti-mo nedi orio komidiro keremiro ro nou sapuwo to.’
ACT 5:21 Neio ro edi owera ro na-girorowai-rimo sowake urio aboudo neio iato imese gemibiria Tarena Moto to, kowaroho duwoduwo ato neio ro urubia kimowauti nato gatamuai-rimo. Ina iedi tau ro nato Godi ra urubia ra turituri auna dubu nou namuturubi mutu neio ro arua koto kiauri urubia iato girumai-rimo ibo neio mutu aradabuai ri. Taie neio keremowagomea na-gatamuai-rimo, arua woko urubia iato gitiodorai-rimo dibura moto to, kitiodorai urubia neio ro iwameai ri koto aboto.
ACT 5:22 Neio irobai ri na-gou-rimo dibura moto to kitiodorai urubia nato iwia pua, egea se giosora-rimo, taie aise gorowameai-rimo Iu awawo urubia aboto. Neio ro ibo gimowauti-rimo,
ACT 5:23 ‘Dibura moto magere kopai ie, kemakoko ie, edi urubia ro emotoi-dumo dibura moto, neio torowotoi magere gomo ato, kaupoti magere na-nodobura-dumo dibura moto goro ato ata dubu ata owea pua nimo ro!’
ACT 5:24 Tarena Moto kemotoi auna dubu, Godi ra urubia ra turituri awawo urubia mutu neio ro na-girorowai-rimo, neio kimaragoidiro ro giopia. Neio ro ibo, ‘Ai nedi tanaro ro na-wororosioidiro womu to beda sosoro to ama-ereredea-ri?’
ACT 5:25 Taie ata dubu na-godoro-ro neio wisana a-geremowagomea-rimo. Nou ro ibo, ‘Neito ma-dirorowai-rimo owera. Dutu adimo odio urubia ro dibura to nio ro na-giedea-dumo, neio ina abora Tarena Moto ato urubia titamudiro-dumo.’
ACT 5:26 Tarena Moto kemotoi auna dubu nu arua woko urubia mutu neibi iato gorowarario-birimo Tarena Moto to, pua ie kitiodorai urubia nato a-gorowotoi, urubia mea owera kimowauti moro ato giwiai-ibirimo. Taie edi kitiodorai urubia ro neibi ro aise giwameai-ibirimo. Woko urubia tere ro giwati-bi mabu neibi nadi to kibo-ibi rie sabowa urubia ro, ina noudo ie neibi ro ipi gabo ato ata ubauba tanaro ata osioidiro pua kitiodorai urubia aboto.
ACT 5:27 Taie woko urubia ro kitiodorai urubia na-giwou-birimo koto kiauri urubia sosoro gabo ato iato giwotobowa-ibirimo, taie iato Godi ra urubia ra turituri auna dubu nou ro neio iato gimodoruti.
ACT 5:28 Nou ro ibo, ‘Nio nimo ro keba se koko owera ta-nimowapotai-rimo ibo modobo pua nio ro nedi dubu ro Iesu nou sapuwo to urubia kitamudiro. Kaupoti nio ro abora ma-diauri-mo Ierusarema sabowa gebari ato etou tanaro ro gororosioidiro-dumo, Iesu sapuwo to owera imese ta-gorobodorouti boroboro ia se oworohuti-dumo. Iesu pamo na-gowea nio ro nou mabu ato a-emowamedei-dioumo ra nimo aboto?’
ACT 5:29 Pita arua kitiodorai urubia mutu neio ro awawo urubia ibo gimowameai-rimo, ‘Nimo ro modobo ie Godi owera se kibodoro, arua urubia owera ibodoro-ri pua.
ACT 5:30 Iesu nio ro gopia-rimo, ota kemowotowa ato nio ro gowioro-rimo nu ioudo gororidiro-ro. Kaupoti nimo Iu urubia abeamio nasaio ro edi na emowabutiti-mo nou ro gowameai-ro nedi dubu ro pamo rido,
ACT 5:31 ina nu tumodi sapuwo ato Godi ro ta-gowomi gabamani to nou gapoi, ibose nu nimo kiapopo dubu e. Godi ro nou mabu ato gosioidiro imese Iu urubia neio erewesegerai ri, neio ubauba nato imatopeamuti rie.
ACT 5:32 Nimo ro simara idomari to ta-niauri-rimo nedi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo. Tarena Urio ro ibose ta-giwapotaidiro-ro etou tanaro ro gororosioidiro-rimo. Etio ro isioidiro-dumo Godi ubi tanaro Tarena Urio nou ro neio aboto se gemeiriai-ro.’
ACT 5:33 Koto kiauri urubia ro owera na-girorowai-rimo neio serawo mutu ta-giroruho-rimo kitiodorai urubia aboto. Neio ubi a-giamo kitiodorai urubia iopiauti ri
ACT 5:34 kaupoti ata Parasi dubu masiro Gamariere owera mutu nedi topira maumo ro neido aise geribua-ro. Nedi dubu ro nou ata Mose sabi kitamudiro dubu e, urubia auna ubi ie nou owera kirowidiro aboto. Taie nou ro edi kitiodorai urubia ro egea mere se iato gimeiriai-bi osuruwo ri.
ACT 5:35 Taie nu iato aise gerewesegerai borubi koto kiauri urubia aboto nou ro ibo, ‘Isiraere urubia, nimo etou tanaro nisioidiro-dumo modobo ie tanaro kimaragoidiro mutu kisioidiro nedi urubia ro neio aboto.
ACT 5:36 Nio ro a-imaragoidiro-dumo ra keba se Teuda abato etou tanaro ro gororosioidiro? Nou ro ibo garo, “Mo auna dubu e.” Taie nou ro urubia sirio iato gidabuti-ro 400 dubu nou aboto neio ro garadabuti-rimo. Kaupoti nou Roma boso urubia ro aise gopia-rimo. Nou aboto edi urubia ro garadabuti-rimo neio erere moro to aise gorowadaudiro, neio ro modobo pua ata tanaro ata kosioidiro.
ACT 5:37 Ina nou saro gabo ato atu sosoro tanaro ibose to gororosioidiro ata dubu masiro Iudasi nou Gariri duriomoro rido gou-ro. Iedi tau ro nato neio masiro iaremuti ri goroho-rimo simara sabowa to. Nedi dubu ro nou ro ibose urubia sirio ta-gidabuti, urubia nou ro gimudo Roma boso urubia iaipirio ri, ina nou aboto atu sosoro tanaro ibose to gororosioidiro, Roma boso urubia ro nou aise gopia-rimo. Ina Iudasi ro edi urubia ro gidabuti neio ibose to gorowadaudiro tere ri erere moro to.
ACT 5:38 Abora nio mo ro nou ri nimowapotai umoro owera, nedi urubia ro dimeserai-mo daragareawado-mo neio aboudo, nakara se moroho-mo, etou tanaro isioidiro-dumo misioidiro-mo. Neio ro edi tanaro ro na-isioidiro-dumo urubia aboudo kou ato io owamo-ri pua, karaseperai ie.
ACT 5:39 Ina Godi aboudo kou ato nio ro modobo pua kodiobo nedi tanaro ro. Etu umoro ra nimo ro idaibo tanaro kisioidiro ato nimo ro idaibo Godi gabo kowasiai ie.’
ACT 5:40 Koto kiauri urubia ro Gamariere edi owera ro na-garo neio ubi aise goi-rimo. Taie neio ro kitiodorai urubia iato giramairiai-rimo orowameai ri koto aboto. Neio na-godoro-rimo taie iato gimowapotai-rimo woko urubia ro iado ri, ‘Nio dou-mo nedi kitiodorai urubia ro kerei to ba-diado-mo!’ Taie neio aise giriribua-rimo kitiodorai urubia iato giado-rimo kerei to. Koto kiauri urubia ro kitiodorai urubia iato gimowapotai-rimo, ‘Abora nedi tau ro noudo Iesu sapuwo to nio ro urubia imowauti ate!’ Taie neio ro nedi kitiodorai urubia ro ioudo aise gitiodorai-rimo osuruwo ri.
ACT 5:41 Taie iedi kitiodorai urubia ro ioudo auna ia kamade mutu gosuruwo-rimo, mabu neio Godi ro modobo ta-giwaititi siripo tanaro neio aboto ororosioidiro ri Iesu masiro kowoubua aboto.
ACT 5:42 Edi kitamudiro tanaro ro neio ro idiobuti pua aise gitamudiro-rimo, sirio saiki imese aise irohotiti-mo Tarena Moto to, ibose erere moto to, urubia Iesu sapuwo to iato imowautiti-mo. Neio ro inaina aise imogutiti-mo mea owera korowauti Iesu sapuwo to. Neio ro ibo imowautiti-mo, ‘Godi ro kohodowa dubu to na-gapoi-ro Iesu kaupoti nou se ie.’
ACT 6:1 Iesu kowasoro urubia iedi tau ro nato imese sirio ta-goi-rimo inaina aise garadabu-rimo Iesu kowasoro aboto, kaupoti ata mibo turi to nato godoro-ro. Iu urubia netewa teibo topira teibo ie, arua Iu urubia Giriki owera to wiaro-mo, arua Iu urubia Aramiki owera to wiaro-mo, edi urubia ro owera to neio ro gororobai-rimo. Ina Giriki owera to edi kimibiria urubia ro na-wiaro-mo neio masawe owera iato garo-rimo ibo, ‘Ohona nagirimi-oromio-ri nimo edi garamio mamio ro nio ro iwasosorowadotiti pua aise girimi-imario-ri.’
ACT 6:2 Taie 12 kitiodorai urubia ro kimibiria urubia sirio iato gidabuai-rimo kaupoti moro to. Neibi ro ibo, ‘Neibi ro ohona kimio woko kisioidiro modobo pua, sirio tau Godi owera kimowauti neito kodiobuti modobo pua,
ACT 6:3 ina nou rie naminiramio nio aboudo modobo ie 7 meamea urubia kiaubai. Nedi urubia ro neio mea muro mutu e, neio Tarena Urio ro iworohutiti, idaibo sosoro urubia neio kiaubai modobo ie, nimo ro nedi woko ro neio aboto anamadimi-iaiwai-ri.
ACT 6:4 Nimo ro modobo ie sirio tau kararatoro owera karo Godi aboto, ina ibose urubia modobo ie Iesu owera to kitamudiro.’
ACT 6:5 Kimibiria urubia sirio ro edi owera na-girorowai-rimo ubi to gomidai-rimo, neio ro ibo, ‘Nu modobo owera ie.’ Neio ro iato giaubuti-rimo 7 urubia, keba se Sitibini gaubai-rimo, (nou ata auna kimibiria dubu e ina Tarena Urio ro oworohutiti,) iato Piripi, Porokoru, Nikano, Timoni, Pamena, daro Nikorau. (Nikorau nou Entioko sabowa dubu e, nu Iu dubu to ta-gararapoi.)
ACT 6:6 Taie nedi 7 na peteibi ro kitiodorai urubia sosoro gabo ato iato giwomi-rimo, neio Godi aboto na-gararatoro-rimo neibi sapuwo to, tu neibi eputa to iato giaremo-rimo.
ACT 6:7 Ibose Godi edi owera ro iato ta-gorobodorouti imese urubia aboto Ierusarema sabowa ato. Kimibiria urubia edi topira ro auna aise gowai-rimo, ibose Godi ra urubia ra turituri urubia sirio Iesu edi gabo ro neio ro aise gobodoro-rimo.
ACT 6:8 Godi ro Sitibini auna ia pupuwo korosa gomia, nou ro awawo korosa tanaro neito gisioidiro urubia abato, neio umoro koi sapuwo to ibo nedi mea owera ro Godi aboudo ie.
ACT 6:9 Nou ro edi tanaro ro na-gisioidiro arua Iu urubia serawo goi-rimo nou aboto. Nedi urubia ro neio keba se wisa tato woko isioidirotiti-mo kaupoti edi mibo woko ro neio ro ta-gimesere-rimo. Ina noudo ie neio ro ata topira nou ri gosioidiro-rimo neio neito geriduti-rimo ‘Mibo Tato Urubia’. Neio edi karadabu moto ro Iu urubia Sirisia ra Eisia ra nedi duriomoro teibo ro neio ioudo gou-rimo, ibose auna sabowa teibo na-iamo-ma Sairini ra Arekesanidara ra amia urubia ioudo neio aboto ta-garadabuai-rimo. Ina nedi urubia ro Sitibini mutu auna owera to gorowati-rimo.
ACT 6:10 Kaupoti Sitibini owera na-iarotiti auna ia muro mutu iarotiti ina edi muro ro nu Tarena Urio ro omiotiti-ro, odio Iu urubia ro noudo ie Sitibini owera neio ro kemadibiai modobo pua.
ACT 6:11 Taie neio ro arua dubu iato gihodowa-rimo Sitibini sapuwo to owera kakate moro ato emowagegere ri ibo, ‘Io nou nimo ro ta-nemerewidiro-rimo ubauba owera na-iarotiti Mose ra Godi ra sapuwo to, idaibo sosoro owera neitiro ubauba neito iwaititi-ma.’
ACT 6:12 Mibo Tato Urubia to edi urubia ro geriduti-rimo, neio ro Iu eputa urubia daro Mose sabi kitamudiro urubia aboto iedi owera ro iato gorowauti-rimo. Eputa urubia ro edi owera ro na-girorowai-rimo neio niro turi korosa neito neio ro aise gimowai-rimo. Taie neio na-gou-rimo Sitibini aise gohiai-rimo iato gowodoro-rimo Iu urubia edi ohu ia koto kiauri urubia aboto.
ACT 6:13 Ina arua urubia neio ubi ta-goi-rimo bagea owera aro ri Sitibini sapuwo to, taie neio ohu ia koto kiauri urubia sosoro gabo ato na-gotoburio-rimo bagea owera neio ro iato gimowauti-rimo nou sapuwo to. Neio ro ibo, ‘Nedi dubu ro sirio tau auna ubauba owera iarotiti edi Tarena Moto ro nou sapuwo to, ibose Mose sabi sapuwo to.
ACT 6:14 Ina nou ro ibose ta-iarotiti ibo Iesu Nasareta sabowa dubu nou ro nedi Tarena Moto ro ama-ototoro-ri. Nou ro ibose ta-iarotiti Mose ro edi tanaro ro na-giwapotai-ro, Iesu ro ata mino to ama-iwesegerewado-ri.’
ACT 6:15 Koto kiauri urubia neio idomari nou ato se giwotoi-rimo, neio ro nato gowea-rimo nou sosoro woidomari ata sosoro giwotoi sowake urio woidomari sosoro ie.
ACT 7:1 Godi ra urubia ra turituri auna dubu ro Sitibini iato gemodowa, ‘Morobise ra? Oro ro idaibo sosoro ubauba owera a-iarotiti ra?’
ACT 7:2 Ina neio Sitibini ro ibo gimowameai, ‘Nio mo urubia ie, gare neito ma-demedea-rimo! Nimo morobise auna ia pupuwo Godi na-imidirotiti-die nimo nasa Aberaham nou aboto ta-gorowapotai. Aberaham Haran duriomoro to ido to gorowateai nou keba se Mesopotamia duriomoro ato imidirotiti Godi nato gorowapotai nou aboto.
ACT 7:3 Godi ro ibo a-gutura Aberaham aboto, Oro koroto duriomoro, oro urubia, ba-dimeserai-ro. Mo ro edi duriomoro ro nama-emapoi-ri oro ito ba-dou iato ba-dimidirotiti.
ACT 7:4 Taie Aberaham ro edi owera ro na-girorowai nou ro Mesopotamia duriomoro aise gemeserai imese gaimai Haran sabowa to. Aberaham Haran sabowa ato na-imidirotiti nou abera nato garaburai, ina nou Godi ro ioudo gemeiriai-ro neito nimo abora nedi duriomoro ro nato ti-norowomidiro.
ACT 7:5 Godi ro Aberaham keba se otuputai pua ata goto kere ata nou ro karahidimai aboto, kaupoti hodo nou ro ta-gasaubiai-ro Aberaham aboudo nou ro ama-emohodowa-ri ata duriomoro nou merebusere, aramio, nasaio nou ia mutu neio korowomidiro aboto imese sirio tau. Nedi tau ro nato Aberaham ro ata mere besere ata arasomai pua.
ACT 7:6 Godi ro ibo, Oro aramio merebusere ata duriomoro ato apira urubia sosoro ama-irowomidirotiti-ri. Duriomoro abeamio iato na-worowomidiro oro nasaio ro wisa tato woko amadimi-imesioidirotiti-ri neio abato, ina ubauba mino to amadimi-iworohuti-ri 400 kisimisi to.
ACT 7:7 Godi ro ibose ta-garo, Oro nasaio nedi urubia ro neio ro amadimi-iworohuti-ri ubauba se, ina iedi urubia ro mo ro ubauba wisa neio aboto anama-iaiwo-ri. Ibose oro nasaio ro iedi muso duriomoro ro saro to nato amadime-emeserai-ri, mo ro neio nedi duriomoro ro neito anamadi-iwameai-ri, ina mo neio ro iato anamadime-emowabutiti-ri.
ACT 7:8 Godi ro ibose ta-garo Aberaham aboto, “Imese dubu mere modobo ie dubu simara takamai kasiai kuriai, neitiro hodo ibo neremasaubiai-rido.” Ina Aberaham ro na-girorowai taie nou ro ioudo gatamuai-ro, nou mere Aisaki mamu ro na-goroto kaupoti woiki na-goroporeai dubu simara takamai na-gemasiai iato gemuriai. Taie iedi atu tanaro ro Aisaki ro dubu mere na-garasomai Iakobo, nou ro atu tanaro ibose to gosioidiro. Ina ibose Iakobo edi 12 dubu mere ro na-girasomo nou ro idaibo sosoro tanaro nou gisioidiro neio aboto. Io, iedi 12 urubia ro nimo nasaio gu neio aboudo irobu-die.
ACT 7:9 Iakobo nou 12 dubu mere girasomai ina neio auna masawe ro iwatiti Iosepa aboto, taie nou nou ri gahodorai-rimo Isipi urubia aboto wisa tato woko iato isioidiro ri neio abato, kaupoti Godi nou mutu ta-idabutititi.
ACT 7:10 Ibose nou Godi ro ta-owairiawadotiti-ro koko tanaro aboudo. Nou ro Iosepa mea muro kimaragoidiro ta-gomio, ina noudo ie Iosepa ro eputa dubu Pero auna kamade emowaitititi. Iosepa nou ro ohu to na-gowioidiro Isipi duriomoro ato, gabamani masiro nou ro aise gomia. Eputa dubu edi moto urubia sirio ro, nou aboto aise giapoi nou ro emeauri ri.
ACT 7:11 Kaupoti Isipi ra Keineni ra duriomoro teibo ato auna sogoi tau ro gereredea saiki auna ia se itoititi pari ohona iato mea mino to isuwodutiti pua. Ina urubia iato na-irowomidirotiti iedi duriomoro teibo ro nato neio imese auna ia sogoi ro iwatititi. Taie Iakobo edi 12 dubu mere ro nimo nasaio ohona tato gorowomidiro.
ACT 7:12 Kaupoti Iakobo ro na-girowai owera ibo Isipi duriomoro ato ohona modobo ato tiamo, urubia ro ioudo imade-dumo, taie nou ro neio iato gimeiriai ohona imade ri. Io neibi keba tau e ito na-gou-birimo Isipi duriomoro to.
ACT 7:13 Ina ata tau Isipi to na-gorowameai-birimo Iosepa naramio aboto nato geremabowa ibo nou etu ra, ina Pero umoro nato goi ibo urubia neito na-woroho-dioumo iedi urubia ro Iosepa simara karima borubi ie.
ACT 7:14 Taie Iosepa ro naramio iato gimeiriai nou abera Iakobo nou urubia mutu ou ri Isipi duriomoro to. Nedi urubia ro bame gou-rimo atu se, Iakobo mutu Isipi duriomoro to, imese 75 urubia neio ro gou-rimo. Neio iato na-irowomidirotiti Isipi duriomoro ato, Iakobo aise garaburai, ibose nou 12 dubu mere iato gorowaburo-rimo.
ACT 7:16 Neio edi pamo durupi ro Sekemi sabowa to giwameai-rimo, Aberaham ro keba se beda bobo gomidai pamo durupi neito gibiti-rimo. Iedi bobo ro Sekemi sabowa ato na-owamo Aberaham ro gomidai mani to Hamo edi mere peteibi ro neibi aboudo.
ACT 7:17 Godi ro keba ia se owera ta-garo Aberaham aboto ibo, “Mo ro Keineni duriomoro oro aramio nasaio neio aboto anama-aiwai-ri.” Io nedi tanaro ro kororosioidiro tau aupiaupi ro ta-gorobai. Ina nimo nasaio Isipi duriomoro ato na-gorowomidiro neio imese sirio ta-goi-rimo, womu tato
ACT 7:18 ata orio eputa dubu na-gomi Isipi duriomoro nou ro giauri, ina nedi eputa dubu ro Iosepa ro keba se beda meamea tanaro isioidirotiti, orio eputa dubu ro aise iwaruriautititi,
ACT 7:19 ibose nou ro nimo nasa naminami auna se isaubutititi. Ina ubauba tanaro isioidirotiti neio aboto, nou ro ta-gedea ata sabi bamuai kainakaina sapuwo to, neio iwosuwoduti ri goto ato iwotodo ri orowaburo ri, idaibo sosoro sabi nou ro nou gedea.
ACT 7:20 Iedi tau ato gororosioidiro-rimo edi tanaro ubauba ro, Mose nato goroto mamu ro, nou imese mea ia mere ie, nou 3 sogomi to moto goro ato piro se owomidirotiti-do mamu ra abera ra ro.
ACT 7:21 Neitiro ro Mose bamuai edi kowosuruwo ro na-gowosuruwo-rido nou aise gemeserai-rido, iato eputa dubu besere ro gou-ro nou ro na-gowea edi bamuai ro aise goumai-ro nou ro owoubuatiti, simara mere to aise gapoi.
ACT 7:22 Mose auna na-goi nou Isipi urubia ro auna se atamudirotiti-mo nou tanaro kisioidiro mutu auna ia pupuwo ie ibose owera karo pupuwo ia ie.
ACT 7:23 Mose 40 kisimisi ro na-gorobai nou ubi nato giedea simara Isiraere urubia kiraturiomai aboto.
ACT 7:24 Nou edi tau ato gou ito, Isiraere dubu nou ro nato gowea Isipi dubu ro kado moro ato, nou aise girario edi dubu ro owairiai ri. Mose ro iedi Isipi dubu ro nou sapuwo to pamo se gesuai.
ACT 7:25 Mose ro ta-gimaragoidiro ibo nou simara Isiraere urubia umoro amadimo-oi-ri ibo nou Godi ro neio iwairiai na gohodowa-die, kaupoti nou neio ro eibimai pua.
ACT 7:26 Ata saiki na-gowaroho neio nou ro ina nato giraturiomai, Isiraere dubu teibo se giwia-ma karaberemo moro ato, nou neido na-girario nou ubi ie neitiro iwasiri-mari. Nou ro ibo, “Ibo orowati mamo nakaranakara se, naminiramio ibo korowati pua.”
ACT 7:27 Kaupoti edi dubu ro gatamuai karaberemo Mose nou ro aise gohoiotai, nou ro ibo, “Dutu Isipi dubu oro ro pamo se na-gopia neito a-wararasoro ra, a? Auna to omidiro ri etu ro gaubai oro? Etu ro owapotai nimo oro ro kiauri? Oro ubi ibo a-owamo ra mo opia ri dutu beda sosoro gopia Isipi dubu?”
ACT 7:29 Mose ro na-girorowai edi owera ro nou tere ri eputa dubu aboudo aise godau Midiani duriomoro to taie nou karaho iato goi, ina orobo iato aise gedea. Nou ro netewa teibo mere teibo girasomai-ma edi orobo ro nou abato.
ACT 7:30 40 kisimisi saro gabo ato Godi sowake urio nato gorowapotai Mose aboto goto se duriomoro ato, Sinai podo gawagogo ato. Nou ro nato gowea ota ato era pina na-giriware-ro, nou a-giwagogorai iato kimaragoidiro ro gopia edi tanaro ro nou ro na-gowea. Era nou ro aupiaupi na-gemowaititi nou ubi ie mea se owea ri. Kaupoti ioudo nou ro owera kodu se girorowai na-gutura-ro,
ACT 7:32 Mo Godi ie, oro nasa peteibi Aberaham, Aisaki ina Iakobo mutu mo neibi ro noti nemowabu-bimo. Mose iato aise gomugugurai nou ro aise kiauri modobo pua edi era ro na-giriware, nou tere ro gorobai.
ACT 7:33 Abera Naramu ro ibo, Oro edi sairo pata teibo ro na-iroidiro-ma dipurutai-ma, nedi moro ato na-wotoi tarena ia goto ie.
ACT 7:34 Mo ro simara idomari to ti-niaurititi mo urubia Isipi duriomoro ato neio temeteme iamo mutu woko na-isioidirotiti-dumo. Mo nou ri nororuo-die neio iapopo ri iedi ubauba ro nou aboudo. Mose, oro abora mo ro a-nemeiriai Isipi duriomoro to.
ACT 7:35 Ina Godi ro iato gemeiriai atu dubu, Isiraere urubia ro edi na dubu na-ebeiouti-mo ibo, Auna to omidiro ri etu ro gaubai oro, a? Etu ro owapotai nimo oro ro kiauri? Kaupoti Godi ro Mose noti gohodowa-ro neio iauri na, iapopo na. Godi edi sowake urio ro, Mose aboto ota rido owera ioudo na-garo-ro, sowake urio nou mabu ato Godi ia ro gemeiriai-ro Mose owarebai ri, urubia nou ro ubauba komidiro moro rido ioudo iapopo ri, ina Isiraere urubia kiwaboi dubu to ararasoro ri.
ACT 7:36 Mose ro Isiraere urubia Isipi duriomoro rido na-giwosuruwo-ro, Toketoke Oromo bara to na-giwateai-ro, ina ioudo goto se duriomoro to giwaboi-ro. Mose ro edi kiwaboi ro na-iwaboititi-ro 40 kisimisi maumo ato nou ro awawo korosa tanaro nedi duriomoro peteibi ro nato isioidirotiti.
ACT 7:37 Mose ia ro Isiraere urubia ta-gimowapotai ibo, Godi ro nio ata ama-imohodowa-ri nou ipusu owera dubu to ararapoi ri mo beda sosoro ra.
ACT 7:38 Mose ro gidabuai nimo nasa naminami goto se duriomoro ato. Ina Godi sowake urio owera kodu Mose ro nato gemororowai Sinai podo ohu ato. Taie Godi ro womu tato keremiro kimio owera nimo Isiraere urubia sapuwo to Mose aboto nou ro nato gaiwai-ro.
ACT 7:39 Kaupoti nimo nasa naminami neio ubi tato goi-rimo Mose edi owera ro nou kirowidiro aboto. Neio ro Mose a-webeioutiti-mo, neio ubi a-iamotiti Isipi duriomoro to korowameai.
ACT 7:40 Ina nou mabu ato gemowapotai-rimo Eroni neio ro ibo, “Nimo ota titi orora dimesioidiro-ro, nimo keba to neibi ro anamabimi-iwaboioidirotiti-ri. Nimo edi dubu ro na-niwosuruwo-ro Isipi duriomoro rido, nimo umoro pua etou tanaro ro gororosioidiro nou aboto. Iedi dubu ro otou na owati?”
ACT 7:41 Iedi tau ro nato neio ro iato gosioidiro-rimo burumukau ota titi sosoro, iato dao neio ro iato gemematowo-rimo nou sapuwo to, neio auna kamade ro giwati edi tanaro ro na-gisioidiro-rimo.
ACT 7:42 Ina neio edi tanaro ro nou isioidiro moro ato Godi ro na-giwia-ro neio nou ro huru se gimowou-ro. Neio huru edi kimowou ro na-gimowou-ro neio ro iato gatamuai-rimo saiki, sogomi, kiboni neio kimowaibiti. Godi ro ibo gutura, keba se nedi owera ro nou ipusu owera dubu Eimosi nou ro ta-gisioidiro ibo, Edi 40 kisimisi ro nato nio goto se duriomoro ato na-wirohotiti-mo, nio meamea nakomu mo aboto a-iaiwotiti-mo ra, a? E e, iaiwotiti pua. Ina ibose dao mo ia aboto nio ro emematowotiti pua. Nio ro nedi tanaro ro isioidirotiti pua mo aboto,
ACT 7:43 orora dubu Moreki parai moto mutu na-oworohutiti-mo nou emowabutiti-mo. Ina ibose kiboni orora Repani nio ro ta-emowabutiti-mo. Edi ota titi ro na-gisioidiro-rimo neio gimowabu-rimo. Ina abora nou rie nio orowomidiro-ri pua nedi mea duriomoro ro nato, nio neido mo ro anama-imabodorai-ri muso duriomoro to masiro Babironia, ina ata sapuwo nio ubauba keremiro to iato ama-irowomidiro-ri.
ACT 7:44 Godi ro Mose ibo gotomudiro, “Mo edi tarena parai moto ro idaibo sosoro muro to nio ro neito ba-dosioidiro-mo.” Ina neio ro edi mino ro neito gosioidiro-rimo. Ina nimo edi nasa naminami ro goto se duriomoro ato na-irohotiti-mo, iedi tarena parai moto ro neio ro nou oworohutiti-mo moro gabogabo.
ACT 7:45 Ina ibo irowomidirotiti saro to Godi ro edi duriomoro urubia ro nato iwagareawadotiti-ro, taie nimo nasa naminami Iosua ro nato iwoutiti-ro edi orio duriomoro ro neito. Neio ro edi na parai moto ro na-gimowameserai-rimo orio duriomoro to nou mutu godoro-rimo womu tato Deibidi eputa dubu to ti-gomi.
ACT 7:46 Deibidi edi tau ato na-gomidiro eputa dubu to Godi auna kamade ro owatititi nou aboto. Nou ro Godi nato gemodowa ibo, “Oro Godi ie Iakobo ro na-emowabutiti. Modobo ra oro Tarena Moto mo ro kemidi?”
ACT 7:47 Kaupoti Tarena Moto Deibidi ro ididi pua, nou ro edi mere ro na-garasomai Soromoni, Tarena Moto nou ro gemidi.
ACT 7:48 Kaupoti Godi ohu ia ato na-omidiro-die urubia dubu ro tu to kididi moto nou nato komidiro pua. Ina Godi ipusu owera dubu Aisaia ro ibo ta-garo,
ACT 7:49 Abera Naramu ro ibo, Mo komidiro moro ie Adiri Sabowa, mo ro ioudo niauri-die. Mo sairo teibo sopu duriomoro ato niwotoititi-ma. Mo beda sosoro moto namadime-emidi-ri nio ro? Mo komidiro moro ata ata ro kemesioidiro modobo pua.
ACT 7:50 Mea se dimaragoidiro-mo, imese namabu sirio mo simara pupuwo to mo ia ro nisioidiro.’
ACT 7:51 Ina Sitibini ro owera aise gemogu nedi awawo urubia ro neio aboto, ‘Nio imese akau ia urubia ie, nio eputa koko ia ie, nio gare tato ia ie. Nio niro turi Godi aboto morobise to iaiwai pua, nio ro nu owera irowidiro-ri pua idaibo. Tarena Urio nio aramio negenege, nasaio ro beda sosoro emoputiti-mo, ina abora nio ro ibo emoputi-dumo.
ACT 7:52 Keba ia tau ato Godi imese ipusu owera urubia sirio na-imeiriotiti-ro nio aramio negenege, nasaio neio ro ubauba ia se iworohutiti-mo. Godi ipusu owera urubia ro nio nasaio ta-imowautiti-mo ibo ata mea dubu amadi-ou-ri, kaupoti nedi urubia ro na-imowautiti-mo nio nasaio ro giopiauti-rimo. Ina dutu ata nedi mea dubu ro nio ro noti gapoi-dumo ina iato gesuai-dumo.
ACT 7:53 Mose edi sabi sirio ro Godi edi sowake urio ro Mose aboto neio ro giaiwai-rimo, ina abora nio abato tiamo. Kaupoti nio ro ibodoro pua!’
ACT 7:54 Sitibini ro edi owera ro gimowauti Iu eputa urubia neio auna serawo goi-rimo kimegege se girarowo-rimo nou aboto.
ACT 7:55 Edi tau ro nato Sitibini Tarena Urio ro goworohuti. Nou toboro to na-girarowea, nou ro Godi edi woroworo ro nou se gowea, ina Iesu tumodi sapuwo ato gotoi-ro.
ACT 7:56 Nou ro ibo, ‘Mo na-nirarowea Adiri magere ta-worodobura-ro Imese Urubia Kiauri Dubu Godi tumodi sapuwo ato totoi-die.’
ACT 7:57 Ina Iu eputa urubia ro edi owera ro na-girorowai-rimo, neio gare aise geremoputi-rimo. Kai diamo mutu iato gorowaberai-rimo Sitibini aboto nu neio ro aise gohiai-rimo,
ACT 7:58 imese gomudo-rimo sabowa rido amede daimo to, iato nadi to aise gobo-rimo. Nou masiro etio ro gowai-rimo ubauba, neio ohu namabu na-gipuriti-rimo, orio dubu masiro Sauro nou sairo mabu ato giaremuti-rimo.
ACT 7:59 Sitibini neio ro nadi to na-gobo-rimo karaburai aupiaupi ro gowamo-ro nou ro ibo, ‘Abera Naramu Iesu, mo urio dememidai-ro.’
ACT 7:60 Taie iato nou kauhio to aise gorodiriti. Nou ro ibo auna se, ‘Abera Naramu oro ro neio aboto emowamedei ate neio ro etou ubauba osioidiro-diomo mo aboto, ba-dimatopeamuti.’ Iato nou aise garaburai.
ACT 8:1 Taie Sauro ro ubi to gomidai Sitibini na-gopia-rimo. Ina arua meamea kimibiria urubia Sitibini edi pamo durupi ro idobi mutu gowou-rimo bobo to iato gedea-rimo. Iedi atu saiki ro nato Ierusarema sabowa ato kimibiria urubia kiado neido garatamuai. Arua kimibiria urubia neio ioudo aise gorowadaudiro Iudia duriomoro to, arua Samaria duriomoro to. Iesu edi kitiodorai urubia ro neio ro se gorowomidiro Ierusarema sabowa ato.
ACT 8:3 Sauro ro kimibiria urubia aboto ubauba kisioidiro neido gatamuai. Nou moto gabogabo na-godouti kimibiria urubia iato na-gorowomidiro, upi dubu nou ro ioudo aise giwosuwoduti-ro taie dibura to imese giaremo.
ACT 8:4 Kimibiria urubia sabowa gabogabo to etio ro gororoburutai-rimo, neio ro Iesu sapuwo to mea owera nato gobodorouti-rimo.
ACT 8:5 Ina Piripi Samaria sabowa to na-godori-ro, nou ro urubia sirio mea owera Godi ro kohodowa dubu nou sapuwo to iato gimowauti.
ACT 8:6 Ina urubia sirio ro Piripi owera na-gemewidiro-rimo nou ro edi pupuwo korosa tanaro ro na-gisioidiro neio auna ia ubi ro giamo nou owera gare kemedea.
ACT 8:7 Taie urubia etio ra ubauba urio ro na-giworohuti-rimo, nou ro nato aise gimabodoidiro, edio ubauba urio ro neio iamo mutu gorowosuwoduti-rimo. Ina sairo ubauba urubia, idaro togiri urubia ta-giworoho-rimo, Piripi ro meana aise giwaititi.
ACT 8:8 Urubia ro na-giauri-rimo edi tanaro ro Piripi ro na-gisioidiro, auna kamade ro gereredea iedi sabowa ro nato.
ACT 8:9 Ina Piripi ido gou ito Samaria sabowa to, ata pakani dubu nou masiro Saimoni iato ta-imidirotiti, ina urubia auna ia kimaragoidiro ro iwatititi nou aboto. Saimoni auna keremowabu dubu e, nou ibo iarotiti, ‘Mo gebari pere ie.’ Iato erere urubia ro Saimoni owera na-gemewidiro-rimo, neio ro ibo ‘Nedi dubu ro Godi edi pupuwo ro nou ro toworohutititi. Nou masiro Auna Pupuwo Dubu’.
ACT 8:11 Saimoni ro edi pakani tanaro ro na-isioidirotiti, urubia sirio nou ro kimaragoidiro siriosirio imowaititi, ina nu neio ro aise obodorotiti-mo.
ACT 8:12 Kaupoti Piripi ro urubia na-gimowauti Godi ro kiwaboi tanaro beda sosoro ra, ibose ie Iesu Keriso edi pupuwo korosa ro nou sapuwo to, imese sirio urubia aise gimibiria-rimo. Taie iedi urubia sirio ro upi dubu nou ro obo to aise giwarumiauti.
ACT 8:13 Edi pakani dubu ro Saimoni nou ibose ta-gimibiria, Piripi ro nou obo to ta-gowarumia. Piripi ro edi pupuwo korosa tanaro ro na-gisioidiro Saimoni auna kimaragoidiro ro gowati, nou Piripi abato aupise gateidiro.
ACT 8:14 Edi 12 kitiodorai urubia ro Ierusarema sabowa ato na-gorowomidiro, neio ro na-girorowai-rimo ibo Samaria urubia ta-gimibiria-dumo Godi edi mea owera ro, neio ro Pita ra Ioane ra se gimeiriai-marimo Samaria sabowa to.
ACT 8:15 Neitiro ito na-gorowateai-rido, kimibiria urubia na-giwia-rido, neitiro ro Godi aboto iato gararatoro-rido Tarena Urio neio aboto emeiriai ri.
ACT 8:16 Nedi urubia ro obo to ta-giwarumiauti Piripi ro, neio Abera Naramu Iesu urubia to orowomidiro rie. Kaupoti Tarena Urio neio aboto tau se ateai pua.
ACT 8:17 Iato Pita ra Ioane ra na-gou-rido, tu iato gitomo-rido urubia eputa ato, iedi tau ro nato Tarena Urio neio aboto nato gateai-ro.
ACT 8:18 Iedi pakani dubu ro Saimoni nou ro na-gowea edi tanaro ro, Iesu ro kitiodorai-ma dubu teibo nou ro mani egea se gimia-ma.
ACT 8:19 Nou ro iato gutura neitiro aboto ibo, ‘Mo ibose ubi ie nitiro ro nedi pupuwo korosa tanaro ro komia. Ina mo ro urubia idaibo sosoro anama-iwaseidiro-ri Tarena Urio neio aboto nato amadi-ate-ri.’
ACT 8:20 Pita ro ibo, ‘Idaibo tanaro kisioidiro pua! Tarena Urio Godi ro wisa tato emeiriotiti-die. Oro ibo a-imaragoidiro ra Tarena Urio mani to omidai ri? Gabo tato ia ie! Oro mani mutu Godi ro ba-mipisiamuti-ma!
ACT 8:21 Oro modobo pua neitiro aboto karadabuai nedi woko ro nou kosioidiro aboto. Mabu oro niro turi imese moro ato owamo-die,
ACT 8:22 oro modobo ie kerewesegerai mea mino to, nedi ubauba tanaro ro ba-demeserai, ina Abera Naramu aboto ba-dararatoro. Etu umoro ra oro ubauba nou ro ama-ematopeamuti-ri.
ACT 8:23 Mo umoro ie, oro ta-neibimai serawo kimaragoidiro tiamo oro abato. Oro ubauba ohu ato omidiro.’
ACT 8:24 Saimoni ro ibo, ‘Nitiro teibo mo sapuwo to Abera Naramu kararatoro modobo ie. Modobo pua idaibo tanaro mo aboto kororosioidiro.’
ACT 8:25 Pita ra Ioane ra urubia na-gimowauti-rido Abera Naramu sapuwo to neitiro ro simara idomari to Iesu ta-giauri-rido nou ro etou tanaro na-isioidirotiti taie, neitiro imese gorowameai-rido Ierusarema sabowa to, ipi gabo ato beda sabowa ro giamo neitiro ro mea owera Iesu sapuwo to Samaria urubia iato gimowauti-rido.
ACT 8:26 Piripi Samaria duriomoro ato na-gomidiro Godi sowake urio ro ibo Piripi aboto, ‘Ba-dohau nigori boido aro-die, gabo Ierusarema sabowa rido torobu-die Gasa sabowa to.’ Urubia iato irowomidirotiti pua edi gabo ro goto se duriomoro ato owamo.
ACT 8:27 Taie iedi owera ro nou ro na-girorowai, ioudo aise gaimai-ro. Neido na-gou ipi gabo ato urubia dubu isana ioudo a-gou-ro, Ierusarema sabowa rido Godi kemowabu aboudo gorowameai-ro. Nou Epioupia dubu e, Epioupia duriomoro ato nou eputa orobo masiro Kanadake, mani nou ro emeaurititi. Nedi dubu ro goto ato koroho nakomu woiri teibo mutu gabo ato gou-ro, nou ohu ato gomidiro. Nou na-gou-ro gabo ato, Godi ipusu owera dubu Aisaia odio Tarena Buka ro noudo geremoputi.
ACT 8:29 Tarena Urio ro ibo Piripi aboto, ‘Iedi koroho nakomu ro demarario nou aboto ba-daradabuai, atu se ba-dou-do.’
ACT 8:30 Piripi na-girario koroho nakomu gomo to, nou ro neido girorowai nedi dubu ro Aisaia buka rido gioputi. Nou ro ibo, ‘Oro ro edi Tarena Buka ro na-eremoputi maumo a-womidai ra?’
ACT 8:31 Taie Epioupia dubu ro ibo, ‘Mo ro mea se beda sosoro anama-omidai-ri? Modobo ie ata mo abato komidiro buka maumo nou ro amadi-owawea-ri.’ Taie Epioupia dubu ro koroho nakomu aise gairio Piripi nou ro iato garamairiai-ro taie nou abato aise gomi.
ACT 8:32 Epioupia dubu ro nedi owera ro Tarena Buka rido nou gioputi. Sipisipi batina beda sosoro kowou ra opia ri nu ibo gowou-rimo. Ina sipisipi dawade beda sosoro kirahumai ra owera tato sobo kowasio ato nu idaibo sosoro gotoi.
ACT 8:33 Urubia ro nu siripo gowai-rimo ina neio ro nu ubauba se goworohuti-rimo. Kaupoti nou aise gimaria nou iato na-gopia-rimo keremiro iato aise gemasiai-rimo. Ata mere ata nou ro arasomai pua nou masiro ararasoro na, nou keremiro iato aise goroporeai nedi duriomoro ro nato.
ACT 8:34 Epioupia dubu ro ibo, ‘Nedio owera ro na-iamo Aisaia ia simara sapuwo to a-iamo ra? O ata dubu sapuwo to a-iamo ra? Ina nu maumo beda sosoro ra?’
ACT 8:35 Taie nedi owera ro Piripi ro neido gatamuai nou kemowauti mea owera Iesu sapuwo to, iato nou ro aise gimibiria.
ACT 8:36 Neitiro gabo ato na-gou-rido neido girarowea-rido obo paruo na-gomidiro-ro. Epioupia dubu ro ibo, ‘Obo tomidiro-die daio, mo nedi tau ro nato kowarumia modobo ra obo to?’
ACT 8:38 Taie koroho nakomu nou ro iato aise gairio, neitiro imese giodori-ma obo to. Edi Epioupia dubu ro obo to iato gowarumia,
ACT 8:39 ioudo na-gidiai-rido Piripi nato potoro se gowea, Tarena Urio ro Piripi neido goupiriai Asota sabowa to gimeihai. Iedi Epioupia dubu ro nou ro Piripi ina owea pua. Nou imese gorowameai auna kamade mutu.
ACT 8:40 Kaupoti Piripi nou Asota sabowa to ito na-gimeihai, Iesu sapuwo to ina mea owera urubia iato gimowauti. Ibose nou ta-gadoro-ro Asota sabowa rido sabowa gabogabo urubia na-gorowomidiro nou ro iato gimowauti mea owera Iesu sapuwo to, womu tato Siseria sabowa to ti-gorowateai-ro.
ACT 9:1 Sauro Ierusarema sabowa ato kimibiria urubia iato na-irowomidirotiti, nou ro auna se imahuwotiti iopiauti ri. Nou ata tau iato gou Godi ra urubia ra turituri auna dubu aboto,
ACT 9:2 nou ro ibo, ‘Modobo ra umoro owera peba titi oro ro kiatiti ina mo aboto kiaiwai? Mo ia ro nama-imio-ri Iu urubia beda moro ato iradabutiti-dumo Damasikasi sabowa ato.’ Iedi umoro owera peba titi ro nato ibo a-giamo, Iesu gabo etio ro obodoro-dumo upi dubu Damasikasi sabowa ato na-orowomidiro modobo ie neio Sauro ro kirobo ina kiwameai Ierusarema sabowa to dibura to iato iaremo ri.
ACT 9:3 Taie nedi peba ro Sauro ro na-gimidai-ro, nu ioudo aise gasiriai-ro arua urubia mutu Damasikasi sabowa to. Nou ro sabowa aupiaupi na-gemowaititi-ro pina benenio mutu toboro rido nato gerememiai-ro,
ACT 9:4 nou iato aise geretei. Nou ro nedi owera ro nou girorowai simara ia owera to na-gutura-ro, ‘Sauro! Sauro! Mo oro ro temeteme etou mabu ato nomiotiti?’
ACT 9:5 Ina Sauro ro ibo, ‘Auna dubu, oro etu ra?’ Ina nou ro ibo, ‘Mo Iesu e, mo oro ro nomiotiti temeteme.
ACT 9:6 Deribua, ba-dodoro sabowa to oro iato ata dubu ro ama-emowapotai-ri oro ro beda tanaro ama-isioidiro-ri.’
ACT 9:7 Iedi urubia ro Sauro mutu na-gou-rimo neio ro ata dubu ata owea pua, owera kodu se girorowai-rimo neio iato woki ro giopia.
ACT 9:8 Taie Sauro ioudo na-geribua-ro nu idomari teibo modobo pua kimaipotai-ma, imese pogo ia ie. Taie neio ro nou aise gorobai-rimo tu rido imese gowou-rimo Damasikasi sabowa to.
ACT 9:9 Sauro netewa didi saiki ibose to gomidiro, dokou ra ohona ra kiho tato.
ACT 9:10 Ata kimibiria dubu iato ta-gomidiro Damasikasi sabowa ato nou masiro Ananaiasi. Taie Abera Naramu ro ibo nou aboto, ‘Ananaiasi! Ananaiasi!’ Nou ro na-girorowai nedi owera ro nou ro ibo, ‘Abera Naramu, oro owera ma-daro-ro.’
ACT 9:11 Iesu ro ibo, ‘Oro ba-dou gabo masiro neito asoro-dumo Tuputupu Gabo, nou se dowasoro. Iato ata dubu masiro Sauro nou Tasasi sabowa dubu e Iudasi moto ato tomidiro,
ACT 9:12 ina nou ro oro iauri hiwo to oro ro tu itomai ri nou abato, nou idomari mea se kirarowea aboto. Abora nu mo aboto tararatoro-die owarebai ri.’
ACT 9:13 Kaupoti Ananaiasi ro ibo, ‘Abera Naramu, mo ro owera ta-nirowidirotiti nedi dubu ro nou sapuwo to, Ierusarema sabowa ato oro urubia nou ro iadotiti.
ACT 9:14 Ina ibose nu neito nou ri gou-die Godi ra urubia ra turi auna dubu aboudo peba titi ta-gimidai-die oro etio ro emowabutiti-dumo nou ro irobo ri ina dibura to iaremo rie.’
ACT 9:15 Kaupoti Abera Naramu ro nu ibo gemowameai, ‘Oro dou! Nedi dubu ro mo ro narapoi. Mo sapuwo to owera nou ro ama-imowautiti-ri Iu owera karo tato urubia aboto, neio edi gabamani urubia aboto erere duriomoro ato na-orowomidiro, ibose Isiraere urubia aboto.
ACT 9:16 Idaro nedi dubu ro umoro anama-owai-ri ibo nu ubauba beda sosoro ama-iaurititi-ri mo sapuwo to.’
ACT 9:17 Ananaiasi ro edi owera ro na-girorowai nou imese gasiriai. Nou ito na-gorowateai tu teibo Sauro eputa ato aise gitomai-ma. Nou ro ibo ‘Namutuna Sauro! Mo Abera Naramu Iesu, nou ro nemeiriai-die oro aboto, oro aboto edi dubu ro na-gorowapotai-die gabo ipi ato io Iesu e. Oro mo ro meana owai rie, ina Tarena Urio oro abato omidiro rie.’
ACT 9:18 Nou ro iedi tau ato na-gutura nedi owera ro nou idomari teibo rido nakere kisoi beda sosoro ra ioudo neitiro ro giretei-maro. Nou idomari na-gimapopodorai iato mea se girarowea, iato nu Ananaiasi ro obo to aise gowarumia.
ACT 9:19 Nu kiho tato ta-gomidiro netewa didi saiki duwo neito, nu durupi imese pupuwo tato ta-goi, taie ohona na-giho durupi pupuwo neito gowai. Sauro meana na-goi Iesu kowasoro urubia mutu nou arua saiki to ta-gomidiro Damasikasi sabowa ato.
ACT 9:20 Taie nou imese irohotiti Iu urubia karadabu moto to urubia sirio nou ro iato imowautititi ibo, ‘Iesu nou Godi mere ie.’
ACT 9:21 Taie urubia sirio ro nedi owera ro na-girorowai-rimo neio aborabora ro girobai. Neio ro ibo, ‘Nio umoro ra nedi dubu ro Ierusarema sabowa nou ro owawodorowadotiti, Iesu kowasoro urubia nou ro iadotiti dibura to iato gi-iaremo-ri. Idaibo tanaro nou isioidiro ri gou-die neito, Iesu kowasoro urubia irobo ri Ierusarema sabowa to iworoho rie Godi ra urubia ra turituri eputa urubia aboto.’
ACT 9:22 Kaupoti nu Godi ro pupuwo bo gemowai, nou ro Tarena Buka rido inaina gorowauti ibo Iesu Godi ro kohodowa dubu kaupoti nou se ie. Neio owera to imese ta-giwamedei ata ata ro owera eremowauti pua, modobo pua neio ro nu owera kemowasiai aboto.
ACT 9:23 Nu iato ta-gomidiro sirio saiki to ina arua Iu urubia nou kopia sapuwo to owera piro se nato gisioidiro-rimo.
ACT 9:24 Sauro kodau rie kodouti moro ato urubia neio ro iato ta-giwotoburio-rimo duwo saiki, magere damo aise emotoititi-mo. Taie ata dubu ro gemowapotai Sauro ibo oro amadimo-opia-ri.
ACT 9:25 Ina ata duwo ato nu kowasoro urubia ro gowarebai-rimo, hodo gatere to gowororuwo-rimo kara pito goro rido.
ACT 9:26 Sauro Ierusarema sabowa to na-gorowateai nou ubi ie Iesu kowasoro urubia mutu aradabuai ri. Kaupoti Iesu kowasoro urubia ro nou tere gemati-rimo. Neio ro mea se imibiria pua ibo nu Iesu kowasoro dubu e.
ACT 9:27 Kaupoti nu Banabasi ro gadabuai Iesu kitiodorai urubia aboto. Taie Banabasi ro ibo, ‘Nedi dubu ro nio ro na-iauri-dioumo, Damasikasi gabo ipi ato Abera Naramu nou ro nato gowea ina owera nou aboudo nato girorowai. Nou ro Damasikasi sabowa ato mea owera Iesu edio pupuwo ro neito urubia tere tato se gimowauti.’
ACT 9:28 Sauro Iesu kowasoro urubia mutu atu moro ato na-gorowomidiro Ierusarema sabowa gebari ato, nou ro mea owera Iesu sapuwo to arua urubia iato gimowauti. Sauro ro auna pupuwo korosa edio owera ro nouto gimowauti.
ACT 9:29 Ina arua Iu urubia Giriki owera to na-iaro-mo, neio iato ta-gorowomidiro nou edio owera ro na-gemororowai-rimo nou neio mutu owera to orowatititi. Taie nou neio ro kopia gabo egea se gemosora-rimo.
ACT 9:30 Ina borubi kimibiria urubia ro kopia owera na-girorowai-rimo, taie nu neido gowodori-rimo Siseria sabowa to. Ina Siseria sabowa rido ioudo gemeiriai-rimo simara koroto sabowa to masiro Tasasi.
ACT 9:31 Iesu urubia nedi duriomoro peteibi ro nato na-gorowomidiro Iudia, Gariri, Samaria neio abato miro tau aise gereredea. Neio edio tau ro nato Godi ro pupuwo aise giwaititi. Iesu Keriso neio ro mea mino to emododidirotiti-mo, mau esebotiti pua. Neio edio kimibiria tanaro ro Tarena Urio ro imowaitititi pupuwo. Ina iedio tau ro nato orio urubia aise godouti-rimo womu tato Iesu urubia imese sirio ti-goi-rimo.
ACT 9:32 Pita duriomoro gabogabo goroho, ata tau nou Rida sabowa to ito gou Iesu edi tarena urubia ro iato na-gorowomidiro neio giraturiomai.
ACT 9:33 Taie Rida sabowa ato ata togiri dubu masiro Enaiasi nou ro iato gowea, iedi togiri dubu ro 8 kisimisi neito orobuti, nakara se eriburiotiti pua.
ACT 9:34 Pita ro na-gowea edi dubu ro nou ro ibo, ‘Godi ro kohodowa dubu Iesu oro nou ro meana towai, deribua! Keta deremetebuti!’ Taie iedi dubu ro aise geribuwa.
ACT 9:35 Urubia sirio ro na-gowea-rimo Enaiasi koroho moro ato, Rida sabowa urubia ina Seroni durio goto ato edi sabowa ro na-giamo, edi urubia sirio ro neio atu se ubauba tanaro aise gimesere-rimo, Abera Naramu edio mea gabo ro nato gotobowa-rimo.
ACT 9:36 Ata kimibiria orobo nou masiro Tabita Iopa sabowa ato imidirotiti. (Giriki urubia ro Dokasi to asorotiti-mo, maumo owamo ibo mea dia sosoro ie.) Nou ro meamea tanaro isioidirotiti ibose namabu tato urubia nou ro ta-iwarebidirotiti.
ACT 9:37 Ata tau nu auna ia temeteme ro gorobai-rimo, isana Pita Rida sabowa ato gomidiro, Tabita iato aise garaburai. Nou pamo durupi obo to na-gowiouti-rimo imese gowioro-rimo ohu moto to.
ACT 9:38 Iopa muso pua Rida sabowa rido, taie kimibiria urubia ro na-girorowai-rimo ibo Pita tomidiro-die Rida sabowa ato, neio ro netewa teibo kimibiria dubu teibo nato gitiodorai-marimo Pita orobai ri. Taie neitiro neido na-gedei-rido nu nato gemagege-rido ibo, ‘Oro samo to dou-ro neibi atu se anamabimo-ou-ri Iopa sabowa to.’
ACT 9:39 Taie iato neibi atu se ioudo imese gohau-birimo Iopa sabowa to. Pita edio tau ato na-gorowateai nou aise gowaboi-rimo ohu moto to, iato nou ro garamio mamio se giwia. Pita neio ro ta-gemowaperai-rimo Tabita idobi na-gemerete-rimo. Garamio mamio ro Tabita beda namabu iwaruwoidirotiti, idaibo penikoto, sodo, Pita aboto edi namabu ro idobi mutu nou giwawuti-rimo. Neio ro ibo, ‘Nou na-imidirotiti nedi namabu ro nou ro nimowaruwoidirotiti.’
ACT 9:40 Taie Pita ro urubia iato gimowapotai ibo, ‘Tauo nedi moto ro nio ro ma-demeserai-rimo dosuruwo-mo ito!’ Nou iato kauhio teibo to na-girimusubua Godi imese gararatoro. Taie iato nou ro ibo Tabita aboto, ‘Tabita oro deribua-ro!’ Tuturu to pua Tabita idomari na-gimahitai-ro nato Pita se gowea iato nou aise gomi,
ACT 9:41 Pita ro nou tu rido korobai aise gowoubua-ro. Iedi kimibiria urubia ro garamio mamio mutu nou ro aise giramairiai-ro odoro ri. Neio na-godoro-rimo, Tabita nato keremiro se gowea-rimo.
ACT 9:42 Edio owera ro Iopa sabowa urubia ro na-girorowai-rimo, imese urubia iato aise gerewesegerai-rimo Abera Naramu kobodoro aboto.
ACT 9:43 Pita iato arua saiki to ta-gomidiro ata dubu moto ato, nou masiro Saimoni. Nu burumukau takamai woko dubu e.
ACT 10:1 Ata dubu masiro Koneria, Siseria sabowa ato imidirotiti. Nu Roma gabamani maumo ato ata boso eputa dubu e, ina Itari boso urubia 100 nou ro iaurititi.
ACT 10:2 Nou ro meamea tanaro ta-isioidirotiti, namabu tato urubia nou ro namabu to ta-iwarebidirotiti. Koneria Iu dubu pua, kaupoti nou simara moto urubia mutu morobise Godi neio ro emowabutiti-mo. Ibose sirio tau nou ro Godi aboto aise iraratorotiti.
ACT 10:3 Ata adimo 3 koroko ato Godi edi sowake urio ro hiwo sosoro to Koneria aboto nato gorowapotai-ro. Nou ro ibo, ‘Koneria!’
ACT 10:4 Koneria tere ri idomari keakea girarowea sowake urio aboto. Nou ro ibo, ‘Ei auna dubu, oro etou owera amadi-utura-ri mo aboto?’ Sowake urio ro ibo ‘Oro kararatoro owera Godi ro ta-emewidirotiti-ro, oro ro edi meamea tanaro na-isioidirotiti namabu tato urubia oro ro na-iwarebidirotiti, Godi ro ta-iaurititi-ro. Godi oro ro kamade neito emowaitititi. Oro nou ro woki emati pua, temaragoidirotiti-die.
ACT 10:5 Urubia Iopa sabowa to ba-dimeiriai, ata dubu masiro Saimoni nou burumukau takamai woko dubu e, nou moto oromo bara ato otoi. Ata dubu nou abato tomidiro masiro Saimoni Pita, neibi ro nedi dubu ro aise ba-madabuai-birimo.’
ACT 10:7 Taie iato sowake urio edi owera ro karo na-goporeai nou iato aise garaseperai. Koneria ro sowake dubu teibo iato girumai-ma, ibose nou durupi gomo ato na-wateidirotiti ata boso dubu nou ro iato gorumai. Iedi boso dubu ro Godi nou ro emowabutiti, ibose Koneria woko nou ro emesioidirotiti.
ACT 10:8 Koneria ro beda tanaro giauri sowake urio aboudo neibi nou ro iato gimowauti-bi. Taie iedi owera ro neibi nou mutu gimeiriai-bi Iopa sabowa to.
ACT 10:9 Ata saiki ato saiki turi korobai aupiaupi ro gowamo, Koneria ro edi dubu peteibi ro na-gimeiriai-bi Iopa sabowa aupiaupi gemowaititi-birimo. Isana Pita nato gioro moto ohu to Godi aboto araratoro ri.
ACT 10:10 Pita iato sogoi ro aise gorobai nou moto urubia ro ohona samo to ito pua, neio ohona gimododiwado-rimo. Taie nou ro hiwo sosoro to
ACT 10:11 giauri toboro magere na-gorodobura-ro. Taie ioudo auna obotama sapusapuwo rido gorobidiro-rimo nato gowororuwo-rimo sopu to.
ACT 10:12 Nato a-giamo sirio sairo to koroho namabu, goto ato koromudidiro namabu, pawa, neio ro giamo. Iedi namabu sirio ro sabi ie Iu urubia ro kiho aboto.
ACT 10:13 Taie owera kodu ioudo gutura-ro Pita aboto, ‘Pita oro etou emasebidiro? Nedi nakomu sirio ro diopiauti, ba-diho!’
ACT 10:14 Kaupoti Pita ro owera kodu ibo gemowameai, ‘Abera Naramu, modobo ia pua mo egea se nimidirotiti mo ro idaibo sosoro ohona ata ouho pua, sabi ia ie mo ro kiho!’
ACT 10:15 Owera kodu ina iato gutura-ro nou aboto, ‘Imese beda mutu nakomu patu ro iamo Godi ro meana ta-giwai, kiho modobo ie. Idaibo sosoro ohona ubauba to iasoro mamo!’
ACT 10:16 Nedi tanaro ro netewa didi tau to gororosioidiro-birimo Pita aboto. Taie iato tuturu to pua edi auna obotama ro ohona sirio mutu toboro to aise giwameai.
ACT 10:17 Pita imese gomidiro, woki ro gopia nedi tanaro ro na-gororosioidiro, nou sapuwo to auna se gimaragoidiro. Koneria ro edi dubu peteibi ro na-gimeiriai-bi neibi ro Saimoni moto ta-gowea-birimo magere gomo ato gotoi-birimo.
ACT 10:18 Neibi ro ibo, ‘Urubia dubu masiro Saimoni Pita nedi moto ro nato a-womidiro ra?’
ACT 10:19 Pita wisa hiwo owera gemaragoidiro, iato Tarena Urio ro ibo Pita aboto, ‘Pita neito ma-dirorowai-ro, netewa didi dubu peteibi totoi-diebimo oro osora-diebimo.
ACT 10:20 Dororuwo ito, neibi Iu urubia pua, kaupoti mo ro nimeiriai-bidie oro aboto. Oro ata ubauba kimaragoidiro iwia ate, neibi mutu aise ba-dou.’
ACT 10:21 Taie iato Pita aise gororuwo-ro nedi dubu peteibi ro neibi aboto. Nou ro ibo, ‘Mo nou se ie nibi ro na-nosora-diebimo. Etou buro ri ou-diebimo neito?’
ACT 10:22 Neibi ro ibo, ‘Neibi boso eputa dubu Roma gabamani maumo ato isioidirotiti woko, nou masiro Koneria. Nu mea dubu e Godi nou ro emowabutiti, Iu urubia nou aboto auna ubi ie. Nou dutu ata sowake urio ro gemowapotai ibo oro ou ri nou moto to, oro abato beda sosoro owera ro owamo oro ro nou emowauti rie.’
ACT 10:23 Taie Pita ro ibo, ‘Io modobo ie dodoro-birimo, nibi tauo nato duwo kaupoti ama-irobu-biri ou-ri pua, kowaroho tinamabimo-ou-ri.’ Ata saiki Pita namabu na-gimododiai edi dubu peteibi ro neibi mutu atu se imese gaimai-birimo Siseria sabowa to. Ina Iopa sabowa rido amia kimibiria urubia ioudo ta-garadabuai-birimo neio atu se ibo gou-rimo.
ACT 10:24 Siseria sabowa to neio ata saiki ato gorowateai-rimo. Koneria isana urubia mutu Pita gemasebidiro-rimo. Nou urubia namuturubi mutu ta-gidabuti-ro, neio a-gorowomidiro moto goro ato Pita gemasebidiro-rimo.
ACT 10:25 Taie Pita edi tau ato na-gorowateai moto to nou Koneria ro na-gowea, nou ro ibo a-gimaragoidiro Pita ata auna dubu e. Nou iato kauhio to aise girimusubua Pita nou ro iato gemowabu.
ACT 10:26 Kaupoti nou Pita ro tu rido aise gorobai-ro imese gowotobowa. Pita ro ibo, ‘Deribua! Mo Godi pua! Oro beda sosoro ra urubia dubu mo ibo ie.’
ACT 10:27 Taie neitiro moto goro to atu se godoro-rido owera keremowauti keremowauti. Pita na-gorowateai ito moto goro to, nou ro urubia dubu patu se giwia neio a-gorowomidiro.
ACT 10:28 Taie Pita ro ibo neio aboto, ‘Nio imese sirio se umoro ie ibo Iu urubia, Iu owera karo tato urubia, neio atu moro to karadabu pua, ibose neio kararaturio pua, nimo Iu urubia sabi ro aro idaibo. Kaupoti mo Godi ro dese to nowai-die umoro ibo mo ro modobo pua arua urubia ubauba to kiasoro, ibo neio modobo pua Godi mutu karadabu.
ACT 10:29 Oro urubia ito na-gimeiriai mo aboto, mo ro ata owera ata utura pua mo muhoio tato ioudo aise naimai-die. Nirimagare, abora mo ma-demowapotai-ro urubia dubu peteibi mo aboto etou mabu ato gimeiriai-bi?’
ACT 10:30 Ina Koneria ro Pita ibo gemowameai, ‘Dutu ata idaibo tau nato 3 koroko adimo ato mo karatoro owera naro moto ato, mo sosoro gabo ato urubia dubu iato aise gorowapotai-ro keakea obotama se giroidiro.
ACT 10:31 Nou ro ibo, “Koneria, oro edi karatoro owera ro na-iarotiti Godi ro ta-emewidirotiti-ro. Ibose oro ro edi tanaro ro na-isioidirotiti namabu tato urubia aboto, oro ro na-iwarebidirotiti, Godi ro timaragoidirotiti, woki imati pua.
ACT 10:32 Oro ro urubia Iopa sabowa to ba-dimeiriai, ata dubu tomidiro iato masiro Saimoni Pita nou neito ba-mou-ro. Nu burumukau takamai woko dubu Saimoni, nou moto ato omidiro. Nedi dubu ro nu moto oromo bara ato otoi.”
ACT 10:33 Taie mo ro nedi dubu peteibi ro samo to nou ri nimeiriai-bi oro orobai ri. Nimo auna kamade ie oro beda sosoro ou-die neito, abora nou e nimo Godi sosoro gabo ato noti norowomidiro, oro Abera Naramu ro beda sosoro gemowapotai nimo oro ro nouto imowauti rie.’
ACT 10:34 Pita ro neio aboto owera karo iato gatamuai, nou ro ibo ‘Mo abora umoro ta-noi Godi nou auna se imaragoidirotiti pua kaupoti owera urubia aboto.
ACT 10:35 Erere duriomoro ato urubia na-irowomidirotiti nou etio ro emowabutiti-dumo, ibose tuputupu tanaro na-isioidirotiti-dumo nedi urubia ro Godi ro simara urubia to neio kiapoi ie.
ACT 10:36 Nio umoro ie Isiraere urubia aboto Godi ro owera keba se ta-gemeiriai-ro, nedi mea owera ro nou e, miro Iesu Keriso aboudo ta-gou-ro. Iesu Keriso Abera Naramu e imese sirio owera urubia nou ro iaurititi-die.
ACT 10:37 Iedi tanaro ro gororosioidiro-rimo Iudia duriomoro ato nio umoro ta-goi-rimo, keba se Gariri duriomoro ato garatamuai-rimo iedi tanaro ro. Obo to edi dubu ro na-iwarumiautiti Ioane, nou ro urubia keba se ta-imowautiti obo to kiwarumiauti sapuwo to.
ACT 10:38 Nio umoro ie Nasareta dubu Iesu Godi ro ta-gohodowa ina nu Godi ro ta-gemapoi Tarena Urio ibose pupuwo korosa mutu. Nio umoro ta-iamotiti Iesu duriomoro gabogabo na-irohotiti meamea tanaro nou ro ta-isioidirotiti, idaibo urubia Satani pupuwo maumo ato na-irowomidirotiti neio nou ro meana ta-iwaititi. Mabu Godi Iesu mutu idabutititi.
ACT 10:39 Nimo nou kitiodorai urubia, Iesu ro edi tanaro sirio na-isioidirotiti Iudia ra Ierusarema ra ato, nimo ro nou simara idomari to ta-niaurititi-mo. Kaupoti Iu urubia Ierusarema sabowa ato na-gorowomidiro Iesu neio ro gopia-rimo ota kemowotowa ato na-gemopoguti-rimo.
ACT 10:40 Ina netewa didi saiki na-gorobai Godi ro nou pamo rido nato gowameai-ro urubia ro owea ri.
ACT 10:41 Nou Godi ro edi kowameai ro na-gowameai-ro ibo pua nou urubia sirio aboto korowapotaidiro, nou nimo aboto se gorowapotaidiro-ro. Godi ro edi urubia ro keba se na-giapoi nou sosoro owea ri nimo nou e, nou nimo aboto se gorowapotaidiro-ro. Nou Godi ro pamo rido na-gowameai-ro, nimo nou mutu ohona atu moro ato nato niho-rimo ibose simara idomari to nato niauri-rimo.
ACT 10:42 Nimo nou ro ibo nimowapotai-ro urubia imowauti ri ibo Iesu Godi ro keba se ta-gohodowa-ro, korowaburo urubia ina korowomidiro urubia nimo atu se koto nou ro anama-iwai-ri.
ACT 10:43 Imese sirio Godi ipusu owera urubia ro neio ro keba se ta-iarotiti-mo ibo, Godi ro kohodowa dubu owera etio ro imibiria-dumo neio edi ubauba ro Iesu Keriso edi pupuwo ro neito Godi ro ama-imatopeamuti-ri.’
ACT 10:44 Pita ro edi tanaro sirio ro na-giauri nou ro urubia nou gimowauti. Iedi atu tau ro nato nou owera etio ro gemewidiro-rimo Godi ro Tarena Urio aise gemeiriai-ro neio aboto.
ACT 10:45 Koneria urubia ro neio umoro tato owera to Godi neito gemowabu-rimo, ina iedi Iu kimibiria urubia ro Pita mutu na-gou-rimo neio ro nato gimewidiro-rimo. Ina iedi Iu urubia ro neio ro na-gowea-rimo edi tanaro ro na-gororosioidiro, neio kimaragoidiro ro giopia mabu Tarena Urio ata wisa tato se gemeiriai-ro Godi ro Iu owera karo tato urubia aboto. Ina Pita ro ibo simara Iu urubia aboto,
ACT 10:47 ‘Nio ata ro ama-iwotowa-ri ra nedi urubia ro obo to kiwarumiauti aboto? Godi ro Tarena Urio neio aboto ta-emeiriai-ro, nimo aboto keba se beda sosoro gemeiriai-ro, neio aboto atu sosoro emeiriai-die.
ACT 10:48 Neio nio ro obo to ba-diwarumiauti-mo, neio Iesu Keriso urubia to orowomidiro rie.’ Taie obo to aise giwarumiauti-rimo. Ina Pita neio ro iato gemodowa-rimo ibo, ‘Oro nimo mutu komidiro modobo ra arua saiki to?’
ACT 11:1 Iesu ro kitiodorai urubia, arua kimibiria urubia mutu Iudia duriomoro ato na-gorowomidiro, neio ro owera ta-girorowai-rimo ibo Iu owera karo tato urubia Godi edi owera ro neio ro ibose to ta-gimibiria-dumo.
ACT 11:2 Ata tau, Pita imese gidiai Ierusarema sabowa to. Arua Iu urubia Iesu na-gowasoro-rimo, neio ro Pita na-gowea-rimo, neio auna serawo goi-rimo nou aboto.
ACT 11:3 Taie neio ro ibo, ‘Pita oro Iu owera karo tato urubia mutu ohona na-ihotiti, nimo Iu urubia sabi idaibo oro ro iwaruriautititi!’
ACT 11:4 Taie Pita ro neio aboto owera mea mino to nato gemabuti, nou ro ibo,
ACT 11:5 ‘Mo Iopa sabowa ato nomidiro ina mo Godi aboto na-nararatoro hiwo sosoro to ata nakomu mo ro nato niauri, auna obotama toboro rido sapusapuwo rido gorobidiro-rimo ioudo gowororuwo-rimo mo aboto. Iedi obotama ro mo ro nato aupise nowea,
ACT 11:6 taie mo ro obotama goro na-nemetai nato a-giamo sairo to koroho namabu sirio, goto ato koromudidiro nakomu sirio, erere pawa mo ro nou niwia.
ACT 11:7 Taie toboro ohu rido owera kodu iato gutura-ro, “Pita! Nedi nakomu sirio ro diopiauti, ba-diho!”
ACT 11:8 Mo ro ibo, “Abera Naramu, nedi ohona ro mo ro abora ia se nama-iho-ri. Idaibo nakomu nimo ro kiho pua, sabi ie.”
ACT 11:9 Owera kodu ina toboro rido iato gutura-ro, “Imese beda mutu nakomu patu ro iamo Godi ro meana ta-giwai kiho modobo ie. Idaibo sosoro ohona sabi to iasoro mamo.”
ACT 11:10 Iedi tanaro ro netewa didi tau to gororosioidiro-birimo. Iato tuturu to pua iedi auna obotama ro ohona sirio mutu toboro to aise giwameai.
ACT 11:11 Iedi atu tau ro nato mo edi moto ato nomidiro netewa didi dubu peteibi neibi magere damo ato gotoi-birimo. Neibi Koneria ro Siseria sabowa rido gimeiriai-biro mo aboto.
ACT 11:12 Taie mo Tarena Urio ro nato nemowapotai-ro ibo nedi dubu peteibi ro mo neibi mutu atu se ou ri Koneria aboto, ata ubauba kimaragoidiro tato se. Nedi 6 Iu kimibiria borubi ro neibi ibose ta-garadabuai-birimo mo mutu atu se nou-birimo Koneria moto to.
ACT 11:13 Taie Koneria ro neibi ibo nimowapotai-bi, “Godi sowake urio nato gorowapotai-ro mo aboto. Nou ro ibo, ‘Oro ro sipu tato na peteibi ba-dimeiriai-ibi Iopa sabowa to, ata dubu masiro Saimoni Pita ba-morobai-birimo neito ba-mowou-birimo.
ACT 11:14 Ina oro moto urubia oro ia mutu nou ro mea owera ama-imowauti-ri, Godi ro nio beda sosoro ama-iapopo-ri ubauba aboudo.’”
ACT 11:15 Taie mo ro nedi owera ro kimowauti na-natamuai, Koneria nou urubia mutu iedi atu tau ro nato Tarena Urio neio aboto aise gateai-ro. Nimo aboto keba se beda sosoro gororuwo-ro, idaibo sosoro gororuwo-die neio aboto.
ACT 11:16 Ina mo kimaragoidiro nato niwameai Abera Naramu ro beda owera garo keba se. Nou ro ibo garo, “Urubia Ioane ro obo to se ta-iwarumiautiti, kaupoti nio Godi ro Tarena Urio to ama-iwarumiauti-ri.”
ACT 11:17 Nimo Iu urubia Iesu owera na-nimibiria-dumo Tarena Urio Godi ro nimo aboto ata wisa tato gemeiriai-ro, ina neio aboto atu sosoro wisa tato se gemeiriai-die. Ina mo aboudo modobo ra Godi woko kodiobuti? Marasio mo ro odiobuti-ri pua.’
ACT 11:18 Iu kimibiria urubia serawo owera dese to garo-rimo, iedi serawo ro boito hato gowou-rimo aise gararaseperai, taie Godi neio ro iato gemowabu-rimo. Neio ro ibo, ‘O! Godi ro ibose gabo ta-godobura-die Iu owera karo tato urubia ubauba aboudo erewesegere ri, womu tato womu tato keremiro komidai sapuwo to!’
ACT 11:19 Sitibini edi tau ato na-gopia-rimo, Ierusarema ato kimibiria urubia iato na-gorowomidiro neio ioudo gorowadaudiro-rimo erere sabowa to goroho-rimo. Arua neio Ponika duriomoro to giodori, arua neio Saiporasi ura to giabu-rimo, arua neio Entioko sabowa to gou-rimo. Nedi urubia ro neio ro mea owera Iesu sapuwo to iato Iu urubia se imowautiti-mo.
ACT 11:20 Arua kimibiria urubia Saiporasi ura rido giabu-rimo ina arua Sairini sabowa rido ie neio atu se gou-rimo Entioko sabowa to mea owera Abera Naramu Iesu sapuwo to neio ro gobodorouti-rimo Iu urubia aboto daro Iu owera karo tato urubia aboto.
ACT 11:21 Nedi owera ro urubia ro na-girorowidiro-rimo neio aise gimibiria-rimo taie iato gerewesegere-rimo Iesu kowasoro aboto. Mabu nedi kimowauti urubia ro Abera Naramu edi pupuwo korosa ro neio abato owamotiti.
ACT 11:22 Nedi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo, kimibiria urubia na-gorowomidiro Ierusarema sabowa ato neio ro na-girorowai-rimo, taie neio ro Banabasi aise gemeiriai-rimo Entioko sabowa to.
ACT 11:23 Banabasi mea dubu e, nou ata auna kimibiria dubu e, Tarena Urio ro woworohutiti. Banabasi Entioko sabowa to na-gorowateai, nou ro nato giwia urubia Godi ro wisa tato nirimagare beda sosoro gaiwai neio aboto, nu auna kamade goi. Nou ro neio pupuwo iato giwaititi, idaibo sirio tau Abera Naramu owera se gi-irowidiro-ri morobise giropu mutu gi-isioidiro-ri tanaro. Ina kimibiria urubia imese sirio ta-goi-rimo, Iesu kowasoro urubia to aise gararapoi-rimo.
ACT 11:25 Taie Banabasi Tasasi sabowa to ito na-gou Sauro osora ri, nou ro ibo osoratiti womu tato ti-gowea.
ACT 11:26 Banabasi ro Sauro na-gowea nou ro nu aise gadabuai-ro imese gowou Entioko sabowa to. Neitiro Iesu urubia mutu ta-iradabutiti-do kaupoti kisimisi to, urubia sirio iato itamudirotiti-do. Iedi tau ro nato Entioko sabowa ato kowasoro urubia keba tau e urubia ro Keriso Urubia to kiapoi, ibo owamo Keriso do ie.
ACT 11:27 Iedi atu tau ro nato Godi ipusu owera urubia arua, neibi Ierusarema sabowa rido giodori-biro Entioko sabowa to.
ACT 11:28 Neibi aboudo ata dubu Agabasi nu aise gotobowa, Iesu urubia nou ro Tarena Urio pupuwo to gimowauti ibo, ‘Ata ubauba tau amadi-ereredea-ri imese duriomoro gebari ato. Iedi tau ro urubia auna ia sogoi ro ama-iwatititi-ri.’ (Nedi tanaro ro Karadiasi auna eputa dubu to na-gomidiro nato gororosioidiro-rimo.)
ACT 11:29 Kimibiria urubia ro na-girorowai-rimo neio owera nato giamo idaibo kimibiria borubi Iudia duriomoro ato na-orowomidiro beda sosoro amadimi-iwarebai-ri. Neio ro ubi to gomidai-rimo
ACT 11:30 taie mani iato gidabuti-rimo, iedi mani ro neio ro Banabasi ra Sauro ra aboto giaiwai-rimo. Ina ioudo neitiro ro giwou-rido Iudia duriomoro ato na-gorowomidiro Iesu urubia etio ro emeauri-dumo neio aboto.
ACT 12:1 Iedi tau ro nato Herodi boso urubia ro arua kimibiria urubia aise irobotiti-mo iado ri.
ACT 12:2 Keba se Ioane edi naramu ro Iemisi nou aboto gosioidiro-rimo nedi tanaro ro. Neio ro nu na-gorobai-rimo iato garia-rimo.
ACT 12:3 Herodi umoro na-goi ibo Iu urubia kamade ta-goi-dumo nou ro nedi tanaro ro na-gisioidiro, ina Pita nou ro iato gedea dibura to. (Nedi tanaro ro Patapata Beredi Kiaupai Tato nou soriomu kisioidiro tau ato gororosioidiro.)
ACT 12:4 Pita dibura to na-gedea-rimo nou netewa netewa boso dubu patu ro gemotoi-rimo. Herodi gabo ibo giworohuti, Pita sapuwo to Kimasaudai Soriomu iamo ri, nou saro gabo ato Pita nato owosuruo rie koto owai ri urubia sosoro gabo ato.
ACT 12:5 Pita dibura abato ibo gomidiro, isana Iesu urubia Ierusarema sabowa ato na-gorowomidiro nou sapuwo to Godi auna ia se gararatoro-rimo.
ACT 12:6 Pita ata kowaroho ato Herodi ro owosuruo rie koto aboto dibura moto rido, iedi duwo ro nato nu boso dubu teibo turituri ato gorobu. Tu sapusapuwo anikapo to ta-gemotohiti-rimo, anikapo womu teibo boso dubu teibo aboudo girobu-maro. Arua boso urubia ro magere gemotoi-rimo.
ACT 12:7 Iedi tau ro nato Godi sowake urio aise gorowapotai-ro, iedi dibura moto ro pina aise gimewia. Pita nou ro gomo ato aise gopipimai, nou ro ibo, ‘Pita! samo to deribua.’ Nou ro edi owera ro na-girorowai anikapo tu rido egenabo gararapopodorai-rimo.
ACT 12:8 Ina sowake urio ro ibo, ‘Oro bereito daratahirai, tamaka dirori-ma, dou-ro, mo saro rido dobodoro-ro.’ Taie Pita bereito karatahirai,
ACT 12:9 Godi sowake urio keba se ioudo gosuruo-ro Pita ro nou saro rido aise gobodoro-ro. Kaupoti Godi sowake urio edio tanaro ro gisioidiro, Pita umoro iamo pua ibo morobise to ororosioidiro-dumo. Nu a-gimaragoidiro ibo, ‘Mo ro hiwo to niauri.’
ACT 12:10 Neitiro ioudo na-gosuruwo-rido keba boso dubu na-gorohodorai-rido ina ata boso dubu iato gorohodorai-rido, womu tato auna magere damo to ti-gorowateai-rido. Iedi auri magere gebari ro nakara se egenabo gorodobura. Taie neitiro imese gosuruwo-rido, auna gabo to na-gereredea-rido Pita ipi gabo ato sowake urio ro aise gemeserai, nou nakara se imese gou.
ACT 12:11 Pita iato a-geremasibai beda tanaro ro gororosioidiro. Nou ro ibo, ‘Mo abora morobise to umoro noti noi Abera Naramu ro emeiriai-die sowake urio mo aboto, ubauba aboudo nowagare-die. Iu urubia ubi ie mo Herodi woko urubia ro opia ri, kaupoti mo Godi sowake urio ro nowagare-die ioudo.’
ACT 12:12 Nou umoro na-goi, taie nu ioudo aise gemobodiai-ro Maria moto to, Maria mere ie Ioane, nou ata masiro Mareko. Kimibiria urubia sirio Maria moto ato ta-garadabuai-rimo, auna se iato gararatoro-rimo Pita sapuwo to.
ACT 12:13 Pita edi moto ro neito aise gemobodiai, magere ato iato gipoguti. Nou na-gipoguti iato ata sowake besere ro gemororowai, nu aise gosuruo-ro magere emodobura ri, iedi besere ro masiro Rouda.
ACT 12:14 Pua ie Rouda ro Pita kodu ato se geibimai nou auna kamade ro gorobai, kaupoti Pita magere nou ro emodobura pua. Rouda ina ioudo aise gororoupiriai-ro kowasoro urubia aboto, taie nou ro nato gimowapotai ibo, ‘Pita totoi-die magere damo ato!’
ACT 12:15 Ina neio ro ibo, ‘Ese, oro kawakawa ro ta-worobai!’ Kaupoti Rouda ro ibo, ‘A a nou se ie, Pita ie, nou ro ipoguti-die, nou owera kodu mo ro ta-nemororowai.’ Ina neio ro ibo, ‘Etu umoro ra io Pita edi sowake urio ro iaurititi, nou ro ipoguti-die.’
ACT 12:16 Pita kipoguti eremasio pua, inaina aise gipoguti-ro. Taie neio atu se iato gosuruwo-rimo nato Pita se gowea-rimo neio imese a-giwagogorai-rimo Pita sosoro na-gowea-rimo.
ACT 12:17 Pita ro neio tu to gimadohodai. Nou ro neio iato gimowauti nou Abera Naramu ro beda sosoro owosuruo-die dibura moto rido. Nou ro ibo, ‘Iesu edi neama ro Iemisi arua kimibiria naminiramio mutu neibi se ba-dimowapotai-ibimo ibo beda tanaro ro ororosioidiro mo aboto.’ Taie nedi owera ro na-garo, Pita ata moro to aise gaimai.
ACT 12:18 Ata saiki ato Pita edi boso urubia ro na-gemotoi-rimo neio ro nu potoro se gowea-rimo dibura moto goro ato, neio iato a-garageguti-rimo.
ACT 12:19 Herodi ro na-girorowai nedi owera ro, sowake urubia iato gimeirio Pita neio ro iato gosora-rimo, owea pua. Herodi ro iato gimodoruti Pita edi boso urubia ro gemotoi-rimo. Taie Herodi ro ibo, ‘Edi boso urubia ro neio nato orowomidiro-ri pua, ba-diopiauti-mo Pita kodau sapuwo to.’ Nedi tanaro ro na-gororoporeai-rimo, eputa dubu Herodi-Agiripa Iudia duriomoro na-gemeserai, imese godori-ro Siseria sabowa to nou iato gomidiro.
ACT 12:20 Taie ata owera nou ro nato girorowai Taia ra Sidoni ra sapuwo to, nou auna serawo ro gorobai edi sabowa teibo ro neitiro urubia aboto. Kaupoti Taia ra Sidoni ra sabowa teibo rido urubia ta-gimeiriai-rimo Herodi aboto, neio atu ubi ato Herodi ro miro neio abato edea ri. Nedi urubia ro neido na-gou-rimo Herodi saro edi dubu ro emeaurititi masiro Barasitasi neio keba se nou aboto gorowateai-rimo, neio ro nu a-wageawadotiti-mo neio iwarebai ri. Barasitasi ubi ta-goi neio kiwairiai aboto. Neio ubi ie miro ro kereredea mabu neio ohona Herodi duriomoro rido imadetiti-mo.
ACT 12:21 Taie Herodi ro beda saiki gapoi karadabuai aboto owera eremowauti ri, eputa dubu edi obotama iroidirotiti-dumo nou ro na-giroiti eputa dubu sea to aise gomi. Taie urubia sirio na-garadabuti-rimo Herodi owera karo nato gatamuai,
ACT 12:22 urubia sirio imese kamade ro giwati nou owera gare na-gemedea-rimo. Neio ro ibo giaiauti-rimo, ‘Nedi dubu ro owera urubia dubu sosoro aro pua, Godi sosoro aro-die!’
ACT 12:23 Ina Godi masiro auna owai pua Herodi ro, nu auna nakara se aise gorowai. Nu nakara se ohu to gorowiourio, ina noudo ie iedi atu tau ro nato Godi ro sowake urio iato gemeiriai-ro, Herodi nou ro temeteme aise gomia. Taie nu niro turi poporo ro aise gowaroho-rimo, iato nu pamo aise gowea.
ACT 12:24 Kaupoti Godi edi mea owera ro urubia ro aise obodoroutititi-mo erere duriomoro to.
ACT 12:25 Taie Banabasi tiro Sauro mutu neitiro edi woko aboto gimeiriai-marimo na-goporeai-rido, Ioane, ata masiro Mareko neitiro ro nou se gadabuai-rido, neibi atu se imese gorowameai-birimo Ierusarema sabowa rido Entioko sabowa to.
ACT 13:1 Iesu patu urubia Entioko sabowa ato na-gorowomidiro, ina neio abato Godi ipusu owera urubia ibose to gomidiro-birimo kitamudiro urubia mutu. Nedi na peteibi ro neibi ie, Banabasi, Simioni nu garegare dubu e, Rukiasi nou Sairini sabowa dubu e, eputa dubu Herodi nu kororomai boinana Manaini, ina ibose Sauro iato ta-gomidiro.
ACT 13:2 Iedi tau ro nato neio ohona aise giraia-rimo, kiho tato gorowomidiro Abera Naramu se gemowabu-rimo. Iedi tau ro nato neio Tarena Urio ro nato gimowapotai-ro ibo, ‘Banabasi ra Sauro ra ba-dihodowa-mamo, neitiro se ba-dimeiriai-mamo mo ro edi auna woko ro na-nimapoi-ma neitiro ro nou osioidiro rie.’
ACT 13:3 Nedi tanaro teibo ro na-gororoporeai-rido ohona karaia daro Godi kemowabu nou saro gabo ato, Godi iato garatoro-rimo. Neio tu neitiro eputa ato iato gitomo-rimo neitiro mea korosa kimia-ma sapuwo to. Taie neitiro ioudo imese gimeiriai-marimo Godi woko emesioidiro ri.
ACT 13:4 Banabasi ra Sauro ra Tarena Urio ro gitiodorai-ma Entioko sabowa rido imese giodori-ma Serusia sabowa to, taie ioudo neitiro sawa pe to se giora-rido imese giabu-rido Saiporasi ura to,
ACT 13:5 Ioane nou ata masiro Mareko nou mutu, neitiro nou ro iwarebidirotiti-ma. Neitiro Saramisi sabowa to gou-rido keba se. Iu urubia edi karadabu moto sirio ro neitiro ro Godi edi mea owera ro urubia iato gimowauti-rido.
ACT 13:6 Ina edi ura ro neitiro ro nato goroho-rido womu tato ata auna sabowa masiro Peposi neito imese gorowateai-rido. Taie Peposi sabowa ato neitiro ro ata Iu pakani dubu iato gowea-rido, nou masiro Baiesu. Nou ata masiro Giriki owera to owamo ibo Erimasi, nou maumo owamo ibo Pakani Dubu. Nou ata karasaubuti dubu e. Nou a-iratigititi Godi ipusu owera dubu to. Nedi pakani dubu ro gabamani dubu gomo ato ateidirotiti. Nedi gabamani dubu ro masiro Seregio-Pauro, nu ata mea kimaragoidiro dubu e. Iedi tau ro nato gabamani dubu ro owera nato gemeiriai Banabasi ra Sauro ra nou aboto ou ri, mabu nu ubi ie Godi edi mea owera ro irowidiro ri neitiro aboudo. Kaupoti edi pakani dubu ro Erimasi ubi tato ie gabamani dubu ro mea owera Iesu sapuwo to kimibiria, neitiro nou ro aise idiobutiti-ma.
ACT 13:9 Kaupoti Sauro, nu ata masiro Pauro, edi tau ro nato nou Tarena Urio ro goworohuti, ina nu idomari teibo Erimasi ato se giwotobowa-ma nou se giauri. Nou ro ibo,
ACT 13:10 ‘Oro imese Satani mere dubu ia ie. Mea tanaro kisioidiro aboudo oro imese neio boso dubu e. Oro abato ubauba tanaro, karasaubuti tanaro imese sirio ia se iamo. Abera Naramu edi morobise owera ro oro ro iwesegerewadotiti bagea owera to.
ACT 13:11 Abora oro idomari teibo Abera Naramu ro tema to ama-iatimai-mari, nedi tau ro neido egea mere se oro pogo ama-omidiro-ri, saiki pina woroworo oro ro iauri-ri pua!’ Nedi atu tau ro nato nou idomari teibo duwoduwo ro aise giatimai-ma, ito modobo pua mea se kirarowo. Taie nou ito na-giaubai modobo pua, nou ro urubia giosora owarebai ri.
ACT 13:12 Ina nedi tanaro ro gororosioidiro-rimo gabamani dubu ro na-giauri, nou ro mea owera Iesu sapuwo to nato aise gimibiria. Mabu neitiro ro edi owera ro na-gorowauti-rido Abera Naramu sapuwo to, nou imese auna ia kimaragoidiro ro gopia.
ACT 13:13 Pauro edi na urubia mutu goroho misinare aimara, neibi Peposi sabowa na-gemeserai-birimo, imese giabu-birimo Pega sabowa to. Pega sabowa Pampiria duriomoro ato owamo. Taie neibi edi tau ato gorowateai-birimo, Ioane-Mareko ro neitiro iato aise gimeserai-ma, nou ioudo aise gorowameai-ro Ierusarema sabowa to.
ACT 13:14 Ina Pauro Banabasi mutu neitiro ioudo gidiai-rido womu tato Pisidia duriomoro to ti-gorowateai-rido, iato neitiro aise gimobodiai-ma Entioko sabowa to. Iedi Entioko ro Pisidia duriomoro ato owamo. Neitiro iato na-gomidiro-rido Iu urubia komidiro saiki ro iato girobai-ma. Taie neitiro edio saiki ro nato aise godoro-rido Iu urubia karadabu moto to.
ACT 13:15 Taie Iu dubu teibo ro Tarena Buka owera urubia neitiro ro nato gimoputi-rido. Neitiro ata ro Mose edi sabi owera ro neido gimoputi, ina ibose ata ro Godi ipusu owera urubia ro edi na owera gisioidiro-rimo, nou ro neido gimoputi. Kioputi na-goroporeai karadabu moto edi urubia ro na-iaurititi-mo neio umoro owera iato gemeiriai-rimo Pauro ra Banabasi ra aboto ibo, ‘Namutuna teibo, nitiro abato ata owera kowamo ato, modobo ie nitiro ro urubia nato na-orowomidiro kimowauti neio pupuwo kimowaititi sapuwo to.’
ACT 13:16 Pauro na-geribua tu to urubia nou ro iato gimadohodai owera eremasiai ri, nou ro ibo, ‘Isiraere urubia idaro Iu owera karo tato urubia nio ro Godi na-emowabutiti-dumo, owera neito ma-dirorowidiro-rimo!
ACT 13:17 Isiraere urubia edi na emowabutiti-dumo nimo nasa naminami nou ro keba se ta-girapoi. Neio edi tau ato gorowomidiro Isipi duriomoro ato neio ro auna ia sipu nou giwia-rimo. Godi edi pupuwo korosa ro Isiraere urubia nou ro neito giwosuruwo-ro Isipi duriomoro rido.
ACT 13:18 Neio Godi ro edi mino to na-iwaboititi-ro goto se duriomoro ato 40 kisimisi to, Godi serawo samo to oititi pua neio aboto.
ACT 13:19 Keineni duriomoro ato neio sapuwo to Godi ro 7 erere owera urubia patu neio giwai ubauba, ina nedi duriomoro gebari ro Isiraere urubia aboto gapoi.
ACT 13:20 Nedi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo 450 kisimisi ta-giporeai-rimo Isipi duriomoro ato na-irowomidirotiti ina ibose na-outiti-rimo ipi ato, womu tato Keineni duriomoro ti-girobuti-rimo. Ina nou saro gabo ato Godi ro neio kiauri urubia nato gimio, womu tato Semuere iana dubu e Isiraere urubia nou ro kiauri. Ibose nou Godi ipusu owera dubu e.
ACT 13:21 Ina neio Godi aboto nato gararatoro-rimo eputa dubu imia ri neio kiauri sapuwo to. Keba se neio Godi ro Sauro gimohodowa. Sauro Kisi, nou Beniamini gu dubu e. Isiraere urubia nou ro 40 kisimisi to giwaboi.
ACT 13:22 Sauro Godi ro aise gowagare ina iato nou ro Deibidi gohodowa eputa dubu to Isiraere urubia iwaboi na. Godi ro Deibidi sapuwo to idaibo owera gutura, “Iesi edi mere ro Deibidi nou abato ta-nowea mea tanaro, neitiro kaupoti kimaragoidiro ie nou mutu, mo ubi tanaro imese nou ro ama-isioidirotiti-ri.”
ACT 13:23 Godi ro keba se owera ta-garo-ro ibo Deibidi edi nasa ro Isiraere urubia nou ro amadi-apopo-ri ubauba aboudo, Godi ro hodo ibo gasaubiai-ro keba se, ina Deibidi edi nasa ro Iesu nou se ie.
ACT 13:24 Iesu saro to gou-ro keba se Ioane ro Isiraere urubia ibo imowautititi, “Nio ubauba aboudo derewesegerai-mo ina nio obo to nato anama-iwarumiauti-ri!”
ACT 13:25 Ioane woko na-goporeai nou ro ibo gimowauti, “Mo nio ro etu to nasoro-dumo? Mo Godi ro kohodowa dubu to asoro mamo, mo nou pua. Nu saro rido tou-die, mo aboudo modobo pua nou sairo sigibere kemowiouti aboto, nu imese auna ia dubu e.”
ACT 13:26 Mo borubi Iu urubia, nio Aberaham urubia ie, neito ma-dirowidiro-rimo! Ina ibose arua Iu owera karo tato urubia nato na-orowomidiro nio ro Godi na-emowabu-dumo, nio imese owera atu se neito ma-dirowidiro-rimo! Nimo aboto mea owera neito ta-gorowateai-die nimo Godi ro ubauba aboudo kiwatateai aboto.
ACT 13:27 Ierusarema sabowa ato edi urubia ro na-irowomidirotiti neio eputa urubia mutu, nedi urubia ro neio ro Iesu mea se eibimai pua. Ibose Godi ipusu owera urubia ro edi owera ro gisioidiro-rimo, komidiro saiki gabogabo ato ta-imoputiti-mo. Kaupoti Ierusarema urubia ro maumo mea se imadetiti pua, ina noudo ie Godi ipusu owera morobise to noti gororosioidiro-rimo neio ro Iesu na-gapoi-rimo opia ri.
ACT 13:28 Iesu kopia sapuwo to neio ro ata ubauba ata emowea pua. Kaupoti nou neio ro Paireti aboto aise gowou-rimo nou ro neio gabo imapoi ri kopia aboto.
ACT 13:29 Beda owera iatititi-mo keba ia se Godi ipusu owera urubia ro nou pamo kowea sapuwo to, Ierusarema urubia ro ibose to gisioidiro-rimo nou aboto. Namuturubi ro ota kemowotowa rido nou pamo durupi na-gebedai-rimo, bobo to aise gibiria-rimo.
ACT 13:30 Kaupoti nu Godi ro pamo rido aise gowameai-ro.
ACT 13:31 Nou ro Gariri duriomoro rido beda urubia giwaboi-ro Ierusarema sabowa to, nou neio aboto se irowapotaidirotiti. Nou abato beda tanaro ro gororosioidiro-rimo nedi urubia ro neio ro owautiti-dumo Iu urubia aboto.
ACT 13:32 Keba ia se Godi ro beda owera ra na-garo-ro nimo nasa naminami aboto, abora nedi mea owera ro nou sapuwo to nio neitiro ro neito nimowauti-do.
ACT 13:33 Nimo gu ioudo irobu-die, ina nimo sapuwo to Godi ro beda owera garo keba se morobise to ti-gororosioidiro-rimo, Iesu nou ro na-gowameai-ro pamo rido. Tarena Ohare Buka 2 ato nedi owera ro nato iamo Godi ro na-garo, Oro mo mere ie. Abora mo oro Abera to nararapoi.
ACT 13:34 Iesu Godi ro bobo rido ta-gowameai-ro ina nou orowameai-ri pua bobo to durupi iato epuse ri. Ina nou sapuwo to ie Godi ro keba se ta-gutura ibo, Deibidi mo ro ta-nemowapotai ibo nu mo ro anama-owarebidiro-ri, ina nio morobise to ibose to anama-iwarebidiro-ri.
ACT 13:35 Ina nou mabu ato iamo Tarena Ohare Buka ata ipi ato Deibidi ro ibo ta-garo Godi aboto, Oro ro emauriai-ri pua oro Tarena Dubu durupi epuse ri bobo ato.
ACT 13:36 Deibidi komidiro keremiro maumo ato nou ro Godi ubi tanaro ta-isioidirotiti. Deibidi na-garaburai nou pamo durupi aramio negenege beda moro ato gimobuti-rimo nou neio gomo ato gemoba-rimo, ina nou durupi aise gepuse.
ACT 13:37 Kaupoti Godi ro edi dubu ro gowameai-ro bobo rido nou ia sapuwo to Godi owera morobise to ti-gororosioidiro-rimo, nou pamo durupi epuse pua.
ACT 13:38 Mo borubi Iu urubia, nio modobo ie umoro aise koi neitiro ro nio beda owera to nimowauti-do. Owera ibo ie Iesu aboudo modobo ie nio edi ubauba ro nou ro kimatopeamuti aboto.
ACT 13:39 Mose edi sabi kibodoro gabo ro nio nou ro mea tuputupu urubia to iapoi-ri pua. Kaupoti Iesu sapuwo to etio ro imibiria-dumo neio nou ro mea tuputupu urubia to nato ama-iapoi-ri.
ACT 13:40 Ina noudo ie mea se deremowotoi-mo, Godi ipusu owera urubia edi owera to garo-rimo, modobo pua nio aboto atu sosoro tanaro ro kororosioidiro. Mabu Godi ro ibo ta-garo,
ACT 13:41 Nio etio ra mo na-nemasesewado-dumo mea se ma-dowea-mo! Nio kimaragoidiro ro nama-iopia-ri iato nio amadimo-orowaburo-ri. Mabu nio komidiro keremiro maumo ato mo ro ata sosoro tanaro anama-osioidiro-ri, kaupoti nio ata dubu ro nedi tanaro ro nou sapuwo to kimowauti rasiri ie, nio ro imibiria-ri pua.’
ACT 13:42 Pauro ra Banabasi ra Iu urubia karadabu moto na-gemeserai-rido, taie Iu urubia ro neitiro nato gimagege-marimo ibo, ‘Nitiro ina ata komidiro saiki ato ba-dorowameai-rido nimo nedi owera ro imowauti ri.’
ACT 13:43 Taie iedi karadabuai tanaro ro na-gororoporeai, Iu urubia sirio, ina Iu owera karo tato urubia mutu etio ro godoro-rimo Iu urubia tanaro kisioidiro aboto, neio ro ibose Godi na-emowabutiti-mo, nedi urubia ro Pauro ra Banabasi ra beda moro to gou-rido neio ro saro rido aise gibodoro-marimo. Taie neio neitiro ro aise gimediawado-rido ibo, ‘Godi edi wisa tato nirimagare ro na-gaiwai-ro nimo aboto, modobo ie edi gabo ro nio nato aise korowotoi.’
ACT 13:44 Taie iato ata komidiro saiki na-gorobai, sabowa urubia imese sirio se aise gemaubai-ro Abera Naramu edi owera ro nou irowidiro rie.
ACT 13:45 Ina Iu urubia ro na-giwia-rimo Iu owera karo tato urubia sirio, neio masawe aise goi-rimo. Pauro neio ro ubauba owera imese iato gomio-rimo, ina nou owera aise gemasio-rimo.
ACT 13:46 Kaupoti Pauro ra Banabasi ra neitiro ro owera pupuwo to iato garo-rido neio aboto ibo, ‘Keba se Godi edi mea owera ro neitiro ro nio Iu urubia aboto ta-norowauti-rido, io modobo ie. Kaupoti nedi owera ro nio ro ebeiouti-dumo. Pua buro! Nio ro ibo imaragoidiro-dumo, “Nimo ro modobo pua womu tato keremiro kowea aboto!” Ina noudo ie neitiro Iu owera karo tato urubia aboto namado-oroho-ri, neio anamadi-imowauti-ri.
ACT 13:47 Mabu neitiro Abera Naramu ro ibo nimowapotai-maro, Oro mo ro narapoi oro pina ie Iu owera karo tato urubia sapuwo to ama-imewiautiti-ri, imese duriomoro urubia umoro oititi ri ibo mo ro urubia ubauba aboudo idaibo mino to kiapopo ie.’
ACT 13:48 Iu owera karo tato urubia ro na-gimororowai-marimo neitiro edi owera ro na-garo-rido neio kamade ro giwati, ina neio ro inaina aise garowado-rimo ibo, ‘Abera Naramu edi mea owera ro imese meana ia ie!’ Ibose Godi ro keba se etio girapoi womu tato womu tato keremiro kowea aboto, neio ro nedi owera ro aise gimibiria-rimo.
ACT 13:49 Taie iedi tau ro noudo Abera Naramu edi owera ro Pisidia duriomoro ato imese aise gorobodorouti.
ACT 13:50 Kaupoti awawo mamio Godi etio ro emowabutiti-mo, sabowa eputa urubia mutu, neio Iu urubia ro niro korosa gimio-rimo Pauro ra Banabasi ra sapuwo to. Ina neitiro urubia sirio ro ubauba mino to giworohuti-marimo, taie neio simara duriomoro rido neitiro ioudo aise giwagare-marimo.
ACT 13:51 Iedi tau ro nato Pauro ra Banabasi ra poro panese se geremahuduti-rido, ina neitiro imese gou-rido Ikoniam sabowa to.
ACT 13:52 Kaupoti kimibiria urubia Entioko sabowa Pisidia duriomoro ato na-owamo, neitiro ro na-gimeserai-rido neio auna kamade ro iwatititi neio Tarena Urio ro wiworohutititi.
ACT 14:1 Pauro ra Banabasi ra beda tanaro to irowatiti-do ata sabowa to kou ato, neitiro Iu urubia karadabu moto to aise kimobodiai-ma ie, taie neitiro ro urubia iato kimowauti ie owera Iesu sapuwo to. Ina neitiro ro idaibo tanaro nou gisioidiro-rido Ikoniam sabowa to na-gorowateai-rido, Iu urubia edi karadabu moto ro neito aise gimobodiai-ma. Ina urubia sirio ito ta-garadabuti-rimo Iu owera karo tato urubia Iu urubia mutu, taie Iesu sapuwo to neitiro ro nedi owera ro neito gimowauti-rido. Iesu sapuwo to neitiro ro urubia pupuwo ia to gimowauti-rido ina nou rie urubia sirio aise gimibiria-rimo.
ACT 14:2 Kaupoti amia Iu urubia imibiria pua, ina neio ro Iu owera karo tato urubia ubauba kimaragoidiro iato gimio-rimo kimibiria urubia sapuwo to.
ACT 14:3 Pauro ra Banabasi ra nou ri gomidiro-rido tuturu tau to Ikoniam sabowa ato. Neitiro ro Abera Naramu sapuwo to ata tere tato irowautititi-do. Neitiro woko edi pupuwo to gisioidiro-rido Iesu aboudo gou-ro, neitiro ro awawo korosa tanaro nou mabu ato gisioidiro-rido. Neitiro ro edi awawo korosa tanaro ro na-gisioidiro-rido, Abera Naramu ro neito gowapotaidiro-ro ibo, neitiro ro edi owera gimowauti-rido Godi edi wisa tato nirimagare ro na-gaiwai-ro nou sapuwo to io morobise ie.
ACT 14:4 Imese urubia sirio iedi sabowa ro iato na-gorowomidiro neio turi ato aise gorohodowa-rimo. Arua neio Iu urubia aboudo goi-rimo, ina arua neio kitiodorai-ma dubu teibo aboudo goi-rimo. Arua Iu urubia, arua Iu owera karo tato urubia simara awawo urubia mutu, owera iato gisioidiro-rimo.
ACT 14:5 Neio ro Pauro ra Banabasi ra iato gimediai-marimo ubauba mino to iworohuti-mari ina nadi to ibo-mari.
ACT 14:6 Ina neitiro ro nedi owera ro na-girorowai-rido neitiro iato tuturu tau to omidiro pua, Ikoniam sabowa aise gemeserai-rido imese gorowadau-rido Raikonia duriomoro to. Ina Raikonia duriomoro ato sabowa teibo iato giamo-ma Risitira ra Debe ra neitiro ito gorowadau-rido. Ina arua sabowa kainakaina gomo ato na-giamo
ACT 14:7 Pauro ra Banabasi ra ro Iesu sapuwo to mea owera urubia iato ta-gimowauti-rido.
ACT 14:8 Risitira sabowa ato neitiro ro urubia sirio iato gimowauti-rido. Iedi sabowa ro nato ata togiri dubu iato imidirotiti, nu mamu ro ibose to goroto.
ACT 14:9 Pauro ro owera na-giwasoro Iesu sapuwo to togiri dubu ro Pauro owera gare se gemedea-ro. Pauro idomari teibo edi dubu ro nou ato se giwotoi-ma. Ina nu ta-geremasibai ibo togiri dubu ta-imibiria ibo ‘Pauro ro iedi owera ro na-waro-die Godi sapuwo to mo nou ro meana anama-owai-ri.’
ACT 14:10 Pauro ro auna se ioudo gemaia-ro iedi dubu ro, ‘Urubia dubu, deribua!’ Iedi dubu ro aise geribidiro, imese goroho simara sairo to.
ACT 14:11 Urubia sirio ro na-gowea-rimo edi tanaro ro Pauro ro na-gosioidiro, neio Raikonia owera to auna se iato giaiauti-rimo. Neio ro ibo, ‘Abora orora dubu teibo paea dubu teibo to aratigi-do, neitiro ro isioidiro-do idaibo pupuwo korosa tanaro.’
ACT 14:12 Taie neio ro neitiro masiro iato gimia-marimo, Banabasi neio simara orora masiro Seusi neito gomia-rimo, Pauro Hemesi to gomia-rimo, mabu owamo ibo Hemesi arua orora sapuwo to nou ro kimowauti dubu e, ina Pauro Hemesi sosoro ie auna owera karo dubu e.
ACT 14:13 Seusi asaso daimo ato itoititi sabowa gomo ato, ina nou turi dubu ro burumukau amia sowio namabu mutu iato giwou-ro sabowa kodouti magere damo to. Nou urubia mutu ubi ie Banabasi ra Pauro ra burumukau dao imamatowo-mari, nedi tanaro ro nou mabu rido gisioidiro-rimo.
ACT 14:14 Kaupoti neitiro umoro na-goi-rido auna masawe ro girobai-ma, namabu aise gerewekekiouti-rido, iato aise gorowatea-rido urubia dubu patu maumo to. Neitiro ro urubia iato gimaia-rido,
ACT 14:15 ‘Nio ro etou mabu rido isioidiro-dumo idaibo tanaro? Nio paea urubia beda sosoro ra neitiro ibo ie, urubia dubu teibo ie! Modobo pua nio idaibo tanaro na-wosioidiro-dumo neitiro aboto! Nio neitiro ro mea owera nimowauti-do nedi dorogora namabu ro imeserai ri morobise Godi aboto erewesegerai rie. Godi ia ro gisioidiro toboro, oromo, nedi sopu duriomoro gebari ro, ibose beda mutu namabu sirio ro iamo nato.
ACT 14:16 Keba se erere duriomoro urubia Godi ro idomari to ta-iaurititi-ro simara ubi tanaro na-isioidirotiti-mo.
ACT 14:17 Kaupoti nou nirimagare rido ie toboro rido daroho nou ri emeiriotiti-die, pari namabu na-isuwoduti-dumo nou ro iwoubuatiti-die nio ro iho na. Nio niro turi ato kamade na-iamotiti nou ro imaremotiti-die, nou ro idaibo mino to nio aboto irowapotaidirotiti-die. Modobo ie nou se kemowabu!’
ACT 14:18 Neitiro ro urubia auna se gimadowere-rido nedi owera ro neito, neio auna ubi ro giamo neitiro sapuwo to burumukau dao kimamatowo-ma.
ACT 14:19 Taie arua Iu urubia Entioko ra Ikoniam ra sabowa teibo rido na-gou-rimo, neio ro owera nato gisaubuti-rimo Pauro sapuwo to, ina Risitira sabowa urubia ubauba kimaragoidiro neio ro gimio-rimo. Pauro sabowa urubia ro nadi gohi to iato gobo-rimo, sabowa goro rido aise gomudo-rimo amede daimo to. Neio ro a-gimaragoidiro-rimo, ‘Pauro nimo ro ta-nopia-mo, ta-waraburai.’
ACT 14:20 Kaupoti kimibiria urubia iato ta-gorowotoi nu neio ro na-gemowaperai-rimo, iedi tau ro nato nou aise geribua-ro, sabowa to imese godoro. Ata saiki Pauro Banabasi mutu iedi sabowa ro aise gemeserai-rido imese gou-rido Debe sabowa to.
ACT 14:21 Pauro ra Banabasi ra Debe sabowa urubia na-imowautiti-do, sirio urubia iato na-gorowomidiro neio neitiro ro Iesu kowasoro aboto aise giwasaudai-rido. Ina neitiro Debe sabowa rido na-gorowameai-rido, Risitira sabowa to aise gou-rido, ina ioudo gorowameai-rido Ikoniam sabowa to, ina ioudo Entioko sabowa to.
ACT 14:22 Taie neitiro ro kimibiria urubia sirio pupuwo iato giwaititi-rido. Neitiro ro kowasoro urubia kimibiria pupuwo imowaititi-do ibo, ‘Kimibiria tanaro koko se ba-dorobidiro-mo! Godi edi kiwaboi tanaro ro nimo neito na-nodouti-dioumo, sirio koko tau nimo aboto amadidime-erereihuti-ri.’
ACT 14:23 Neitiro ibo irowatiti-do ata sabowa to kou ato, ohona kiho tato obo kidio tato Godi iato kararatoro ie. Ina Iesu patu urubia sabowa gabogabo ato na-gorowomidiro, neio aboudo neitiro ro Iesu urubia kemeauri urubia idaibo mino to giaubo-rido. Nedi kemeauri urubia ro Abera Naramu sapuwo to ta-gimibiriauti-rimo, ina Pauro ra Banabasi ra ro Iesu tu to neio aise kiedea ie.
ACT 14:24 Taie Pisidia duriomoro neitiro ro aise gemeserai-rido imese giodori-maro Pampiria duriomoro to,
ACT 14:25 neitiro ro iato urubia imese gimowauti-rido Pega sabowa ato. Pega sabowa ato kimowauti na-goroporeai taie imese giodori-maro Ataria sabowa to.
ACT 14:26 Taie Ataria rido neitiro sawa pe to giora-rido imese gorowameai-rido, neitiro beda sabowa rido gitiodorai-marimo Entioko sabowa neito gorowameai-rido. Iesu edi patu urubia ro neitiro neio ro keba se ta-giedea-marimo Godi edi nirimagare maumo ro neito, nedi woko ro nou osioidiro ri. Ina nedi woko ro neitiro ro na-gosioidiro-rido nedi tau ro nato goporeai-rido.
ACT 14:27 Taie neitiro ito na-gorowateai-rido Entioko sabowa to, Iesu patu urubia aise gidabuai-rido. Godi ro neitiro abato beda tanaro gisioidiro, ina ibose Iu owera karo tato urubia kimibiria gabo Godi ro beda sosoro gimodobura, Entioko kimibiria urubia neitiro ro neito gimowauti-rido.
ACT 14:28 Taie neitiro Entioko sabowa ato tuturu tau to iato aise imidirotiti-do borubi kowasoro urubia mutu.
ACT 15:1 Arua urubia Iudia duriomoro rido giodori-ro Entioko sabowa to, neio ro Iu owera karo tato urubia Iesu edi urubia ro na-gowasoro-rimo owera ibo gimowauti-rimo, ‘Nio ro modobo pua kimibiria kawakawa se kiworohuti, nio Godi ro ubauba aboudo nato iapopo-ri pua, womu tato nio dubu simara takamai kiwasio kiworiouti, Mose ro beda sosoro itamudirotiti.’
ACT 15:2 Nedi owera ro Pauro ra Banabasi ra ro na-girorowai-rido neitiro auna ubi tato goi-rido. Neitiro neio mutu auna ia owera to gorowati-rimo. Iesu patu urubia ro owera iato gisioidiro-rimo ibo, modobo ie Pauro ra Banabasi ra nimo ro Ierusarema sabowa to kimeiriai-ma arua kimibiria urubia mutu. Iesu kitiodorai urubia, Iesu urubia etio ro emeauri-dumo Ierusarema sabowa ato na-orowomidiro, neio mutu nedi owera ro atu se mea mino to emotuputi rie.
ACT 15:3 Iesu patu urubia ro neio iato gimeiriai-rimo Ierusarema sabowa to, neio Ponika ra Samaria ra duriomoro teibo to aise godoro-rimo, sabowa iato na-giamo neio iato ta-garaperewado-rimo. Kimibiria urubia iato na-gorowomidiro erere sabowa ato Pauro ra Banabasi ra ro neio iato gimowauti-rido Iu owera karo tato urubia beda sosoro gerewesegere-rimo morobise Godi aboto. Kimibiria urubia ro nedi owera ro na-girowidiro-rimo, neio auna kamade ro giwati.
ACT 15:4 Pauro ra Banabasi ra edi urubia mutu gou-rido neio Ierusarema sabowa to na-gorowateai-rimo, Iesu kitiodorai urubia ro, Iesu urubia etio ro emeauri-dumo, Iesu urubia mutu nedi urubia sirio ro neio ro aise giramairiai-rimo. Neitiro ro neio iato gimowauti-rido ibo Godi ro beda tanaro gisioidiro neitiro Iu owera karo tato urubia abato na-irohotiti-do.
ACT 15:5 Kaupoti arua Parasi urubia Iesu edi urubia ro na-gowasoro-rimo neio aise girerubua-rimo owera mutu. Neio ro ibo, ‘Iu owera karo tato kimibiria urubia neio modobo pua kimibiria se kiworohuti. Neio modobo ie dubu simara takamai kiwasio kiworiouti, ibose Mose edi sabi sirio ro neio ro modobo ie aise kibodoro.’
ACT 15:6 Iesu kitiodorai urubia, Iesu urubia kemeauri urubia mutu neio nakara se iato garadabuai-rimo nedi owera ro emotuputi ri.
ACT 15:7 Neio tuturu tau to geremowagomea-rimo. Taie, Pita aise geribuwa, nou ro ibo, ‘Naminiramio, nio umoro ta-goi-rimo mo Godi ro nio soirio maumo rido keba se nohodowa, Iu owera karo tato urubia imowauti ri mea owera Iesu sapuwo to. Neio ro nedi mea owera ro ta-girorowai-rimo mo aboudo, neio iato aise gimibiria-rimo.
ACT 15:8 Imese urubia Godi ro kimaragoidiro timeaurititi-die, ina nedi kimowauti owera ro etio ro gimibiria-rimo neio Godi ro aise gimaidodorai-ro. Godi ro Tarena Urio keba se beda mino to gemeiriai-ro nimo aboto, nou ro atu sosoro tanaro nou gosioidiro-ro neio aboto. Nou ro idaibo mino to gowawea-ro ibo neio nou ro ta-gimaidodorai-ro.
ACT 15:9 Godi ro kiauri maumo ato nedi urubia ro ata kemeteruti tato ie neio nimo mutu atu sosoro ie. Neio na-gimibiria-rimo Godi ro neio niro turi edi tau ro nato mareamarea tato aise gimowai.
ACT 15:10 Ina noudo ie abora mabu boira Iu owera karo tato urubia nio ro mibo na-imotomo-dumo? Godi gabo nio ro a-owasiouti-dumo ra? Atu sosoro mibo nimo nasa naminami nimo ia mutu kiratidiro modobo ra?
ACT 15:11 Kaupoti nimo Iu urubia kimibiria tiamo ibo, Abera Naramu Iesu edi wisa tato nirimagare ro nimo Godi ro neito se anamadi-iapopo-ri. Ina Iu owera karo tato urubia neio ibose ie Abera Naramu Iesu edi wisa tato nirimagare ro neito amadi-iapopo-ri.’
ACT 15:12 Pita owera karo na-goporeai taie Pauro ra Banabasi ra aise giriribua-rido owera mutu. Urubia sirio imese owera tato gorowomidiro neitiro owera gare se gimedea-marimo. Neitiro ro urubia neito gimowauti-rido Godi ro beda pupuwo korosa tanaro gisioidiro Iu owera karo tato urubia ro iauri ri. Iedi pupuwo korosa tanaro ro Godi pupuwo to neitiro ro durupi to nou gisioidiro-rido.
ACT 15:13 Pauro ra Banabasi ra neitiro owera karo na-goporeai-rido, taie iato Iemisi ro gotobowa nou ro ibo, ‘Naminiramio, owera mo aboto neito dirowidiro-rimo!
ACT 15:14 Nimo Saimoni Pita ro beda owera to nimowapotai-die abora, io morobise ie nou keba tau e Godi ro idaibo sosoro nirimagare nou gowawea-die Iu owera karo tato urubia aboto. Neio aboudo nou ro amia urubia ta-gihodowa nou urubia to ararapoi ri.
ACT 15:15 Ina idaibo sosoro owera tiamo Godi ipusu owera urubia ro keba se nou gisioidiro-rimo.
ACT 15:16 Abera Naramu ro ibo, Eputa dubu Deibidi sapuwo rido ama-otoi-ri nu idaibo anama-emabuti-ri. Nu moto ta-geresebuti, kaupoti saro gabo ato mo anamadi-orowameai-ri, nu moto mo ro mea se anama-emowotobowa-ri, ibose keresebea moro anama-emodomo-ri.
ACT 15:17 Ina noudo ie erere duriomoro urubia mo neio ro anamadimo-osora-ri. Neio mo ro keba se na-nirapoi, neio mo urubia ie. Abera Naramu ro nedi owera ro ibo garo-ro.
ACT 15:18 Nou ro nedi owera ro keba ia se gowapotai-ro.’
ACT 15:19 Ina Iemisi ro owera ibo gemoguai, ‘Ina noudo ie mo ibo nimaragoidiro Iu owera karo tato urubia na-erewesegere-dumo Godi aboto, modobo pua nimo ro neio mibo kimotomo.
ACT 15:20 Modobo ie nimo ro neio peba titi se kimesioidiro, ibo modobo pua nedi tanaro peteibi ro neio ro nou kisioidiro-ibi. Orora aboto beda ohona kiedea ra neio ro modobo pua kiho. Mabu orora aboto ohona kiaremo ato iedi ohona ro ubauba neito aise kiwai ie. Upo tanaro neio ro kisioidiro modobo pua. Ibose dao karima mutu iho mamo, idaibo urubia ro hodo to na-iopiauti-dumo, karima keba se kosuputi modobo ie. Iu owera karo tato urubia Iesu na-owasoro-dumo neio ro nedi sabi peteibi ro Mose sabi maumo ato na-iamo-ibi neibi se ba-mimaragoidirotiti-bimo.
ACT 15:21 Mabu Mose edi sabi ro keba ia se gatamuai-rimo sabowa gabogabo ato na-itamudirotiti-dumo. Ina abora komidiro saiki gabogabo ato neio ro Iu urubia karadabu moto ato neito aise imoputiti-dumo.’
ACT 15:22 Iesu kitiodorai urubia, Iesu urubia etio ro emeauri-dumo, imese Iesu patu urubia, neio atu se owera na-geremowauti-rimo neio ro ibo, ‘Modobo ie nimo aboudo arua urubia kimeiriai Pauro ra Banabasi ra mutu ama-iodori-ri Entioko sabowa to.’ Taie neio ro nato giaubai-marimo netewa teibo dubu teibo Iudasi abera masiro Sabasi, ina ata dubu Sairasi, neitiro mea dubu teibo ie kimibiria naminiramio sosoro gabo ato.
ACT 15:23 Neio ro peba titi aise gisioidiro-rimo neitiro neio ro nou mutu gimeiriai-marimo Entioko sabowa to. Ina peba ato nedi owera ro neio ro giamo. ‘Nedi peba titi owera ro Iesu kitiodorai urubia, Iesu urubia etio ro emeauri-dumo nedi peba ro nimo aboudo ie. Nimo nio urubia ie. Nio Entioko sabowa ato na-orowomidiro, Siria ra Sirisia ra duriomoro teibo ato na-orowomidiro, nio Iu owera karo tato urubia Iesu etio ro owasoro-dumo kamade owera nemeiriai-dumo nio aboto.
ACT 15:24 Nimo ro owera keba se ta-nirorowai-rimo ibo, nimo aboudo arua urubia piro se ito ta-gou-dumo ata kitamudiro mutu urubia neito gitamudiro-dumo. Ina nio neio ro kamade tato neito giwai-rimo. Kaupoti nedi urubia ro neio nimo ro itiodorai pua idaibo tanaro isioidiro ri.
ACT 15:25 Nedi tau ro nato nimo kaupoti kimaragoidiro niwia-dumo arua urubia nio aboto imeiriai ri Pauro ra Banabasi ra mutu ou ri. Nedi dubu teibo ro nimo namutuna teibo ie,
ACT 15:26 Abera Naramu Iesu Keriso edi sowake ro na-irohotiti-do, neitiro keremiro aise iatowotiti-do.
ACT 15:27 Ina Iudasi ra Sairasi ra nou mabu ato nimeiriai-madumo Entioko sabowa to Pauro ra Banabasi ra mutu atu se ou ri. Neitiro simara durupi to amado-ou-ri nedi atu owera ro neitiro ro nou amado-orowauti-ri nio aboto.
ACT 15:28 Tarena Urio nimo mutu atu se ibo nimaragoidiro-dumo nimo ro nio arua mibo ohu rido imotomo-ri pua.
ACT 15:29 Modobo ie nio ro nedi sipu tato tanaro peteibi ro nou se kibodoro-ibi. Orora aboto beda ohona kiedea ra nio ro modobo pua kiho. Ibose dao karima mutu iho mamo, idaibo urubia ro hodo to na-iopiauti-dumo, karima keba se kosuputi modobo ie. Ina ata owera nou e, upo tanaro nio ro kisioidiro modobo pua. Nio ro nedi tanaro peteibi ro kisioidiro-ibi tato, nio mea se ama-irowomidiro-ri. Nimo aboudo owera nou se ie. Iawo.’
ACT 15:30 Iedi dubu peteibi ro Ierusarema sabowa na-gemeserai-birimo imese giodori-ibiro Entioko sabowa to. Taie Entioko sabowa ato Iesu patu urubia neibi ro atu moro to na-gidabuai-birimo neibi ro nedi owera ro iato aise gaiwai-birimo neio aboto.
ACT 15:31 Nedi peba titi ro na-gimoputi-rimo, neio ro kamade mutu gomidai-rimo, mabu nato mea pupuwo kimowaititi owera ro giamo.
ACT 15:32 Iudasi ra Sairasi ra neitiro ibose Godi ipusu owera dubu teibo ie, neitiro ro sirio owera kimibiria urubia neito gimowauti-rido neio kimibiria pupuwo kimowaititi aboto.
ACT 15:33 Iudasi ra Sairasi ra egea mere se ta-gomidiro-rido Entioko sabowa ato. Taie neitiro kimibiria urubia ro ioudo mea miro mutu aise gitiodorai-marimo, keba se edi urubia ro gitiodorai-marimo neio aboto gorowameai-rido.
ACT 15:35 Isana Pauro ra Banabasi ra Entioko sabowa ato na-gomidiro-rido amia kimibiria urubia mutu, neio ro atu se urubia mea owera ta-imowautiti-mo, ibose neio ro owera Abera Naramu sapuwo to urubia neito ta-itamudirotiti-mo.
ACT 15:36 Pauro ra Banabasi ra arua saiki ta-giporeai-rido Entioko sabowa ato komidiro. Taie Pauro ro ibo Banabasi aboto, ‘Neitiro keba se beda sabowa to nirohotiti-do Abera Naramu owera na-nimowautiti-do, neito anamado-orowameai-ri neio anamadi-iraturio-ri. Kimibiria urubia iato na-orowomidiro neio beda mino to hato orowomidiro.’
ACT 15:37 Banabasi ubi a-gowamo neitiro ro Ioane adabuai ri nu ata masiro Mareko neibi atu se ibo oroho rie.
ACT 15:38 Kaupoti Pauro ro inaina aise garowado, ‘Marasio nou adabuai-ri pua! Neibi keba se atu se na-noroho-birimo, neitiro nou ro Pampiria duriomoro ato aise nibedidiro-maro.’
ACT 15:39 Taie neitiro nedi dubu ro nou sapuwo to auna owera to gorowati-rido, ina nou mabu rido ie neitiro aise gorohodowa-rido. Banabasi ro Ioane ata masiro Mareko nou ro gadabuai, neitiro ibo giabu-rido Saiporasi ura to.
ACT 15:40 Wisana Pauro ro Sairasi gadabuai. Taie Entioko sabowa kimibiria urubia atu moro to na-garadabuai-rimo, Pauro neio ro Abera Naramu wisa tato nirimagare ato gedea-rimo nou ro owarebai ri. Taie neitiro atu se imese gasiriai-rido
ACT 15:41 misinare aimara Siria ra Sirisia ra duriomoro teibo to, iato irohotiti-do. Pauro ro Iesu patu urubia iato na-gorowomidiro erere sabowa ato neio kimibiria pupuwo nou ro aise gimowaititi.
ACT 16:1 Pauro Sairasi mutu Debe ra Risitira ra sabowa teibo to na-gou-rido, neitiro ro Iesu kowasoro dubu ata iato gowea-rido. Nu masiro Timoti, mamu Iu orobo ie ina edi orobo ro kimibiria orobo ie, kaupoti nu abera Iu dubu pua.
ACT 16:2 Ina kimibiria urubia Risitira ra Ikoniam ra sabowa teibo ato na-gorowomidiro neio auna ubi ie Timoti aboto.
ACT 16:3 Pauro ubi ie Timoti kadabuai misinare aimara nou mutu koroho, kaupoti Iu urubia sirio iato na-gorowomidiro neio umoro ie ibo nu abera Iu dubu pua, Giriki dubu e. Taie iato Timoti simara durupi takamai Pauro ro aise gowasiai iato guriai, Iu urubia ro nu kemaidodoro aboto.
ACT 16:4 Ina nu Pauro ro aise gadabuai neibi sabowa gabogabo misinare aimara iato goroho-birimo. Ierusarema sabowa rido kitiodorai urubia ina Iesu urubia etio ro emeauri-dumo neio ro beda peba titi gimeiriai-rimo, nedi owera ro urubia neibi ro neito gimowauti-birimo neio ro mea se kibodoro aboto.
ACT 16:5 Taie nedi owera ro na-girorowidiro-rimo, Iesu urubia erere sabowa ato na-gorowomidiro neio kimibiria pupuwo neibi ro neito gimowaititi-birimo. Saiki gabogabo kimibiria urubia sirio aise oititi-mo.
ACT 16:6 Pauro edi urubia mutu na-goroho misinare aimara, Tarena Urio ubi tato goi neibi ro Eisia duriomoro ato kimowauti mea owera Iesu sapuwo to. Ina nou rie neibi Piridia ra Gereisia ra duriomoro teibo neitiro turituri ato godoro-birimo, ina ioudo aise gimobodiai-bi Misia duriomoro to.
ACT 16:7 Neibi ioudo na-gou-birimo Misia duriomoro sobea korobai aupiaupi, neibi ubi ie Bitinia duriomoro to odoro ri. Kaupoti neibi ioudo Iesu edi Tarena Urio ro nou ro gitowerai-biro,
ACT 16:8 Misia duriomoro aise gorohodorai-birimo imese giodori-biro Torowasi sabowa to.
ACT 16:9 Taie iedi duwo ro nato Torowasi sabowa ato, Pauro ro hiwo to nato giauri Masedonia dubu nu a-gotoi. Nou ro Pauro hiwo to aise gemagege-ro ibo, ‘Oro Masedonia duriomoro to nimo iwarebai ri neito dabu-ro!’
ACT 16:10 Iedi hiwo ro nou saro gabo ato, neibi iato gabo niosora-birimo ito kiabu aboto. Neibi umoro ta-noi-birimo ibo Godi ubi ie neibi ito kiabu Masedonia duriomoro to neio imowauti ri mea owera Iesu sapuwo to.
ACT 16:11 Neibi ro Torowasi sabowa na-nemeserai-birimo, imese niabu-birimo Masedonia duriomoro to sawa pe to. Iedi sawa pe ro ibose to gapere-ro, Samoteresi ura gare mata to gaudurai, imese gabu-ro womu tato ata kowaroho neibi nato norowateai-birimo Orio Sabowa to.
ACT 16:12 Neibi Orio Sabowa rido sairo to nidiai-birimo Piripai sabowa to. Piripai sabowa ato Roma urubia iato wirowomidirotiti. Nou ata auna sabowa ie Masedonia duriomoro ato, ina neibi iato ta-nomidiro-birimo arua saiki to.
ACT 16:13 Iu urubia komidiro saiki na-gorobai, kaupoti Iu karadabu moto iato otoi pua. Neibi ro kimaragoidiro to nowea-birimo ibo oromo bara mea karadabu moro ie, Iu urubia Godi aboto iato iraratorotiti-dumo, neibi iato imese nosuruo-birimo sabowa goro rido oromo bara to. Neibi ro iato arua mamio se niwia-birimo neio a-gorowomidiro, taie neibi neio aboto aise naradabuai-birimo, neibi ro neio owera iato nimowauti-birimo.
ACT 16:14 Iedi mamio ro neio abato ata orobo iato ta-gomidiro, nu masiro Ridia, nu Taiatira sabowa rido gou-ro. Nu ata besinisi orobo ie, nou aboudo karimakarima sosoro obotama urubia ro auna mani to imadetiti-mo. Nu Iu orobo pua, kaupoti Godi nou ro emowabutiti. Pauro ro edi owera garo nu kimaragoidiro Abera Naramu ro aise gemodobura kimibiria aboto.
ACT 16:15 Ridia moto ato edi urubia ro na-gorowomidiro, nu ia mutu obo to kiwarumiauti na-goroporeai, neibi nou ro iato nimagege-ibiro ou ri nou moto to. Nou ro ibo, ‘Nibi ibo na-imaragoidiro-bimo mo morobise kimibiria orobo ie, nibi mo moto ato aise ba-domidiro-bimo!’ Taie neibi ioudo aise nou-birimo Ridia moto to.
ACT 16:16 Ata saiki neibi na-nou-birimo kararatoro moro to, neibi iato ata wisa tato woko besere ro niwia-ibi. Iedi besere ro nou abato ata sosoro urio ro imidirotiti, urubia umoro tato tanaro nou umoro koi ie, iedi urio ro nu nou ro emasoutiti-ro. Nou ro auna mani iaurititi iedi tanaro ro nou sapuwo to, ina iedi mani ro nou eputa urubia ro imadetiti-mo.
ACT 16:17 Neibi na-nou-birimo Pauro mutu, saro rido iedi besere ro nou ro aise nibodoro-ibiro. Nou ro idaibo owera giaiauti, ‘Nedi dubu peteibi ro Auna ia Godi ohu ia ato na-imidirotiti-die neibi nou sowake dubu peteibi ie! Neibi ro nio imowauti-bimo ibo nio Godi ro kiapopo gabo boido aidiro-die!’
ACT 16:18 Sirio tau nedi besere ro idaibo tanaro nou isioidirotiti, nu idaibo sosoro na-irowautititi, Pauro nou ro masawe emowaitititi. Pauro aise gerewesegerai iedi besere ro nou aboto, nou ro ibo urio aboto, ‘Iesu Keriso edi pupuwo ro neito oro mo ro a-nemowapotai ioudo dosuruwo-ro!’ Taie iedi besere ro urio ro aise gemeserai.
ACT 16:19 Ina nu eputa urubia na-geremasibai-rimo ibo, ubauba urio ta-waraseperai iedi besere ro nou aboudo, neio mani kiauri gabo ibose to gararaseperai. Taie neio ro Pauro ra Sairasi ra aise girobai-marimo, imese gimudo-marimo koto kiauri dubu teibo aboto. Sabowa urubia beda moro ato iradabutiti-mo koto kiauri dubu teibo iato gomidiro-rido. Neio ro ibo, ‘Nedi dubu teibo ro Iu dubu teibo ie. Urubia nedi sabowa ro nato neitiro ro igediouti-do!
ACT 16:21 Neitiro ro ata sosoro kitamudiro iworohuti-do, ina nimo Roma urubia modobo pua idaibo tanaro nou kibodoro!’
ACT 16:22 Taie koroho kawa urubia sirio na-garadabuti-rimo, iedi dubu teibo ro ubauba owera to iato gimaro-marimo. Neitiro kiroidiro namabu Roma koto kiauri dubu teibo ro iato giwabuti-marido, ina neitiro owera to Pauro ra Sairasi ra amia urubia ro ubauba mino to gonopu to iato giado-marimo,
ACT 16:23 taie dibura to aise giedea-marimo. Neio ro ibo dibura kiauri dubu aboto, ‘Nedi dubu teibo ro mea se ba-dimowotoi-ma!’
ACT 16:24 Nedi dibura kiauri dubu ro nedi koko owera ro na-girorowai, neitiro nou ro aise giwodoro-ma ibi gugu ia to. Nou ro neitiro sairo ota goro to iato gimowodouti-ma koko ia ti-gimowaititi-ma.
ACT 16:25 Duwo turi korobai aupiaupi Pauro ra Sairasi ra Godi aboto gararatoro-rido, ibose Godi kemowabu ohare iato gemabodo-rido. Neitiro ro edi kemabodo ro na-gemabodo-rido borubi dibura urubia ro gare se gimedea-marimo.
ACT 16:26 Neio auna ia sopu momuruwo ro gimabuwo-ro, iedi dibura moto gebari ro aise goromuruwouti. Dibura moto magere damo sirio imese aise gorodobuti-rimo. Ina dibura urubia aboudo anikapo nakara se aise geremapoduti-rimo.
ACT 16:27 Taie dibura kiauri dubu norou aboudo na-geribidiro-ro, nu auna tere ro gorobai mabu magere nou ro kiaidiro se giwia. Nu ibo a-gimaragoidiro dibura urubia imese ta-wosuruwo-mo. Taie iato nu giri sipi rido se geremaubai, nu ubi ie nakara se ororopia ri.
ACT 16:28 Kaupoti nu Pauro ro na-gowea-ro ioudo giaia-ro, ‘Ei urubia dubu, idaibo tanaro osioidiro ate, oro nakara se ororopia ate! Nimo ata osuruwo pua neido, momuo se nato ti-norowomidiro.’
ACT 16:29 Taie dibura kiauri dubu ro ata dubu aboto iato gutura pina owou ri. Nu auna ia tere ro gorobai, soro aise gorowamaro-rimo Pauro ra Sairasi ra aboto na-godoro neitiro sairo mabu ato egenabo gomi.
ACT 16:30 Nou ro Pauro ra Sairasi ra ibi gugu rido aise giwosuruwo-maro. Taie nou ro ibo, ‘Auna dubu teibo, mo ro beda tanaro anama-osioidiro-ri mo Godi ro ubauba aboudo kapopo aboto?’
ACT 16:31 Ina nu Pauro ra Sairasi ra ro ibo gemowameai-rido, ‘Oro modobo ie Abera Naramu Iesu edi mea owera ro ba-dimibiria, ina oro, moto urubia mutu Godi ro nato amadi-iapopo-ri.’
ACT 16:32 Taie Pauro ra Sairasi ra ro neio Abera Naramu edi mea owera ro nato gimowauti-rido.
ACT 16:33 Iedi atu tau ro nato dibura kiauri dubu ro neitiro iato girobai-maro ata moro ato ikoni kainakaina imowiouti-ma ri. Iato tuturu to eremasebidiro pua nu moto urubia mutu neio neitiro ro obo to aise giwarumiauti-rido.
ACT 16:34 Obo to kiwarumiauti saro gabo ato, Pauro ra Sairasi ra dibura kiauri dubu ro aise giwou-ma nou simara moto to ohona iato gimesioidiro-ma. Nedi dibura kiauri dubu ro nu urubia mutu neio auna kamade ro giwati mabu neio Godi owera ta-gimibiria-rimo.
ACT 16:35 Ata kowaroho Roma gabamani dubu teibo ro pesomani dubu peteibi nato gimeiriai-birido dibura kiauri dubu aboto. Neibi ro ibo, ‘Pauro ra Sairasi ra dibura rido ba-mosuruwo-rido!’
ACT 16:36 Taie dibura kiauri dubu ro Pauro ibo gemowapotai, ‘Roma gabamani dubu teibo ro owera ibo emeiriai-diodo nitiro osuruwo ri dibura rido. Nitiro mo ro abora neido a-nimeiriai-ma, mea muro to ba-dosuruwo-do.’
ACT 16:37 Kaupoti Pauro ro ibo pesomani peteibi aboto, ‘Nibi umoro ra neitiro Roma dubu teibo ie? Neitiro neio ro keba se koto aboto iwou-ma pua, urubia sirio sosoro gabo ato neio ro mabu tato moro ato niado-madumo, ina dibura to iato niedea-madumo. Neio ubi ra neitiro piro se imeiriai-mari? Etu ra aro! Koto kiauri dubu teibo neitiro ia ro se ba-mou-rido, neitiro iwosuruwo-ma ri dibura rido.’
ACT 16:38 Pauro ro beda owera garo pesomani dubu peteibi aboto, gabamani dubu teibo iato gimowapotai-mabirimo. Neitiro ro na-girorowai-rido ibo Pauro ra Sairasi ra Roma dubu teibo ie, koto kiauri dubu teibo auna tere ro girobai-ma.
ACT 16:39 Taie neitiro nirimagare owera mutu iato gou-rido Pauro ra Sairasi ra aboto, neitiro gabamani dubu teibo ro aise giwosuruwo-marido dibura rido ina iato gimagege-marido iedi sabowa ro emeserai ri.
ACT 16:40 Neitiro ioudo na-gosuruwo-rido aise gimobodiai-ma Ridia moto to. Kimibiria urubia sirio ta-garadabuti-rimo nou moto ato, taie neitiro ro neio kimibiria pupuwo iato gimowai-rido. Taie neitiro ro Piripai sabowa aise gemeserai-rido.
ACT 17:1 Pauro ra Sairasi ra Tesaronika sabowa to na-gou-rido, ipi ato nedi sabowa teibo ro Ampi Sabowa ra Aporonia ra neitiro ito godoro-rido. Tesaronika sabowa ato Iu urubia karadabu moto ta-gotoi,
ACT 17:2 ina Pauro ito aise gou. Nu beda sosoro irowatititi ata moro to kou ato, Iu urubia karadabu moto to aise kou e. 3 woiki maumo ato Iu urubia komidiro saiki ato, Pauro ro neio iato imowautititi Tarena Buka ato owera na-iamo
ACT 17:3 ibo Godi ro kohodowa dubu temeteme ama-iwia-ri, ama-araburai-ri ina bobo rido amadi-eribuwa-ri. Nou ro ibo, ‘Nedi dubu ro Iesu nou sapuwo to nio mo ro na-nimowauti, nu Godi ro kohodowa dubu nou se ie.’ Nedi owera ro neio neito gimowauti, ina nou ro Iu urubia komidiro saiki peteibi ta-giporeai-bi nedi owera ro neio nouto kitomu.
ACT 17:4 Nedi owera ro arua Iu urubia ro na-irowidirotiti-mo neio ubi aise oititi-mo, ibose Giriki urubia Godi etio ro emowabutiti-mo, awawo mamio mutu, Pauro ra Sairasi ra aboto aise iradabutiti-mo.
ACT 17:5 Kaupoti arua Iu urubia iato na-gorowomidiro neio masawe goi-rimo Pauro ra Sairasi ra aboto. Neio neido na-gohau-rimo maketo moro to koroho kawa urubia gabo ato na-irasaubutiti-dumo, neio ro kaupoti moro to na-gidabuti-rimo, neio ro ubauba tanaro nato gisioidiro-rimo. Neio ioudo na-gedei-rimo aise gimobodiai Ieisoni moto to, neio ubi ie Pauro ra Sairasi ra iado-ma ri.
ACT 17:6 Kaupoti neio ro iato egea se giosora-marimo, iwia-ma pua. Ina neio ro Ieisoni se gorobai-rimo arua kimibiria urubia mutu, ioudo aise gimudo-rimo, imese giwou-rimo koto kiauri urubia aboto. Urubia sirio ro auna owera nato garo-rimo ibo, ‘Iedi dubu teibo ro duriomoro gabogabo to na-irohotiti-do urubia neitiro ro auna se igediouti-do, ina abora nimo aboto neito gou-diodo.
ACT 17:7 Iedi dubu teibo ro Ieisoni ro giwodoro-ma, nou moto ato imidirotiti-do. Neitiro kimibiria borubi mutu edi tanaro ro na-isioidirotiti-dumo Sisa edi sabi ro nou isebo-dumo, mabu neio ro urubia ibo itamudiro-dumo, ata eputa dubu tomidiro nu masiro Iesu.’
ACT 17:8 Ina edi owera ro koto kiauri urubia, sabowa ia urubia mutu neio ro na-girorowai-rimo neio auna ia kamade tato goi-rimo.
ACT 17:9 Taie koto kiauri urubia ro Ieisoni arua kimibiria urubia mutu ibo gimowapotai-rimo, ‘Nio abora mani ba-didabuti-mo nimo ba-dimia-rimo. Ido nedi ubauba tanaro ro nio ro kisioidiro tato, nio mani nimo ro anamadimi-imowameai-ri.’ Neio mani na-gidabuti-rimo koto kiauri urubia aboto imese giaiwai-rimo, taie neio koto kiauri urubia ro aise gitiodorai-rimo.
ACT 17:10 Iedi atu duwo ro nato kimibiria urubia ro Pauro ra Sairasi ra Tesaronika sabowa rido aise gimeiriai-marimo Berea sabowa to. Neitiro Berea sabowa to na-gorowateai-rido aise gimobodiai-ma Iu urubia karadabu moto to.
ACT 17:11 Taie neitiro edi owera ro na-garo-rido, Iu urubia Berea sabowa ato na-gorowomidiro auna ia ubi ro giamo neitiro edi mea owera ro nou kirowidiro aboto. Kaupoti Iu urubia Tesaronika sabowa ato na-gorowomidiro neitiro edi owera ro neio ro kebase ubi tato to ta-gapoi-rimo. Berea urubia ro sirio saiki Tarena Buka owera mea ia se irimoputiti-mo, neio ro a-wiosoratiti-mo ibo Pauro edi kimowauti owera ro morobise a-iamo ra Tarena Buka ato.
ACT 17:12 Ina noudo ie Iu urubia sirio Berea sabowa ato aise gimibiria-rimo, Giriki awawo mamio iato na-gorowomidiro dubu mutu, neio atu se aise gimibiria-rimo.
ACT 17:13 Ina Tesaronika sabowa ato, Iu urubia umoro na-goi-rimo ibo, Pauro ro neio Godi owera timowauti Berea sabowa ato, iedi urubia ro Tesaronika sabowa rido aise gou-rimo Berea sabowa to. Neio ro Berea sabowa ato koroho kawa urubia aise gigediai-rimo, bagea owera iato gimowauti-rimo Pauro sapuwo to, idaibo Berea sabowa urubia kamade tato neito giwai-rimo.
ACT 17:14 Kaupoti kimibiria urubia ro na-girorowai-rimo ibo, nedi urubia ro idaibo tanaro nou isioidiro-dumo, neio ro Pauro aise gemeiriai-rimo Berea sabowa rido koriri sabowa to. Isana Sairasi ra Timoti ra nou ro Berea sabowa ato iato gimeserai-ma.
ACT 17:15 Ina Pauro edio urubia ro na-gowaboi-rimo, neio atu se nou mutu pe to gou-rimo dodo se giwaseidiro-rimo womu tato Atenisi sabowa ti-gorobai-rimo. Atenisi sabowa na-gorobai-rimo neio ro Pauro nani kemeserai ie iato, neio nakara se gorowameai-rimo Berea sabowa to. Pauro ro korowameai urubia aboto owera se gemeiriai Sairasi ra Timoti ra aboto samo to ou ri nou aboto.
ACT 17:16 Pauro Atenisi sabowa ato na-gomidiro, Sairasi ra Timoti ra nou ro ioudo gimotoi-maro, nou nakara se masawe mutu irohotiti. Mabu nou ro nedi sabowa ro na-giauri, ota titi iato imese sirio ia se giamo.
ACT 17:17 Pauro nagi-odoro-ri Iu urubia karadabu moto to, Iu urubia, Giriki urubia neio mutu iremowautititi, nedi urubia ro Godi neio ro se emowabutiti-mo. Pauro ibose sirio saiki aise irohotiti maketo moro to, urubia sirio mutu iato iremowautititi.
ACT 17:18 Taie Ipukereini patu urubia Sitoiki patu urubia simara kitamudiro etio ro itamudirotiti-dumo, ata tau Pauro neio mutu gororobai owera to. Neio ro ibo, ‘Nedi dubu ro ararai ie, nou edi owera to aro-die nimo aboudo irerisai-dumo.’ Arua ro ibo, ‘Etu umoro ra orio orora teibo sapuwo to nimowauti-die.’ Mabu Pauro ro neio Iesu sapuwo to gimowauti, ina ibose nou ro Kowameai sapuwo to gimowauti.
ACT 17:19 Taie Pauro neio ro aise gowaboi-rimo Arapagasi kanisere urubia aboto. Neio ro ibo, ‘Pauro, modobo ra oro ro mea se kemabuti nedi orio kitamudiro ro oro ro na-gowou-die nimo aboto?
ACT 17:20 Nedi orio owera ro na-nimowauti-die orio kitamudiro ie, ina ibose nimo ubi ie umoro koi nedi kitamudiro ro maumo beda sosoro ra.’
ACT 17:21 (Atenisi urubia arua duriomoro urubia mutu etio ro irowomidirotiti iato, neio sirio tau aise iradabutiti-mo atu moro to. Orio owera neio ro na-irorowai-dumo neio auna ubi ie keremowagomea nou sapuwo to, neio ibo irowatiti-dumo.)
ACT 17:22 Taie Pauro aise gotobowa Arapagasi kanisere urubia sosoro gabo ato, nou ro ibo, ‘Atenisi urubia, mo umoro ie nio aboudo kemowaibiti tanaro auna se tiamotiti.
ACT 17:23 Mabu nio sabowa mo ro na-nimowaseidiro namabu sirio ta-nimiauri nio ro edi na imowaibititi-dumo. Ina ata ipi ato nadi kitomuti mo ro ta-nowea, nedi kitomuti ro nato idaibo sosoro owera nou ro iamo. Urubia umoro tato orora nou sapuwo to ie. Nedi orora ro nio ro umoro tato se emowaibititi-dumo. Ina nou e, nio umoro tato Godi abora nou sapuwo to nio mo ro anama-imowauti-ri.
ACT 17:24 Nedi duriomoro gebari ro imese namabu sirio mutu nou ia ro gisioidiro. Goto, toboro imese nou do ie. Urubia dubu ro kididi moto nu nato imidirotiti pua.
ACT 17:25 Nedi keremiro ro nimo ro na-niworohuti-dumo Godi ro nimiotiti-die, huhuame na-nimosubotiti-dumo, imese nakomu sirio nou aboudo ou-diomo. Nu urubia ro kowarebai modobo pua, imese nakomu nou do ie, nou abato tiamotiti.
ACT 17:26 Duriomoro gabogabo ato erere urubia na-orowomidiro Godi ro keba se kaupoti dubu gosioidiro, urubia sirio nou aboudo gorobodorouti-rimo. Urubia beda tau ato ama-orowomidiro-ri, ina beda moro ato ama-irowomidiro-ri, Godi ro gabo keba se ta-gisioidiro.
ACT 17:27 Nedi tanaro sirio ro Godi ro na-gisioidiro mabu nou ubi ie imese urubia sirio ro nu mea se kosora aboto, ina nu neio ro mea se umoro oi ri. Kaupoti nou musomuso pua nimo aboudo, nu aupise timidirotiti nimo mutu.
ACT 17:28 Ata dubu ro keba se ta-gorowauti idaibo owera, “Nimo keremiro nou ro nimio-die, noudo ie nimo korowomidiro, ibose nou ri noroho-dumo.” Nio simara urubia ro owera keba se ta-giatiti-rimo ibo, “Nimo nou ia sosoro to nisioidiro.”
ACT 17:29 Ina noudo ie nio ibo imaragoidiro mamo Godi tu to kosioidiro nakomu sosoro ie, idaibo urubia dubu ro simara siware to gorodi rido kosioidiro ie, siriba rido kosioidiro ie, ibose nadi rido.
ACT 17:30 Urubia keba ia tau ato Godi umoro tato na-irowomidirotiti, neio nou ro idomari to se ta-iaurititi-ro. Kaupoti abora Godi ro imese duriomoro urubia ibo imowauti-die, ubauba aboudo erewesegerai ri.
ACT 17:31 Mabu Godi ro ata saiki ta-gohodowa-ro nou ro imese duriomoro urubia sirio koto nato ama-iwai-ri, nu simara tuputupu mino to amadi-isioidiro-ri. Nimo koto edi dubu ro nama-iwai-ri imese urubia sirio sapuwo to nedi dubu ro nou ro keba ia se nimohodowa-ro. Godi ro pamo rido na-gowameai-ro nou ro neito gowapotai-ro ibo nimo koto kiwai dubu io nou se ie.’
ACT 17:32 Urubia ro na-girowidiro-rimo nedi owera ro Iesu pamo rido beda sosoro gowameai-ro, arua ro nu gaga gemororouti-rimo. Isana arua urubia ro ibo, ‘Pauro, oro ina namadi-orowameai-ri, nimo oro ro arua owera nato anama-imowauti-ri nou sapuwo to.’
ACT 17:33 Iedi urubia ro Pauro ro aise gimeserai nou imese gosuruo-ro.
ACT 17:34 Kaupoti arua urubia Pauro ro kimowauti owera ta-gimibiria-rimo, taie neio nou aboto aise garadabuai-rimo. Nedi orio kimibiria urubia ro neio abato ta-gomidiro ata dubu masiro Daionasi nou Arapagasi kanisere dubu e, ibose ata orobo neio abato ta-gomidiro, masiro Damarisi, arua urubia mutu, neio aise garadabuai-rimo Pauro aboto.
ACT 18:1 Pauro Atenisi sabowa na-gemeserai nou imese gou Korini sabowa to.
ACT 18:2 Taie Korini sabowa ato ata dubu nou ro iato gatowamo nou masiro Akuira. Nu Iu dubu e, mamu ro Ponitasi duriomoro ato goroto. Kaupoti Akuira nu orobo mutu Pirisira neitiro keba se Itari duriomoro ato imidirotiti-do, ina ioudo giabu-rido Korini sabowa to. Mabu Roma eputa dubu Karadiasi-Sisa ro sabi ibo gimedea Iu urubia modobo pua Roma sabowa ato korowomidiro, neio nou ro ioudo aise giwagare-ro. Taie Akuira tiro ro Itari duriomoro aise gemeserai-rido imese giabu-rido Korini sabowa to. Neitiro parai kiwaruwouti woko isioidirotiti-do, ina Pauro ro nato giraturiomai-ma. Neibi atu moro ato na-imidirotiti-bimo iedi woko ro neibi ro atu se isioidirotiti-bimo, mabu Pauro ia ibose nou parai kiwaruwoidiro woko dubu e.
ACT 18:4 Iu urubia komidiro saiki ato Pauro Iu urubia karadabu moto to aise irohotiti, Iu urubia Giriki urubia neio imowauti ri. Neio nou ro auna se imagegetiti mea owera Iesu sapuwo to imibiria ri.
ACT 18:5 Taie iato ata tau Sairasi ra Timoti ra neitiro Masedonia duriomoro na-gemeserai-rido imese gou-rido Korini sabowa to, Pauro neitiro ro iato gemadabuai-rido. Ina iedi tau ro nato Pauro ro parai kiwaruwoidiro woko aise gemeserai, nou ro auna tau omadetiti Iu urubia nou ro na-imowautiti ibo Iesu nu Godi ro kohodowa dubu nou se ie.
ACT 18:6 Kaupoti Pauro edi kitamudiro ro neio ro aise gemadibiai-rimo, ubauba owera iato garo-rimo nou aboto. Pauro iato poro panese se geremahudumai. Nou ro ibo, ‘Ei! Nio ro womu tato womu tato keremiro kowea tato, mo mibo pua io! Nio simara mibo ie! Mo nio aboudo nama-osuruo-ri Iu owera karo tato urubia aboto nama-ou-ri, neio anama-imowautititi-ri.’
ACT 18:7 Taie Pauro Iu urubia karadabu moto na-gemeserai, imese gosuruo-ro Taitiasi-Iasiti moto to. Nedi dubu ro Iu dubu pua, kaupoti morobise Godi nou ro emowabutiti. Nou moto Iu urubia karadabu moto gomo ato itoititi.
ACT 18:8 Ata dubu masiro Kirisipasi nou Iu urubia karadabu moto eputa dubu e. Nu ia, moto urubia mutu, neio atu se ta-gimibiria-rimo Abera Naramu edi mea owera ro. Ina iedi sabowa gebari ro nato sirio urubia neio ibose to ta-gimibiria-rimo, iato neio arua kimibiria urubia ro obo to aise giwarumiauti-rimo.
ACT 18:9 Ata duwo ato Pauro hiwo sosoro na-gorobu, Abera Naramu nou aboto owera nato aise garo-ro. Nou ro ibo, ‘Pauro, oro tere na ie, oro matagoro kimopai oroho ate. Urubia owera inaina ba-dimowautiti mo sapuwo to,
ACT 18:10 mabu mo sirio tau oro mutu ti-nimidirotiti. Oro ata ro ubauba owai-ri pua, mabu nedi sabowa ro nato mo ia urubia sirio ro orowomidiro.’
ACT 18:11 Pauro iato kaupoti kisimisi ina 6 sogomi neito imidirotiti Korini sabowa ato, urubia Godi owera to iato itamudirotiti.
ACT 18:12 Iedi tau ro nato Akaia duriomoro ato gabamani to Gario ro gomidiro, urubia nou ro wiaurititi. Taie arua Iu urubia atu se ubi nato goi-rimo Pauro neio ro koto owai ri, taie gabamani dubu aboto iato aise gowou-rimo.
ACT 18:13 Neio ro ibo garo-rimo koto abato, ‘Nedi dubu ro Godi kemowabu tanaro ata sosoro iwapotaidiro. Idaibo kemowabu tanaro nimo abato owamo pua, sabi ie!’
ACT 18:14 Ina Pauro ubi ie owera utura ri, neio edi owera kio ro nou ro imowadamea rie, kaupoti nou owera Gario ro samo to gemowasiai-ro. Gario ro ibo, ‘Nedi dubu ro nio ro neito na-owou-dioumo koto aboto, nou ro ata dubu ata a-gopia ra? Ata auna sabi ata a-gesebea ra? Idaibo tanaro ata nou ro kosioidiro rasiri ie, nio koto owera mo ro nato ba-nimewidiro!
ACT 18:15 Kaupoti nedi mibo ro nio simara mibo ie, mabu nio simara owera mabu ato eremaro-dumo. Nedi mibo ro nakara se ba-doporeai-mo. Mo ubi tato ie nio koto owera kimerewidiro.’
ACT 18:16 Iedi Iu urubia sirio ro gabamani dubu ro koto aboudo aise gimabodorai-ro.
ACT 18:17 Neio ioudo na-gosuruwo-rimo, Iu urubia karadabu moto edi eputa dubu ro masiro Sositeni, gabamani dubu sosoro gabo ato neio ro aise gohiai-rimo nato gadomauti-rimo. Nedi tanaro ro na-gororosioidiro Gario ro imaragoidiro pua.
ACT 18:18 Pauro Korini sabowa ato tuturu tau to ta-gomidiro arua kimibiria urubia mutu. Ioudo nu Siria duriomoro to aise gasiriai-ro Pirisira ra Akuira ra mutu. Neibi ido giabu-birimo Siria duriomoro to, tauo keba se Pauro sobo se gowarure-birimo Kenkiria sabowa ato. Mabu nu keba se Godi sosoro gabo ato keremowotouti owera ta-garo, ina keremowotouti owera womu to nato gereredea.
ACT 18:19 Taie neibi ioudo sawa pe se gorobai-birimo, Epesesi sabowa to imese giabu-birimo. Epesesi sabowa to na-gorowateai-birimo Pirisira ra Akuira ra Pauro ro iato aise gimeserai-ma. Pauro iato na-gomidiro nu aise gou Iu urubia karadabu moto to, iato neio mutu owera imese geremowauti.
ACT 18:20 Neio ro nu iato gemodowa-rimo ibo, ‘Modobo ra oro egea mere se komidiro nimo abato?’ Nu ubi tato goi iato komidiro,
ACT 18:21 kaupoti nou ro ibo, ‘Godi ubi beda sosoro owamo mo nio aboto nato anamadi-orowameai-ri.’ Taie neio nou ro aise gimeserai. Pauro Epesesi sabowa rido sawa pe se gorobai-ro,
ACT 18:22 nu Siseria sabowa to na-gorowateai-ro, ioudo gidiai-ro Ierusarema sabowa to, taie nou ro kamade owera iato gaiwai Iesu patu urubia aboto. Ina iedi tanaro ro na-goroporeai nou saro gabo ato Pauro Ierusarema sabowa rido aise godori-ro Entioko sabowa to.
ACT 18:23 Edi tau ro nato Pauro Entioko sabowa ato egea mere se ta-gomidiro, nu ioudo na-gasiriai-ro, imese gidiai Pisidia ra Gereisia ra duriomoro teibo to. Pauro sabowa gabogabo na-goroho, kimibiria urubia iato na-gorowomidiro, neio kimibiria pupuwo nou ro aise gimowaititi.
ACT 18:24 Ina ata Iu dubu masiro Aporosi nou Arekesanidara sabowa ato goroto mamu ro. Arekesanidara sabowa Isipi duriomoro ato owamotiti, nou ioudo gabu-ro Epesesi sabowa to. Nou ata mea owera kimowauti dubu e, ibose nou abato auna umoro ro owamotiti Tarena Buka sapuwo to.
ACT 18:25 Aporosi urubia ro keba se ta-gatamudiro-rimo Abera Naramu kowasoro gabo sapuwo to. Nou owera na-iarotiti auna kamade pupuwo mutu iarotiti. Aporosi ro ibose urubia tuputupu se ta-itamudirotiti Iesu sapuwo to. Kaupoti nou umoro mea se owamotiti pua obo to kiwarumiauti tanaro. Nou ro keba se owera ta-girorowai Ioane ro obo to beda sosoro iwarumiautiti, iedi umoro kainai ro nou abato nou ro owamotiti.
ACT 18:26 Nou Epesesi sabowa to na-gorowateai, nou ro auna owera nato garo Iu urubia karadabu moto ato. Ina nou owera Pirisira ra Akuira ra ro na-gemewidiro-rido, nu neitiro ro aise gadabuai-rido imese gowou-rido neitiro moto to. Taie neitiro ro nu iato gowarebai-rido arua umoro owera to, ibo Godi edi gabo ro nou sapuwo to.
ACT 18:27 Edi tau ro nato Aporosi ubi a-gowamo Akaia duriomoro to abu ri. Ibose nu kimibiria urubia ro pupuwo gowaititi-rimo iedi tanaro ro osioidiro ri, ina peba titi neio ro iato gemesioidiro-rimo, ibo nio kimibiria urubia iato na-orowomidiro, nio nimo ro a-nimowapotai-dumo ibo, modobo ie nedi dubu ro nio ro kemaidodorai. Akaia duriomoro ato kimibiria urubia na-gorowomidiro neio keba se ta-gimibiria-rimo mea owera Iesu sapuwo to, mabu, Godi ro edi wisa tato nirimagare ro na-gaiwai-ro, neio abato ta-owamotiti. Ina nu ito na-gorowateai neio aboto, nou ro neio mea mino to iwarebidirotiti.
ACT 18:28 Nou Iu urubia mutu, paea se owera to auna ia se wirimowotoititi. Nou ro Tarena Buka owera maumo mea ia se imabutititi neio aboto ibo, Iesu nou se ie Godi ro kohodowa dubu.
ACT 19:1 Pauro sairo to aise gidiai-ro sabowa gabogabo goroho, ina ioudo godori-ro womu tato Epesesi sabowa to ti-gorowateai. Aporosi isana Korini sabowa ato gomidiro. Kowasoro urubia Epesesi sabowa ato Pauro ro nato giwia.
ACT 19:2 Neio nou ro iato gimodowa, ‘Nio na-gimibiria-rimo mea owera, Tarena Urio nio aboto nato a-gateai ra?’ Neio ro ibo, ‘Ee nimo ata umoro tato ie Tarena Urio, nou sapuwo to nimo ro owera ata irorowai pua.’
ACT 19:3 Neio Pauro ro ina iato gimodowa, ‘Nio obo to beda mabu ato giwarumiauti?’ Ina nu neio ro ibo gemowameai-rimo, ‘Mabu nimo ro Ioane kitamudiro owera nibodoro-dumo.’
ACT 19:4 Ina Pauro ro ibo, ‘Urubia morobise to ubauba aboudo na-erewesegeretiti-mo Ioane ro neio obo to nou mabu ato iwarumiautiti. Ina ibose Ioane ro ta-imowautiti morobise to imibiria ri, ata dubu sapuwo to etu ro amadi-ou-ri nou saro rido. Nedi dubu ro nou sapuwo to na-iarotiti Iesu nou se ie.’
ACT 19:5 Taie neio ro edi tau ato na-girorowai-rimo nedi owera ro, Pauro bi ro neio obo to aise giwarumiauti-birimo, Abera Naramu Iesu nou urubia to orowomidiro rie.
ACT 19:6 Pauro tu neio eputa to na-gitomo Tarena Urio aise gateai-ro neio aboto, neio ro umoro tato owera to neito aise garo-rimo, ibose Godi ipusu owera to gimowauti-rimo.
ACT 19:7 Nedi soirio ro nato neio 12 urubia ie, iedi tanaro ro neio aboto gororosioidiro-rimo.
ACT 19:8 Pauro Iu urubia karadabu moto to na-irohotiti nou ro urubia tere tato itomutiti, netewa didi sogomi peteibi ta-giporeai-bi. Ibose nou Iu urubia mutu na-irimowotoititi neio nou ro omuomu se imagegetiti Godi edi kiwaboi tanaro ro nou sapuwo to.
ACT 19:9 Kaupoti arua Iu urubia koko ie, neio ubi tato ie kimibiria aboto. Urubia sosoro gabo ato neio ro ubauba owera ta-garo-rimo Iesu kowasoro gabo sapuwo to. Ina Pauro ro neio nou ri gimeserai, kimibiria urubia se girobai-ro imese giwou ata dubu sikuru moto to, nou masiro Tairanasi. Pauro ro saiki gabogabo edi urubia ro nou ro ibo itamudirotiti,
ACT 19:10 womu tato netewa teibo kisimisi teibo ti-giporeai-ma. Ina noudo ie beda mutu Iu urubia ro gorowomidiro Eisia duriomoro ato, arua urubia mutu, Abera Naramu edi owera ro neio ro aise girowidiro-rimo.
ACT 19:11 Awawo ia pupuwo korosa tanaro Godi ro Pauro aboto giaiwai-ro isioidiro ri.
ACT 19:12 Idaibo Pauro edi eputa sakake ro, ina nu edi ohu sedo ro, urubia ro temeteme urubia aboto iato giworoho-rimo. Neio ro edi tanaro ro na-gisioidiro-rimo temeteme neio aboudo aise goroporeawado-rimo, ibose ubauba urio edi urubia abato gorowomidiro neio aboudo aise garagarewado-rimo.
ACT 19:13 Kaupoti arua Iu urubia sabowa gabogabo na-irohotiti-mo neio ro ata sosoro tanaro nato gatamuai-rimo. Abera Naramu Iesu edi masiro ro nou asorotiti-mo ubauba urio urubia aboudo neito imabodoidiro ri. Neio ro ibo kutura ie, ‘Oro beda ubauba urio ro omidiro iato, Pauro edi dubu owautititi Iesu, nou masiro nasoro-dumo oro ioudo dosuruwo-ro!’
ACT 19:14 Ina Sekeba 7 dubu mere iworohutititi, nu Godi ra urubia ra turituri auna dubu e, neio ro idaibo tanaro gisioidiro-rimo.
ACT 19:15 Kaupoti ata tau ato ubauba urio ro neibi aboto ibo gutura-ro, ‘Mo umoro ie Iesu, mo umoro ie Pauro, ina nibi otu bi ra?’
ACT 19:16 Ubauba urio edi dubu abato na-gomidiro neibi aboto aise gererepeduai-ro. Nou auna ia pupuwo mutu e, neibi ro kemowameai modobo pua. Neibi moto goro rido perepere se gorowosuwoduti-birimo porose se karima patupatu gorowararioidiro-birimo.
ACT 19:17 Iu urubia, Iu owera karo tato urubia iato na-gorowomidiro Epesesi sabowa ato, edi tanaro ro na-gororosioidiro nou sapuwo to na-girorowai-rimo, neio auna tere ro girobai. Ina Abera Naramu Iesu neio ro nou masiro ohu ato goworohuti-rimo.
ACT 19:18 Ibose orio kimibiria urubia ro beda ubauba tanaro isioidirotiti-mo, iato giwapotaidiro-rimo urubia sosoro gabo ato.
ACT 19:19 Neio arua pakani urubia ie, arua giwari urubia ie iato na-gorowomidiro. Neio pakani giwari buka tako sirio iato giwosuwoduti-rimo, urubia sosoro gabo ato era to aise gimatowouti-rimo. Iedi buka tako sirio ro neio wisa owamo ibo K250,000.
ACT 19:20 Iedi pupuwo korosa tanaro sirio ro iato gororosioidiro-rimo, ina noudo ie mea owera Abera Naramu sapuwo to iedi duriomoro ro nato aise gorobodorouti, ina urubia sirio ro aise gimibiria-rimo.
ACT 19:21 Iedi tanaro ro kororosioidiro na-gororoporeai-rimo Pauro kimaragoidiro nato giwia Masedonia duriomoro to abu ri ina ioudo apere rie Akaia duriomoro to, ina nato orowameai rie Ierusarema sabowa to. Ina nou ro ibo, ‘Mo Ierusarema sabowa to nama-ou-ri, mo ro modobo ie Roma sabowa gebari ioudo karaturiomai.’
ACT 19:22 Nu edi dubu teibo mutu goroho Timoti ra Erasita ra, neitiro nou ro keba moro to gitiodorai-ma Masedonia duriomoro to. Kaupoti nou ia Eisia duriomoro ato egea mere se iato gomidiro.
ACT 19:23 Iedi tau ro nato Iesu kowasoro gabo sapuwo to, ata auna ubauba tanaro iato gororosioidiro Epesesi sabowa ato.
ACT 19:24 Ata dubu masiro Demetiri namabu nou ro siriba to isioidirotiti urubia ro mani to imade ri. Nou ro siriba rido Atemasi tarena moto kainakaina nou isioidirotiti. Urubia sirio ibo gimaragoidiro-rimo, Atemasi orobo orora ie, nou tarena moto gebari iato itoititi Epesesi sabowa ato. Demetiri edi urubia mutu isioidirotiti atu sosoro woko, neio ro auna mani neito iaurititi-mo.
ACT 19:25 Ata tau nedi dubu ro neio nou ro iato gidabuai arua siware woko urubia mutu. Demetiri ro ibo neio aboto, ‘Mo woko borubi, nio ro tiauri-dumo nimo ro edi besinisi ro na-nisioidiro-dumo auna mani ioudo nimadetiti-dumo.
ACT 19:26 Kaupoti nedi dubu ro Pauro edi tanaro ro na-isioidiro, sirio urubia nou ro itowouti-die nou sapuwo to, nou owera irowidiro-dumo. Sirio urubia Epesesi sabowa ato na-orowomidiro ibose Eisia duriomoro gebari ato na-orowomidiro nou ro itowouti-die nimo edi orobo orora ro nou kemowaibiti aboudo. Urubia nou ro ibo imowautiti “Urubia ro tu to edi asaso na-isioidirotiti-dumo ina orora to na-iasorotiti-dumo io neio bagea orora ie.”
ACT 19:27 Nedi owera ro urubia nouto na-imowautiti auna ubauba nato towamo, nimo edi woko ro ubauba masiro ama-imidiai-ri. Atemasi orobo orora nou edi masiro ro auna ia ie, sirio urubia Eisia duriomoro ato na-orowomidiro ina imese duriomoro gebari nou emowaibititi-dumo. Ina ibose Pauro owera ato ata ubauba towamo, urubia ro ibo amadimi-imaragoidiro-ri orobo orora Atemasi nou pupuwo tato orora ie, edi tarena moto gebari ro saruto ama-oi-ri, nou edi auna masiro ro imese ama-aratowouti-ri.’
ACT 19:28 Iedi woko urubia sirio ro Demetiri owera na-girowidiro-rimo neio serawo aise goi-rimo, neio ro iato kiaeauti gatamuai-rimo, ‘Atemasi nimo orobo orora ie! Nu auna ia ie! Nu gebari pere ie!’
ACT 19:29 Urubia sirio daradara goi-rimo, iato neio ro Gaiasi ra Arisitaka ra neitiro se girobai-marimo, neitiro Masedonia dubu teibo ie Pauro mutu wirohotiti-do. Neitiro urubia edi karadabu moro ro neito hio to giwou-marimo.
ACT 19:30 Pauro ubi a-gowamo edi karadabu moro ro neito ou ri, urubia owera iato imowauti rie. Kaupoti nou kimibiria urubia ro a-godiobuti-rimo, neio ubi tato ie nou ito kou.
ACT 19:31 Ibose nou arua namuturubi, neio awawo urubia ie nedi duriomoro ro nato, neio ro nou aboto owera se gemeiriai-rimo ibo, ‘Pauro, oro ito ou ate!’
ACT 19:32 Nedi topira ro nou maumo ato arua urubia ro ata owera garo-rimo, ina arua ro ata sosoro owera garo-rimo. Iedi karadabuai ro nato urubia imese daradara ta-goi-rimo, urubia sirio mea se umoro oi pua etou mabu ato garadabuti-rimo ito.
ACT 19:33 Iu urubia ro iato gohodowa-rimo ata dubu masiro Arekasanida keba moro ato otoi ri, owera mea se imabuti ri. Ina nu arua urubia ro iato gemowauti-rimo karo owera. Arekasanida ro urubia iato gimadohodai owera eremasiai ri. Nou ubi ie owera aro ri urubia aboto, mea se owawea ri tanaro beda sosoro ororosioidiro-dumo.
ACT 19:34 Kaupoti neio ro na-gowea-rimo ibo Arekasanida Iu dubu e, nou Atemasi emowaibititi pua, neio ro atu sosoro owera inaina aise giaeauti-rimo tuturu tau to, ‘Atemasi nimo orobo orora ie! Nu auna ia ie! Nu gebari pere ie!’
ACT 19:35 Taie, iedi topira ro neido kanisere auna woko dubu ro geribuwa owera mutu, urubia nou ro aise gimadohodai owera eremasiai ri. Nou ro ibo, ‘Epesesi urubia! Urubia sirio umoro ie, orobo orora Atemasi nu edi tarena moto ro nimo ro niauri-dumo. Ina ibose edi nadi ro nou asaso ie Adiri sabowa rido na-geretei-ro, urubia sirio umoro ie nu nimo ro niaurititi-dumo.
ACT 19:36 Ata dubu ata ro modobo pua ibo karo nedi owera ro morobise pua, arasaubuti. Ina noudo ie nio muro se ba-dorowomidiro. Tanaro kisioidiro maumo ato keba se mea se gi-imaragoidiro-ri, ido to gi-isioidiro-ri.
ACT 19:37 Nedi dubu teibo ro nio ro karadabu moro to na-iwou-madioumo, kaupoti neitiro ro ata ubauba owera ata aro pua nimo orora sapuwo to. Neitiro ro ata namabu ata omidai pua piro to, orobo orora edi tarena moto ro neido.
ACT 19:38 Demetiri nou atu woko urubia mutu neio abato ata mibo na-owamo arua urubia mutu, modobo ie nedi urubia ro neio ro koto aboto se kiwou. Ina neio koto ro simara se ama-iworohuti-ri.
ACT 19:39 Ata owera ata na-owamo nio abato, modobo ie nio ro morobise sabi maumo ato kisioidiro.
ACT 19:40 Nio aboto mo ro nou mabu ato nutura, abora nimo ubauba se na-naradabuai-dumo, etu umoro ra nimo ro ubauba wisa anamadimo-owea-ri gabamani aboudo. Mabu nio ro ata mabu tato osioidiro-dumo nedi ubauba karadabuai ro, owera mabu mea se kemabuti modobo pua.’
ACT 19:41 Kanisere auna woko dubu owera karo na-goporeai, urubia nou ro aise gimowapotai simara moto to orowame ri.
ACT 20:1 Iedi mibo tanaro ro na-gororosioidiro karadabu moro ato na-goroporeai, taie Pauro ro kimibiria urubia aise gidabuai-ro. Nou ro neio owera iato gimowauti, kimibiria pupuwo kimowaititi sapuwo to. Iedi tanaro ro nou ro na-goporeai, nirimagare owera kutura, taie neio nou ro aise gimeserai. Nu imese gabu Masedonia duriomoro to,
ACT 20:2 edi sabowa ro na-giamo iato nou ro kimibiria urubia, sirio meamea owera gimowauti neio pupuwo neito gimowaititi. Imese neito gou-ro womu tato Akaia duriomoro to ti-gorowateai-ro,
ACT 20:3 nou iato 3 sogomi to imidirotiti. Nu ta-geremododiai Siria duriomoro to ioudo orowameai rie, kaupoti arua Iu urubia ro Pauro sowake ta-gemedea-rimo opia ri. Nou ro na-girorowai nedi owera ro nou ro ibo, ‘Mo neido orowameai-ri pua Siria duriomoro to. Mo keba se Masedonia duriomoro to anama-ou-ri, ina ioudo anama-abu-ri Siria duriomoro to.’
ACT 20:4 Nu edi urubia mutu goroho nu neio masiro ie, Sopate Pirasi mere ie nou Berea sabowa dubu e. Arisitaka Sekundasi mutu neitiro Tesaronika sabowa dubu teibo ie. Gaiasi Debe sabowa dubu e, Timoti, ina Tikikasi Toropimasi mutu neitiro Eisia duriomoro dubu teibo ie.
ACT 20:5 Neio keba moro to gou-rimo, ina mo Pauro mutu Torowasi sabowa rido neio ro ioudo nimasebidiro-marimo.
ACT 20:6 Taie neitiro Piripai sabowa ato Patapata Beredi Kiaupai Tato nou soriomu na-gororoporeai, iato neitiro ioudo aise niabu-rido Torowasi sabowa to. Taie 5 saiki na-gororoporeai-rimo, neitiro ro neio Torowasi sabowa ato niatuamo-rido, iato nimo atu se 7 saiki to norowomidiro.
ACT 20:7 Nimo Torowasi sabowa ato atu se naradabuai-rimo Sande saiki ato, Iesu nirimagare ohona ouho rie. Sirio owera Pauro ro urubia neito gimowauti. Nou ubi a-gowamo ata kowaroho ato asiriai ri ata duriomoro to, ina nou ri gimowauti urubia sirio owera. Nou ro owera inaina aise gemoguwado, womu tato duwo turi ti-gorobai.
ACT 20:8 Nimo netewa didi ohu ra maumo ra moto ato nato naradabuai-rimo, erempa sirio ta-niwatuti-rimo ibose to giriware-rimo, ibi gugu korosa pina ro aise gowai-rimo. Taie ata orio dubu masiro Etiko aruo ato gomidiro. Pauro owera aise garowado Etiko isana aruo ato norou ro ibo goduwuti, womu tato nu norou ro ti-gowagumaidiro, taie tuturu to owamo pua nou ohu ia rido aise geretei-ro goto to. Urubia ro nu pamo ia goumai-rimo.
ACT 20:10 Taie iato Pauro na-gosuruwo-ro kauhio to na-girimusubua, Etiko nou ro aise gohiai. Nou ro ibo namuturubi aboto, ‘Kimaragoidiro na ie, nu keremiro ie.’
ACT 20:11 Taie Pauro aise gorowameai ohu ia moto to, Iesu nirimagare ohona atu se urubia mutu iato giho-rimo. Pauro ro ina edi owera ro aise goguai, tuturu tau to gorowauti womu tato saiki ro ti-giwaroho. Taie iedi kowaroho ro nu imese gasiriai ata duriomoro to,
ACT 20:12 isana edi mere ro geretidiro aruo rido, namuturubi ro kamade mutu imese gowameai-rimo simara moto to.
ACT 20:13 Pauro nimo ro aise nemeserai-rimo Torowasi sabowa ato. Nou ro ibo, ‘Mo sairo to anama-ou-ri Asosi sabowa to, ina nio aboto ioudo anama-orora-ri.’ Nimo Torowasi sabowa rido ioudo sawa pe se norobai-rimo, imese niapere-rimo Asosi sabowa to. Pauro isana ioudo sairo to ito gou.
ACT 20:14 Nimo ito na-norowateai-rimo nu nimo ro iato natuamo-rimo. Taie nu ioudo aise nowia-rimo imese niabu-rimo Mitirini sabowa to,
ACT 20:15 ina ata saiki Mitirini sabowa rido nasiriai-rimo imese nou-rimo Kiosi ura to. Ina ata saiki Kiosi ura na-norohodorai-rimo, imese niabu-rimo Samosi ura to. Ina iato ata saiki Samosi ura nimo ro na-nemeserai-rimo, Mireto sabowa to aise norowateai-rimo.
ACT 20:16 Pauro ro keba se kimaragoidiro to owera ta-gisioidiro ibo, nu ubi tato ie mediomedio koroho Epesesi sabowa nou ri gorohodorai, mabu nou ubi tato ie iedi duriomoro ro nato tuturu tau to komidiro. Nou ri noroho-rimo sobosobo to, nou ubi ie samo to korowateai Ierusarema sabowa to, nou modobo ie Ohona Kiwoiriamuti Soriomu ro iato aise katuamo.
ACT 20:17 Mireto sabowa rido Pauro ro owera ibo gemeiriai Epesesi sabowa to, Iesu urubia etio ro emeauri-dumo neio ohau ri nou aboto.
ACT 20:18 Neio nou aboto na-gorowateai-rimo, nou ro ibo, ‘Mo keba se neito beda tau ato nou-ro Eisia duriomoro to, mo komidiro keremiro nio ro ta-nemasibai-rimo. Mo beda sosoro nimidirotiti nio mutu nio umoro ta-goi-rimo.
ACT 20:19 Mo Iu urubia ro sowake ta-nemaremotiti-mo ubauba owai ri, ina mo neio ro auna mibo nomiotiti-mo. Kaupoti nio umoro ie Abera Naramu woko na-nemesioidirotiti, keremowabu tato se nemesioidirotiti, ibose nio sapuwo to mo idobi sirio tau to ti-nirototiti.
ACT 20:20 Mo ro nio aboudo ata kiwarebai owera ata owopirowa pua, nio umoro ie mo ro imese momuo se noti nimowautiti nio kiwarebai sapuwo to. Nio umoro ie mo ro nio mea owera paea se nimowautiti, ibose nio simara korowomidiro moto ato iato ta-nimowautiti.
ACT 20:21 Iu urubia, Iu owera karo tato urubia, nio mo ro pupuwo owera ta-nimiotiti atu se, ubauba aboudo erewesegerai ri Godi aboto, modobo ie kimibiria Abera Naramu Iesu sapuwo to.
ACT 20:22 Kaupoti nedi tau ro nato Tarena Urio ubi ie mo Ierusarema sabowa to kou, mo ro modobo ie nou ubi tanaro aise kisioidiro. Mo ito nama-orowateai-ri, mo umoro pua etou tanaro sirio ro amadimo-ororosioidiro-ri mo aboto.
ACT 20:23 Mo umoro ie sirio sabowa to na-nirohotiti Tarena Urio ro mo ta-nemowapotaidirotiti-ro ibo, mo Ierusarema sabowa ato ubauba anamadimo-owaititi-ri, ina dibura to anamadima-aremo-ri.
ACT 20:24 Kaupoti mo simara keremiro eremaragoidirotiti pua. Auna tanaro owamo ibo modobo ie misinare woko Abera Naramu Iesu edi woko ro na-gaiwai-ro mo aboto, mo ro mea se kemoporeai. Nedi woko ro ibo ie, mo ro mea owera Godi edi wisa tato natonato ro nou sapuwo to urubia imowauti ri.
ACT 20:25 Ina neito ma-dirowidiro-rimo, mo nio aboto ta-nirohotiti, Godi edi kiwaboi tanaro ro, nio mo ro nou sapuwo to nitomutiti. Kaupoti mo umoro towamo mo nio buro ro ido owea-ri pua.
ACT 20:26 Ina abora nio nou mabu ato a-nimowapotai, nio ata Godi aboudo imese nama-araraseperai-ri, nio ro mo aboto emowamedei ate!
ACT 20:27 Mabu Godi edi ubi tanaro sirio ro mo ro nio aboto imese ta-niwautititi.
ACT 20:28 Nou ro edi urubia ro na-giahodorai simara keremiro to, neio nio ro mea se ba-dimowotoi-mo, oro ia ibose nakara se mea se ba-deremowotoi. Nio idaibo sosoro ie sipisipi kimowotoi urubia ie, Tarena Urio ro nedi woko ro nou gaiwai-ro nio aboto, Godi edi urubia ro mea mino to emeauri ri.
ACT 20:29 Mo umoro ie, mo neido nama-orowameai-ri, mo saro gabo ato arua urubia amadidimo-ou-ri, ina serawo soka ro sipisipi beda sosoro iaipirio-dumo, neio ro Iesu patu urubia idaibo mino to amadimi-iwaititi-ri ubauba.
ACT 20:30 Mo umoro ie nio mo ro namadi-imeserai-ri arua nio abato amadime-erereihuti-ri, morobise owera neio ia ro amadimi-iwakopeamuti-ri, kimibiria urubia neio aboto iwasaudo rie.
ACT 20:31 Ina noudo ie, ba-deremowotoi-mo! Sirio tau aise gi-imaragoidiro-ri, mo nio mutu 3 kisimisi to na-nimidirotiti, mo ro meamea owera iwopirotiti pua, nio abato sirio tau duwo saiki idobi mutu mo ro nio erere se totomu to nirobidirotiti.
ACT 20:32 Nedi tau ro nato nio mo ro Godi tu to niedea. Nou edi wisa tato nirimagare ro modobo ie nio pupuwo nou ro kimowaititi, ina nou maumo ato anamadi-imeserai-ri. Ina nou ro meamea wisa ama-imio-ri. Iedi meamea wisa ro Godi abato na-iamo-die nio sapuwo to irobidiro-die, etio ra tarena urubia to na-wararasoro-dumo, io nio imese amadi-imio-ri.
ACT 20:33 Mo nio mutu na-nimidirotiti, arua rubi mani, namabu mutu neio aboto imaragoidirotiti pua.
ACT 20:34 Nio umoro ie mo ohona obotama mutu, ina mo edi urubia mutu na-nirohotiti neio ohona obotama mutu, mo ro woko nisioidirotiti, ina edi woko mani ro neio neito niwarebidirotiti.
ACT 20:35 Mo ro sirio tanaro niwapotaidirotiti nio aboto, mo ro binio to nisioidirotiti mani woko, temeteme urubia nedi mani ro neito niwarebidirotiti, ina modobo ie nio ro idaibo tanaro kibodoro. Nio ibose ta-nitamudirotiti nio ro modobo ie kimaragoidiro Abera Naramu Iesu beda owera garo “Kaiwai ato auna meana nato kowea ie, komidai ato auna meana nato kowea pua.” ’
ACT 20:36 Pauro owera karo na-goporeai, Iesu urubia etio ro emeauri-dumo neio atu se kauhio to aise girimusubua-rimo, Godi neio ro iato imese gararatoro-rimo.
ACT 20:37 Pauro neio ro idobi se gememai-rimo, mabu nou ro keba se ta-gutura ibo ‘Mo nio buro ro ido owea-ri pua.’ Nou neio ro aise gohiai-rimo atu se imese giodori pe mokuro to, sawa pe to orora ri.
ACT 21:1 Nimo nirimagare owera na-naro-rimo neio aboto, taie sawa pe to imese niora-rimo, ioudo imese niabu-rimo Kosi ura to. Ina ata saiki Kosi ura rido ioudo nasiriai-rimo a-nou-rimo womu tato Rodasi ura ti-norobai-rimo. Ina Rodasi ura rido nasiriai-rimo a-nou-rimo womu tato Patara sabowa to ti-norowateai-rimo.
ACT 21:2 Taie Patara sabowa ato nimo iedi sawa pe to na-niabu-rimo iato aise nemeserai-rimo ina ata sawa pe to nirasaudai-rimo Ponika duriomoro to abu rie. Ina Patara rido imese na-niabu-rimo,
ACT 21:3 Saiporasi ura gare mata to naudurai-rimo womu tato Siria duriomoro ti-norobai-rimo. Taie ata sabowa Siria duriomoro ato na-owamo masiro Taia iato aise norodiobo-rimo, mabu arua namabu ta-giamo Taia sabowa sapuwo to iato gibeduti-rimo.
ACT 21:4 Taia sabowa ato kowasoro urubia arua iato ta-niwia-rimo, nimo neio mutu 7 saiki to norowomidiro. Neio Tarena Urio ro giwai umoro ibo Pauro aboto beda tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri Ierusarema sabowa ato, ina nu neio ro gemagege-rimo ibo, ‘Oro ito ou ate!’
ACT 21:5 Nimo neio mutu komidiro arua saiki ta-niporeai-rimo, ina ioudo nasiriai-rimo. Edi kowasoro urubia ro na-gorowomidiro, upi, dubu, merebusere kainakaina, nimo neio ro atu se aise niwaboi-rimo pe mokuro to. Taie koriri ato kauhio to aise nirimusubua-rimo iato nararatoro-rimo,
ACT 21:6 nimo ido niora-rimo sawa pe to, tauo keba se nirimagare owera naro-rimo neio aboto. Kowasoro urubia aise gorowameai-rimo simara moto to, isana nimo sawa pe to niora-rimo,
ACT 21:7 taie Taia sabowa rido imese napere-rimo Toremaisi sabowa to, ina iato kaupoti saiki to norowomidiro nimo kamade owera iato naro-rimo kimibiria urubia aboto.
ACT 21:8 Taie Toremaisi sabowa rido na-nasiriai-rimo ata saiki imese nou-rimo womu tato Siseria sabowa korobai, taie ioudo aise nidiai-rimo Piripi moto to. Piripi Godi mea owera kimowauti dubu e. Keba se edi 7 urubia ro na-giaubai-rimo ohona kihoduti woko isioidiro ri, Piripi ata nou se ie.
ACT 21:9 Nu 4 irimo busere mutu e, neibi Godi ipusu owera kimowauti busere ie.
ACT 21:10 Ina nimo nou abato egea mere se na-norowomidiro, taie Godi ipusu owera dubu masiro Agabasi Iudia duriomoro rido nato godori-ro.
ACT 21:11 Nou nimo aboto na-gorowateai-ro, Pauro edi bereito ro aise gomidai-ro, nou simara tu ra sairo ra neito aise geremotohiti. Taie nou ro ibo, ‘Nedi dubu bereito to na-nerematahiti mo Tarena Urio ro ibo nemowapotai-die, “Nu Iu urubia ro idaibo mino to amadimo-oworohuti-ri Ierusarema sabowa ato, iato nu neio ro Iu owera karo tato urubia aboto aise amadima-aiwai-ri.” ’
ACT 21:12 Taie nimo ro edi owera ro na-nirorowai-rimo nou nimo ro binio to nemediai-rimo, ibo ‘Oro aise ou ate Ierusarema sabowa to!’
ACT 21:13 Kaupoti Pauro ro ibo, ‘Nio idobi etou mabu ato iroto-dumo, mo idaibo nio ro kamade tato nowai-dumo, mo arua urubia ro kemotohiti modobo ie, mo kopia aboto Abera Naramu Iesu sapuwo to, io ata ubauba tato ie.’
ACT 21:14 Nu Ierusarema sabowa to kou aboto nimo ro modobo pua kodiobuti, taie owera aise neremasiai-rimo. Nimo ro ibo, ‘Abera Naramu ubi ato tanaro aise ba-mororosioidiro-mo.’
ACT 21:15 Taie ata saiki nimo imese nasiriai-rimo Ierusarema sabowa to idiai ri.
ACT 21:16 Ibose Siseria sabowa ato arua kowasoro urubia nimo aboto ta-garadabuai-rimo, atu se aise nidiai-rimo Ierusarema sabowa to, taie neio ro imese niwaboi-rimo Mesoni moto to. Mesoni Saiporasi ura dubu e, nou tagara kimibiria dubu e.
ACT 21:17 Nimo edi tau ato na-norowateai-rimo Ierusarema sabowa to kimibiria urubia iato na-gorowomidiro auna kamade goi-rimo, nimo neio ro na-niwia-rimo.
ACT 21:18 Taie ata saiki nimo atu se Pauro mutu imese nou-rimo Iemisi owea ri, Iesu urubia etio ro emeauri-dumo neio nimo ro iato aise niatuamo-rimo.
ACT 21:19 Neio Pauro ro kamade owera na-gimia, taie neio nou ro nato gimowauti ibo nu na-irohotiti Godi ro beda tanaro isioidirotiti Iu owera karo tato urubia abato.
ACT 21:20 Neio ro na-girowidiro-rimo nedi owera ro, Godi neio ro iato gemowabu-rimo. Taie neio ro ibo, ‘Neama Pauro, oro umoro ie Iu urubia Iesu kowasoro urubia to na-gararapoi-rimo imese sirio ia ie, neio ro ibose Mose sabi patu auna se tirobidiro-dumo.
ACT 21:21 Kaupoti neio ro bagea owera irowidirotiti-mo arua urubia aboudo ibo oro daimodaimo duriomoro ato na-irohotiti Iu urubia neito itamudirotiti Mose sabi imeserai ri. Neio ro ibose ta-irowidirotiti-mo oro ro Iu urubia na-itamudirotiti ibo modobo pua dubu simara takamai kiasio kiouriouti, ina nimo Iu urubia tanaro kibodoro modobo pua.
ACT 21:22 Mea gabo kowea aboto imese koko ia ie. Mabu neio umoro nato amadimo-oi-ri ibo oro neito ta-gou-die, ina neio serawo amadimo-oi-ri.
ACT 21:23 Ina oro nimo ro nato anamadime-emowapotai-ri, beda tanaro ama-osioidiro-ri. 4 dubu peteibi tomidiro-diebirimo Godi aboto ta-garo-birimo keremowotouti owera,
ACT 21:24 neibi keremowotouti tanaro aupise koroporeai, oro ro ba-dirobai-biro. Modobo ie oro ro ata tanaro kosioidiro neibi meana kiwai-bi sapuwo to. Neibi sapuwo to wisa oro ro ba-daiwai iato turituri urubia ro sobo amadimi-iwasioi-biri neibi keremowotouti tau koporeai aboto. Nedi tanaro ro oro ro nama-isioidiro-ri, Iu urubia umoro nato amadimo-oi-ri ibo iedi owera ro oro sapuwo to na-irowidiro-mo io bagea owera ie. Ina ibose Iu urubia umoro nato amadimo-oi-ri ibo Mose edi sabi sirio ro oro ro mea se tibodoro oro komidiro keremiro maumo ato.
ACT 21:25 Kaupoti Iu owera karo tato urubia etio ro gimibiria-rimo Iesu sapuwo to, neio aboto nimo ro ta-nimeiriai-rimo peba titi owera, ata orio owera ata adabuai-ri pua. Iedi peba titi ro nato a-giamo idaibo owera. Orora aboto beda ohona kiedea ra nio ro modobo pua kiho. Ibose dao karima mutu iho mamo, karima keba se kosuruwo modobo ie, idaibo urubia ro hodo to na-iopiauti-dumo. Ina ata owera nou e upo tanaro nio ro kisioidiro modobo pua.’
ACT 21:26 Taie ata saiki edi 4 dubu peteibi ro Pauro ro na-girobai-biro, neibi atu se aise gimobodiai-bi Tarena Moto to. Neibi atu se Iu urubia edi tanaro ro aise gosioidiro-birimo meana kiwai-bi aboto. Taie Godi ra urubia ra turituri dubu Pauro ro nato gemowapotai ibo, ‘7 saiki ro nama-orobai-ri nedi na peteibi ro nato namadi-iwameai-biri. Kimatowo namabu neibi sapuwo to oro aboto nato anama-iaiwai-ri imamatowo-ibiri. Mabu Mose sabi ato ibo iamo idaibo tanaro aise kisioidiro modobo ie.’
ACT 21:27 Iedi 7 saiki ro aupise ie kororoporeai arua Iu urubia keba se gou-rimo Eisia duriomoro rido Ierusarema sabowa to, Pauro neio ro Tarena Moto ato gowea-rimo. Nedi urubia ro arua Iu urubia iato na-goroho-rimo serawo koromea neio ro gimia-rimo, ina Pauro neio ro aise gohiai-rimo.
ACT 21:28 Neio ro ibo, ‘Isiraere urubia dou-rimo! Nimo diwarebai-rimo! Nedi dubu ro nio ro a-iauri-dumo ra? Nu duriomoro gabogabo na-irohotiti nou ro imowautititi ibo Mose sabi ibodoro mamo. Iu urubia sapuwo to ubauba owera nou ro ta-iarotiti, nou ro ibose Tarena Moto ubauba ta-owaititi. Abora nou ro arua Iu owera karo tato urubia noti iwou-die Tarena Moto to, neio ro idaibo saruto owai-dumo.’
ACT 21:29 Edi Iu urubia ro nou ri gutura-rimo mabu neio ro Toropimasi Pauro mutu dese to giwia-marimo Ierusarema sabowa ato, Toropimasi Iu dubu pua, nou Epesesi sabowa dubu e. Neio ibo gimaragoidiro-rimo Toropimasi Pauro ro ta-owodoro Tarena Moto kara goro to.
ACT 21:30 Taie sirio urubia Ierusarema sabowa ato na-gorowomidiro, neio auna ia serawo goi-rimo, Pauro neio ro aise gorobai-rimo. Nu neio ro ioudo aise gomudo-rimo, ina Tarena Moto magere damo teibo iato giopai-marimo.
ACT 21:31 Neio ro Pauro opia ri gemiri-rimo womu tato Roma boso eputa dubu aboto owera ti-girarebai ibo ‘Auna karado tororosioidiro-die sabowa ato.’
ACT 21:32 Nu boso urubia aboto iato gutura, ‘Mohau-mo ito!’ Taie neio neido na-gohau-rimo, isana Pauro Iu urubia ro a-gado-rimo. Iu urubia ioudo na-girarowea-rimo Roma boso eputa dubu a-gohau-ro simara boso urubia mutu, iato Pauro neio ro kado egenabo gemeserai-rimo,
ACT 21:33 taie boso eputa dubu ro nou aise gorobai. Nou ro ibo boso urubia aboto, ‘Nedi dubu ro anikapo to demotohiti-mo!’ Nou ro Iu urubia nato gimodowa, ‘Nedi dubu ro beda dubu ra? Nou ro beda ubauba tanaro gisioidiro?’
ACT 21:34 Nedi auna dubu ro neio ro nato gowakopeamuti-rimo, arua urubia ro ata owera to giaeauti-rimo, arua urubia ro ata owera to giaeauti-rimo. Iato nou kimaragoidiro modobo pua mea mino to kiwesegeruti aboto. Taie boso urubia nou ro nato gimowapotai ibo, ‘Nedi dubu ro dowou-mo bariki to!’
ACT 21:35 Taie totorowa aupiaupi na-gemowai-rimo nu ohu ato kemerebuti se gowou-rimo, mabu Iu urubia ioudo na-gou-rimo neio auna ia serawo ro giwati neio ubi ie nu opia ri.
ACT 21:36 Neio ro neibi saro rido aise gibodoro-ibirimo, kai diamo mutu neio ro ibo, ‘Nedi dubu ro aise mororopia!’
ACT 21:37 Boso urubia ro Pauro na-gowou-rimo bariki to, nou ro ibo boso eputa dubu aboto, ‘Mo modobo ra owera karo oro aboto?’ Taie boso eputa dubu ro ibo, ‘Oro Giriki owera umoro ra?
ACT 21:38 Mo ibo nimaragoidiro oro Isipi dubu e. Dutu ata 4,000 urubia oro ro gidabuti, boso gabamani aboto oro ubi ato nato gosioidiro-rimo, ina nedi kororopiauti urubia ro oro ro neio goto se duriomoro to aise giwaboi.’
ACT 21:39 Ina Pauro ibo, ‘Ee, io mo pua io, mo Iu dubu e mamu ro Tasasi sabowa ato noroto. Tasasi sabowa Sirisia duriomoro ato na-owamo, nu dorogora sabowa pua mo ioudo nou-ro. Mo auna ubi ie urubia sirio owera kimowauti.’
ACT 21:40 Taie nu boso eputa dubu ro gabo aise gemagerai owera aro ri. Nou bariki totorowa ato aise gotobowa nou ro urubia tu to aise gimadohodai. Taie nou urubia ro na-gowea-rimo, neio owera aise geremasiai-rimo. Nou owera na-gatamuai Iu urubia simara ia owera to gimowauti.
ACT 22:1 Nou ro ibo, ‘Mo borubi Iu urubia, nio arua abeamio to na-niasoro, nio owera neito ma-dirowidiro-rimo, mo ro beda sosoro tanaro nisioidirotiti nio mo ro nou anama-imowauti-ri.’
ACT 22:2 Taie Pauro owera na-gatamuai nou ro neio simara Iu owera to gimowauti, urubia sirio ro na-gemororowai-rimo nou edi owera to garo neio ata owera ata aro pua imese gasio se gemowadau. Nou ro ibo,
ACT 22:3 ‘Mo Iu dubu e, mo mamu ro Tasasi sabowa ato noroto, Tasasi sabowa Sirisia duriomoro ato owamo. Kaupoti Ierusarema mo kororomai sabowa ie, sikuru ato nato nirohotiti, mo Gamariere ro mea mino to natamudirotiti nimo nasa naminami sabi patu beda sosoro iamo. Nio pupuwo beda sosoro iasibowado-dumo Godi edi ubi tanaro nou kisioidiro aboto, ina mo ibose pupuwo ta-nasibawadotiti.
ACT 22:4 Etio ro obodorotiti-mo Iesu edi gabo ro, neio arua mo ro ubauba mino to ta-niadotiti. Arua urubia mo ro ta-niopiautiti, ibose upi dubu ta-nirobotiti-ro, mo ro neio dibura to aise niaremotiti.
ACT 22:5 Io morobise ie nio na-orowomidiro nato Godi ra urubia ra turituri eputa dubu, Iu koto kiauri urubia mutu, neio ro korowauti modobo ie ibo mo ro edi owera ro naro-die io morobise owera ie. Nedi urubia ro neio ro mo aboto peba titi owera ta-giaiwai-rimo, iato mo neido aise nasiriai Damasikasi sabowa to, Iesu kowasoro urubia iato na-gorowomidiro neio irobo rie, ina Ierusarema sabowa ato dibura to nato iaremo rie.
ACT 22:6 Mo Damasikasi sabowa aupiaupi na-nemowaititi, saiki turi ato gotoi. Tuturu to pua auna ia pina benenio mutu toboro rido nato gerememiai-ro.
ACT 22:7 Mo iato aise neretei, sapuwo pamo imese norobu. Ina mo ro owera kodu se nirorowai toboro rido na-gutura-ro “Sauro! Sauro! Mo oro ro temeteme etou mabu ato nomiotiti?”
ACT 22:8 Taie mo ro nu ibo nemowameai “Auna dubu, oro etu ra?” Ina ata owera kodu iato nirorowai “Mo Iesu e, mo Nasareta sabowa dubu e, mo oro ro nomiotiti temeteme.”
ACT 22:9 Edi urubia ro gou-rimo mo mutu neio ro owera mea se irorowai pua toboro rido na-garo-ro, kaupoti neio ro pina se gowea-rimo.
ACT 22:10 Taie mo ro ibo, “Abera Naramu, ina mo beda sosoro nama-orowati-ri?” Ina Abera Naramu ro mo owera ibo nemowameai-ro, “Oro deribua! Ito ba-dou Damasikasi sabowa to oro iato urubia ro amadime-emowauti-ri mo ubi tanaro kisioidiro aboto. Keba se oro sapuwo to mo ro gabo ta-nisioidiro.”
ACT 22:11 Mo modobo pua kirarowea aboto, mabu mo idomari teibo pogo auna ia pina ro nemowai. Mo edi urubia mutu na-nou, mo neio ro norobai-rimo nato nowaguo-rimo Damasikasi sabowa to.
ACT 22:12 Taie Damasikasi sabowa ato, ata dubu masiro Ananaiasi nou ro gou-ro mo aboto. Nedi dubu ro Godi nou ro emaragoidirotiti ibose Mose sabi nou ro mea mino to ibodorotiti. Imese Iu urubia Damasikasi sabowa ato na-irowomidirotiti, nou sapuwo to mea owera iarotiti-mo.
ACT 22:13 Taie Ananaiasi ioudo na-gou-ro mo gomo ato aise gotobowa. Nou ro ibo, “Neama Pauro, oro idomari dirarowea!” Taie mo idomari teibo na-nirarowea nu mo ro mea se nato nowea.
ACT 22:14 Ananaiasi ro ibo, “Nimo abeamio nasaio ro edi na emowabutiti-mo, oro nou ro keba se ta-garapoi-ro nu edi ubi ro oro ro umoro oi ri. Ibose oro nou ro ta-gararapoi-ro Godi edi Tuputupu Dubu ro oro ro owea ri, ina nou owera irowai ri.
ACT 22:15 Oro ro nou sapuwo to imese urubia sirio ama-imowautiti-ri Abera Naramu oro ro beda sosoro gowea ina nu owera kodu beda sosoro gemororowai.
ACT 22:16 Abora oro mo ro a-nemowapotai, mabu boira oro tuturu tau to na-eremasebidiro? Deribua, obo to ba-mowarumia-mo oro Godi ro ubauba nato ama-ematopeamuti-ri. Oro kararatoro owera nama-aro-ri nou aboto, oro nou ro meana nato ama-owai-ri.”
ACT 22:17 Ata tau mo Ierusarema sabowa to neito na-norowameai-ro, mo Tarena Moto ato Godi iato nararatoro. Iedi kararatoro maumo ro nato mo ro hiwo sosoro to nato niauri,
ACT 22:18 Abera Naramu mo aboto owera na-garo-ro. Nou ro ibo, “Deribua! Ierusarema sabowa demeserai-ro! Nato mo sapuwo to oro edi kimowauti owera ro urubia ro amadimi-ibeiouti-ri.”
ACT 22:19 Kaupoti Abera Naramu mo ro ibo nemowameai, “Nedi urubia ro neio umoro tiamo ibo, Iu urubia edi karadabu moto sirio ro na-orowotoi, oro edi kimibiria urubia ro mo ro ubauba mino to ta-niadotiti, taie aise niaremotiti dibura to. Mo ro idaibo tanaro nou nisioidirotiti.
ACT 22:20 Neio ibose umoro ie oro sapuwo to owera edi dubu ro irowautiti Sitibini, edi tau ato na-gopia-rimo mo ro ubi to nomidai. Nou edi moro ato na-gopia-rimo neio mo ro nimotoi obotama mo ro nimiauri.”
ACT 22:21 Kaupoti Abera Naramu ro ibo, “Dou! Oro mo ro anama-otiodorai-ri muso duriomoro to, Iu owera karo tato urubia imowauti ri.” ’
ACT 22:22 Ina iedi urubia sirio ro na-gorowomidiro neio ro Pauro owera gare se gemedea-rimo, womu tato neio ro na-girorowai-rimo nou iana owera, neio nedi owera ro nou ro gimowai serawo. Neio owera mutu aise giriribua-rimo nou aboto. ‘Nedi dubu ro kopia modobo ie, sogosogo se omidiro nato, etou ememidiro, opia rie!’
ACT 22:23 Neio iato ohu obotama aise giwagarewado-rimo iato giaeauti-rimo mabu neio auna ia serawo ro giwati, ibose arua urubia goto panese na-giwoiriamuti-rimo ohu to iato gihere-rimo.
ACT 22:24 Roma boso eputa dubu ro boso urubia iato gimowapotai Pauro ina orobai ri bariki to owou ri, iato kerei to epesuti rie, womu tato Pauro ro beda ubauba tanaro gisioidiro nou ro kiwapotai. Boso eputa dubu ubi ie umoro koi mabu boira Iu urubia serawo Pauro aboto na-goi-rimo.
ACT 22:25 Nu boso urubia ro na-gemotohiti-rimo epesuti ri, edi boso dubu ro nou abato na-gotoi Pauro ro ibo nou aboto, ‘Nio ro modobo ra Roma dubu kado? Sabi ra Roma dubu keba se kerei to kepesuti, ina saro to koto aboto iato kowou? Io, sabi ie!’
ACT 22:26 Taie edi boso dubu ro na-gotoi Pauro gomo ato, nou ro edi owera ro na-girorowai nou aise gou boso eputa dubu iato gemowapotai, ‘Oro ro etou tanaro ama-osioidiro-ri? Iedi dubu ro ibo aro-die nou Roma dubu e.’
ACT 22:27 Taie boso eputa dubu ro na-girorowai nou imese gou-ro Pauro aboto. Nou ro ibo, ‘Oro Roma dubu ra?’ Pauro ro ibo, ‘Io mo Roma dubu e.’
ACT 22:28 Boso eputa dubu ro ibo, ‘Mo ro gabamani aboto auna mani ta-niaiwai Roma dubu to kararapoi aboto.’ Kaupoti nu Pauro ro ibo gemowameai, ‘Mo ro mani iaiwai pua, mo edi tau ato noroto mo Roma dubu to nararapoi.’
ACT 22:29 Iedi boso urubia ro iato na-gorowotoi neio tere ri Pauro aise gemeserai-rimo, huru to imese goriodoi-rimo ibose boso eputa dubu tere ta-goi, mabu Pauro nou Roma dubu e, ina Pauro nou ro tau se ta-gemotohiti anikapo to.
ACT 22:30 Ata saiki Roma boso eputa dubu auna ubi ro gowamo umoro koi aboto Iu urubia etou na mabu ato oititi-mo serawo Pauro aboto. Taie nou ro owera iato gemeiriai Godi ra urubia ra turituri awawo urubia aboto, ibose Iu koto kiauri urubia aboto atu se aradabuti ri. Neio na-gou-rimo, Pauro nou ro aise gowosuruwo-ro, taie neio sosoro gabo ato iato gowotobowa owera aro ri.
ACT 23:1 Pauro ro iedi urubia ro na-giwia, nu idomari teibo imese neio ato se giwotobowa. Nou ro ibo, ‘Mo borubi Iu urubia, mo Godi sosoro gabo ato mo ro ubauba tanaro isioidirotiti pua, womu tato abora noti notoi.’
ACT 23:2 Ina Ananaiasi nou Godi ra urubia ra turituri eputa dubu e. Nou ro edio owera ro na-girorowai Pauro aboudo, edi dubu teibo ro na-gotoi-rido nou gomo ato, nou ro aise gimowapotai-ma neitiro ata ro Pauro giposo mabu ato iatoia ri.
ACT 23:3 Taie Pauro ro ibo Ananaiasi aboto, ‘Mo idaibo na-niatoia giposo mabu ato oro Godi ro ibose to ama-iatoia-ri! Oro ohu meana ie, maumo ubauba ia ie! Oro beda koto kiauri dubu ra? Oro nakara se sabi ta-wesebea! Mabu mo oro owera to didi poro to niatoia-die edi dubu ro nou ro.’
ACT 23:4 Iedi dubu teibo ro Pauro gomo ato na-gotoi-rido neitiro ro ibo, ‘Ei, ubauba owera aro mamo turituri auna dubu aboto!’
ACT 23:5 Ina Pauro ro ibo, ‘Nirimagare mo borubi Iu urubia, mo ro mea se eibimai pua ibo nou Godi ra urubia ra turituri eputa dubu e. Mo umoro ie ibo Tarena Buka ato owera tiamo “Owera to eputa urubia ubauba iwaititi mamo.” ’
ACT 23:6 Taie nou ro nato giwia Parasi urubia, Sadusi urubia soirio teibo na-gorowomidiro koto kiauri urubia karadabu maumo ato. Nou ro auna ia se nato gutura, ‘Mo borubi Iu urubia, mo Parasi dubu e, ibose mo abera aramio nogenoge mutu neio Parasi urubia ie. Mo kimibiria tiamo ibo, urubia na-orowaburo-dumo, neio pamo rido amadimi-iririburio-ri. Mo koto nou ri nowai-dumo.’
ACT 23:7 Pauro ro edi owera to gimowauti Parasi urubia, Sadusi urubia, neio ro na-girorowai-rimo, neio auna keremaro nato gatamuai-rimo. Iato neio aise gorohodowa-rimo Parasi urubia ata sapuwo rido Sadusi urubia ata sapuwo rido.
ACT 23:8 (Mabu Sadusi urubia neio kimibiria ibo ie, Godi sowake urio tato ie, erere urio tato ie, urubia na-orowaburo-dumo neio pamo rido iririburio-ri pua. Kaupoti nedi tanaro peteibi ro nato Parasi urubia timibiria-dumo.)
ACT 23:9 Nedi topira teibo ro auna serawo owera nato garo-rimo. Ina iato ta-gorowomidiro Parasi topira maumo ato arua Mose sabi kitamudiro urubia, neio owera mutu nato gotobowa-rimo. Neio ro ibo, ‘Nimo ro na-niauri-dumo, nedi dubu ro nou ro ata ubauba tanaro ata osioidiro pua. Etu umoro ra nu Godi sowake urio ro emowapotaidiro-die owera o idaibo ata urio ro.’
ACT 23:10 Ina iedi urubia ro auna ia auna ia keremaro nou gosioidiro-rimo. Modobo pua neio aupise gowamo karado, ina boso eputa dubu ro na-girorowai owera togo, nou ubauba kimaragoidiro ta-giwia ibo etu umoro ra Pauro neio ro amadime-ekekeouti-ri. Taie nou ro boso urubia se gimeiriai Pauro ina orobai ri, nu imese gowou-rimo bariki to.
ACT 23:11 Ina iato ata duwo Abera Naramu ioudo na-godoro-ro Pauro abato aise gotobowa, nou ro ibo, ‘Oro koko se ba-dirimusubuwa! Oro nato Ierusarema sabowa ato mo sapuwo to owera to beda sosoro to irimowotoititi, io idaibo sosoro ba-dirimowotoititi Roma sabowa ato.’
ACT 23:12 Ata kowaroho amia Iu urubia nato garadabuai-rimo, neio ubi ie Pauro opia ri. Ina neio idaibo sosoro koko owera nou garo-rimo, ibo ‘Nimo ro ohona iho-ri pua, obo idio-ri pua, womu tato Pauro nimo ro tinamadimo-opia-ri.’
ACT 23:13 Nedi urubia ro neio atu se kidabuai ato, 40 dubu ta-gorohodorai-ro idaibo urubia ie neio ro gosioidiro-rimo nedi owera ro.
ACT 23:14 Taie neio imese gidiai-rimo Godi ra urubia ra turituri eputa urubia aboto, ibose Iu eputa urubia aboto. Neio ro ibo ‘Nimo ro koko owera ta-naro-dumo ibo “Nimo ohona iho-ri pua, obo idio-ri pua, womu tato Pauro nimo ro tinamadimo-opia-ri.”
ACT 23:15 Nio ro koto kiauri urubia mutu modobo ie owera kemeiriai boso eputa dubu aboto, ibo “Pauro ba-dotiodorai-ro nimo aboto, ina nimo ro nato anamadime-emodoruti-ri.” Boso eputa dubu ro namadi-emeiriai-ri nu ibo ama-imaragoidiro-ri Pauro ina mea se emodoruti ri owou-dumo koto kiauri urubia ro. Ina nimo ipi gabo ato anamadima-aratimuti-ri, nu namadi-ou-ri edi tau ro nato aise anamadimo-opia-ri.’ Neio ro edi owera ro nou gisioidiro-rimo Iu eputa urubia mutu.
ACT 23:16 Kaupoti Pauro edi mabira mere ro nedi owera ro nou ro na-girorowai, nou ioudo aise gou-ro bariki to Pauro emowapotai ri. Taie Pauro nou ro iato gemowauti edi owera ro.
ACT 23:17 Pauro ro ata boso dubu aise garamairiai-ro nou aboto ou ri. Nou ro ibo, ‘Nedi orio mere ro ba-dowou boso eputa dubu aboto, nou abato ata owera towamo, nou ro nou ama-emowapotai-ri.’
ACT 23:18 Taie edi orio mere ro boso dubu ro aise gorobai neitiro atu se imese gou-rido boso eputa dubu aboto. Boso dubu ro ibo ‘Iedi dibura dubu ro Pauro mo nou ro nemodowa-die ibo Modobo ra nedi mere ro oro aboto kowou? Nou abato ata auna owera towamo oro nou ro ama-emowauti-ri.’
ACT 23:19 Taie iedi orio mere ro nou ro tu rido aise gorobai, neitiro imese gou-rido nakara moro to. Boso eputa dubu ro ibo, ‘Oro etona owera owou-die, obiri idaibo tau ato ma-demowauti-ro.’
ACT 23:20 Pauro mabira mere ro ibo, ‘Iu koto kiauri urubia ro peba titi owera amadidime-emeiriai-ri oro aboto. Peba titi owera ibo ama-iamo-ri Pauro oro ro owosuruo ri neio karadabu soirio to kowaroho. Ina neio ubi ie oro ibo imaragoidiro ri iedi koto kiauri urubia ro neio ro Pauro koto abato mea se emodoruti rie.
ACT 23:21 Kaupoti neio owera oro ro aise imibiria ate! Mabu Iu urubia ta-gorohodowa-dumo, 40 ta-gorohodorai, nedi urubia ro neio ipi gabo ato amadima-arahiditi-ri nu kopia aboto amadime-emotoi-ri. Neio ro idaibo sosoro koko owera nou garo-dumo ibo, “Nimo ro ohona iho-ri pua obo idio-ri pua womu tato Pauro nimo ro tinamadimo-opia-ri.” Neio oro emasebidiro-dioumo nou emeiriai ri.’
ACT 23:22 Iedi orio mere ro boso eputa dubu ro ibo gemowameai, ‘Ata dubu ata aboto owera eherai ate ibo mo oro ro nemowauti nedi owera ro!’ Taie, iedi mere ro nou ro aise gotiodorai.
ACT 23:23 Boso eputa dubu ro netewa teibo boso urubia kiauri dubu teibo na-girumai-ma nou ro ibo, ‘Mo ro arua urubia Siseria sabowa to anama-imeiriai-ri. Nedi duwo ro nato nitiro ro ba-dimododiai-do 200 boso urubia, 70 hosi boso urubia daro 200 girikibi mutu boso urubia. Nedi duwo ro nato 9 koroko ato ba-dasiriai-mo Siseria sabowa to.
ACT 23:24 Ibose Pauro sapuwo to hosi teibo ba-dihodowa-mado, nu edi hosi teibo ro neito ama-ou-ri womu tato auna gabamani dubu Periki aboto mea mino to tamadimo-owateai-ri.’
ACT 23:25 Ibose boso eputa dubu ro ata peba titi owera ta-gisioidiro Gabamani dubu aboto, nedi peba ro owera nato ibo giamo.
ACT 23:26 ‘Mo Karadiasi Risiasi ie, nedi peba titi ro mo ro nisioidiro. Auna ia gabamani dubu Periki, nedi peba titi ro oro aboto ie. Oro aboto mo auna kamade ie.
ACT 23:27 Nedi dubu ro Pauro, Iu urubia ro gorobai-rimo opia ri, kaupoti mo umoro ta-noi ibo nu Roma dubu e. Ina noudo ie mo boso urubia mutu nu nimo ro nowairiai-rimo, nu neio ro aupise kopia.
ACT 23:28 Mo ubi ie umoro koi neio ro etou mabu ato isioidiro-dumo idaibo tanaro Pauro aboto. Ina nou mabu ato nowou Iu koto kiauri urubia neio edi karadabu ro nou aboto.
ACT 23:29 Mo umoro nato noi Iu urubia ro gutura-rimo ibo “Pauro ro nimo simara sabi gisebo.” Kaupoti nou modobo pua dibura to kedea, o kopia iedi sabi ro nou sapuwo to.
ACT 23:30 Mo edi tau ato nemowapotai-rimo ibo nu arua Iu urubia ro emediawado-dumo opia ri, ina nou samo to nou ri nemeiriai-die oro aboto. Ibose mo ro Iu koto kiauri urubia ta-nimowapotai, oro koto ato neio ro ba-memowauti-mo nou ro beda sabi gisebo.’
ACT 23:31 Edio duwo ro nato boso eputa dubu owera to boso urubia ro aise gosioidiro-rimo. Pauro imese gowodori-rimo womu tato Antipatiri sabowa ti-gorobai-rimo.
ACT 23:32 Ata saiki iedi 70 hosi boso urubia ro Pauro neio ro gowaboi-rimo womu tato Siseria sabowa ti-gorobai-rimo. Isana amia boso urubia Antipatiri sabowa rido ioudo aise gorowameai-rimo Ierusarema sabowa to.
ACT 23:33 Hosi to edi urubia ro na-gou-rimo, neio Siseria sabowa to na-gorowateai-rimo Gabamani neio ro peba titi se gemeihai-rimo, ina Pauro neio ro iato gowapotai-rimo nou aboto.
ACT 23:34 Taie gabamani dubu ro peba titi na-gioputi nou ro Pauro iato gemodowa. ‘Oro beda duriomoro dubu ra?’ Taie Pauro ro ibo, ‘Mo Sirisia duriomoro dubu e.’
ACT 23:35 Gabamani ro ibo, ‘Oro koto owera mo ro tau se emerewidiro-ri pua womu tato oro koto to edi urubia ro gedea-rimo neio neito namadidimo-orowateai-ri.’ Taie nou ro boso urubia se gimowapotai Pauro emotoi ri gabamani urubia moto gebari ato.
ACT 24:1 5 saiki na-goroporeai-rimo Ananaiasi nu Godi ra urubia ra turituri eputa dubu e, nu Siseria sabowa to nato godori, amia Iu eputa urubia mutu, ibose neio sabi umoro dubu Teturiasi ta-gadabuai-rimo. Neio ito nou ri gou-rimo Pauro koto ato edea rie.
ACT 24:2 Pauro gabamani owera to boso urubia ro iato gowosuruwo-rimo koto aboto. Taie Teturiasi ro Pauro koto owera Gabamani iato gemowauti. Nou ro ibo, ‘Auna ia Gabamani Periki, urubia nedi tau ro nato mea mino to orowomidiro ata boso tato ie. Mabu nimo oro ro mea se niworohutiti. Nedi muro ro oro aboudo ou-die, ibose sirio tanaro ubauba to na-iamotiti keba se, oro ro meana ta-giwai. Oro edi muro tanaro ro urubia neito iwarebaititi sirio tau.
ACT 24:3 Oro ro edi meamea tanaro ro na-isioidiro erere sabowa ato nimo ro ubi to nimadetiti-dumo. Nedi tanaro ro neio sapuwo to nimo ro oro aboto auna eso owera naro-dumo.
ACT 24:4 Kaupoti nimo ubi tato ie oro tuturu tau to korobidiro owera to. Oro nimo ro a-nemagege-dumo modobo ra nimo nirimagare kimati owera kainai oro ro kimewidiro sapuwo to?
ACT 24:5 Nedi dubu ro Pauro oro ro na-iauri nimo umoro ta-noi-rimo nou ata ubauba tanaro kisioidiro dubu e. Iu urubia erere duriomoro ato na-orowomidiro nou ro igedioutititi ubauba tanaro isioidiro ri. Nu Nasareta patu eputa dubu e, urubia nou ro bagea gabo ato iwaboi,
ACT 24:6 ibose nu ubi ie Tarena Moto saro to kowaititi. Kaupoti nu nimo ro ta-nodiobo-rimo.
ACT 24:8 Nu oro ro nama-emodoruti-ri mea se, oro nakara se umoro nato ama-oi-ri ibo, mo ro edi owera ro na-naro nou sapuwo to morobise ie.’
ACT 24:9 Ina arua Iu urubia ro na-girorowai-rimo nedi owera ro neio ro ibo, ‘Io, nedi owera ro morobise ie!’
ACT 24:10 Pauro Gabamani ro eputa se gemaurai-ro owera aro ri. Ina Pauro ro ibo, ‘Auna dubu, mo umoro ie oro sirio tau Iu urubia koto kiauri dubu to irarasorotiti. Ina noudo ie mo kamade ie oro aboto korowairiai owera nama-aro-ri.
ACT 24:11 Arua urubia oro ro nama-imodowa-ri oro nakara se umoro nato ama-oi-ri, 12 saiki oroporeai pua, mo Ierusarema sabowa to nato nidiai Godi emowabu ri.
ACT 24:12 Mo koto to edi urubia ro nedea-rimo mo neio ata ro iato owea pua urubia mutu eremaro moro ato Tarena Moto ato. Iu urubia karadabu moto ato urubia mo ro iato igediouti pua ibose Ierusarema sabowa gebari ato idaibo tanaro isioidiro pua.
ACT 24:13 Mo edio tanaro mabu ato nowapotai-dumo neio ro modobo pua mea se kowawea oro aboto.
ACT 24:14 Kaupoti oro mo ro nedi owera ro nou anama-emowauti-ri, nimo nasa naminami edi na emowabutiti-mo, io mo ro nou nemowabutiti Iesu gabo na-nowasorotiti. Iu urubia ro ibo imaragoidiro-dumo Iesu edi kowasoro gabo ro morobise gabo pua. Kaupoti namabu mo ro ti-nimibiria Mose edi sabi owera sirio ro na-iamo Tarena Buka ato, ibose Godi edi ipusu owera urubia ro beda owera gisioidiro-rimo mo ro ti-nimibiria.
ACT 24:15 Nedi urubia ro iana tau sapuwo to kimaragoidiro tiamo, ina ibose mo atu sosoro kimaragoidiro mutu nomidiro. Nedi kimaragoidiro owamo ibo tuputupu urubia, ubauba urubia mutu neio Godi ro pamo rido ama-iwame-ri.
ACT 24:16 Ina nou mabu rido ie mo pupuwo kasibai meamea tanaro se kisioidiro aboto Godi ra urubia ra sosoro gabo ato.
ACT 24:17 Mo ro Ierusarema sabowa tau se nemeserai-ro sirio kisimisi ta-niporeai daimodaimo duriomoro ato koroho. Mo dutu ata norowameai-ro Ierusarema sabowa to namabu tato urubia mani iopu nimowou-ro. Ibose mo Godi aboto dao imatowo ri nou-ro.
ACT 24:18 Tarena Moto ato mo ro nedi tanaro ro nou nisioidiro mo urubia ro nato nowea-rimo. Mo ro tanaro kosioidiro ta-noporeai mo meana kowai aboto, mo ro ata ubauba ata osioidiro pua Tarena Moto ato. Mo ro edi tanaro na-nosioidiro urubia keremaro tato, karado tato goroho-rimo.
ACT 24:19 Kaupoti muso moro rido gou-rimo edi Iu urubia ro Eisia duriomoro ato na-irowomidirotiti, mo sapuwo to owera neio ro gisaubuti-rimo. Nedi urubia ro modobo ie paea se korowotoi oro sosoro gabo ato. Mo ro beda ubauba tanaro nisioidiro, mo neio ro kowauti modobo ie.
ACT 24:20 Edi tau ato na-nowou-rimo Iu koto kiauri urubia aboto Ierusarema sabowa ato, neio ro beda ubauba hato gowea-rimo mo abato? Nedi Iu awawo urubia ro abora na-orowotoi oro sosoro gabo ato, neio oro ro ma-dimodowa. Neio umoro ie!
ACT 24:21 Kaupoti tanaro morobise ie Ierusarema sabowa ato auna owera mo ro ta-nosioidiro neio sosoro gabo ato ibo, “Mo kimibiria tiamo ibo, urubia na-orowaburo-dumo, neio pamo rido amadimi-iririburio-ri. Mo koto nou ri nowai-dumo.” ’
ACT 24:22 Periki umoro keba se ta-goi Iesu kowasoro gabo beda sosoro ra, taie koto nou ro iato aise godiobo. Nou ro ibo Pauro aboto, ‘Boso eputa dubu Risiasi neito namadi-orowateai-ri, oro koto owera kemewidiro nato anama-emoporeai-ri.’
ACT 24:23 Taie Periki ro boso urubia kiauri dubu se gemowapotai Pauro nou ro dibura abato mea se iauri ri. Pauro ibose gabo nou ro aise gemodobura dibura moto goro ato oroho ri, nu ibose namuturubi ro karaturio modobo ie ohona komio, kiwarebai tanaro kisioidiro nou aboto.
ACT 24:24 Arua saiki ta-gororoporeai-rimo Periki tiro orobo mutu imese gou-rido, orobo masiro Durisira, nu Iu orobo ie. Taie Periki ro nato gutura ibo, ‘Pauro neito dowaboi-rimo.’ Taie neitiro Pauro owera gare se gemedea-rido, Pauro ro neitiro a-gimowauti-ma ibo modobo ie Iesu Keriso sapuwo to kimibiria.
ACT 24:25 Neitiro Pauro ro nedi owera ro neito gimowauti-ma ibo Godi ro urubia beda sosoro ra tuputupu urubia to kiapoi. Ina nou ro ibose to gimowauti-ma tanaro kisioidiro maumo ato modobo ie kororodiobuti mutu kisioidiro, ibose womu tau ato urubia sirio Godi ro koto nato ama-iwai-ri. Nedi owera ro Periki ro na-girorowai, nu tere ro aise gorobai. Taie nou ro ibo Pauro aboto, ‘Abora oro neido dosuruwo. Ata mea tau ata mo ro nama-owea-ri oro mo ro nato tinama-orumai-ri.’
ACT 24:26 Iedi atu tau ro nato Periki ubi ta-iamotiti Pauro ro mani piro se omia ri. Ina sirio tau, Pauro nou ro nou ri ororutiti oroho ri nou mutu owera eremowauti ri.
ACT 24:27 Periki kisimisi teibo to na-gomidiro gabamani to, iato nou bobo orio dubu ro gorobai. Nu masiro Pokiasi-Pesitasi, orio gabamani to nou ro gomi. Isana Pauro Periki ro dibura ato aise gemeserai Iu urubia kamade kiwai sapuwo to.
ACT 25:1 Pesitasi gabamani to edi tau ato na-gomi nou ro 3 saiki se giporeai-bi Siseria sabowa ato komidiro, taie nu ioudo imese gidiai-ro Ierusarema sabowa to.
ACT 25:2 Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, Iu awawo urubia mutu iato ta-garadabuti-rimo Pauro neio ro Pesitasi aboto nato gowapotai-rimo.
ACT 25:3 Neio ro Pesitasi iato gararatoro-rimo ibo, ‘Oro ro modobo ra nimo edi ubi tanaro ro nou kosioidiro? Modobo ra Pauro oro ro neito kemeiriai koto owera nato aro ri Ierusarema sabowa ato?’ Kaupoti Pauro Iu urubia ro sowake ta-gemedea-rimo ipi gabo ato opia rie.
ACT 25:4 Iu awawo urubia Pesitasi ro ibo gimowameai, ‘Pauro Siseria sabowa ato ibose to ama-omidiro-ri, nu mo ro emeiriai-ri pua neito. Mo aupise ie korowameai Siseria sabowa to.
ACT 25:5 Ina nio edi awawo urubia ro modobo ie nato karadabuai mo mutu atu se anama-iodori-ri Siseria sabowa to. Iedi tau ro nu nio ro nato amadimo-owapotai-ri mo aboto. Nou ro morobise to ubauba tanaro na-gosioidiro nio ro nu koto ato nato kowapotai modobo ie.’
ACT 25:6 Pesitasi Ierusarema sabowa ato ta-gomidiro 8 o 10 saiki to, taie iedi saiki nou ro na-giporeai nou iato aise gorowameai-ro Siseria sabowa to Iu awawo urubia mutu. Ina ata saiki na-gorobai Pesitasi koto sea ato imese gomi, owera iato gemeiriai Pauro owou ri koto aboto.
ACT 25:7 Pauro edi tau ato na-gorowateai-ro koto aboto, edi Iu awawo urubia ro na-gou-rimo Ierusarema sabowa rido Pauro neio ro ta-gemowaperai-rimo turi ato imese gotoi. Taie neio ro iato gowapotai-rimo, ‘Nedi dubu ro sirio awawo sabi nou ro ta-isebotiti.’ Kaupoti neio ro modobo pua mea se kowawea ibo nou ro morobise to sabi ta-isebotiti.
ACT 25:8 Iedi koto ro nou abato Pauro ro neio owera aise giaudurai nu nakara se koko sopu to kotobowa sapuwo to. Nou ro ibo, ‘Mo ro ata ubauba ata osioidiro pua, Iu urubia sabi ata mo ro esebea pua. Tarena Moto sapuwo to mo ro ata sabi ata esebea pua, ibose Gabamani dubu Sisa edi sabi ata ro mo ro esebea pua.’
ACT 25:9 Kaupoti Pesitasi ubi ie Iu urubia kamade kiwai aboto. Pauro nou ro nato gemodowa, ‘Oro ubi ra Ierusarema sabowa to kou? Oro neio mutu koto owera mo ro iato anama-imewidiro-ri.’
ACT 25:10 Kaupoti nu Pauro ro ibo gemowameai, ‘Ee! Nedi koto ro nato na-notoi Sisa sabi patu maumo ato owamo. Sisa sabi patu maumo ato mo koto kowai modobo ie. Oro imese auna umoro ie mo ro ata Iu sabi ata esebea pua.
ACT 25:11 Mo ro ata ubauba ata kosioidiro rasiri ie mabu sabi ro aro mo kopia aboto, modobo ie mo nio ro nato kopia. Mo ro utura-ri pua ibo mo opia ate mo ro morobise to sabi kesebea rasiri ie. Ata dubu ata ro modobo pua mo didi mabu ato kapoi neio aboto. Mo ubi ie nedi tau ro nato mo koto owera Roma auna gabamani dubu Sisa nou ia ro kemewidiro.’
ACT 25:12 Taie nedi owera ro Pesitasi ro na-girorowai nou simara kanisere mutu se gomi neio Pauro sapuwo to owera iato geremowagomea-rimo. Taie Pesitasi ro ibo Pauro aboto, ‘Oro nakara se utura-die Sisa owea ri oro koto owera nou ro emewidiro ri. Modobo ie oro Roma sabowa to kou Sisa aboto, koto owera nou ro ba-memewidiro.’
ACT 25:13 Arua saiki ta-goroporeai-rimo, taie eputa dubu orio Herodi-Agiripa nu medera mutu Benisi neitiro iato giodori-maro Siseria sabowa to Pesitasi araturiomai ri.
ACT 25:14 Neitiro iato egea mere se na-gomidiro-rido, Gabamani Pesitasi ro eputa dubu Agiripa nato gemowauti Pauro koto owera sapuwo to. ‘Ata dubu tomidiro-die dibura moto ato, Periki ro dibura moto ato gemeserai.
ACT 25:15 Mo dutu ata na-nidiai Ierusarema sabowa to Godi ra urubia ra turituri awawo urubia, Iu awawo urubia mutu Pauro neio ro nato gowapotai-rimo. Neio ubi ie nu mo ro opia ri
ACT 25:16 kaupoti neio mo ro ibo nimowapotai, “Roma tanaro ibo owamo, ata mere ata na-owapotai-dumo nu nimo ro tau se omia-ri pua ubauba wisa, tau keba se nu koto to edi urubia ro na-owapotai-dioumo neio nou mutu atu se kou e, taie neio owera nato keremowameduti ie. Ibose edi dubu ro modobo ie nou korowairiai owera karo.”
ACT 25:17 Nedi Iu urubia ro neio mo mutu Ierusarema sabowa rido atu se norowameai-rimo Siseria sabowa to. Mo neito na-norowateai-ro mo komidiro kawa omidiro pua. Taie ata saiki na-gowaroho koto sea ato na-nomi, iato koto aise natamuai, mo ro owera iato nemeiriai Pauro owou ri koto aboto.
ACT 25:18 Edi tau ato gowou-rimo Iu urubia owera mutu iato gotobowa-rimo. Neio ro nu iato gowauti-rimo nou ro etou ubauba tanaro isioidirotiti. Mo ro ta-nimaragoidiro keba se ibo nu kowapotai urubia ro amadima-aro-ri nou ro awawo sabi ta-gisebo. Kaupoti neio owera mo ro na-nimewidiro awawo sabi kisebo sapuwo to aro pua.
ACT 25:19 Neio ro edi owera ro garo-rimo, simara kimibiria tanaro sapuwo to geremaro-rimo nou mutu. Ina ibose pamo dubu masiro Iesu nou sapuwo to geremaro-rimo. Kaupoti Pauro ro binio to garo ibo Iesu pamo pua, tomidiro.
ACT 25:20 Mo umoro pua mea se kihoduti aboto nedi owera ro. Ina Pauro nou ri nemodowa, “Oro ubi ra Ierusarema sabowa to kou mo ro oro koto owera ina iato kemewidiro?”
ACT 25:21 Kaupoti nou ro a-gutura ibo, “Mo ubi tato ie Ierusarema to kou, mo koto owera Sisa ro ba-memewidiro-ro Roma sabowa ato.” Taie nou ro edi owera ro na-gutura-ro nu mo ro Siseria ato aise nodiobo dibura ato, womu tato nu mo ro kemeiriai Roma Gabamani eputa dubu Sisa aboto.’
ACT 25:22 Taie eputa dubu Agiripa ro ibo Pesitasi aboto, ‘Mo ubi ie nu owera kemewidiro aboto.’ Ina Pesitasi ro ibo, ‘Nu owera oro ro kowaroho ama-emewidiro-ri.’
ACT 25:23 Ata saiki eputa dubu orio Herodi-Agiripa nou medera Benisi mutu, neitiro meamea namabu to na-geremeduti-rido, awawo urubia beda sosoro iremedutiti-dumo neitiro neito geremeduti-rido, amura ra sagaru ra to gotoburio-rido. Taie neitiro ito aise gosuruwo-rido koto beda moto ato iamotiti. Neitiro koto aboto boso eputa urubia mutu gou-rido ibose Siseria sabowa kiauri urubia neio mutu gou-rimo. Ina Pesitasi ro arua boso urubia iato girumai Pauro owosuruo ri dibura moto rido. Pauro neio ro na-gowosuruwo-rimo dibura moto rido,
ACT 25:24 taie Pesitasi ro ibo, ‘Eputa dubu Agiripa, ibose nio etio ro orowomidiro, nio ro tiauri-dumo nedi dubu ro, Iu urubia sirio nato na-orowomidiro, ibose Ierusarema sabowa ato na-orowomidiro neio mo aboto sirio tau serawo owera mutu irohotiti-dioumo. Neio ro ibo, “Pauro modobo pua komidiro! Modobo ie nou kopia!”
ACT 25:25 Kaupoti nedi dubu ro koto owera mo ro na-nemewidiro nou ro ata ubauba ata osioidiro pua nou sapuwo to kopia ie. Nu mo ro ba-nemeiriai sabowa to, kaupoti nou ro a-gutura mo aboto ibo, “Mo koto owera Sisa ro ba-memewidiro-ro.” Mo ubi ta-noi nu kemeiriai Roma sabowa to, nou koto owera Sisa ro iato emewidiro rie.
ACT 25:26 Kaupoti mo abato meamea kimaragoidiro owera iamo pua nu beda owera mutu anama-emeiriai-ri Sisa aboto. Ina noudo ie nedi dubu ro neito nowou-die nio aboto. Nio sirio se na-orowomidiro nato, auna se eputa dubu Agiripa oro aboto ou-die nedi owera ro. Oro ro mo kowarebai sapuwo to Pauro mea se ba-demodoruti, ina mo ro mea umoro owera nou sapuwo to nato anama-emesioidiro-ri Sisa aboto.
ACT 25:27 Modobo pua dibura dubu Sisa aboto kemeiriai kawa kemeiriai peba titi owera tato. Neio ro nu beda owera sapuwo to gowapotai-rimo Sisa ro nu peba rido neido ama-emoputi-ri.’
ACT 26:1 Eputa dubu orio Herodi-Agiripa ro ibo Pauro aboto, ‘Obiri oro korowairiai sapuwo to owera ma-daro-ro.’ Taie Pauro tu se gowotobowa, nu owera karo iato gatamuai. Nou ro ibo,
ACT 26:2 ‘Iu urubia beda sosoro owera garo-rimo mo sapuwo to, neio owera anama-imetebeai-ri. Eputa dubu Agiripa, mo abora auna kamade mutu notobowa oro sosoro gabo ato owera aro ri,
ACT 26:3 mabu oro auna umoro ie nimo Iu urubia korowomidiro tanaro beda sosoro ra, ibose nimo beda tanaro mabu rido niragegetiti-dumo. Ina nedi tau ro nato modobo ie mo owera gare se kemedea.
ACT 26:4 Imese Iu urubia sirio neio auna umoro ie, mo beda sosoro nimidirotiti, simara urubia abato mere kainai na-nomidiro womu tato mo ti-nou Ierusarema sabowa to.
ACT 26:5 Mo neio mutu tuturu tau to nimidirotiti iato, neio auna umoro ie mo beda sosoro nimidirotiti. Ina neio ubi na-iamo oro kemowauti aboto oro neio ro ba-memowauti-mo, ibo mo keba se Parasi dubu to nararasorotiti. Morobise ie Iu urubia kimibiria maumo ato nimo Parasi urubia sabi sirio mea ia mino to nibodorotiti-mo, ibo pua arua Iu urubia sosoro.
ACT 26:6 Ina abora mo nou e mo Iu awawo urubia ro koto ato noti nedea-dumo, mabu mo ta-nimibiria Godi ro hodo keba se ta-gasaubiai-ro nimo nasa naminami neio aboudo.
ACT 26:7 Isiraere urubia 12 gu neio ro nou auna se emasebidirotiti-dumo nedi tanaro ro ororosioidiro ri. Neio ro duwo saiki Godi aise emowabutiti-dumo. Mona ia eputa dubu Agiripa, mo Iu urubia ro koto aboto nou ri nowapotaidiro-dumo mabu nedi hodo kasaubiai ro nou sapuwo to ta-nimibiria
ACT 26:8 ibo morobise to gororosioidiro-rimo Godi ro Iesu pamo rido na-gowameai-ro.’ Ina Pauro aise gerewesegerai Iu urubia aboto, nou ro ibo, ‘Ina mabu boira nio aboudo modobo pua kimibiria ibo pamo urubia Godi ro kiwame?’
ACT 26:9 ‘Eputa dubu Agiripa, mo ro ibo ta-nimaragoidiro modobo ie mo ro sirio tanaro kisioidiro Nasareta sabowa dubu Iesu nou kowasoro urubia ubauba kiwaititi aboto.
ACT 26:10 Ina edi tanaro ro kisioidiro mo ro aise nitamuai Ierusarema sabowa ato. Godi ra urubia ra turituri awawo urubia mo neio ro pupuwo owera iato nomia-rimo Godi edi tarena urubia ro mo ro irobo ri ina dibura to iaremo ri. Ibose Iesu kowasoro urubia Iu urubia ro na-iopiautiti-mo, mo ro ibo nimaragoidirotiti io mea tanaro ie, mo ibose ubi ta-noititi Iesu kowasoro urubia kiopiauti aboto.
ACT 26:11 Iu urubia edi karadabu moto sirio ro mo neito na-nidoutiti Iesu urubia mo ro ta-niadotiti. Mo pupuwo auna se nasibawadotiti Iesu kowasoro urubia ro nou masiro ubauba kowaititi aboto. Mo auna serawo ro owamotiti neio aboto, ina noudo ie muso duriomoro to aise nirohotiti Iesu kowasoro urubia iado ri, ibose dibura to iaremo ri.
ACT 26:12 Eputa dubu Agiripa, ata tau mo ro pupuwo owera ta-nimidai-ro Godi ra urubia ra turituri awawo urubia aboudo. Neio ro mo peba titi owera ta-nemesioidiro-rimo nou mutu nemeiriai-rimo Damasikasi sabowa to, Iesu kowasoro urubia ubauba iwaititi ri.
ACT 26:13 Mo ito na-nou ipi gabo ato, saiki turi ie naio, pina benenio mutu nato gerememiai-ro toboro rido. Iedi pina ro ibo pua saiki sosoro, imese benenio ia ie.
ACT 26:14 Taie edi kerememiai ro na-gerememiai-ro, mo edi urubia mutu na-nou atu se aise norowaburuti-rimo goto ato imese nirobu. Taie iato mo ro owera kodu se nirorowai na-gutura-ro mo simara owera to, “Sauro! Sauro! Mo oro ro temeteme etou mabu ato nomiotiti? Oro giro batina ie, nou ri ireisorowadotiti. Mo oro ro ubauba na-nowaititi, oro nakara se orowaititi ubauba.”
ACT 26:15 Ina mo ro nu ibo nemowameai, “Auna dubu, oro etu ra?” Ina Abera Naramu ro ibo, “Mo Iesu e, mo oro ro nomiotiti temeteme.
ACT 26:16 Oro abora deribua, ta-narapoi mo woko emesioidiro ri. Abora oro ro etou tanaro owea, ina ido oro aboto beda tanaro ra nama-iwawuti-ri, urubia oro ro neito ama-imowauti-ri. Mo abora oro aboto nou ri norowapotai-die.
ACT 26:17 Nedi saiki ro neido na-waratamuai oro mo ro anama-owairiawado-ri Iu urubia aboudo ibose Iu owera karo tato urubia aboudo. Oro mo ro neio aboto nemeiriai
ACT 26:18 neio idomari imodobuti ri, neio sisibo maumo rido amadimo-osuwoduti-ri Godi edi woroworo ro neito. Neio amadima-aragarewado-ri Satani tu rido Godi aboto. Ina mo ro neio ubauba nato anama-imatopeamuti-ri. Keba se mo sapuwo to etio ro gimibiria-rimo neio mutu anama-idabuti-ri, ibose neio mo ro tarena anama-iwai-ri mabu neio kimibiria urubia ie. Neio mo mutu atu se anama-irowomidiro-ri.”
ACT 26:19 Io eputa dubu Agiripa mo ro edi tanaro ro na-nowea, hiwo to kiauri sosoro niauri toboro ato edi tanaro ro gororosioidiro-ro. Iedi owera ro mo ro na-nirorowai taie iedi tanaro ro mo ro aise nisioidiro.
ACT 26:20 Nedi owera ro urubia neito nimowautiti ubauba aboudo erewesegerai ri Godi aboto. Ina neio modobo ie Godi ubi tanaro se kisioidiro ibo neio morobise to ta-gerewesegerai-dumo ubauba aboudo. Mo ro keba se nedi owera ro kimowauti Damasikasi sabowa ato natamuai ina ioudo nidiai Ierusarema sabowa to urubia iato imowauti ri. Ina Iudia duriomoro gebari ato edi sabowa sirio ro na-iamo, edi atu owera ro ta-nimowautititi. Ina ioudo mo ta-nirohotiti Iu owera karo tato urubia aboto, nedi owera ro imowauti ri.
ACT 26:21 Ina mo nou mabu ato norobai-rimo Tarena Moto ato, neio ubi ie mo opia ri.
ACT 26:22 Kaupoti mo Godi ro ti-nowarebidirotiti-die, ina abora noudo notoi oro sosoro gabo ato. Nio abora etio ro orowomidiro kainakaina idaro awawo masiro mutu, mo ro edi tanaro ro na-niauri nio mo ro nou nimowauti. Nedi owera ro nio mo ro na-nimowauti atu sosoro owera ie, keba se ta-gisioidiro-rimo Godi ipusu owera urubia ro Mose mutu, ibo etou tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri
ACT 26:23 Godi ro kohodowa dubu aboto, nu temeteme ama-iwia-ri, amadimo-opia-ri, ina nou keba dubu e Godi ro kowameai pamo rido. Nedi dubu ro nou ro amadi-owou-ri auna ia woroworo nou simara Iu urubia aboto, ibose Iu owera karo tato urubia aboto.’
ACT 26:24 Pauro ro edi owera garo koto abato, nou korowairiai sapuwo to gabamani dubu Pesitasi ro na-girorowai Pauro nou ro aise gemaea. ‘Pauro! Oro kawakawa ro ta-worobai! Oro auna sikuru ro gemowai eputa ubauba, neido ie oro kimaragoidiro tato owera karo!’
ACT 26:25 Pauro ro ibo, ‘Mona ia gabamani Pesitasi, mo ibo pua kawakawa ro korobai. Mo ro edio owera ro na-naro ibo pua karasaubuti owera, morobise owera ie. Mo ro mea kimaragoidiro owera naro.
ACT 26:26 Eputa dubu Agiripa, (oro) umoro tiamo, mo ro paea se beda owera naro. Mabu iedi tanaro ro Iesu sapuwo to na-gororosioidiro-rimo piro se ororosioidiro pua, paea se gororosioidiro-rimo.’
ACT 26:27 Ina Pauro aise gerewesegerai Agiripa aboto. ‘Eputa dubu Agiripa, Godi ipusu owera urubia ro edi owera ro garo-rimo oro ro a-gimibiria ra? Mo umoro ie oro ro ta-gimibiria.’
ACT 26:28 Taie Agiripa ro ibo, ‘Oro kimaragoidiro ibo a-iamo ra, nedi komukere tau ro nato mo Iesu kowasoro dubu to oro ro owasaudai ri?’
ACT 26:29 Pauro ro ibo, ‘Komukere tau o tuturu tau auna tanaro pua. Mo ro Godi anama-araratoro-ri oro owasaudai ri Iesu kowasoro dubu to kararapoi ie. Ibo pua oro se kowasaudai, ibose mo owera gare etio ro nemedea-dioumo abora, nio atu se mo ubi ie kiwasaudai Iesu kowasoro urubia to kararapoi. Mo beda sosoro nimidirotiti nio modobo ie idaibo sosoro korowomidiro. Kaupoti nedi anikapo to nemotohiti-rimo nou sapuwo to aro pua!’
ACT 26:30 Ina iato eputa dubu Agiripa, gabamani dubu Pesitasi, Benisi, arua awawo urubia neio ro edi owera ro na-girorowai-rimo, neio iato imese gosuwoduti-rimo. Neio ro ibo, ‘Nedi dubu ro ata mea mabu tato ie dibura to kedea o kopia aboto.’
ACT 26:32 Eputa dubu Agiripa ro ibo Pesitasi aboto, ‘Nedi dubu ro neitiro ro ba-nemeiriai-do sabowa to orowameai ri, kaupoti nou simara ubi ie koto owera ina Sisa ro kemewidiro.’
ACT 27:1 Awawo urubia keremowagomea maumo ato neio ubi ta-goi-rimo Pauro dibura urubia mutu, Itari duriomoro to imeiriai ri, Roma sabowa gebari edi moro ato owamo. Ata boso dubu masiro Iuriasi, nu Sisa ia edi boso urubia ro nou ro emeaurititi 100 boso urubia. Ina Pauro arua dibura urubia mutu neio nou ro giauri.
ACT 27:2 Taie nimo atu se kiwadaudiro moro ato ata sawa pe Adorimitiamo sabowa rido na-gou-ro neito aise niora-rimo. Edi sawa pe ro ito abu rie arua sabowa na-iamo Eisia duriomoro ato neito ararairioidiro rie. Ina ata dubu Tesaronika sabowa dubu e Masedonia duriomoro ato na-owamo Arisitaka nou masiro ie, nu ibose ta-garadabuai-ro nimo mutu atu se niapere-rimo,
ACT 27:3 ina ata saiki ato norowateai-rimo Sidoni sabowa to. Ibose boso urubia kiauri dubu Iuriasi Pauro aboto nou ro meamea tanaro gisioidiro, gabo aise gemodobura Pauro namuturubi iraturio ri, neio ro nu mea mino to gowarebai-rimo.
ACT 27:4 Taie ata saiki Sidoni sabowa na-nemeserai-rimo imese niabu-rimo Saiporasi ura ro niwasiai, mabu gawia ubauba sapuwo rido gihuduti-ro.
ACT 27:5 Sirisia ra Pampiria ra duriomoro teibo se niwia-marimo, edi sawa pe ro na-gou-ro womu tato nimo ti-norowateai-rimo Mira sabowa to, Risia duriomoro ato owamo.
ACT 27:6 Edi sabowa ro iato ata sawa pe Arekesanidara sabowa rido gorowameai-ro ioudo abu ri Itari duriomoro to. Nimo imese sirio se boso urubia kiauri dubu ro edi sawa pe ro neito aise niwasaudai.
ACT 27:7 Taie ioudo nasiriai-rimo sirio saiki ro gararahudirio-rimo umodi to na-niaubu-rimo. Modobo pua, nimo ro imese koko ia tau nowea-rimo womu tato Kinidasi sabowa to ti-norowateai-rimo. Mabu nimo sawa pe surama ro huru to aise gowioduti-ro, ina noudo ie modobo pua ito aise kou aboto. Taie ina ioudo aise niabu-rimo ata sapuwo to, ata ura towadaudiro masiro Kiriti, nou ro niwasiai. Saramoni ura kainai bato owadaudiro, edi turi ro neido keresia koko ia ie.
ACT 27:8 Ina ioudo na-nasiriai-rimo a-nou-rimo womu tato Mea Ibi sabowa ti-norobai-rimo Rasea sabowa gomo ato na-owamo.
ACT 27:9 Nimo ro mea tau ta-naraseperai-rimo sawa pe to koroho, mabu auna tau ta-noporeai-rimo ipi ato. Taie neio Pauro ro umoro owera nato gimia,
ACT 27:10 ‘Urubia, nato morodiobo-rimo, nedi tau ro nato kaimai ato nedi sawa pe ro namabu, urubia mutu amadima-araraseperai-ri.’
ACT 27:11 Kaupoti sawa pe edi dubu ro na-giauri ina sawa pe abera ia neitiro ubi tato goi-rido, edi owera ro Pauro ro na-garo. Boso urubia kiauri dubu ro neitiro edi owera ro nou ro ubi to aise gomidai.
ACT 27:12 Neio sirio se ibo gimaragoidiro-rimo, sawa pe edi moro ato na-gowadaudiro mea moro pua kowadaudiro aboto kukamo tau ato. Modobo pua nato korobuti, ata mea moro to kaimai modobo ie. Taie neio ro ibo, ‘Nedi sawa pe ro kowatupia modobo ie Ponikisi sabowa to, kukamo tau iato kemasebidiro modobo ie.’ Ponikisi sabowa Kiriti ura ibi ato na-owamo gawia ra surama ra aboudo sawa pe ito iwopirotiti-dumo.
ACT 27:13 Sawa pe woko urubia ro na-gowea-rimo gawia kainai na-gihudurai-ro, neio ro ibo, ‘Nou modobo gawia ro ihudurai-die nimo idaibo tau ato masiriai-rimo, modobo ato namadimi-iapere-ri Ponikisi sabowa to.’ Taie woko urubia ro aga na-giwioro-rimo sawa kimobodorouti ioudo imese nasiriai-rimo. Iedi sawa pe ro Kiriti ura gomo ato gapere-ro.
ACT 27:14 Kaupoti tuturu to pua auna ia surama bubu nato giwomi-ro Kiriti ura sapuwo rido.
ACT 27:15 Iedi sawa pe ro ito kereisia modobo pua, surama ro ioudo aise gowioduti-ro. Nimo ro edi sawa pe ro aise noupiriai-rimo mabu surama kameai modobo pua, surama ro se nihuduti-ro
ACT 27:16 womu tato Kauda ura ti-norohodorai-rimo. Nimo dinigi aupise gowamo bukopu ro keherai, auna koko tau nowea-rimo kowioro aboto. Ina woko urubia ro hodo to na-gemotohiti-rimo koko ti-gemowaititi-rimo. Taie sawa pe awawo hodo to iato gemotohiti-rimo, sapuwo bara rido sapuwo bara to imese koko kemowaititi sapuwo to. Neio nou tere ro giwati nedi sawa pe ro modobo pua Siritisi koriri to kotomuti iato bukopu ro kepeputi. Ina nou mabu ato ie neio ro sawa aise giwororuwoidiro-rimo, iedi sawa pe ro surama ro se gohuduti-ro.
ACT 27:18 Ina ata saiki ato surama auna ia se gaduduro-ro imese kainai se ihuduti pua. Sawa pe ato beda nakomu ro giamo pe woko urubia ro aise gihere-rimo obo to.
ACT 27:19 Ina ata saiki ato sawa pe woko namabu sirio, tu gabogabo aise geremerebai-rimo ina ibose to gihere-rimo obo to.
ACT 27:20 Nimo ro na-niaurititi-mo ibo saiki mea se idiawadotiti pua ibose kiboni toboro ato irowotoititi pua mabu buru oromo surama ro imese ubauba ia ta-gowai. Nimo a-nimaragoidirotiti-mo ibo nimo keremiro anamadimi-iaseperai-ri.
ACT 27:21 Nimo edi sawa pe ro nato tuturu tau to nirowomidiro kiho tato. Taie Pauro aise gotobowa neio turituri ato nou ro ibo, ‘Nio aboto mo ro keba se owera ta-naro ibo modobo pua nimo neido kaimai. Nio ro mo owera kirorowai rasiri ie nedi ubauba ro nimo ro owea-ri pua.
ACT 27:22 Kaupoti nio mo ro a-nimowapotai modobo ie koko se korowotoi, ina nio ata pamo owea-ri pua kaupoti nakomu, nimo ro nedi sawa pe ro nou se anamadima-aseperai-ri.
ACT 27:23 Mo ro Godi sowake nemoworohutititi, mo nou do ie. Nedi duwo ro nato mo hiwo na-norobu Godi sowake urio mo aboto ta-wou-ro.
ACT 27:24 Nou ro ibo, “Pauro oro tere na ie, oro ama-orowateai-ri Sisa aboto, ibose oro nou ro koto owera gare ama-emedea-ri. Godi ro ta-giapoi-ro nedi urubia ro oro aboto neio keremiro araraseperai-ri pua.”
ACT 27:25 Ina noudo ie nio modobo pua tere ro na-iwati, nio modobo ie koko se korowotoi. Mo Godi owera ti-nimibiria beda tanaro namadimo-ororosioidiro-ri io sowake urio owera gabo modobo ato amadimo-ororosioidiro-ri.
ACT 27:26 Kaupoti sawa pe ata ura to bukopu ro amadimo-owidiai-ri, taie iato aise amadime-eteamuti-ri.’
ACT 27:27 Nimo 14 duwo ro na-nirobai surama ro Meditereni buru oromo ato niworohuti. Sawa pe woko urubia a-gimaragoidiro-rimo duwo turi ato ibo etu umoro ra nimo sopu to aupise ie korowateai.
ACT 27:28 Taie neio redi hodo nou ri gehere-rimo obo mako na-godoburio-rimo, keba se na-geherai-rimo obo mako a-gowamo ibo 40 mita nou gowea-rimo. Ina iato na-geherai-rimo obo mako ta-gororumaidiro-ro 30 mita to.
ACT 27:29 Taie neio iato tere ro girobai mabu modobo pua sawa pe nadi ato kodoromuti. Taie neio aise gorowadoro-rimo netewa netewa aga iato giheruti-rimo wapo rido, taie Godi neio ro iato gararatoro-rimo saiki hio ito kowaroho sapuwo to.
ACT 27:30 Ibose arua sawa pe woko urubia ubi a-giamo korowadau, neio ro dinigi iato imese gowororuwo-rimo obo to. Neio bagea to garo-rimo, ‘Nimo aga wamea rido anamadimi-imudidiro-ri.’
ACT 27:31 Pauro ta-geremasibai ibo sawa pe woko urubia orowadau rie. Nou ro boso urubia kiauri dubu nato gemowapotai arua boso urubia mutu ibo, ‘Nedi urubia ro sawa pe ato korowomidiro tato nimo atu se keremiro anamadimi-iaseperai-ri.’
ACT 27:32 Ina boso urubia umoro na-goi-rimo taie neio iato gorowadoro-rimo, dinigi hodo aise gemasiouti-rimo, edi dinigi ro obo ro imese gowadau.
ACT 27:33 Taie saiki kowaroho aupiaupi Pauro ro neio nato gimadowerai auna owera to ibo, ‘Nedi 14 saiki ro na-gororoporeai-dumo nio korowomidiro kawa irowomidirotiti ohona iho tato, norou tato, aise irarowotiti-rimo.
ACT 27:34 Abora nio mo ro a-nimowapotai ohona diho-mo keremiro sapuwo to. Nio ata keremiro aseperai-ri pua, ata nakomu ata ro iari-ri pua.’
ACT 27:35 Taie Pauro beredi na-gomidai-ro eso owera iato garo Godi aboto neio sosoro gabo ato taie aise gouho.
ACT 27:36 Pauro neio ro na-gowea-rimo nou ro edi tanaro ro na-gosioidiro neio nou ro pupuwo gimowai. Neio iato simara ohona na-gimade-rimo imese giho-rimo.
ACT 27:37 Iedi sawa pe ro nato 276 urubia neio ro gorowomidiro.
ACT 27:38 Kiho na-goroporeai taie, neio ro ata woko iato gemeiriai-rimo sawa pe toutou kowai sapuwo to. Neio ro woiti baiko iato gipedu-rimo obo to sawa pe toutou neito gowai-rimo.
ACT 27:39 Taie iato tuturu to pua saiki bani na-giwotowa-ro sawa pe woko urubia neido na-girarowea-rimo neio ro duriomoro se gowea-rimo. Ina nedi duriomoro ro neio ro eibimai pua, kaupoti neio ro koriri se gowea-rimo ibi ato na-gowamo-ro. Neio ubi ibo giamo nedi sawa pe ro nedi koriri ro neito owidiai ri,
ACT 27:40 ina aga neio ro iaubo pua, hodo aise giasiouti-rimo aga imese giroruwoidiro. Iedi atu tau ro nato kemohotidiro aibi teibo edi hodo teibo ro gorobidiro-rido neio ro aise giasiai-marimo, taie wamea ato edi sawa ro gotoi nou se gemobodorai-rimo. Iedi sawa pe ro surama ro neido na-gohuduti imese imese,
ACT 27:41 womu tato wamea koriri to ti-gotomai. Koriri ato iato aise girimuba modobo pua ioudo karaubai aboto. Kaupoti bukopu eputa neido na-giarioidiro-rimo iedi sawa pe ro wapo rido aise geteamuti.
ACT 27:42 Ina Roma boso urubia ubi ie dibura urubia iopiauti ri, mabu neio ubi tato ie dibura urubia korowadau.
ACT 27:43 Ina boso urubia kiauri dubu Iuriasi nou ubi tato ie Pauro kopia, Pauro arua dibura urubia mutu nou ro a-giwairiai idaibo mino to. Taie urubia nou ro nato gimowapotai, ‘Nio etio ra pepeduo umoro ramutu nio ba-dererepeduti-mo ba-diairioidiro-mo keba se koriri to.
ACT 27:44 Nio arua pe kanakere to ba-diairioidiro-mo.’ Io urubia sirio idaibo sosoro giairioidiro-rimo koriri to neio ata keremiro araseperai pua.
ACT 28:1 Nimo na-niairiodiro-rimo iedi koriri ro neito, nimo umoro nato noi-rimo ibo, nedi ura ro masiro Marata ura ie.
ACT 28:2 Iedi urubia iato na-gorowomidiro neio ro nimo mea mino to niwarebai-rimo, mabu edi tau ro nato auna ia daroho ro garo, nimo imese kukamo ro niwati, taie urubia ro auna ia era iato nimaduruti-rimo.
ACT 28:3 Pauro era agagi ioudo na-giwosuruwo-ro aise giatowea. Ina bagawe era korosa tere ri ioudo na-gosuwoidiro-ro Pauro tu ato aise gagegeai,
ACT 28:4 iato nou ro aise gepesuai era to. Sabowa urubia ro Pauro na-gowea-rimo bagawe tu rido na-gororidiro, neio ro ibo, ‘Nou ro ata dubu ata keba se ta-gopia ina nu nou ri agegeai. Obo to kororuwo egea se godobowauti-dumo, abora nu nato aise ama-araburai-ri.’ Urubia egea se geremasebidiro-rimo kikiou erereihuti ri, nu idomari to se gemowotoi-rimo, pamo araburuti ri. Kaupoti nou abato ata tanaro ata ororosioidiro pua, ina urubia ro nato gutura-rimo, ‘Nedi dubu ro orora dubu e, meana nakara se ta-worowai.’
ACT 28:7 Marata ura edi dubu ro na-iaurititi nou masiro Pabiriasi nedi tanaro ro na-gororosioidiro nou goto kere abato gororosioidiro. Nimo nou ro sirio se aise niramairiai-ro nou moto ato iato norowomidiro netewa didi saiki to, nimo nou ro mea se niwarebai.
ACT 28:8 Iedi tau ro nato Pabiriasi abera auna temeteme ro gorobai-rimo nou kabena ro gowati obo neke karima mutu wiritititi, aise orobutititi. Taie Pauro neido na-gou temeteme dubu aboto nou sapuwo to Godi iato gararatoro ina tu teibo iato giedea-ma nou durupi ato. Taie edi dubu ro nou ro meana aise gowai.
ACT 28:9 Nou saro gabo ato urubia umoro na-goi-rimo Pauro ro beda tanaro gosioidiro, temeteme urubia iato goroho-rimo nou aboto, neio meana nou ro aise giwaititi.
ACT 28:10 Iedi sabowa urubia ro nimo neio ro mea mino to niwarebidirotiti-mo, ina kasiriai aupiaupi nimo neio ro namabu to erere se iato niwarebai-rimo.
ACT 28:11 Nimo Marata ura ato 3 sogomi to norowomidiro, taie ata sawa pe to aise niora-rimo. Iedi sawa pe ro Arekesanidara sabowa rido gabu-ro, Isipi duriomoro ato na-owamo. Awawo bukopu tau na-gorobai iedi sawa pe ro iato gowadaudiro Marata ura ato. Iedi sawa pe ro wamea ato ota titi teibo ta-gisioidiro-marimo, edi ota titi teibo ro edemuai orora dubu teibo ie neitiro masiro ibo iamo-ma Kasita ra Porukisi ra.
ACT 28:12 Taie nimo Marata ura rido na-niora-rimo imese niabu-rimo Serikusi sabowa ti-norobai-rimo, iato netewa didi saiki to norowomidiro.
ACT 28:13 Ina ioudo nasiriai-rimo imese niabu-rimo ata sabowa to masiro Regiam. Ina ata saiki na-gowaroho gawia kainai mea se giwadudumai-ro taie nimo ioudo imese niabu-rimo womu tato Puteuri sabowa ti-norobai-rimo ata saiki ato.
ACT 28:14 Puteuri sabowa ato kimibiria urubia nimo ro iato niwia-rimo, neio ro aise nidiobo-rimo nimo iato kaupoti woiki to orowomidiro ri. Ina ioudo sairo to aise nasiriai-rimo Roma sabowa nemou-rimo.
ACT 28:15 Kimibiria namuturubi iato na-gorowomidiro Roma sabowa ato, neio ro na-girorowai-rimo ibo nimo aupise ie korowateai, taie Roma sabowa rido kimibiria urubia sirio ioudo gou-rimo nimo mutu ipi ato ororowea ri. Arua Roma kimibiria urubia neio Apiasi maketo moro ato niwia-rimo. Arua neio ata sabowa ato niwia-rimo apira urubia kirobuti moto peteibi iedi moro ato witoititi-bimo. Neio Pauro ro na-giwia, nu neio ro pupuwo bo gemowai-rimo, ina Godi aboto eso owera iato garo. Io nimo idaibo sosoro nou-rimo Roma sabowa to.
ACT 28:16 Nimo ito na-norowateai-rimo Roma sabowa to Pauro nakara moto gemapoi-rimo nato imidirotiti. Kaupoti nu kemotoi dubu ro aise emotoititi.
ACT 28:17 Taie netewa didi saiki peteibi na-goroporeai-birimo, Pauro ro Iu eputa urubia aboto owera iato gemeiriai nou aboto ou ri. Neio na-gou-rimo nou ro nato gimowauti nedi owera ro. Nou ro ibo, ‘Mo borubi Iu urubia, mo ro ata ubauba tanaro ata osioidiro pua nimo simara urubia aboto, nimo nasa naminami beda tanaro isioidirotiti-mo mo ro neio ubauba iwaititi pua. Kaupoti mo Iu urubia ro Ierusarema sabowa ato norobai-rimo, ina mo Roma gabamani tu to neio ro aise nedea-rimo.
ACT 28:18 Mo Roma gabamani urubia ro na-nemodoruti-rimo mo abato neio ro ata ubauba ata owea pua, ina mo etou mabu rido anamadimo-opia-ri? Mo gabamani dubu ro emeiriai rie sabowa to,
ACT 28:19 kaupoti Iu urubia ubi tato goi-rimo. Ina mo ata gabo tato ie, nou ri nutura mo koto owera modobo ie auna gabamani Sisa nou ro kemewidiro. Kaupoti mo neito na-nou-die ibo pua Iu urubia koto ato iedea ri.
ACT 28:20 Nio mo ro ta-nimowapotai nio mutu eremowauti ri. Mabu mo ro ta-nimibiria Godi ro beda hodo gasaubiai nimo nasa naminami aboudo ibo Godi ro kohodowa dubu nimo aboto amadi-emeiriai-ri. Ina nimo Isiraere urubia nou nemasebidirotiti-dumo. Mo anikapo mutu nou mabu ato nimidirotiti!’
ACT 28:21 Pauro neio ro ibo gemowameai-rimo, ‘Oro sapuwo to nimo ro ata peba titi ata imidai pua Iu urubia aboudo Iudia duriomoro ato na-orowomidiro. Ibose Iu urubia ioudo na-iabudiro-rimo neito, nimo neio ro ata ubauba owera ata oro sapuwo to imowauti pua.
ACT 28:22 Kaupoti oro kimaragoidiro owera nimo ubi ie kirowidiro aboto. Mabu sirio urubia arua duriomoro ato na-orowomidiro nedi owera ro neito eremowagomea-dumo ibo iedi kimibiria patu urubia ro neio bagea gabo obodoro-dumo.’
ACT 28:23 Iedi keremowagomea ro nou saro gabo ato, Pauro Iu eputa urubia mutu ata saiki iato gohodowa-rimo neio ina aradabuai ri Pauro abato. Taie iedi keremowagomea saiki ro na-gorobai Iu urubia sirio ina aise gou-rimo Pauro beda moto ato imidirotiti neio neito garadabuti-rimo. Taie Pauro owera karo iato gatamuai neio kimowauti, imese saiki tuturu ta-gorowomidirowado-ro womu tato duwo ro ti-giatimai-ro. Nou auna se a-gotoi Mose sabi ato beda sosoro owera ro iamo ina Godi ipusu owera urubia ro beda owera ra na-gisioidiro-rimo urubia nou ro edi Tarena Buka owera ro neito gimowauti Iesu sapuwo to. Nou ro neio ibose ta-gimowauti Godi ro kiwaboi tanaro nou sapuwo to.
ACT 28:24 Nedi owera ro Pauro ro na-gimowauti arua urubia ro se gimibiria-rimo, kaupoti arua ro imibiria pua.
ACT 28:25 Ina iedi urubia patu teibo ro owera a-geremowameduti-rimo. Iedi keremowagomea moro ro na-gemeserai-rimo, Pauro ro nedi iana owera ro nou gimowauti. ‘Tarena Urio morobise owera garo-ro nio nasa naminami aboto. Nedi owera ro Godi ipusu owera dubu Aisaia aboto keba se ta-garo-ro nio nasaio nou ro neito gimowauti,
ACT 28:26 Ba-dou nedi urubia ro neio aboto, ibo ba-daro. Nio ro owera amadimi-irowidiro-ri, amadimi-irowidiro-ri. Kaupoti owera maumo nio ro mea mino to imade-ri pua. Tanaro nio ro amadimi-iauri-ri, amadimi-iauri-ri kaupoti nio ro maumo mea se ieibimo-ri pua.
ACT 28:27 Mabu nio eputa imese koko ia ie. Nio gare tato ie, owera mea se irowidiro-ri pua, idomari kiopai se irowomidiro. Nio idomari mea se kidobura rasiri ie nio ro tanaro mea se umoro ba-goi-rimo. Nio ro simara gare to mea se kemedea rasiri ie, nio ro owera maumo mea se ba-gimade-rimo. Nio ro etu umoro ra kimaragoidiro to mea se ba-gowea-rimo, ina nio mo aboto nato ba-gorowameai-rimo nio mo ro meana nato ba-niwaititi.’
ACT 28:28 Ina Pauro ro ata owera iato gadabuai ibo, ‘Nio Iu urubia umoro ba-doi-mo ibo Godi edi kiapopo tanaro ro ta-gowapotai-ro Iu owera karo tato urubia aboto. Neio ia ro amadimi-imade-ri mea se.’
ACT 28:30 Pauro netewa teibo kisimisi teibo ta-giporeai-ma komidiro nakara moto ato. Nou beda urubia ro waraturiotiti-mo neio nou ro kamade mutu iramairititi-ro.
ACT 28:31 Urubia nou ro tere tato se imowautiti Godi ro kiwaboi tanaro sapuwo to. Nou ro ibose Abera Naramu Iesu Keriso sapuwo to ta-itamudirotiti, nu owera karo aboudo ata ro odiobutiti pua.
1CO 1:1 Mo masiro Pauro ie, nedi peba titi owera ro neitiro ro nisioidiro-rido nimo ata kimibiria niama Sositeni mutu. Mo Godi ro simara ubi ato kebase nohodowa, Iesu ro kotiodorai dubu to ararasoro ri.
1CO 1:2 Nio Iesu patu urubia Korini sabowa ato na-orowomidiro, nio aboto nisioidiro nedi peba titi owera ro. Nio Godi ro Iesu Keriso aboto ta-gidabuai, ibose nio imese Godi ro ta-giapoi tarena urubia to ararasoro ri. Erere duriomoro ato na-orowomidiro Iesu aboto na-iraratorotiti-dumo, nou ro ibose nedi atu sosoro tanaro ro nou gisioidiro neio aboto. Iesu neio Abera Naramu e, ibose nimo Abera Naramu e.
1CO 1:3 Nimo Abera Godi, Abera Naramu Iesu Keriso mutu, neitiro aboudo wisa tato kiwarebai, muro mutu nio abato ba-miamotiti.
1CO 1:4 Nio sapuwo to mo ro eso owera ti-niarotiti Godi aboto, mabu nu edi wisa tato nirimagare ro nio aboto ta-gaiwai-ro, nio Iesu Keriso ro na-gidabuai.
1CO 1:5 Nio nou ro modobo ta-iwaititi imese tanaro kisioidiro sapuwo to, idaibo Godi edi owera ro erere mino to imowauti ri, ibose auna umoro iworohuti ri.
1CO 1:6 Nedi tanaro ro nio ro na-isioidiro-dumo, paea se iwawuti-dumo ibo nio mo ro na-nimowautiti Iesu sapuwo to io morobise owera ie.
1CO 1:7 Ina noudo ie nimo Abera Naramu Iesu korowameai tau ato nio auna kamade mutu na-emasebidiro-dumo, Tarena Urio ro nio kaokao se modobo tiwaititi-die erere meamea tanaro kisioidiro aboto, ata tanaro ata aseperai pua.
1CO 1:8 Nio Abera Naramu ro pupuwo ama-iwaititi-ri. Ina noudo ie Iesu edi tau ato namadi-orowameai-ri, ubauba tato se ama-orowotoi-ri Abera Godi sosoro gabo ato.
1CO 1:9 Mabu Godi ro beda owera kutura ra nou ro tanaro aise kosioidiro ie. Nio Godi ro ta-gihoduti nou mere Iesu aboto idabuti ri. Nu nimo Abera Naramu e.
1CO 1:10 Mo niramio, nio mo ro binio to a-nimadowerai Abera Naramu Iesu edi pupuwo ro neito, nio karapeputi modobo pua erere patu kisioidiro aboto. Nio modobo ie tanaro kaupoti ubi ato kisioidiro.
1CO 1:11 Mo niramio, urubia orobo masiro Korowe nou moto urubia arua neito na-gou-rimo, neio ro nemowapotai-rimo ibo nio nakara se teremaruti-dumo.
1CO 1:12 Owera mo ro ibo nirowidiro ata dubu ibo kutura ie, ‘Mo Pauro nowasoro.’ Ina ata ro ibo, ‘Mo Aporosi nowasoro.’ Ina ata ro ibo, ‘Mo Pita nowasoro.’ Ina ata ro ibo, ‘Mo Keriso nowasoro.’
1CO 1:13 Keriso urubia nio kaupoti durupi sosoro ie, ina nio ubi ra Iesu durupi kapeputi aboto, a? Nio sapuwo to mo a-nemopoguti-rimo ra? E e! Nio obo to edi tau ato na-giwarumiauti-rimo, nio mo do to nato a-gararapoi-rimo ra? E e! Marasio ia ie imese!
1CO 1:14 Mo eso owera Godi aboto ti-niarotiti mabu nio ata mo ro obo to owarumia pua, Kirisipasi se nowarumia Gaiasi mutu.
1CO 1:15 Ina noudo ie ata ro morobise to utura-ri pua ibo, mo Pauro ro nowarumia obo to ina mo nou do to aise nararapoi.
1CO 1:16 Nu morobise ie mo ro Sitipani moto urubia se niwarumiauti, etu umoro ra arua pua ie.
1CO 1:17 Mabu mo Keriso ro na-notiodorai-ro, ibo pua urubia mo ro obo to kiwarumiauti ubi ato kotiodorai. Kaupoti mo nou ro a-notiodorai-ro urubia mea owera imowauti ri nou ia sapuwo to. Mo ro duriomoro muro to kimowauti rasiri ie, Iesu ota kemowotowa ato beda sosoro gemopoguti-rimo, mo edi owera ro urubia niro turi ato pupuwo se araremuti-ri pua.
1CO 1:18 Urubia etio ra era paruo na-emou-dumo, neio ibo imaragoidirotiti-dumo, Iesu ota kemowotowa ato na-gemopoguti-rimo nou sapuwo to, dorogara se kimaragoidiro tato owera ie. Kaupoti nimo etio ra Godi ro na-niapopo-die, nimo umoro ie Godi edi pupuwo ro nedi owera ro nato towamo, urubia neito kiapopo aboto.
1CO 1:19 Mabu Tarena Buka ato Godi ro kebase nedi owera ro ta-garo, Arua urubia simara sapuwo to ibo timaragoidirotiti-dumo, ‘Nimo mea muro urubia ie’, kaupoti urubia mo ro umoro anama-iwaititi-ri ibo neio mea muro urubia pua, kimaragoidiro tato urubia ie. Ibose neio ro owera to beda gabo kisioidiro ra, neio gabo mo ro kimoputi ie.
1CO 1:20 Nedi tau ro nato urubia na-orowomidiro, Mose sabi keremoputi urubia, ibose awawo kimaragoidiro urubia neio sapuwo to owera beda sosoro ra? Duriomoro muro edi na urubia ro na-iworohuti-dumo, neio edi muro ro Godi ro imese kimaragoidiro tato ta-gimowai.
1CO 1:21 Godi edi muro ro neido neio gabo nou ro imese ta-gimopai, nedi urubia ro neio simara muro to nou aboto orowateai-ri pua. Duriomoro urubia ro nedi owera ro Iesu sapuwo to kimaragoidiro tato owera to asorotiti-dumo, kaupoti Godi ro simara ubi ato gabo ibo gosioidiro-ro, nedi owera ro etio ro imibiria-dumo, neio neito iapopo rie.
1CO 1:22 Iu urubia ubi ie pupuwo korosa tanaro kiauri, ina neio nato imibiria rie ibo nedi owera ro morobise ie. Isana Iu owera karo tato urubia beda owera ra duriomoro urubia ro mea muro owera to na-wasoro-dumo, io neio ubi ie nou kirowidiro.
1CO 1:23 Kaupoti Iesu ota kemowotowa ato na-gemopoguti-rimo, neibi ia ro urubia nou sapuwo to nimowautiti-bimo. Nedi owera ro Iu urubia aboto auna ota sesere sosoro ie, neio ro kemasaudai modobo pua. Ibose nedi owera ro Iu owera karo tato urubia ro kimaragoidiro tato owera to asorotiti-dumo.
1CO 1:24 Kaupoti Godi ro arua urubia ta-girapoi, arua Iu urubia aboudo ie, ina arua Iu owera karo tato urubia aboudo ie. Nedi urubia ro umoro ta-goi-rimo ibo Godi edi pupuwo ro ina nu edi mea muro ro, Iesu abato se iamotiti.
1CO 1:25 Arua urubia ro ibo iarotiti-dumo nedi owera ro Iesu na-gemopoguti-rimo nou sapuwo to kimaragoidiro tato owera ie. Kaupoti Godi edi mea muro gabo ro io nouse ie, idaibo sosoro muro urubia abato iamo pua. Ina arua urubia ro ibo iarotiti-dumo, Iesu ota kemowotowa ato na-gemopoguti-rimo ata pupuwo tato tanaro ie, urubia ubauba aboudo kiapopo aboto. Kaupoti Godi edi pupuwo ro neito urubia ubauba aboudo kiapopo ie, idaibo sosoro pupuwo, urubia abato iamo pua.
1CO 1:26 Niramio ma-deremaragoidiro-mo, nio Godi ro edi tau ato na-girapoi-ro nio beda sosoro urubia ra? Nio sirio se duriomoro urubia ro mea muro kimaragoidiro urubia to iasorotiti pua. Ina masiro mutu urubia nio abato sipu ro orowomidiro pua. Ibose nio edi abeamio ro nasaio mutu neio sirio se awawo masiro irobidirotiti pua.
1CO 1:27 Kaupoti edi urubia ro duriomoro urubia ro kimaragoidiro tato urubia to na-iasorotiti-mo, neio Godi ro ta-girapoi-ro. Nou ro nedi tanaro ro nou ri gosioidiro muro kimaragoidiro urubia siripo iwai ri. Ina masiro tato urubia Godi ro neio girapoi awawo masiro urubia siripo iwai ri.
1CO 1:28 Ibose Godi ro dorogara se urubia, duriomoro urubia ro sopu to na-iauri-dumo, neio Godi ro ta-giapoi, nou ro nedi tanaro ro nou ri gisioidiro awawo urubia sopu ia to iwororuwo rie.
1CO 1:29 Ina noudo ie ata dubu ata ro Godi sosoro gabo ato keremowabu modobo pua, ata gabo tato ie.
1CO 1:30 Kaupoti nio Godi ia ro ta-gidabuai Iesu Keriso aboto, Godi edi mea muro gabo ro nimo kiapopo aboto Iesu Keriso nouse ie. Iesu ro nimo mea tuputupu urubia to niapoi-ro, ina ibose nimo tarena urubia to niapoi-ro. Ibose Iesu nouse ie nimo ubauba aboudo kiapopo dubu.
1CO 1:31 Mabu Tarena Buka ato owera ibo tiamo, Ina noudo ie ata dubu ata ubi na-iamo keremowabu aboto, Abera Naramu ro edi tanaro ro gisioidiro, nou sapuwo to kemowabu modobo ie.
1CO 2:1 Niramio, mo ia kebase nio aboto na-nou, Godi edi gabo ro piro se na-owamotiti nio nou imowapotai rie. Nio mo ro na-nimowautiti, ibo pua duriomoro muro to kimowauti, ibose nio mo ro owera to iageawado pua.
1CO 2:2 E e ibo pua. Mo ubi kebase ta-niedea Iesu Keriso na-gemopoguti-rimo ota kemowotowa ato, nio nou sapuwo to se imowauti rie.
1CO 2:3 Mo nio aboto na-nou, mo ta-neremasibai durupi imese pupuwo tato ia se gowamo, ibose mo durupi aise gomuguguti. Mo tere kimaragoidiro ta-niworohutiti, ibo etu umoro ra modobo pua mo ro mea se kimowauti.
1CO 2:4 Nio mo ro edi mea owera ro na-nimowautiti ibo pua duriomoro muro to kitomu, ibose owera meamea to kiageawado. Mo ro edi mea owera ro na-nimowautiti, Tarena Urio ro pupuwo to iwapotaidirotiti-ro, ibo nedi owera ro morobise ie.
1CO 2:5 Mo ro nedi tanaro ro nou ri nisioidiro, nio edi kimibiria ro na-iworohuti-dumo duriomoro muro rido iroromai-ri pua, Godi edi pupuwo ro noudo iroromai rie.
1CO 2:6 Neibi etio ra mea owera Iesu sapuwo to urubia na-nimowautiti-bimo, neibi ro nio mea muro to nimowautiti-bimo. Etio ra kimibiria mutu modobo na-goititi-rimo, neibi ro nedi mea muro owera ro neio aboto se niwautiti-bimo. Nedi mea muro ro sopu duriomoro awawo urubia aboudo ou pua. Nedi urubia ro saiki ata masiro amadimo-ororoporeawado-ri.
1CO 2:7 Kaupoti Godi edi mea muro gabo ro, piro se na-owamotiti-ro, neibi ro nou nowapotaidirotiti-bimo. Duriomoro ido to gosioidiro Godi ro, nedi mea muro gabo ro kebase ta-gosioidiro, nimo ro awawo masiro irobidiro ri Adiri sabowa ato.
1CO 2:8 Duriomoro awawo urubia ro nedi mea muro ro neio ro eibimai pua. Neio ro keibimai rasiri ie, auna ia pupuwo Abera Naramu neio ro ota kemowotowa ato emopoguti-ri pua.
1CO 2:9 Idaibo sosoro owera Tarena Buka ato tiamo, Godi nirimagare etio ro emati-dumo, beda tanaro ra nou ro na-gimohodowa neio imasogoro-die. Ata dubu ata ro simara idomari to owea pua, ina ata dubu ata ro simara gare to emewidiro pua, ina ibose ata dubu ata ro simara kimaragoidiro to owea pua.
1CO 2:10 Kaupoti nedi tanaro ro Abera Godi ro nimo aboto Tarena Urio to giwapotaidiro-ro. Tarena Urio umoro ie imese sirio tanaro, Godi maumo ia kimaragoidiro mutu nu umoro ie.
1CO 2:11 Urubia dubu abato beda kimaragoidiro ro iamo, ata dubu ata umoro oi-ri pua, nou simara durupi urio nou ro koi ie umoro. Ina ibose Godi abato beda kimaragoidiro ro iamo, ata dubu ata ro umoro oi-ri pua, Tarena Urio nou se ie nou nakara umoro ie.
1CO 2:12 Duriomoro kimaragoidiro Godi ro emeiriai pua nimo aboto, kaupoti Tarena Urio gemeiriai-ro nimo aboto, nimo umoro oititi ri ibo Godi ro nedi tanaro ro wisa tato se iaiwotiti-die nimo aboto.
1CO 2:13 Nedi tanaro ro neibi ro nio nou sapuwo to nimowautiti-bimo. Neibi ro nedi kimowauti owera ro duriomoro muro urubia aboudo iratamudirotiti pua, Tarena Urio ro nitamudirotiti-biro. Tarena Urio etio abato imidirotiti, nou edi kitamudiro owera ro neio neito nitamudirotiti-bimo.
1CO 2:14 Etio ra Godi edi Tarena Urio ro neio abato omidiro tato, nou edi kitamudiro owera ro neio ro ibeiouti-dumo. Mabu Tarena Urio edi kitamudiro owera ro neio ro kimaragoidiro tato owera to iasorotiti-dumo. Ina noudo ie neio ro modobo pua maumo mea se komidai aboto. Mabu Tarena Urio ro se kiwaititi ie urubia umoro, nou edi kitamudiro owera ro mea se kimeiouti aboto.
1CO 2:15 Kaupoti etio ra Tarena Urio ro na-iworohuti, neio ro imese tanaro mea mino to kimeouti ie ibo meana boira o ubauba boira. Ina neio ata dubu ata ro kituputi modobo pua.
1CO 2:16 Idaibo sosoro owera Tarena Buka ato tiamo, Abera Naramu edi kimaragoidiro sirio ro, ata dubu ata ro umoro koi ra? Abera Naramu ata dubu ata ro kotomudiro modobo ra? Kaupoti Iesu Keriso ro beda sosoro kimaragoidiro iworohutiti, nimo ia ro idaibo sosoro kimaragoidiro nou niworohuti-dumo.
1CO 3:1 Niramio mo ia nio mutu kebase na-nimidirotiti, nio kimibiria mutu modobomodobo oititi pua. Ina noudo ie mo ro owera beda sosoro karo ra urubia aboto Tarena Urio ro na-iworohutiti, idaibo owera nio aboto mo ro karo modobo pua. Nio ro durupi ubi tanaro auna se isioidirotiti-dumo, kimibiria mutu iroromawado pua.
1CO 3:2 Nio ro kebase Iesu na-owasorotiti-mo nio bamuai kainakaina sosoro ie, ina mo nio mamu sosoro ie. Nio mo ro edi kitamudiro to na-nitamudirotiti, bamuai kainakaina beda sosoro ra mamio ro nono kimio, nio idaibo sosoro nitomutiti. Mabu nio ro koko ohona kiho modobo pua. Nio abora iroromai pua, atu sosoro irowomidiro, koko ohona kiho modobo pua.
1CO 3:3 Nio durupi ubauba ubi tanaro aise isioidirotiti-dumo. Mabu nio masawe na-irereaurititi-dumo, nio ro sopu duriomoro urubia tanaro aise isioidiro ri ra?
1CO 3:4 Nio ata ro kutura ie, ‘Mo Pauro nobodoro.’ Ina ata ro kutura ie, ‘Mo Aporosi nobodoro.’ Nio sopu duriomoro kimaragoidiro a-iworohuti-dumo ra?
1CO 3:5 Abora mo ubi ie nio kimaragoidiro kimodobura aboto, ibo neitiro beda sosoro dubu teibo ra? Neitiro dorogora se dubu teibo ie, Godi sowake dubu teibo ie. Nou sowake na-nirohotiti-do, nio kimibiria neitiro aboudo gimidai-rimo. Neitiro Abera Naramu ro erere woko ta-nimia-maro.
1CO 3:6 Ota mo ia ro nibouti, ina Aporosi ro obo to imawirititi. Kaupoti Godi nakara se nou se ie iedi ota ro kiwoubua, kiroromai sapuwo to.
1CO 3:7 Ina noudo ie etu ro kibouti ra, ibose obo to etu ro kimawiriti ra, io neitiro auna dubu teibo pua. Godi nakara se nou se ie nu auna ia ie, ota nou ro iwoubuatiti.
1CO 3:8 Ota etu ro kibouti ra, ina obo to etu ro kimawiriti ra, neitiro ro nedi woko ro kaupoti ubi ato kisioidiro ie. Ina neitiro nedi erere woko ro nou sapuwo to Godi ro wisa kimio-ma ie.
1CO 3:9 Neitiro Godi woko dubu teibo ie, atu se nemesioidiro-do. Nio Godi pari sosoro ie, ibose nio nou moto sosoro ie.
1CO 3:10 Mo Godi ro wisa tato nowarebai-ro nu moto mea siware mutu mo ro na-nemidi. Mo ro kebase turimida posi nowotobowa, iato arua urubia ro gou-rimo moto neio ro ididi-dumo. Kaupoti nedi kididi urubia ro neio ro modobo ie simara woko erere se kimeiouti.
1CO 3:11 Mabu ata gabo owamo pua ata dubu ro ata turimida posi ata kowotobowa aboto. Kaupoti namabu, Iesu nouse ie mo ro nedi turimida posi ro na-nowotobowa.
1CO 3:12 Kaupoti moto kididi namabu kididi urubia ro na-iaremuti-dumo moto ato, neio atu sosoro pua. Arua neio koko ota iaremuti-dumo idaibo kutika, kawoia sesere, siawiri moto neito ididi-dumo. Ina arua neio gorodo ota, bagara neito irimari-dumo.
1CO 3:13 Kaupoti nimo Iesu ro koto edi tau ato nama-iwai-ri, nimo erere se moto keremari woko na-nisioidiro-dumo, neio ro paea se nato amadimi-iwapotaidiro-ri. Mabu erere moto keremari woko nedi koto saiki ro nato paea se amadimo-orowapotaidiro-ri.
1CO 3:14 Moto koko se etio ro irimari-dumo, neio woko era ro iho-ri pua. Ina neio Godi ro nou sapuwo to mea wisa ama-imio-ri.
1CO 3:15 Etio ro geremari-rimo gorodo ota to ina bagara to, neio woko ibose era to ama-iwaibirio-ri. Kaupoti neio woko era ro aise ama-ipisiamuti-ri. Nedi urubia ro neio Godi ro ubauba aboudo amadi-iapopo-ri sekere, kaupoti neio wisa Godi ro imio-ri pua. Nu idaibo sosoro ie nedi urubia ro neio moto era ro nama-iho-ri, ata dubu ro neio hio ito amadi-iwosuwoduti-ri keremiro kiwia sapuwo to. Kaupoti neio namabu sirio aise amadimi-imeserai-ri, era ro ama-iho-ri.
1CO 3:16 Ina nio keba se umoro ta-goi-rimo ibo Godi edi tarena moto ro nio nou se ie, ina Tarena Urio nio abato timidirotiti.
1CO 3:17 Godi edi tarena moto ro ubauba etio ro owaititi-dumo, io neio ia ama-iwai-ri Godi ro ubauba. Mabu Godi edi tarena moto ro tarena ia ie, ina nio nou se ie.
1CO 3:18 Nio modobo pua nakara se na-warasaubuti-dumo. Duriomoro urubia ro kiauri maumo ato, nio ibo na-imaragoidirotiti-dumo nio mea muro urubia ie. Tauo keba se nio duriomoro urubia ro kawakawa urubia to kiasoro modobo ie, nio Godi sosoro gabo ato mea muro urubia to ararasoro ri.
1CO 3:19 Mabu duriomoro urubia ro edi tanaro ro na-isioidirotiti-dumo mea muro tanaro to iasorotiti-dumo, ina Godi sosoro gabo ato imese kimaragoidiro tato tanaro ie. Ina mo ro beda owera naro, idaibo sosoro owera tiamo Tarena Buka ato, Nedi duriomoro muro kimaragoidiro urubia ro neio ro beda gabo isioidiro-dumo, neio gabo Godi ro kiwasiouti ie.
1CO 3:20 Ina Tarena Buka ato ata owera ibose towamo, Abera Naramu auna umoro ie duriomoro kimaragoidiro urubia beda sosoro kimaragoidiro mutu irohotiti-dumo. Neio edi ubi tanaro ro aise ororosioidiro-ri pua.
1CO 3:21 Ina noudo ie, nio ro modobo pua kiwaboi urubia kimowabu. Godi ro imese tanaro patu nio ta-gimesioidiro.
1CO 3:22 Nio Godi owera kitamudiro urubia ta-gimohodowa idaibo Aporosi, Pita, ina mo ia, neibi nio kiwarebai urubia ie. Godi ro imese namabu na-gisioidiro, nio meana sapuwo to gisioidiro. Abora korowomidiro keremiro sapuwo to, korowaburo saro gabo ato beda mino to ama-orowomidiro-ri, nedi tanaro sirio ro nio meana sapuwo to ie. Mabu imese tanaro abora na-ororosioidiro-dumo, kimibiria urubia nio kiwarebai sapuwo to ie. Ibose keba moro ato etou tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri, Godi ro nio kiwarebai sapuwo to ie. Mo ro nedi owera ro dese to na-niatiti io morobise owera ie, amadimo-ororosioidiro-ri.
1CO 3:23 Ibose nio ia Iesu Keriso urubia ie, ina Iesu Keriso Godi do ie.
1CO 4:1 Ina nou do ie, neibi nio ro Keriso sowake urubia to diasoro-ibirimo. Kebase Godi edi maumo ia kimaragoidiro ro piro se nou owamotiti, abora urubia neibi ro neito nimowauti-bimo. Godi ro nedi woko ro neibi aboto nou gaiwai-ro.
1CO 4:2 Woko kemeauri dubu ro woko komidai ato eputa dubu aboudo, nou ro modobo ie eputa dubu ubi tanaro mea se kosioidiro.
1CO 4:3 Ina mo sapuwo to, mo ro Godi woko mea se a-nemesioidiro ra? Mo woko mutu nio ro na-nemeiouti-dumo, mo ro auna se imaragoidiro-ri pua. Ibose mo urubia ro na-nemeiouti-dumo, mo ro auna se imaragoidiro-ri pua. Ina mo nakara se keremeiouti pua.
1CO 4:4 Mo niro turi modobo ato owamotiti. Mo kimaragoidiro owamo ibo Godi ro edi woko ro mo na-nomia-ro mea se nemesioidirotiti. Kaupoti nou morobise ra? Godi woko mo ro mea se a-nemesioidiro ra? O ubauba se a-nemesioidiro ra? Abera Naramu nou se ie mo nou ro anama-emeiouti-ri.
1CO 4:5 Ina nou rie modobo pua urubia nio ro kimeiouti, womu tato Abera Naramu namadi-orowameai-ri nou ia ro ama-imeiouti-ri. Beda ubauba tanaro ra urubia ro duwoduwo maumo ato na-isioidiro-dumo, Abera Naramu ro ama-imaipotawado-ri. Ibose urubia niro turi ato beda ubauba ubi ro iamo, Abera Naramu ro paea se nato aise ama-iwapotaidiro-ri. Iedi tau ro nato Godi ia ro nimo simara modobo ato kamade owera to nato anama-imowabu-ri.
1CO 4:6 Niramio, nedi owera ro mo ro na-niatiti, mo ie Aporosi neitiro sapuwo to ie nio umoro koi sapuwo to, owera urubia ro na-iaro-dumo nou maumo beda sosoro iamo. Nedi owera ro ibo ie, ‘Tarena Buka owera beda sosoro iamo ito imasaudo mamo, nou se dibodoro-mo.’ Ina noudo ie nio ro modobo pua owera keremowabu mutu karo ibo, ‘Nimo kitamudiro dubu meana ia ie. Nio edi kitamudiro dubu ro ubauba ie.’
1CO 4:7 Nio imese ata sosoro urubia ie idaibo owera karo ato! Nio ibo a-imaragoidiro-dumo ra nio ia se ie meamea urubia? Nio umoro iamo pua ra ibo, imese meana nio ro na-gimade-rimo Godi aboudo ou-dioumo? Nio dorogora se owera na-iarotiti-dumo, auna keremowabu mutu iarotiti-dumo. Nio awawo urubia to na-wararasorotiti-dumo, nio idaibo nakara se arasaubuti-dumo. Kaupoti nio edi kiwarebai tanaro ro Godi aboudo outiti-dioumo, ina noudo ie modobo pua auna se keremowabu.
1CO 4:8 Nio ibo imaragoidiro-dumo imese sirio tanaro Godi sapuwo to nio tau kiamidimai ie. Nio ubi tanaro kisioidiro mutu modobomodobo ta-goititi-rimo, nio ro se irowomidirotiti eputa urubia sosoro, a? Neibi nio ro ta-nirohodorai-bidioumo, nio abora eputa urubia sosoro irowomidiro, a? Nio irasaubutiti-dumo. Nio eputa urubia to kararasoro rasiri ie, modobo ie, neibi ibose eputa urubia to ba-nararapoi-birimo.
1CO 4:9 Kaupoti neibi Iesu ro kitiodorai urubia idaibo sosoro ie, Godi woko etu bi ro nemesioidiro-bimo, neibi eputa urubia sosoro omidiro pua, masiro tato urubia ie. Neibi dibura urubia sosoro ie, saro rido nirohotiti-bimo kiopiauti aboto niwaguwo-ibidumo. Urubia sirio ro ibose Godi sowake urio mutu, neibi neio ro auna se ti-niauri-bidumo, neibi urubia ro ubauba mino to na-niworohutiti-bidumo.
1CO 4:10 Urubia sirio ibo imaragoidiro-dumo nimo kimaragoidiro tato urubia ie. Mabu neibi ro Keriso sowake nemoworohutiti-bimo. Kaupoti nio bagea to imaragoidiro-dumo ibo nio mea siware kimaragoidiro urubia ie. Iesu ro kitiodorai urubia neibi pupuwo tato urubia ie. Kaupoti nio ro auna keremowabu mutu iaro-dumo ibo, ‘Nimo woko Godi edi pupuwo korosa ro nou mutu nisioidiro-dumo.’ Nio masiro urubia ro iwoubuatiti-dumo, kaupoti neibi masiro tato urubia to niasorotiti-bidumo.
1CO 4:11 Neibi Iesu ro kitiodorai urubia tuturu tau to sogoi ro niwatiti-bi, obo sogoi ro niwatiti-bi, ibose kerekere namabu niroidirotiti-bimo, urubia ro ubauba mino to niadotiti-bidumo. Neibi simara moto tato ie, duriomoro gabogabo nirohotiti-bimo.
1CO 4:12 Neibi tu mutu e, ohona ti-neremowahautiti-bimo. Neibi ata dubu ata ro owera to ubauba kiwai-bi ato, nu wisana neibi ro ibo kemowapotai ie, ‘Oro Godi ro korosa ba-mowai!’ Neibi arua urubia ro ubauba mino to kiworohuti-bi ato, neibi ro neio wisa imowame-ri pua.
1CO 4:13 Neibi masiro urubia ro ubauba na-nimowaititi-bidumo, neio wisana neibi ro mea muro owera to kimowame ie. Abora morobise ie urubia ro edi momoru ro na-ihere-dumo neibi nou e. Ibose neibi neke nibo ie, urubia ubi tato napeteibi ie. Neibi idaibo sosoro nimidirotiti-bimo.
1CO 4:14 Nedi peba titi owera ro mo ro nisioidiro nio aboto, ibo pua nio siripo kiwai, umoro owera ie, mabu nio mo merebusere ie, nirimagare ti-nimatiti.
1CO 4:15 Nio sirio kiauri urubia mutu sekere, Iesu Keriso sapuwo to neio ro iwaboi-dumo. Kaupoti nio siriosirio abeamio tato ie, mo nou se ie nio ia abera kaupoti. Mo nio abera ie mabu mo keba dubu e, mea owera Iesu sapuwo to nio aboto mo ro nowou-ro.
1CO 4:16 Ina noudo ie nio mo ro binio to nou ri nimediawado, mo edi kitamudiro ro nio ro nou ibodoro ri.
1CO 4:17 Mo ro Timoti nio aboto nou ri nemeiriai, nu mo ia mere ie, mo auna natonato ie nou aboto, ibose nou woko mea se isioidirotiti Abera Naramu sapuwo to. Nio Timoti ro ina umoro ama-iwai-ri mo komidiro keremiro beda sosoro nowaboititi, Iesu Keriso gabo na-nobodorotiti. Ina Iesu urubia erere sabowa ato na-niraturiotiti, mo simara komidiro muro beda sosoro ra, nou nitamudirotiti.
1CO 4:18 Nio arua iato na-orowomidiro idaibo keremowabu owera to iaro-dumo, ‘Pauro imese na ito geremopogati, nimo aboto ina orowameai-ri pua.’ Ina noudo ie nio abato keremowabu auna se owamo maseseau tanaro nou ri isioidiro-dumo.
1CO 4:19 Kaupoti Abera Naramu ubi koi ato, nio mo ro kiraturiomai tau aupise amadi-apimaidiro-ri. Mo umoro nakara se anama-oi-ri ibo, nedi keremowabu urubia ro neio pupuwo korosa mutu ra, o owera pararaparara dorogora se a-waro-dumo ra? Kaupoti neio edi pupuwo ro boido iwaititi-dumo, Tarena Urio aboudo ra o boido ra?
1CO 4:20 Mabu Godi edi kiwaboi tanaro ro ibo pua owera to se karo, tanaro Godi edi pupuwo korosa ro nouto kisioidiro ie. Kaupoti Godi edi pupuwo ro tanaro durupi to neito kisioidiro ie.
1CO 4:21 Nedi tanaro ro nou se demaragoidiro-mo, mo Korini sabowa to nama-orowateai-ri, nio mo ro anama-imowotoi-ri, nio kerewesegerai tato mo ro ibo anama-utura-ri, ‘Nedi urubia ro neio ubauba imeserai pua.’ Ina nio mo ro auna owera to anama-irobai-ri mea se kerewesegerai sapuwo to. Mo nio aboto kebase orowateai tato, ina nio namadime-erewesegerai-ri, nio mo ro mea kamade owera to pupuwo neito anama-iwaititi-ri.
1CO 5:1 Mo a-niwagogorai arua urubia ro na-nemowapotai-rimo ibo, siripo ia tanaro nio ata ro tisioidiro. Idaibo tanaro Godi umoro tato urubia ro kisioidiro pua. Ata dubu nio soirio ato tomidiro, nu karasomai abera nu edi saro orobo ro nou mutu irobuti-ma.
1CO 5:2 Nio a-remowabu-dumo ra nedi ubauba tanaro ro nou sapuwo to? Nio modobo ie idobi kiroto, kamade tato korowomidiro. Ina nedi dubu ro nio soirio rido aise dowagare-mo, nio mutu aradabu ate.
1CO 5:3 Mabu mo nio mutu omidiro pua sekere, kaupoti mo abato kimibiria towamo ibo mo urio to nio mutu ti-nomidiro. Mo iato komidiro tato, kaupoti mo ro owera kebase ta-nisioidiro ibo, nedi dubu ro ubauba wisa komia sapuwo to.
1CO 5:4 Nio atu moro to namadima-aradabuai-ri, ina mo urio to ibose to nama-aradabuai-ri, nimo Abera Naramu Iesu edi pupuwo korosa ro nio abato ama-owamotiti-ri, nedi tanaro ro nou kisioidiro aboto.
1CO 5:5 Nio karadabu tau ato, nedi dubu ro nio ro Satani tu to ba-daremo-mo, nu durupi Satani ro temeteme ba-momiotiti. Ina noudo ie Abera Naramu Iesu korowameai tau ato, nimo koto edi tau ato nama-iwaititi-ri, nu edi urio ro Godi ro ubauba aboudo nato amadi-apopo-ri.
1CO 5:6 Nio auna se keremowabu idaibo, modobo pua. Nio umoro tato ra ibo kainai isiti, parowa to kiedea ato, parawa sirio aise kiaupai ie. Ina idaibo sosoro ie, kaupoti ubauba tanaro dubu nio abato na-omidiro ubauba mutu, nio Iesu patu urubia imese sirio se nou ro aise kimamuai ie.
1CO 5:7 Tagara isiti diwagare-mo, nou pikisa owera ie. Ina noudo ie tagara korowomidiro keremowabu tanaro aise diwagarewado-mo nio aboudo. Ina nio abato ata ubauba ata owamo-ri pua Godi sosoro gabo ato. Nio orio urubia sosoro ama-irowomidiro-ri. Nou mabu ato ie nio kiaupai tato parawa sosoro ie, isiti tato parawa. Nio modobo ie ubauba tato korowomidiro.
1CO 5:8 Ina nimo Kimasaudai Soriomu sipisipi dawade, Godi ro kohodowa dubu Iesu nou se ie, nu ta-gopia-rimo nimo ubauba sapuwo to. Nimo ro kimaragoidiro modobo ie Iesu Keriso ro beda tanaro gosioidiro nimo sapuwo to. Nimo ro modobo ie morobise tanaro kisioidiro, ina modobo pua ata dubu ata gabo kemagerai ubauba tanaro kisioidiro aboto.
1CO 5:9 Mo ro kebase edi peba titi ro nisioidiro nio mo ro ta-nimowapotai ibo, upo tanaro etio ro isioidiro-dumo, modobo pua nio neio mutu kidabuti.
1CO 5:10 Mo ibo aro pua kimibiria tato urubia upo tanaro etio ro isioidiro-dumo, namabu sogoi urubia, piro urubia, ibose arua orora kiroru urubia mutu idabuti mamo. Mo ro idaibo owera to aro pua. Mabu nio ro idaibo tanaro urubia namadimi-imeserai-ri, nedi duriomoro ro nio ro kemeserai kawa amadidime-emeserai-ri.
1CO 5:11 Ina abora mo ro peba titi owera nou ri nisioidiro nio aboto, urubia ro ibo karo ato, ‘Nimo nio kimibiria naminiramio ie,’ kaupoti upo tanaro kisioidiro urubia, namabu sogoi urubia, orora aboto korowaro urubia, ubauba owera karo arua urubia sapuwo to urubia, koko obo kidio urubia, piro tanaro kisioidiro urubia, idaibo karasaubuti kimibiria urubia mutu idabuti mamo, ina ohona neio mutu iho mamo.
1CO 5:12 Kimibiria tato urubia gomo ato na-oroho-dumo, mo woko pua neio kimeiouti aboto. Neio Godi ro ama-imeiouti-ri. Kaupoti kimibiria urubia nio ro kimeiouti modobo ie.
1CO 5:13 Tarena Buka ato idaibo owera tiamo, ubauba tanaro edi dubu ro gisioidiro, nio soirio rido aise ba-dowagare-mo.
1CO 6:1 Oro aboto boinana kimibiria dubu ro ubauba tanaro ata na-osioidiro-die, oro siripo tato ra nou oro ro na-owou kimibiria tato koto kiauri dubu aboto? Nedi dubu ro modobo ie Godi edi tarena urubia ro neio aboto kowou, koto owera neio ro emewidiro ri.
1CO 6:2 Nio umoro tato ra ibo, saiki ata sopu duriomoro urubia koto owera Godi edi tarena urubia ro neio ro amadimi-imewidiro-ri? Ina noudo ie nio kimibiria urubia iato na-orowomidiro, nio aboudo modobo pua ra mibo kainakaina nakara se kiporeawado?
1CO 6:3 Nio umoro iamo pua ra ibo, saiki ata Godi edi sowake urio sirio ro koto owera nimo ro anamadimi-imewidiro-ri? Ina noudo ie nio ro sopu duriomoro tanaro sapuwo to mibo kainakaina na-iaurititi-dumo, nio ro nakara se kiporeawado modobo ie.
1CO 6:4 Nio mibo na-iamo borubi kimibiria urubia mutu, neio nio ro modobo pua kimibiria tato koto kiauri urubia aboto kiwou, koto owera imerewidiro ri. Nio Iesu urubia iato na-orowomidiro, nio ro modobo ie dorogora kimibiria urubia kihoduti, mibo kainakaina koto abato kimewidiro aboto.
1CO 6:5 Idaibo owera nio aboto na-niatiti, nio mo ro siripo iwai rie. Nio abato kimibiria urubia mea muro kimaragoidiro mutu orowomidiro pua ra? Ina nio mibo patu modobo pua ra neio ro kiporeawado?
1CO 6:6 Kaupoti nio ata sosoro orowatititi-dumo, kimibiria naminiramio koto aboto aise kiworoho ie kimibiria tato urubia sosoro gabo ato.
1CO 6:7 Nio ro kimibiria naminiramio koto aboto na-iworoho-dumo, nio imese atu se sopu to ta-iroruwo-ro. Nio modobo ra aise kimaria? Nio neio ia ro se miwati-mo, piro tanaro karasaubuti mino to nio aboto misioidiro-mo.
1CO 6:8 Kaupoti nedi urubia ro nio ro na-giwapotai-dumo, nio ro ibose atu sosoro tanaro tisioidiro-dumo kimibiria naminiramio aboto!
1CO 6:9 Nio umoro tato ra ibo, ubauba tanaro kisioidiro urubia ro Godi edi kiwaboi maumo ro, neio ito odouti-ri pua? Ina noudo ie nio modobo pua nakara se karasaubuti. Idaibo upo tanaro kisioidiro urubia, orora kiroru urubia, mau keresebo urubia, ata dubu orobo sosoro ie ina ata dubu ro nato koworohuti, ina ata dubu nou ro orobo sosoro dubu na-oworohuti,
1CO 6:10 namabu piro to kimade urubia, namabu sogoi urubia, koko obo kidio urubia, arua urubia namabu kiwasiti urubia, ubauba owera karo arua urubia sapuwo to, nedi tanaro ro etio ro isioidirotiti-dumo, neio Godi edi kiwaboi maumo ro neito odouti-ri pua.
1CO 6:11 Nio arua keba se ibo gorowomidiro. Kaupoti Godi ro nio marea tato ta-giwai, ina tarena ta-giwai. Ibose nio nou ro mea tuputupu urubia to ta-giapoi. Nedi tanaro peteibi ro Godi ro nio aboto ta-gisioidiro-ibi, Abera Naramu Iesu Keriso nou edi pupuwo ro neito, ibose Tarena Urio edi pupuwo ro neito.
1CO 6:12 Arua urubia nio abato na-orowomidiro ibo iaro-dumo, ‘Ata tanaro ata mo ro kosioidiro aboto, ata sabi tato ie.’ Kaupoti nio mo ro ibo mimowapotai-ro, arua tanaro durupi to nimo ro kisioidiro ato, nimo neio ro iwarebai-ri pua. Ina neio ro ibo, ‘Ata tanaro ata mo ro kosioidiro aboto, ata sabi tato ie.’ Kaupoti nio mo ro ibo mimowapotai-ro, ata ubauba tanaro ata ro mo nou wisa tato woko dubu to ararasoro-ri pua.
1CO 6:13 Nio arua ro ibo iaro-dumo, ‘Ohona Godi ro nimesioidiro nimo ro kiho aboto, ibose niro turi nou ro nimesioidiro ohona iaremo na.’ Kaupoti nio mo ro ibo mimowapotai-ro, ohona ra sopu durupi ra saiki ata Godi ro womu to ama-iedea-mari. Ina ibo aro mamo, ‘Nimo durupi upo tanaro kisioidiro aboto nimesioidiro. Idaibo sosoro ie durupi ohona sogoi ro na-orobai, ohona aise kiho ie.’ Kaupoti nimo durupi simara ubi to ata mutu koroho aboto, Godi ro nou sapuwo to imesioidiro pua. Abera Naramu ubi tanaro kemesioidiro sapuwo to nimesioidiro. Nimo durupi Abera Naramu ro tiaurititi-die.
1CO 6:14 Godi edi pupuwo korosa ro Abera Naramu pamo rido nouto gowameai-ro. Ina nou edi pupuwo korosa ro nimo nou ro neito anama-iwame-ri.
1CO 6:15 Nio umoro tato ra ibo nio durupi Keriso sapuwo durupi ie? Nedi era gabo tanaro ro nio ro kisioidiro modobo pua. Nio umoro tato ra ibo, nio kaokao se edi durupi na-iworohuti-dumo, Keriso ia durupi atemo ie? Ina kimibiria dubu ro modobo ra Keriso durupi era gabo mamio durupi aboto kowateai? Imese modobo ia pua, tarena ia ie!
1CO 6:16 Nio umoro tato ra ibo, nio ata, durupi beda tau ato owateai era gabo orobo aboto, neitiro durupi teibo kaupoti to imese ararapoi-do? Mabu owera tiamo Tarena Buka ato ibo, Dubu orobo mutu karadabuai ato neitiro kaupoti durupi aise koi ie.
1CO 6:17 Kaupoti Abera Naramu aboto etu ro ateai, neitiro urio kaupoti aise koi ie.
1CO 6:18 Ina noudo ie upo tanaro aboudo ba-daragarewado-mo. Arua ubauba tanaro nio ro na-isioidiro-dumo, nio durupi neio ro ubauba egea mere se kimowaititi ie. Kaupoti etio ra upo tanaro na-isioidiro-dumo neio simara durupi marea nakara se iremowaititi-dumo.
1CO 6:19 Nio umoro tato ra, Tarena Urio Godi ro na-gemeiriai-ro nio aboto, nio durupi nou komidiro moto ie? Kimibiria urubia, nio Godi do ie, nio do pua.
1CO 6:20 Mabu nio nou ro auna wisa to ta-gimidai, Iesu karima na-garawiriti. Ina noudo ie nio ro durupi to beda tanaro isioidiro-dumo, modobo ie sirio tau Godi masiro auna kowaititi.
1CO 7:1 Korini urubia, nio edi kemodowa owera ro na-gisioidiro-rimo mo aboto, erere kemodowa owera mutu e. Ata ibo ie, ‘Urubia dubu modobo ra orobo mutu koroho tato komidiro?’
1CO 7:2 Kaupoti urubia sirio iato na-orowomidiro upo tanaro auna se isioidiro-dumo, ina noudo ie erere dubu neio modobo ie simara upi mutu koroho. Ibose erere mamio neio modobo ie simara uramio mutu koroho.
1CO 7:3 Uramu nu orowairiai mamo simara orobo mutu kirobu-ma aboto. Nou mea tanaro ie uramu ro tanaro kemesioidiro aboto, mabu nedi dubu ro nou uramu e. Ibose orobo uramu aboudo orowairiai mamo tanaro kemesioidiro aboto, mabu nedi orobo ro nou orobo ie.
1CO 7:4 Orobo, oro edi durupi ro uramu do ie, oro do pua, ibose uramu, oro edi durupi ro orobo do ie, oro do pua.
1CO 7:5 Orobo oro durupi uramu aboudo emowairiai mamo, ibose uramu durupi orobo aboudo emowairiai mamo. Kaupoti nitiro atu se ubi koi ato osio ra irimo ra mino to komidiro aboto, mabu nitiro ubi ie Godi aboto auna se kararatoro, tau nitiro ro kohodowa ie. Nedi tanaro ro na-ororoporeai Godi mutu, iato nitiro modobo ie ina karadabuai, tanaro kisioidiro aboto. Nitiro tuturu tau to damodamo se na-omidiro-do karadabuai tato, Satani edi tau ro nato idoutiti-die upi dubu nou ro nato iwaibiriotiti mau kisebo aboto, mabu kororodiobuti tanaro nio abato auna se owamo pua.
1CO 7:6 Nio mo ro ibo imowauti pua, orobo uramu mutu atu moro ato irobuti mamo, ina ibose uramu orobo mutu atu moro ato irobuti mamo. E e io mo ro ibo nutura Godi aboto kararatoro ato, io nitiro egea mere se nato korohodowa ie.
1CO 7:7 Nou mo ubi ie nio mo sosoro korowomidiro modobo ie orobo tato. Kaupoti nimo kimibiria urubia erere se Godi ro modobo ta-niwaititi erere tanaro kisioidiro aboto, ata nou ro modobo kowai ie kedea aboto, ina ata nou ro modobo kowai ie nakara se komidiro aboto.
1CO 7:8 Kararemo tato urubia, ibose garamio mamio, mo owera ibo ie nio aboto. Mo nakara se beda sosoro nomidiro, nio idaibo sosoro korowomidiro modobo ie.
1CO 7:9 Kaupoti nio ata abato auna ubi na-owamo kedea aboto, nou nato kiamuai ie. Kaupoti nio simara ubi kidiobuti modobo tato, taie nio aise ba-dararemo-mo. Mabu modobo pua nio auna ubi mutu korowomidiro era sosoro kirarebo, tanaro kisioidiro aboto. Modobo ie aise ba-dararemo-mo.
1CO 7:10 Kimibiria urubia, nedi owera ro nio aboto ie, nio mo ro pupuwo owera anama-imia-ri. Mo owera pua, owera ia Abera Naramu aboudo ie. Orobo, oro modobo pua uramu kararubia,
1CO 7:11 ina oro ro uramu kararubia ato modobo ie nakara se komidiro. Oro ubi tato nakara se komidiro aboto, nitiro ro modobo ie mibo koporeai. Ina ibose uramu oro simara orobo ararubia mamo.
1CO 7:12 Mo ina owera mutu e, nio etio ra kimibiria tato upi mutu na-orowomidiro, ibose kimibiria tato uramio mutu, nedi owera ro nio aboto ie. Mo simara owera ie, ibo pua Abera Naramu owera. Kimibiria dubu, oro orobo kimibiria tato orobo ato, ina nou ubi ie oro mutu komidiro, nedi orobo ro oro ro ebesiai mamo.
1CO 7:13 Ibose kimibiria orobo, oro uramu kimibiria tato uramu e ina nu ubi ie oro mutu komidiro, nedi dubu ro oro ro ebesiai mamo.
1CO 7:14 Mabu towamo nato, kimibiria tato uramu kimibiria orobo ro meana kowaititi ie. Ibose kimibiria tato orobo kimibiria uramu ro meana kowaititi ie. Mo ro nedi owera ro dese to na-niatiti karasaubuti owera rasiri ie, ina nitiro merebusere tarena merebusere to ararasoro-ri pua, marea merebusere to ba-gararapoi-rimo. Kaupoti mo ro edi owera ro niatiti morobise ie, nitiro merebusere tarena ie.
1CO 7:15 Ina kimibiria tato na ro nu simara ubi ato oro na-wararubia, nu simara se ma-morowati. Idaibo sosoro tanaro kororosioidiro ato, kimibiria dubu o orobo, hodo oro aboudo ororidiro-ri pua. Godi ubi ie nio miro maumo ato korowomidiro.
1CO 7:16 Oro etu ra kimibiria orobo to na-wararasoro, oro umoro pua oro ro kimibiria tato uramu Godi edi pupuwo ro neito kowameai ie Godi aboto, nou kimibiria dubu to kararapoi ie. Ina ibose oro etu ra kimibiria dubu to na-wararasoro, oro umoro pua oro ro kimibiria tato orobo Godi edi pupuwo ro neito kowameai ie Godi aboto, nou kimibiria orobo to kararapoi ie.
1CO 7:17 Nio Iesu patu urubia erere mino to na-orowomidiro, nio mo ro a-nimowapotai nio ibose ba-dirowomidiro Abera Naramu ro na-girapoi-ro, nio idaibo sosoro orowomidiro ri. Godi ro nio komidiro muro edi tau ato gimohoduti, imesere mamo, idaibo aise ba-dirowomidiro. Ina Iesu patu urubia erere sabowa ato na-orowomidiro, neio mo ro ta-nimowapotaidiro nedi tanaro ro obodoro ri.
1CO 7:18 Iu dubu nou Godi ro beda tau ato gohodowa Iesu owasoro ri, nou dubu simara takamai kebase ta-gasiai-rimo, modobo pua nou Iu owera umoro tato dubu to karatigi. Idaibo karatigi tanaro nou ro kosioidiro ato, nou idaibo sosoro dubu e simara takamai nou ro bobo ato orio takamai kowateai. Urubia dubu durupi takamai kasiai tato, nou Godi ro karapoi ato, nou durupi takamai kasiai modobo pua.
1CO 7:19 Durupi takamai kasiai o kasiai tato, io auna tanaro pua, neitiro atu sosoro ie. Auna tanaro nou e Godi sabi kibodoro.
1CO 7:20 Oro Godi ro na-gohodowa-ro oro beda sosoro gomidiro, ibose ba-dimidirotiti.
1CO 7:21 Oro Godi ro edi tau ato gohodowa-ro, oro wisa tato woko dubu to a-gararasoro ra? Oro wisa tato woko dubu to na-gararasoro, nou sapuwo to modobo pua mibo kimaragoidiro kiworohuti. Kaupoti oro ro mea tau na-owea iedi wisa tato woko ro nou aboudo kosuruwo aboto, ioudo aise dosuruwo-ro.
1CO 7:22 Mabu nio etio ra wisa tato woko kisioidiro urubia Godi ro edi tau ato girapoi-ro, nio ibose Iesu ro nato giapopo-ro mibo tato urubia to ararasoro ri. Ina ibose ie nio etio ra Godi ro beda tau ato gihodowa nio wisa tato woko urubia pua, abora nio Keriso edi wisa tato woko kemesioidiro urubia ie.
1CO 7:23 Nio Iesu ro auna wisa to giapopo-ro. Ina noudo ie nio modobo pua wisa tato woko kisioidiro arua urubia abato.
1CO 7:24 Niramio, nio beda sosoro gorowomidiro Godi ro na-gihoduti, ibose ba-dirowomidirotiti.
1CO 7:25 Ina abora nio mo ro ata owera anama-imowapotai-ri, kararemo tato urubia nedi owera ro neio sapuwo to ie. Mo simara ubi ato nisioidiro nedi owera ro neio kiwarebai sapuwo to ie, Abera Naramu Iesu mo nou ro emowapotai pua. Mo beda sosoro nimaragoidiro, nio ro nou ibodoro rie. Abera Naramu auna natonato goi-ro mo aboto. Mo ubauba to na-nimidirotiti nou ro newesegerai meana to, ina noudo ie nou wisa tato nirimagare maumo ato mo nou ro morobise owera kimowauti dubu to ta-napoi-ro.
1CO 7:26 Abora sirio ubauba tanaro ro ororosioidiro-dumo kimibiria urubia aboto. Ina nio mo ro nou ri nimaragoidiro ibo, modobo ie nio abora kaokao se beda sosoro orowomidiro, idaibo sosoro ba-dirowomidiro.
1CO 7:27 Oro orobo mutu na-omidiro, iedi orobo ro oro ro ararubia mamo, nou mutu aise domidiro-do. Oro orobo tato na-omidiro, ibose to domidiro, orobo osora mamo.
1CO 7:28 Kaupoti, osio ro besere kedea ato, nou ro ubauba tanaro osioidiro-ri pua. Ibose irimo besere uramu ro kedea ato, nou ro ubauba tanaro osioidiro-ri pua. Kaupoti nio etio ra na-gararemo-rimo, nio korowomidiro maumo ato koko tau amadimi-iauri-ri. Mo ubi ie nio ubauba tanaro kisioidiro moro rido kiwasiouti, mo ro nou ri nimowapotai.
1CO 7:29 Niramio, nedi owera ro mo ro nou nemabuti nio abora noti nama-imowapotai-ri. Tau komukere ro orobai-die. Abera Naramu aupise ie korowameai. Ina noudo ie, nedi tau ro neido uramio nio upi kiaremo tato dubu sosoro ba-dirowomidiro. Modobo pua nio auna se kimaragoidiro simara upi kamade kiwaititi sapuwo to.
1CO 7:30 Nio kimaragoidiro auna se iamo mamo beda kamade tato tanaro ro ororosioidiro-dumo, ibose kamade tanaro na-ororosioidiro-dumo nio abato, ina namabu kimade tanaro sapuwo to.
1CO 7:31 Nio korowomidiro maumo ato nedi tanaro sirio ro na-ororosioidiro-dumo, Godi woko odiobuti mamo. Kimibiria urubia nio etio ro isioidiro-dumo erere tanaro, nio modobo pua ioudo auna se kirarebidiro. Mabu abora tau aupiaupi ro orobowado-die nedi sopu duriomoro ro nou simara tanaro mutu kororoporeai aboto.
1CO 7:32 Kaupoti mo edi ubi ato na-nisioidiro nedi owera ro, mabu mo ubi tato ie nio kimaragoidiro auna se kiworohuti sopu duriomoro tanaro sapuwo to. Mo ro umoro owera nio aboto nou ri nisioidiro, mabu nio kararemo tato na-orowomidiro, auna se imaragoidiro-dumo Abera Naramu ubi tanaro kisioidiro aboto, ibose gabo beda sosoro iamo-die nou kamade kowaititi aboto.
1CO 7:33 Kaupoti upi ra mutu urubia neio kimaragoidiro siriosirio mutu irowomidirotiti, neio auna se imaragoidirotiti-dumo upi kamade beda mino to amadimi-iwaititi-ri.
1CO 7:34 Iedi upi ra mutu urubia ro neio idaibo sosoro ie pe teibo erere moro to iabidiro-madumo. Ina atu sosoro tanaro ibose to ororosioidiro-dumo uramio tato mamio aboto, ibose irimo busere aboto. Neio auna se imaragoidiro-dumo Abera Naramu ubi tanaro kisioidiro aboto, ibose gabo beda sosoro iamo-die nou kamade kowaititi sapuwo to. Neio ubi ie tarena mino to korowomidiro, modobo pua koroho arua dubu mutu. Kaupoti uramio ra mutu mamio, neio siriosirio kimaragoidiro mutu irowomidirotiti, neio auna ubi ie uramio ubi ato se koroho uramio kamade kiwaititi sapuwo to.
1CO 7:35 Mo ro nedi owera ro nou ri nisioidiro nio meana sapuwo to ie, ibo pua nio mo ro kidiobuti. Mo ubi ie nio mea se korowomidiro Abera Naramu se kowaititi kamade. Idaibo mino to korowomidiro ato, nio kimaragoidiro erere se iworohuti-ri pua.
1CO 7:36 Kaupoti ata osio gabo na-emoworohuti-dumo ata besere nou ro edea ri, edi besere ro uramu ro kedea tau kebase ta-gorobai, ina iedi osio ro auna ubi ro owamotiti nou mutu koroho. Nedi osio ro nou ro ubauba tanaro osioidiro-ri pua iedi besere ro kedea ato, nou ro simara ubi ato ba-medea.
1CO 7:37 Kaupoti nedi osio ro kimaragoidiro na-iwia ibo nou orobo edea-ri pua, mabu nou kororodiobuti mutu e, ina nou koko ta-goi edi besere ro nou ro edea-ri pua. Nou ro idaibo mea tanaro kosioidiro ie.
1CO 7:38 Ina noudo ie imese owera sirio kidabuai ato, gabo kemoworohuti besere uramu ro na-edea, io mea tanaro kosioidiro ie. Kaupoti ata osio ro gabo kemoworohuti besere kedea tato, nou ro imese mea ia tanaro kosioidiro ie.
1CO 7:39 Uramu aise na-omidiro, orobo uramu abato se kateidiro ie. Kaupoti uramu na-waraburai iedi garamu orobo ro nou abato owamo kiamuai ata dubu aboto. Nu modobo ie kimibiria dubu aboto se kiamuai.
1CO 7:40 Ina nou mo simara kimaragoidiro owera ie, garamu orobo nakara se komidiro ato, nou abato kamade ohu ato kowamo ie. Ina mo ibose to nimaragoidiro Godi edi Tarena Urio ro mo abato ibose to omidiro.
1CO 8:1 Ina abora nio mo ro nedi owera ro nou anama-imowapotai-ri, ohona kiaiwo orora sapuwo to. Nimo umoro ie ibo, nimo imese sirio se umoro mutu e nou sapuwo to. Umoro urubia abato na-iamo, nedi umoro ro neio iaupawado-dumo. Kaupoti kimibiria urubia nirimagare na-eremati-dumo, borubi kimibiria urubia pupuwo idaibo mino to iremowaititi-dumo.
1CO 8:2 Beda dubu ro imaragoidiro ibo nu auna umoro ie imese tanaro, nu umoro mea se oi pua.
1CO 8:3 Godi nirimagare etio ro emati-dumo, Godi umoro ie neio.
1CO 8:4 Ina mo keba owera to a-norowameai-die, nedi owera ro nou anama-imowapotai-ri ohona kiaiwo orora aboto. Nimo atu se umoro ie nedi duriomoro ro nato ota titi neio ata masiro tato ie, neio keremiro tato ie, nedi sopu duriomoro ro nato. Ina ata omidiro pua morobise ia pupuwo Godi sosoro, nu kaupoti nou se ie.
1CO 8:5 Mabu urubia sirio ro orora na-irorutiti-dumo, neio ro Godi to iasoro-dumo, ibose arua orora Abera Naramu to iasoro-dumo, Adiri sabowa ato ina nedi sopu duriomoro ro nato.
1CO 8:6 Kaupoti nimo sapuwo to morobise ia Godi kaupoti nou se ie, nou nimo Abera ie, nou ro imidirotiti ina nimo ti-norowomidiro nou ubi tanaro emesioidiro ri, ina Abera Naramu kaupoti nou se ie nou Iesu Keriso ie. Imese nakomu sirio Godi ro Iesu edi tu ro neito gisioidiro. Nimo kimibiria urubia, urio keremiro Iesu aboudo ta-nimade-rimo.
1CO 8:7 Kaupoti arua kimibiria urubia abato, idaibo umoro ota titi sapuwo to iamo pua. Arua kimibiria urubia kebase ota titi sapuwo to ohona ta-iaremotiti-mo. Neio ro nedi kimaragoidiro ro nou iworohutiti-mo ibo ota titi keremiro ie, neio pupuwo mutu e. Neio idaibo sosoro kimaragoidiro mutu gerewesegerai-rimo Iesu aboto, ina neio ro momuo se imeserai pua, sapuwo tirobidiro-dumo. Ina arua urubia ro idaibo ohona ota titi sapuwo to na-gimaremo-rimo, arua kimibiria urubia ro na-ihotiti-mo, neio ro ibose kimaragoidiro to ta-iaurititi-mo ibo, ‘Nedi ohona ro orora do ie.’ Ina neio ibo gimaragoidiro-rimo, ‘Nedi tanaro ro nimo ro na-nisioidiro-dumo, nou mea tanaro ra o ubauba tanaro ra?’ Ina neio saro to nato gimaragoidiro-rimo ibo, ‘Etu umoro ra, nimo ro ubauba tanaro nisioidiro-dumo.’
1CO 8:8 Ohona kiraia ato, nimo nou ro ubauba iwai-ri pua Godi sosoro gabo ato. Ibose ohona kiraia tato, nimo nou ro meana iwai-ri pua Godi sosoro gabo ato. Kaupoti erere ohona ro nimo neio ro Godi aboto iwosiomai-ri pua.
1CO 8:9 Nio ro modobo ie simara ubi ohona kiho, ata sabi tato ie. Kaupoti mea se diraroweauti-mo. Modobo pua pupuwo tato kimibiria urubia nio ro ubauba kiwai, nio edi kiho tanaro ro nouto.
1CO 8:10 Mabu nio etio ra auna umoro mutu urubia to na-wararasoro-dumo, pupuwo tato kimibiria urubia ro, nio neio ro namadimi-iauri-ri ota titi ohona daimo ato na-iho-dumo, nio neio ro amadimi-imatiouti-ri, nato amadimi-iho-ri. Nio abato umoro tiamo ibo, ota titi ohona na-iho-dumo nio ro ubauba tanaro isioidiro pua. Kaupoti idaibo umoro neio abato iamo pua. Neio niro turi rido na-imowapotai-die ibo, ‘Io ubauba ie iedi ohona ro nou kiho aboto’, ina neio ro nato na-iho-dumo, neio kimibiria ubauba aise kiwai ie. Ina noudo ie nio edi auna umoro ro neido, nedi ubauba ro Godi edi gabo ro noudo emesere-dumo.
1CO 8:11 Nedi pupuwo tato kimibiria urubia ro Godi ro kohodowa dubu Iesu, neio sapuwo to garaburai. Nio edi auna umoro ro neito ubauba tanaro na-isioidiro-dumo pupuwo tato kimibiria urubia aboto, nio ro idaibo neio kimibiria temeteme kimio ie.
1CO 8:12 Nio ro idaibo ubauba tanaro na-isioidiro-dumo nedi urubia ro neio aboto, nio ro ibo pua neio aboto se kisioidiro, nio ro ibose Keriso aboto kisioidiro ie.
1CO 8:13 Ina noudo ie mo ro orora kimamo ohona kiho ato, mo kimibiria neama ro nato na-nowea-die, ina nu siri nato na-woi-die, ina nou ubauba tanaro nato na-wosioidiro, modobo ia pua. Modobo ia pua idaibo tanaro ro kororosioidiro! Tanaro idaibo sosoro kowamo ato, ata dao kere ata mo ro beda kouho pua, ina mo kimibiria neama mo ro ubauba to owodoro-ri pua.
1CO 9:1 Nedi woko ro mo ro kosioidiro aboto mo ata nakomu ata ro a-nodiobo ra? Mo Iesu ro kotiodorai dubu pua ra? Nimo Abera Naramu Iesu mo ro simara ia idomari to owea pua ra? Nimo Abera Naramu ro mo ta-nadabuai, mo ro nou woko sirio tau aise na-nemesioidirotiti, nio ia ubauba aboudo a-gerewesegerai-dumo ra Iesu kowasoro aboto? Morobise ra?
1CO 9:2 Mo arua urubia ro a-natidiouti-dumo sekere, kaupoti nio ia umoro ie ibo mo Iesu ro kotiodorai dubu ata nou se ie. Nio kimowauti aboto mo pupuwo korosa Abera Godi aboudo gou-ro, ina nou mabu rido ie nio Iesu kowasoro urubia to ta-gararapoi-rimo.
1CO 9:3 Ina mo etio ro nasorotiti-dumo, nou mo korowairiai owera ie.
1CO 9:4 Neitiro woko sapuwo to nio ro ohona to kiwarebai-ma ubauba ra? A?
1CO 9:5 Ina neibi aboudo sabi ra, simara kimibiria mamio neio mutu kou, Abera woko neio mutu atu se kemesioidiro? Mabu Pita arua kitiodorai urubia mutu, ibose Iesu niramio neio upi mutu idaibo sosoro atu se iroho-dumo.
1CO 9:6 Nio ibo a-imaragoidiro-dumo ra mo Banabasi mutu mani woko neitiro ro se isioidiro-ri, ohona ra obotama ra imade na, ina arua kitiodorai urubia ro ibo isioidiro pua ra, a?
1CO 9:7 Beda ami dubu ata ro gou boso aboto simara mani to? Beda dubu ata ro gomidiro pari ohona kibouti ato, ina kiho tato? Ibose beda urubia ra sipisipi nanigosi na-iworohuti-dumo, neio simara sapuwo to nono isi kiratuti ie.
1CO 9:8 Nedi owera ro mo ro na-naro, urubia kimaragoidiro owera a-naro ra?
1CO 9:9 Mabu idaibo sosoro owera Mose ia ro sabi buka ato ta-gisioidiro ibo Burumukau urubia dubu woko kemesioidiro ato, idaibo woiti iopu na-ituti nu matagoro emosuputi mamo, nou ro arua iopu modobo ato kiho ie. Morobise ie nimo umoro ta-noi-rimo ibo Godi edi sabi ro na-gosioidiro, burumukau sapuwo to se a-gosioidiro ra? E e.
1CO 9:10 Godi ro nedi atu sabi ro nou woko kemesioidiro urubia neibi sapuwo to ibose to gosioidiro. Ina noudo ie pari ato goto etio ro kioditi ra, ina pari ohona etio ro kidabuti ra, neio ro simara woko na-isioidiro-dumo pari ato, neio kimaragoidiro to kiauri ie ibo pari ohona sapuwo to, ido anamadimi-iho-ri.
1CO 9:11 Urio ota iopu nio abato neibi ro na-nibouti-birimo, ina nio aboudo modobo pua ra neibi wisa namabu to kiwarebai-bi?
1CO 9:12 Arua urubia Godi woko na-emesioidiro-dumo, neio modobo ie nio ro kiwarebai, ina neibi nio ro auna se kiwarebai-bi modobo ia ie. Kaupoti sirio mibo tanaro neibi abato na-irorosioidirotiti-mo, nedi kiwarebai tanaro ro nio neibi ro imowapotai pua isioidiro ri neibi aboto. Mabu neibi ubi tato ie ata tanaro ata neibi ro na-nosioidiro-bimo, Abera Naramu edi mea owera ro nou ro kodiobuti.
1CO 9:13 Nio umoro tato ra ibo Godi edi Tarena Moto ro nato edi urubia ro iwatititi-dumo woko, neio woko kisioidiro maumo ato ohona sapuwo kimade ie? Ina ibose Tarena Moto ato beda urubia ro imatowotiti-dumo patapata ato kiwoubua namabu dao, nedi urubia ro sapuwo dao kimade ie.
1CO 9:14 Ina idaibo sosoro ie Abera Naramu ro nimo kebase ta-nimowapotai-ro idaibo tanaro nimo ro aise isioidiro ri. Ibo mea owera Iesu sapuwo to etio ro imowautiti-dumo, nedi urubia ro modobo ie kirowidiro urubia ro kimio wisa.
1CO 9:15 Modobo ie mo ro mea owera kimowauti woko sapuwo to, kirowidiro urubia aboudo mea wisa kimade. Kaupoti mo wisa komio sapuwo to, ata owera aro pua. Mo nio ro kowarebidiro sapuwo to isioidiro pua nedi titi ro. Nio mo ro imowapotai pua mo owarebai ri, nou sapuwo to a-neremowabu. Modobo pua nedi keremowabu mabu ro mo aboudo karaseperai. Modobo ie mo kebase karaburai!
1CO 9:16 Mo auna se eremowabu ri pua mea owera Iesu sapuwo to kimowauti aboto, mabu mo nou ro notiodorai-ro mea owera nou sapuwo to imowauti ri, ina urubia mo ro aise kimowauti modobo ie, io mo woko ie. Ina mo ro imowauti tato mea owera nou sapuwo to, mo ubauba ro ba-mowea-ro.
1CO 9:17 Mo simara ubi ato kou rasiri ie mea owera Iesu sapuwo to imowauti ri, mo ro wisa urubia aboudo ba-nimadetiti. Kaupoti nou mo woko ie, aise mosioidiro-ro, mabu Godi ubi ie mo ro nedi woko ro kosioidiro aboto.
1CO 9:18 Ina noudo ie mo ro beda wisa nimade nedi woko ro nou sapuwo to? Mo wisa ibo ie, mea owera Iesu sapuwo to urubia mo ro na-nimowautiti wisa tato se. Io mo morobise wisa ibo ie. Mo ro urubia wisa tato na-nimowautiti, mo ro neio kiwaro modobo ie wisa komio sapuwo to, kaupoti mo ro idaibo sosoro iwaro-ri pua.
1CO 9:19 Mo ata dubu ata ro emotohiti pua, nou wisa tato woko kemesioidiro aboto. Mo ro mea owera urubia na-nimowautiti urubia kirowidiro sapuwo to, mo ro sirio tau wisa tato woko nisioidirotiti neio sapuwo to, nedi owera ro mea se kimade aboto.
1CO 9:20 Mo Iu urubia mutu na-nimidirotiti, mo neio mino to nimidirotiti neio kiwairio aboto. Mabu mo ubi ie sabi maumo ato edi urubia ro irowomidirotiti, neio kiwairioidiro Iesu aboto. Kaupoti abora mo Iu urubia edi sabi sirio ro neio maumo ato omidiro pua.
1CO 9:21 Etio ra Iu urubia sabi maumo ato korowomidiro tato, mo ibose neio aboto ta-niradabutiti, neio Iesu aboto iwairio ri. Ibo pua Godi edi sabi ro mo ro kibodoro tato. Keriso edi sabi ro nou maumo ato na-nomidiro, noudo osuruwo-ri pua. Ina noudo ie, mo ubi ie sabi maumo ato korowomidiro tato urubia neio iwairioidiro rie Keriso aboto.
1CO 9:22 Pupuwo tato kimibiria urubia aboto mo ta-nidabutiti, neio kimibiria pupuwo kimowaititi sapuwo to. Mo ro erere tanaro sirio, erere urubia sosoro gabo ato, mo neio sosoro komidiro umoro ti-noititi. Mabu mo ubi ie neio amia erere tanaro sirio to mo ro dodio tato se imade rie, ina neio Godi ro ubauba aboudo kiapopo sapuwo to ie.
1CO 9:23 Nedi tanaro sirio ro nou sapuwo to na-niatiti, mo ro durupi to imese nisioidiro. Mabu mo ubi ie mea owera Iesu sapuwo to korobodorouti imese sirio urubia aboto. Ina ata mabu nou e, mo ro Godi edi meana ro atu se anamadimo-owea-ri, arua kimibiria urubia mutu.
1CO 9:24 Nio umoro tato ra ata owera na-owamo ibo, hio korowararioidiro urubia sapuwo to? Neio atu se korowarario ie, ina kaupoti mere ro komidai ie wisa. Nio idaibo mino to ba-dorowarario-mo, nio erere se wisa kimade sapuwo to, huru to imetere mamo.
1CO 9:25 Korowarario urubia karatamudiro maumo ato simara durupi mea mino to kimododidiro ie. Mabu neio ubi ie mea wisa kimade, ina nedi wisa ro tuturu tau to iamo-ri pua, womu to samo ito amadime-ereredea-ri. Kaupoti iedi wisa ro nimo ro Iesu Keriso na-nowasoro-dumo nou sapuwo to namadimi-imade-ri, womu to ereredea-ri pua, womu tato womu tato aise ama-iamotiti-ri.
1CO 9:26 Ina noudo ie urubia dubu kirario kawa na-irario koropodai moro kiauri tato, mo idaibo mino to irario-ri pua. Ina ata pikisa owera ibo ie. Ata dubu karaberemo aboto na-wou, nou tu idaibo na-iwaguwoidiro nasa dubu durupi ato araremo tato, mo idaibo sosoro dubu pua.
1CO 9:27 Mo durupi auna se nowairiawadotiti ubauba tanaro kisioidiro aboudo. Mo sumi tama ra dao ra koko niwaititi, mo edi durupi ro mo wisa tato woko dubu to kararapoi aboto. Ina noudo ie mo ro urubia mea owera Iesu Keriso sapuwo to kimowauti saro gabo ato, modobo pua Godi ro idaibo owera karo mo aboto ibo, ‘Mo woko oro ro mea se emesioidiro pua, ina nou mabu ato ie oro mea wisa omia-ri pua.’
1CO 10:1 Ina noudo ie mo ubi tato ie nio ro woki kimatiti beda tanaro ro gororosioidiro-rimo nimo nasa, naminami neio aboto, neio atu se goto se duriomoro ato edi tau ato na-irohotiti-mo. Neio imese atu se toboro kere maumo ato outiti-mo nou ro iwaboititi. Nedi urubia ro toketoke oromo turi na-giabu-rimo womu tato ata sapuwo to mea se ti-gorowateai-rimo,
1CO 10:2 io idaibo sosoro ie neio Mose ro obo to giwarumia. Io neio Mose ro obo to na-giwarumia nou kowasoro urubia to ararasoro rie.
1CO 10:3 Nedi urubia ro edi mino to na-irohotiti-mo neio imese Godi ro ohona ata sosoro imiotiti-ro, ina iedi ohona ro neio ro atu se ihotiti-mo.
1CO 10:4 Ibose neio obo Godi ro ata sosoro imiotiti-ro nadi rido. Neio obo edi nadi rido na-idiotiti-mo edi nadi ro neio nou mutu atu se outiti-mo. Iedi nadi ro Godi ro kohodowa dubu nou sosoro owapotaidiro-die nimo aboto.
1CO 10:5 Io morobise ie neio meana Godi aboudo ta-iaurititi-mo sekere, kaupoti neio sirio se nou kamade tato owaititi-mo, neio ro nou sosoro gabo ato ubauba tanaro na-isioidirotiti-mo. Ina noudo ie nedi urubia ro ipi gabo ato Godi ro aise giopiauti, neio pamo durupi goto se duriomoro ato kimesere kawa imeseretiti-mo.
1CO 10:6 Nedi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo, nimo umoro koi sapuwo to gororosioidiro-rimo. Neio giropu auna ubi ro iamotiti iedi ubauba tanaro ro kisioidiro aboto, ina noudo ie nimo ro idaibo ubi imatiouti-ri pua.
1CO 10:7 Neio arua ro orora ta-irorutiti-mo, nio ro idaibo sosoro ubauba tanaro isioidiro mamo. Nimo edi nasa naminami ro arua idaibo tanaro nou gisioidiro-rimo, ina neio Godi urubia sekere, kaupoti Tarena Buka ato owera ta-giamo ibo, Neio ro burumukau dawade gorodi to na-gosioidiro-rimo, taie iato gemowabu-rimo. Neio aise giriribua-rimo, muguru sosoro komaro iato gorowamaro iedi burumukau ro nou sapuwo to. Ibose neio ro soriomu nou sapuwo to iato gosioidiro-rimo, koko obo iato gidio-rimo. Neio kamade ri aise giaiauti-rimo wasare iato gemaboduti-rimo.
1CO 10:8 Ina ata owera ibo ie, nimo ro modobo pua erere upo tanaro kisioidiro. Arua Isiraere urubia idaibo tanaro nou gisioidiro-rimo, ina noudo ie Godi ro ubauba temeteme nato gemeiriai-ro neio aboto, ina kaupoti saiki ato 23,000 urubia neio ro gorowaburai-rimo.
1CO 10:9 Ina ata owera nou e, nimo ro modobo pua Abera Naramu kowaibirio nou edi turi mesebea ro kemasaudai. Ina arua Isiraere urubia idaibo sosoro tanaro nou gisioidiro-rimo, Abera Naramu neio ro a-gowaibirio-rimo, taie Godi ro bagawe sirio neio aboto nato gimeiriai-ro, bagawe ro pamo se nou ri iagegetiti-mo.
1CO 10:10 Ibose masawe owera aro mamo Godi woko urubia aboto. Arua Isiraere urubia idaibo mino to gorowosuruwo-rimo masawe owera ibo iarotiti-mo Godi woko urubia aboto. Ina Godi edi boso sowake urio ro nou ri gemeiriai-ro neio aboto, neio aise giopiauti.
1CO 10:11 Nedi ubauba tanaro sirio ro na-gororosioidiro-rimo neio aboto, nimo ro neio aboudo eremoputi rie ibo, morobise ie ubauba mimeserai-rimo. Nedi owera ro nou mabu ato giatiti-rimo, nimo itamudiro rie idaibo tanaro isioidiro mamo. Nimo nedi tau ato na-norowomidiro womu tau aupiaupi ro orobowado-die.
1CO 10:12 Mabu nio na-imaragoidiro-dumo ibo, ‘Koko se ti-norowotoi, ubauba nimo aboto odoro-ri pua.’ Kaupoti mea se! Nio kiretei modobo pua!
1CO 10:13 Beda mutu kiwaibirio tanaro sirio ra nio ro na-giauri-rimo ubauba kisioidiro aboto imudo ri, neio ata sosoro pua, imese sirio urubia atu sosoro kiwaibirio tanaro ta-giauri-rimo. Godi ro beda owera karo ra nou ro aise kisioidiro ie. Nio koko ia kiwaibirio aboudo, nou ro gabo aise imagerewado-ri pua. Kaupoti nio kiwaibirio tanaro ro kiwia ato, Godi umoro ie, nio kiwosuwoduti aboto gabo nou ro kimesioidiro ie, ina iedi koko kiwaibirio tanaro ro nio neio ro iwororuwoidiro-ri pua.
1CO 10:14 Ina noudo ie nirimagare babio, nio orora kiroru tanaro aboudo ba-daragarewado-mo.
1CO 10:15 Nio mea muro urubia ie, mo ro beda owera nisioidiro mea se nou ba-dimaragoidiro-mo.
1CO 10:16 Nimo ro Iesu sapuwo to ohona kiho ato, eso owera na-niarotiti-dumo nou sapuwo to, iedi panikere ro Iesu karima panikere ie. Ina noudo ie atu se na-nidiotiti-dumo, nimo nou mutu kaupoti to imese kararapoi ie. Ina ibose beredi nimo ro kekekiouti ato nou eremasoro na ie, edi beredi ro Iesu durupi ie. Ina noudo ie nou atu se na-nouho-dumo nimo nou mutu kaupoti to imese kararapoi ie.
1CO 10:17 Nedi beredi ro kaupoti ie, ina nimo kimibiria urubia imese sirio ia ie. Ina noudo ie nimo kaupoti urubia ie Iesu Keriso ro ta-nidabuai, mabu beredi kaupoti nouhotiti-dumo.
1CO 10:18 Isiraere urubia nio ro ma-dimaragoidiro-mo neio ro edi tanaro ro na-isioidirotiti-mo. Godi aboto dao na-imatowotiti-mo ina etio ro ihotiti-mo, Godi neio mutu idaibo mino to ta-idabutiti.
1CO 10:19 Mo owera maumo beda sosoro ra, nio ro mea se a-womidai-mo ra? Mo ibo a-naro ra ohona na-imamotiti-dumo ota titi aboto nou auna nakomu e? Ina ibose mo ibo a-naro ra ota titi sapuwo to na-imamotiti-dumo, neio morobise keremiro mutu e?
1CO 10:20 E e! Marasio, mo ibo aro pua! Io nedi urubia ro Godi umoro tato urubia ie, ohona na-imamotiti-dumo neio ro ubauba urio aboto imatowotiti-dumo, Godi aboto imatowotiti pua. Mo ubi tato ie nio ubauba urio aboto karadabu.
1CO 10:21 Nio ro Abera Naramu eremasoro na panikere rido kidio, ina ubauba urio panikere rido iato kidio, nio ro panikere teibo ibo imosuwotiti-madumo modobo ia pua! Imese sabi ia ie! Ina ibose nio ro ata saiki Abera Naramu ohona kiho nou eremasoro na, ina ata saiki ubauba urio ohona kiho neio kamade iwaititi ri, io modobo ia pua. Imese sabi ia ie!
1CO 10:22 Nio ro idaibo tanaro teibo na-isioidirotiti-madumo arua urio kamade kiwaititi aboto, nio ro Abera Naramu kamade a-owaititi-dumo ra? O ibo a-imaragoidiro-dumo ra nio imese pupuwo ia ie, ina Godi nio pupuwo mutu modobo pua? A?
1CO 10:23 Nio arua ro ibo iarotiti-dumo, ‘Imese tanaro kisioidiro nimo aboudo modobo ie, ata sabi tato ie.’ Kaupoti imese tanaro nimo ro kisioidiro aboto, arua tanaro ro nimo iwarebai-ri pua. Nio arua ro ibo iarotiti-dumo, ‘Imese tanaro kisioidiro nimo aboudo modobo ie, ata sabi tato ie.’ Kaupoti nimo ro arua tanaro kisioidiro ato, borubi kimibiria urubia pupuwo imowaititi-ri pua.
1CO 10:24 Nakara se eremaragoidiro mamo, arua urubia sapuwo to aise gi-imaragoidiro-ri.
1CO 10:25 Maketo rido kimade ato karima ohona, nio ro kiho modobo ie, ata sabi tato ie. Nio ro auna se imaragoidiro mamo ibo nimo ro ubauba tanaro nisioidiro-dumo nedi ohona ro na-niho-dumo. E e!
1CO 10:26 Mabu nedi duriomoro ro nato ibose beda mutu namabu sirio ro iamo, imese Abera Naramu do ie, nou ro gisioidiro.
1CO 10:27 Ata kimibiria tato dubu ata ro oro aboto na-utura ibo, ‘Oro dou-ro, ohona mo moto ato anamadi-iho-ri.’ Oro ubi kou nou moto to, orodiobuti mamo aise dou nou moto to. Nou ro oro beda ohona emaremuti, nu oro ro emodoruti mamo ohona sapuwo to, kamade mutu aise gi-iho-ri.
1CO 10:28 Kaupoti oro ata dubu ro na-emowapotai ibo, ‘Nedi ohona ro tarena ie kiho aboto, orora aboto kebase ta-iaiwai-mo.’ Nou ro idaibo owera karo ato, oro ro iedi ohona ro iho ate! Mabu oro edi dubu ro emowapotai-die, nu simara kimaragoidiro ie ibo nedi ohona ro ubauba ie kiho aboto. Mo ro ibo utura pua, iedi ohona ro kiho modobo pua,
1CO 10:29 iedi dubu ro nou ro imaragoidiro idaibo. Io mea tanaro ie iedi ohona ro oro ro kiho tato, ina iedi dubu ro nou kimaragoidiro oro ro ubauba emowai-ri pua. Kaupoti ata dubu ata ro idaibo owera karo tato nedi ohona ro nou sapuwo to, oro ro modobo ie nou kiho. Mabu boira mo ata dubu ata ro nou simara kimaragoidiro to sirio tau kotuputawado ohona kiho sapuwo to?
1CO 10:30 Mo ro ohona Godi aboto eso owera karo ato, ina nato na-niho, mabu boira mo ata dubu ro nedi ohona ro nou sapuwo to kemosurupo? Iedi ohona ro eso owera karo saro gabo ato, Godi ro meana aise kiwai ie.
1CO 10:31 Ina noudo ie nio ro beda ohona iho-dumo ina beda obo idio-dumo Godi masiro auna kowaititi sapuwo to gidimi-isioidiro-ri.
1CO 10:32 Nio ro modobo pua tanaro kisioidiro ina arua urubia nio ro ubauba neito kiwaititi, idaibo Iu urubia, Iu owera karo tato urubia, ibose Iesu kowasoro urubia. Neio ro edi meamea tanaro ro namadimi-iauri-ri neio nio ro ubauba iwai-ri pua.
1CO 10:33 Mo ro urubia beda sosoro niworohutiti nio ro ibo ba-diworohutiti-mo. Mabu mo nakara se orowarebai-ri pua, urubia sirio iwarebai rie, neio ro womu tato keremiro kowea aboto.
1CO 11:1 Ina nio ro mo kematiouti modobo ie, mo ro Keriso beda sosoro nematioutiti.
1CO 11:2 Mo kamade owera ie nio aboto, nio ro beda sosoro imaragoidiro-dumo mo ro edi tanaro to nitamudirotiti. Nio ro abora tirobidiro-dumo mea mino to iedi kitamudiro ro Keriso ro mo aboto na-giaiwai-ro, ina nio aboto nou niaiwai, nio ro ata mino to iwesegerai pua.
1CO 11:3 Ina abora mo ubi ie nio umoro kiwai ibo, Keriso nu keremiro mabu dubu e, imese urubia nou ro gisioidiro. Ina imese dubu sirio Keriso aboudo gou-rimo, orobo nou dubu aboudo gou-ro. Ina Keriso nou Abera Godi aboudo gou-ro.
1CO 11:4 Karadabu maumo ato urubia dubu Godi aboto na-wararatoro, o Godi ipusu owera nou ro urubia na-imowauti, eputa korowasiai ato Keriso nou ro siripo kowai ie.
1CO 11:5 Ibose karadabu maumo ato, urubia orobo Godi aboto na-wararatoro, o Godi ipusu owera urubia nou ro na-imowauti eputa korowasiai tato, nu uramu siripo kowai ie. Ibose nu idaibo sosoro ie nu sobo ata ro na-owarure.
1CO 11:6 Beda orobo ra nu sobo korowasiai tato, nu sobo modobo ie komukomu se kowasio dubu sosoro ba-miworohuti. Kaupoti idaibo tanaro orobo sobo kasio mutu koroho ato, o sobo kowarure koroho ato, auna siripo tanaro ie, nu modobo ie sobo obotama to korowasiai.
1CO 11:7 Urubia dubu sobo obotama to orowasiai mamo nou kararatoro tau ato, ibose Godi ipusu owera kimowauti tau ato. Mabu urubia dubu nu Godi ia sosoro gosioidiro, nu nakara se a-gerematiouti urubia dubu na-gosioidiro. Urubia dubu na-omidiro, Godi edi auna masiro ro nou ro paease kowawuti ie. Urubia orobo na-omidiro, urubia dubu edi auna masiro ro nou ro paease kowawuti ie.
1CO 11:8 Mabu keba urubia dubu Godi ro orobo rido osioidiro pua, keba orobo Godi ro dubu rido gosioidiro.
1CO 11:9 Urubia dubu Godi ro osioidiro pua urubia orobo owarebai na, urubia orobo gosioidiro urubia dubu owarebai na.
1CO 11:10 Ina noudo ie kimibiria orobo ro Godi aboto kararatoro ato, ibose Godi ipusu owera kimowauti ato, nou sobo obotama to korowasiai modobo ie. Ina nou abato edi pupuwo korosa ro kowamo ie Iesu urubia Godi ipusu owera kimowauti ato, ibose Godi kararatoro ato. Ina ata mabu nou e, Godi sowake urio sirio torowotoi-die, nio iauri-dioumo.
1CO 11:11 Ina ata sapuwo rido kiauri ato, nio Iesu ro na-gidabuai noudo to ararasoro ri, orobo nakara se omidiro-ri pua, ina ibose urubia dubu nakara se omidiro-ri pua. Orobo ra dubu ra neitiro modobo ie atu se korowarebai.
1CO 11:12 Mabu urubia orobo keba dubu aboudo gosioidiro, ibose abora imese dubu mamio ro irotuti-dumo. Kaupoti nou se demaragoidiro-mo, imese namabu, imese urubia sirio, Godi nakara se nou se ie nou ro gisioidiro.
1CO 11:13 Nio ro nakara se ma-demeiouti-mo, urubia orobo eputa korowasiai tato Godi aboto nato na-wararatoro, mea tanaro ra?
1CO 11:14 Nio ro nakara se umoro ta-goi-rimo ibo dubu modobo pua tututu sobo mutu koroho, io siripo ie.
1CO 11:15 Ina nio nakara se umoro ta-goi-rimo ibo mamio ro kiworohuti sobo tututu modobo ie, neio kibodiai ie idaibo sosoro koroho. Mabu sobo tututu Godi ro mamio gimesioidiro, neio eputa iwasioidiro na ie.
1CO 11:16 Ata dubu ata nedi owera ro nou sapuwo to, owera keremasio ubi na-owamo, nou umoro koi modobo ie ibo, neibi abato, ibose Iesu urubia beda moro ato iradabutiti-dumo, nimo abato mamio ro idaibo tanaro nou ibodorotiti-dumo.
1CO 11:17 Mo ro abora ata owera nama-aro-ri nio aboto, mo ata kamade tato ie, nio mo ro imowabu-ri pua. Mabu nio atu moro to karadabuai ato Godi emowabu ri, nio nakara se ubauba irowaititi-dumo, ibo pua nedi karadabu ro nio nou ro meana kiwaititi.
1CO 11:18 Mo keba owera nou e nio Godi kemowabu aboto karadabu sekere, kaupoti owera mo ro ta-nirorowai arua urubia aboudo ibo, nio atu moro to na-iradabutiti-dumo Godi emowabu ri, nio erere patu to aise karapeputi ie. Nedi owera ro mo ro egea mere se ta-nimibiria.
1CO 11:19 Karapeputi tanaro erere patu to nio abato modobo ie kiamo, nio umoro nato amadimo-oi-ri ibo beda urubia ra morobise urubia.
1CO 11:20 Nio na-iradabutiti-dumo Abera Naramu soriomu ohona iho ri, nio ro nou ohona iho-ri pua.
1CO 11:21 Mabu nio arua kiho kebase katamuai ato, kimibiria borubi nio ro imasebidiro-ri pua. Ina noudo ie urubia neio ohona mutu modobo ato korowomidiro ie, kaupoti sogoi ro edi kimibiria urubia ro iwati, neio ro imio-ri pua. Ibose nio arua, waini obo auna kidio ie.
1CO 11:22 Nio moto tato urubia ra? A? Ina karadabu moto ato ohona auna se nou mabu ato a-ihotiti-dumo ra, a? Nio ubi ra Godi urubia sopu to kiwororuwoidiro, a? Ibose nio ubi ra namabu tato urubia siripo kiwaititi? Mo ro nio aboto beda owera nama-aro-ri? Nedi tanaro ro nio ro na-isioidiro-dumo, nou sapuwo to mo ro imowabu-ri ra? Marasio, nio mo ro imowabu-ri pua.
1CO 11:23 Mabu kitamudiro owera Abera Naramu nou aboudo ta-nomidai-ro, ina mo nio abato na-nimidirotiti, nio mo ro nouto nitamudirotiti. Nedi kitamudiro owera ro nou e, Abera Naramu Iesu nasa rubi aboto Iudasi ro edi duwo ato gapoi, iato boso urubia tu to gedea, iedi tanaro ro ido to gororosioidiro-rimo, tau keba se nou ro beredi gomidai-ro,
1CO 11:24 taie eso owera iato garo Godi aboto. Taie beredi nou ro iato gekekeouti. Nou ro ibo, ‘Nou mo durupi ie, nio sapuwo to naiwai. Nio ro idaibo sosoro tanaro ba-disioidirotiti-mo, mo kemaragoidiro sapuwo to.’
1CO 11:25 Iedi beredi ro kiho na-giporeai-rimo ina atu tanaro Iesu ro iato gosioidiro nou ro waini obo panikere iato gomidai-ro. Nou ro ibo, ‘Nedi waini obo ro na-omidiro, mo ro orio hodo nasaubiai urubia aboudo, mo karima nama-isuputi-ri. Nedi waini obo ro nio ro kidio ato, idaibo sosoro tanaro nou ba-disioidirotiti-mo, mo kemaragoidiro sapuwo to.’
1CO 11:26 Mabu nedi beredi ro nio ro beda tau ato kiho ra, ina waini obo beda tau ato kidio ra, idaibo ie urubia nio ro imowauti-dumo Abera Naramu na-garaburai ota kemowotowa ato, womu tato nou ina neito namadi-orowameai-ri.
1CO 11:27 Ina noudo ie Abera Naramu edi beredi ro etio ro iho-dumo kimaragoidiro tato se, ibose nou edi waini obo ro etio ro idio-dumo kimaragoidiro tato se, Iesu edi durupi ro karima mutu neio ro ubauba emowaititi-dumo.
1CO 11:28 Abera Naramu kiho ido to gi-osioidiro-ri, tauo kebase nio erere se modobo ie simara keremiro mea se kimeiouti, taie saro to Abera Naramu edi beredi ro waini obo mutu nato gi-imidai-ri.
1CO 11:29 Mabu etio ro iho-dumo Iesu edi beredi ro, ibose waini obo etio ro idio-dumo, neio ro Iesu durupi mea se eibimai tato, nedi urubia ro ubauba wisa nakara se iosora-dumo.
1CO 11:30 Ina noudo ie nio abato sirio urubia durupi pupuwo neio aboudo imese ta-garagarewado-rimo. Nio arua temeteme ro nou mabu ato iwatiti, ina arua noudo gorowaburo-rimo.
1CO 11:31 Kaupoti namabu nou e, nimo kebase keremiro kimeiouti rasiri ie, idaibo ubauba wisa nimo ro iauri-ri pua.
1CO 11:32 Nimo ro mibo kainakaina na-niaurititi-dumo, Abera Naramu ro a-nimotuputiti-die, nimo umoro oititi ri ibo nimo ro ubauba nisioidirotiti-dumo. Mabu nimo Abera Naramu Iesu nu ubi ie nimo ubauba aboudo iapopo ri, ibose nu ubi tato ie nimo duriomoro tanaro urubia mutu nou ro atu se kibeouti ibo kutura, ‘Nio ubauba tanaro kisioidiro urubia ie. Mo aboudo daragare-mo, era paruo to dou-mo!’
1CO 11:33 Ina noudo ie mo niramio, nio atu moro to karadabu ato Abera Naramu beredi iho ri, ibose waini obo idio ri, samo to iho mamo, amia kimibiria urubia aise gi-imasebidiro-ri.
1CO 11:34 Etio ra sogoi ro na-iwati, kebase simara moto ato simara ohona gi-iho-ri, taie saro to karadabuai ato Abera Naramu ohona nato gi-imade-ri. Nio karadabu ato modobo pua ubauba wisa iosora ri karadabu. Mo ina nio aboto beda tau ato norowameai-die, arua owera ana-imowauti-ri nio kimaragoidiro tuputupu iwai ri.
1CO 12:1 Mo niramio, abora mo ubi ie nio kimowapotai Tarena Urio ro nimo kaokao se modobo na-niwaititi-die erere tanaro kisioidiro aboto, mo ubi tato ie nio nou sapuwo to karadoruti.
1CO 12:2 Nio umoro tiamotiti ibo, nio keba se beda mino to irowomidirotiti, morobise Godi umoro oi tato na-irowomidirotiti. Abora nio etou ro giari nio neio ro edi kiwaboi ro na-giwaboi-rimo kakate gabo ato, ina owera karo tato ota titi neio imowabutiti-mo.
1CO 12:3 Ina noudo ie mo ubi ie nio umoro kiwai, ibo ata dubu ata Tarena Urio ro na-oworohuti nou ro ibo utura-ri pua, ‘Iesu abato ubauba tanaro ba-mororosioidoro-mo.’ Ibose Tarena Urio etu abato omidiro nou ro se karo ie morobise to ibo, ‘Abera Naramu Iesu nou se ie.’
1CO 12:4 Abora nio mo ro a-nimowapotai Tarena Urio ro erere kimibiria urubia modobo tiwaititi-die erere tanaro kisioidiro aboto. Tarena Urio ro se iaiwotiti-die iedi tanaro ro.
1CO 12:5 Nimo ro Abera Naramu woko erere mino to nemesioidirotiti-dumo. Ina nimo Abera Naramu kaupoti nouse ie, nou woko nemesioidirotiti-dumo.
1CO 12:6 Kimibiria urubia ro sirio erere woko isioidirotiti-dumo, Godi kaupoti nou se ie erere kimibiria urubia pupuwo nou ia ro se imowaititi, nou woko nimo ro na-nemesioidirotiti-dumo.
1CO 12:7 Taie erere kimibiria urubia abato Tarena Urio ro paea se orowapotaidirotiti-die neio ro erere tanaro na-isioidiro-dumo kimibiria urubia meana sapuwo to.
1CO 12:8 Idaibo arua kimibiria urubia aboto Tarena Urio ro modobo ta-giwai muro owera Godi aboudo na-woutiti-dioumo imowauti ri. Ina arua kimibiria urubia aboto Tarena Urio ia ro modobo ta-giwai umoro owera Godi aboudo na-woutiti-dioumo imowauti ri.
1CO 12:9 Ina arua kimibiria urubia aboto Tarena Urio ia ro modobo ta-giwai awawo kimibiria iworohuti ri, kimibiria urubia kiwarebai aboto. Ina arua kimibiria urubia modobo ta-giwai Tarena Urio ia ro, neio ro temeteme urubia meana kiwaititi aboto.
1CO 12:10 Ina arua kimibiria urubia nou ro modobo ta-giwai pupuwo korosa tanaro kisioidiro aboto. Ina arua kimibiria urubia Tarena Urio ro modobo ta-giwai Godi edi ipusu owera ro urubia kimowauti aboto. Ina arua kimibiria urubia modobo ta-giwai urio kieibimo aboto, ibo nedi tanaro ro Tarena Urio aboudo ra, o ata urio aboudo ra? Ina arua kimibiria urubia Tarena Urio ro modobo ta-giwai neio ro umoro tato owera to urubia kimowauti. Ina arua kimibiria urubia Tarena Urio ro modobo ta-giwai nedi umoro tato owera ro nou kiwesegere aboto, urubia umoro koi sapuwo to.
1CO 12:11 Nedi tanaro sirio ro neio sapuwo to, Tarena Urio kaupoti nou se ie, ina nedi tanaro sirio ro nou aboudo se outiti-dioumo. Nou nakara ia se simara ubi ato erere urubia modobo tiwaititi-die.
1CO 12:12 Ina nedi owera ro morobise ie, urubia dubu nu sirio atemo mutu sekere ie, neio kaupoti durupi rido irarebidiro-dioumo. Ina idaibo sosoro ie, Iesu edi urubia ro Abera Naramu durupi ie.
1CO 12:13 Mabu nimo atu se Tarena Urio ro ta-niwarumiauti Keriso edi kaupoti durupi ro nouto ararasoro ri. Ata nakomu tato ie nimo beda sosoro urubia ra, nimo arua Iu urubia ra o arua Iu owera karo tato urubia ra. Arua nimo wisa tato woko kisioidiro urubia ie. Nimo arua wisa tato woko kemesioidiro pua, simara ubi woko kisioidiro urubia ie. Kaupoti nimo atu se Godi ro ta-nidabuai, nou ro Tarena Urio nou se gemeiriai-ro, nimo niro turi ato nou ro omidiro rie. Nimo idaibo Abera Naramu edi durupi ro Tarena Urio ro osioidiro, ina abora nimo ro idaibo Tarena Urio obo nou aboudo erere se nidio-dumo.
1CO 12:14 Morobise ie durupi nu sirio atemo mutu e, ibo pua kaupoti atemo mutu.
1CO 12:15 Ata sairo pata modobo koi rasiri ie owera karo aboto, ina nou ro owera kutura ie ibo ‘Mo durupi rido ateidiro pua, mabu mo tu pata pua.’ Io, sairo ro idaibo owera karo rasiri ie, nou durupi rido ateidiro pua ra, a? E e, sairo durupi rido aise tateidiro.
1CO 12:16 Ina ibose ata gare modobo koi rasiri ie owera karo aboto, ina nou ro owera kutura ie ibo, ‘Mo durupi rido ateidiro pua, mabu mo idomari pua.’ Io, gare ro idaibo owera karo rasiri ie, nou durupi rido ateidiro pua ra, a? E e, gare durupi rido aise tateidiro.
1CO 12:17 Ina ma-dimaragoidiro-mo, durupi ato idomari iopu se ma-mateidiro ata nakomu tato, ina owera etou nakomu to kirowidiro ra? Ina ibose durupi ato gare se ma-mateidiro ata nakomu tato, ina nibo beda nakomu to kimasio ra?
1CO 12:18 Kaupoti auna owera nou e, Godi ro nimo durupi mea se nimesioidiro erere nakomu nimo nou ro simara ubi moro ato mea se nimadebuti.
1CO 12:19 Erere nakomu nimo nou ro durupi ato kimadebuti tato rasiri ie, nou ro kaupoti namo kimadebo rasiri ie, durupi boira? Imese ba-gararaseperai!
1CO 12:20 Kaupoti, durupi ibo owamo pua. Durupi nou sirio atemo mutu e, ina iedi durupi ro kaupoti nouse ie.
1CO 12:21 Ina noudo ie idomari ro modobo pua ibo kutura tu aboto, ‘Mo oro ro owarebai-ri pua. Mo nakara se korowarebai modobo ie.’ Ibose eputa ro modobo pua ibo kutura sairo aboto, ‘Mo oro ro owarebai-ri pua. Mo nakara se korowarebai modobo ie.’
1CO 12:22 E e. Arua atemo durupi ato na-iateidiro nimo pupuwo tato nakomu to na-niasoro-dumo, awawo woko kisioidiro modobo pua. Kaupoti iedi atemo ro dorogora se atemo pua. Urubia dubu ro iedi durupi atemo ro durupi rido kiasio ato, nou morobise to ama-araburai-ri, pamo ie iedi durupi ro.
1CO 12:23 Arua atemo durupi ato na-iateidiro, nimo ro na-niasoro-dumo ibo awawo nakomu pua, nimo ro mea se niaurititi-dumo. Ina arua atemo durupi ato na-iateidiro, urubia ro modobo pua kiauri, nimo ro mea se kiwasiai ie obotama to.
1CO 12:24 Durupi ato edi nakomu ro paease na-iamo, nimo ro auna se imaragoidiro-ri pua. Kaupoti durupi momuo se Godi nakara se ie nou ro nimesioidiro, erere nakomu nou ro nimadebuti durupi ato na-iamo. Beda durupi sapuwo ra nimo ro masiro tato to na-niasoro-dumo, neio masiro Godi ro auna ta-giwai.
1CO 12:25 Godi ro nou mabu ato gisioidiro, modobo pua durupi ato edi na ro orowotoi, neio nakara se karapeputi. Godi ubi ie imese beda mutu kemadebuti nakomu ra, neio atu se nirimagare eremati rie karapeputi tato.
1CO 12:26 Ata durupi nakomu ata ro temeteme na-iwia, iedi durupi rido na-iateidiro, neio imese temeteme ro ibose to kirobai ie. Durupi ato edi erere nakomu ro na-iamo, neio ata ro auna masiro na-omidai, durupi ato edi na iateidiro neio imese kamade aise koi ie.
1CO 12:27 Taie nio mo ro a-nimowapotai nio durupi ato edi na orowotoi, Keriso edi durupi ro neito ararasoro-dumo.
1CO 12:28 Ina Godi edi urubia ro neio abato nou ro kebase neio gimagerai, Iesu ro kitiodorai urubia girapoi. Neio saro gabo ato nou ro Godi ipusu owera urubia girapoi. Ina neio saro ato Godi owera kitamudiro urubia girapoi. Ina neio saro gabo ato pupuwo korosa tanaro kisioidiro urubia girapoi. Ina neio saro gabo ato temeteme urubia meana kiwaititi urubia girapoi. Ina iato arua urubia kiwarebai urubia girapoi. Ibose nou ro Iesu urubia kiwaboi urubia girapoi. Ina nou ro arua urubia girapoi umoro tato owera to kimowauti.
1CO 12:29 Nio umoro ie ibo, nimo sirio se Iesu kitiodorai urubia to ararasoro-ri pua, sipu tato urubia giapoi. Nimo sirio se Godi ipusu owera urubia to ararasoro-ri pua, sipu tato urubia giapoi. Nimo sirio se Godi owera kitamudiro urubia to ararasoro-ri pua, sipu tato urubia giapoi. Pupuwo korosa tanaro imese sirio urubia abato iamo-ri pua, sipu tato urubia abato giamo.
1CO 12:30 Nio imese sirio se temeteme urubia meana kiwaititi urubia to ararasoro-ri pua, sipu tato urubia giapoi. Nio imese sirio se a-giapoi ra umoro tato owera to urubia kimowauti? E e, sirio se iapoi pua. Nio imese sirio se a-giapoi ra umoro tato owera kiwesegere aboto? E e, sirio se iapoi pua.
1CO 12:31 Iedi tanaro ro neio maumo ato kimibiria borubi auna se na-iwarebai-dumo, modobo ie nio abato auna ubi ro kiamo idaibo tanaro kisioidiro aboto. Ina abora nio mo ro anama-imowapotai-ri meana ia gabo boido aidiro-die.
1CO 13:1 Umoro tato owera, daimodaimo urubia ro na-iaro-dumo, ibose Godi sowake urio ro na-iaro-dumo, mo ro neito karo ato, kaupoti urubia mo ro nirimagare kimati tato, mo ro kimowauti owera kapokere diamo sosoro ie.
1CO 13:2 Mo Godi ro modobo kowaititi ato nou ipusu owera kimowauti aboto, ibose umoro urubia abato kiamo tato, Godi abato piro se na-iamo-die, mo abato nedi umoro ro kiamo ato, Godi edi umoro sirio ro neio mutu, ibose mo abato auna kimibiria kowamo ato, podo mo ro kemowapotai ie, ioudo karaubai ie ata moro ato kotobowa ie. Io, idaibo tanaro morobise to kororosioidiro ato, kaupoti urubia mo ro nirimagare kimati tato, mo niro turi ato ata mea nakomu ata owamo-ri pua.
1CO 13:3 Mo ro namabu tato urubia namabu kimio ato, ibose mo durupi kararapoi ato era ro kouho aboto, kaupoti urubia mo ro nirimagare kimati tato, mo ro ata mea wisa ata owea-ri pua.
1CO 13:4 Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, nu serawo samo to oi-ri pua. Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, nou ro urubia mea se kiwarebai ie. Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, nou arua urubia nakomu aboto imaragoidiro-ri pua. Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, nu eremowabu-ri pua.
1CO 13:5 Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, nu siripo tanaro isioidiro-ri pua. Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, nu nakara se eremaragoidiro-ri pua. Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, nou arua urubia ro masawe samo to owai-ri pua. Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, arua urubia beda ubauba tanaro isioidiro-dumo nou aboto, nou ro imaragoidiro-ri pua.
1CO 13:6 Nirimagare na-owamo urubia dubu abato, nou kamade tato ie ubauba tanaro kiauri aboto. Kaupoti nu kamade ie urubia ro Godi edi morobise owera ro na-ibodoro-dumo.
1CO 13:7 Nirimagare na-owamo urubia dubu abato, koko tau na-wou-dioumo nou huru to orowame-ri pua, meamea tanaro aise kisioidiro ie. Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, kimibiria nou ro aseperai-ri pua, nou abato aise ama-owamotiti-ri. Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, nou ro kimaragoidiro to kiauri ie ibo meamea tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri. Nirimagare urubia dubu abato na-owamo, koko tau na-wou-dioumo nu koko se kiwotoi ie.
1CO 13:8 Nirimagare womu tato ie, nu aise ororuwotiti-die. Kaupoti Godi ipusu owera kimowauti tanaro, saiki ata ama-oroporeai-ri. Umoro tato owera to urubia kimowauti tanaro, saiki ata ama-oroporeai-ri. Umoro owera Godi aboudo kimowauti tanaro, saiki ata ama-oroporeai-ri.
1CO 13:9 Iedi umoro owera kimowauti tanaro ro, ibose Godi ipusu owera kimowauti tanaro, abora Godi ro nimo aboto nou morobise owera momuo se nedi tanaro teibo ro nouto iwawuti pua, sapuwo se nimowawuti-die.
1CO 13:10 Kaupoti womu tau nimo aboto beda tau ato namadi-orowateai-ri, imese tanaro mea ia se nato amadimo-ororosioidiro-ri, nedi sapuwo tanaro ro neio sirio se imese amadimo-oroporeai-ri.
1CO 13:11 Mo kainai na-nimidirotiti, mo owera merebusere kainakaina sosoro niarotiti. Ibose mo kimaragoidiro, merebusere kainakaina mino to nimaragoidirotiti. Mo auna na-noi dubu to na-nararapoi, mo ro nedi kainakaina urubia ro, neio edi tanaro ro mo ro aise nimesere.
1CO 13:12 Abora nimo ro Godi timotimo garasi to idaibo sosoro niauri-dumo. Kaupoti ido nu nimo mutu sosoro paea se anamadimo-ororowea-ri. Godi sapuwo to abora mo umoro egea mere se owamo, ido nou mo ro umoro momuo se nato anama-oi-ri. Mo sapuwo to Godi ro beda sosoro umoro momuo se na-oworohuti-die, mo umoro nato anama-oi-ri.
1CO 13:13 Ina owera koporeai aboto, netewa didi awawo tanaro peteibi neibi ro iamotiti-biwai ri, kimibiria kiworohuti, kimaragoidiro to kiauri ie meamea tanaro amadimo-ororosioidiro-ri, ibose nirimagare kimati. Kaupoti auna ia nakomu nedi netewa didi tanaro peteibi ro neibi maumo ato na-owamo nou e, urubia nirimagare kimati.
1CO 14:1 Urubia nirimagare kimati gabo kaupoti nou se ba-dobodoro-mo. Tarena Urio ro kimibiria urubia modobo ta-iwaititi erere tanaro kisioidiro aboto. Modobo ie nio abato auna ubi ro kiamo nedi tanaro ro neio kisioidiro aboto. Godi ipusu owera kimowauti aboto nio abato auna ia ubi ro ba-miamo.
1CO 14:2 Mabu ata dubu nou ro modobo kowai ie umoro tato owera to kimowauti aboto, ina nou ro iedi owera to aro, Godi ia emowauti, urubia ro maumo mea se omidai-ri pua. Morobise ie kimowauti dubu ro urubia imowauti-ri pua. Nou ro edi owera to imowauti, kebase piro se na-owamotiti Godi abato, Tarena Urio ro iaiwotiti-die.
1CO 14:3 Kaupoti Godi ipusu owera etio ro imowautiti-dumo, neio edi owera ro tuputupu ia se ou-dumo urubia aboto. Neio edi ipusu owera ro na-imowauti-dumo, neio ro nouto iwarebai-dumo kimibiria urubia kiroromai sapuwo to. Ibose neio ro nouto kimibiria pupuwo imowaititi-dumo. Kimibiria urubia mibo na-iauri-dumo, neio ro kiarumiauti nedi ipusu owera ro nouto.
1CO 14:4 Ina beda dubu ra umoro tato owera to na-imowauti, nou kimibiria pupuwo nakara se orowaititi, Iesu edi urubia ro nou ro pupuwo iwaititi-ri pua. Kaupoti Godi edi ipusu owera ro etio ro imowauti-dumo, Iesu edi urubia sirio ro neio ro kimibiria pupuwo iwaititi-dumo.
1CO 14:5 Mo ubi sekere ie nio imese umoro tato owera to kimowauti. Kaupoti auna ia nakomu nou e, mo ubi ie nio ro Godi edi ipusu owera ro urubia kimowauti. Godi ipusu owera etio ro imowauti-dumo, neio awawo tanaro kisioidiro urubia ie. Etio ro imowautiti-dumo umoro tato owera to, nedi urubia ro neio sosoro pua, neio ro Godi urubia auna se iwarebai-ri pua. Umoro tato owera to urubia etio ro imowautiti-dumo, ina kiwesegere dubu tato, nedi urubia ro neio simara kimowauti owera maumo mea se kiwesegere modobo ie, Iesu urubia mea se kiroromowado sapuwo to. Idaibo tanaro kororosioidiro ato, nedi umoro tato owera kimowauti dubu ro nou Godi ipusu owera kimowauti dubu sosoro ie.
1CO 14:6 Mo niramio, mo nio aboto kou ato, nio umoro tato owera to kimowauti ato, nio idaibo mo ro mea se kiwarebai ra? E e, nedi owera ro nio nou ro iwarebai-ri pua. Kaupoti mo ro korowauti ato Godi ro beda owera nemowauti-ro, o umoro owera Godi aboudo mo ro kimowauti ato, o Godi edi ipusu owera ro kimowauti ato, o ata kitamudiro owera Godi aboudo mo ro kimowauti ato, nio nedi tanaro sirio ro neio ro kiwarebai ie.
1CO 14:7 Ibose ba-dimaragoidiro-mo, nou idaibo sosoro ie keremiro tato namo teibo beda sosoro ra gita ra ugeuge ra beda diamo isioidirotiti-do. Kiado urubia ro o kiourio urubia ro diamo mea se kiwapotai tato, iedi tau ro nato kirowidiro urubia ro umoro oi-ri pua iedi ohare diamo ro.
1CO 14:8 Humuko diamo mea se kou tato boso urubia beda sosoro keremododiai ra boso aboto kaimowado ato?
1CO 14:9 Ina atu sosoro tanaro nio ro tisioidiro-dumo. Nio karadabu ato urubia umoro tato owera to na-imowauti-dumo, nedi owera ro urubia ro maumo beda sosoro amadimo-oi-ri? Nio ro urubia imowauti pua, nio ro moto goro emowauti-dumo.
1CO 14:10 Morobise ie nedi sopu duriomoro gebari ro nato, erere owera imese sirio ia ie, neio erere se maumo mutu e.
1CO 14:11 Kaupoti mo umoro tato owera to ata dubu ata ro mo namadi-emowauti-ri, mo iato daimodaimo dubu to nou ro anamadi-apoi-ri, ina nu mo ro daimodaimo dubu to nama-apoi-ri.
1CO 14:12 Ina idaibo sosoro tanaro kororosioidiro ie, nio abato umoro tato owera to kimowauti ato. Nio abato auna ubi ro iamo Tarena Urio ro modobo kiwaititi erere tanaro kisioidiro aboto. Ina noudo ie Tarena Urio aboudo beda tanaro ra Iesu urubia pupuwo auna se na-iwaititi-dumo, nedi tanaro ro kisioidiro aboto nio ubi auna ia ba-diwaititi-mo.
1CO 14:13 Ina noudo ie nio ata ro umoro tato owera to kimowauti ato, nou ro modobo ie Godi kararatoro korosa omia ri, iedi owera ro maumo mea se kiwesegere aboto.
1CO 14:14 Mo ro Godi aboto karo ato umoro tato owera to, mo edi urio ro nou ro karo ie. Kaupoti mo kimaragoidiro ro ata kiwarebai tanaro ata osioidiro-ri pua.
1CO 14:15 Ina noudo ie mo iato beda mino to nama-orowati-ri? Ata tau mo ro urio to umoro tato owera to nama-aro-ri Godi aboto. Ina ata tau mo ro kimaragoidiro to anama-aro-ri Godi aboto. Mo wasare urio to anama-iwati-ri, ina wasare mo ro kimaragoidiro to ibose to anama-iwati-ri.
1CO 14:16 Nio ata ro umoro tato owera to urio to Godi nama-emowabu-ri, ina arua urubia iato na-orowomidiro-die, neio umoro oi-ri pua nou beda owera to emowabu. Nou edi kararatoro owera ro koporeai ato, neio ro modobo pua atu se nato kutura, ‘Ibose ba-mororosioidiro-mo.’
1CO 14:17 Etu umoro ra nio ata ro Godi aboto eso owera mea se aro, kaupoti arua urubia nou ro pupuwo iwaititi-ri pua.
1CO 14:18 Godi aboto mo ro eso owera naro, mabu mo umoro tato owera to auna se niarotiti, nio ro umoro tato owera to auna se iarotiti pua.
1CO 14:19 Iesu urubia mo mutu atu moro to karadabuai ato, mo ubi ie 5 owera se karo urubia simara owera to kimowauti, neio kitamudiro aboto. Mo ubi tato ie 10,000 owera umoro tato owera to kimowauti, neio iwarebai-ri pua.
1CO 14:20 Mo kimibiria naminiramio, nio Tarena Urio ro edi mino to modobo na-iwaititi-die erere tanaro kisioidiro aboto, nou sapuwo to na-imaragoidiro-dumo, merebusere kainakaina sosoro kimaragoidiro ba-dimeserai-mo. Awawo urubia sosoro gi-imaragoidiro-ri. Ibose bamuai kainakaina ro ubauba tanaro kisioidiro pua, neio sosoro gi-orowomidiro-ri ubauba tanaro kisioidiro tato.
1CO 14:21 Tarena Buka ato Abera Naramu ro owera kebase ta-gowapotai-ro ibo, Mo simara urubia aboto daimodaimo urubia nama-imerio-ri, mo urubia neio ro umoro tato owera to amadimi-imowauti-ri. Kaupoti mo urubia ro mo owera daimodaimo urubia aboudo irowidiro-ri pua.
1CO 14:22 Ina noudo ie, kimibiria tato urubia aboto Godi owera karo ie neio umoro tato owera to, paease kiwauti aboto ibo nedi urubia ro nou owera kimibiria tato urubia ie. Kaupoti kimibiria urubia aboto Godi ipusu owera kimowauti ie, ibo pua kimibiria tato urubia aboto.
1CO 14:23 Etu umoro ra Iesu patu urubia nio atu moro to karadabuai ato, ina nio ro umoro tato owera to namadimi-imowauti-ri, Iesu gabo umoro tato urubia iato na-orowomidiro neio umoro oi-ri pua. Nedi urubia ro amadimi-imaragoidiro-ri ibo nedi urubia ro kawakawa urubia ie.
1CO 14:24 Kaupoti etu umoro ra nio imese Godi edi ipusu owera ro simara ia owera to na-imowauti-dumo, ina kimibiria tato dubu nato na-ou-die, nou nakara se kerereibimai ie ibo, ‘Morobise ie, mo ubauba tanaro kisioidiro dubu e.’ Godi aboto aise ama-iroborea-ri nou kemowabu sapuwo to. Mabu nio imese Godi ipusu owera simara ia owera to imowauti-dumo, ina edi ipusu owera sirio ro nou ama-imeiouti-ri. Nedi dubu ro beda ubi tanaro ro iamo piro se nou niro turi ato, morobise to Godi ro nato amadi-iwapotaidiro-ri. Nou ro ibo ama-aro-ri, ‘Morobise ie, Godi nio kimibiria urubia abato tomidiro!’
1CO 14:26 Ina noudo ie niramio, beda tanaro kisioidiro ra? Ibo kisioidiro modobo ie, nio atu moro to karadabuai ato, ata ro wasare kiwati ie Godi aboto, ina ata ro ata kitamudiro owera kimowauti ie. Ina ata ro korowauti ie nu Godi ro beda owera gemowauti, ata mere ro korowauti ie umoro tato owera to, ina nu edi owera ro ata ro kiwesegerai ie urubia umoro owera to. Kaupoti nedi tanaro sirio ro nou kisioidiro ato, modobo ie imese Iesu urubia neio pupuwo kiwaititi sapuwo to.
1CO 14:27 Urubia umoro tato owera to kimowauti ato, netewa teibo o netewa didi na peteibi ro neibi ro se erere se kimowauti modobo ie. Ina neibi ro beda owera to aro-bimo, nio ata ro neibi owera ba-miwesegere.
1CO 14:28 Iedi moro ro nato kiwesegere dubu ata potoro ato, iedi na peteibi ro aise otobowa mamo, neibi modobo ie matagoro kiopai se korowomidiro. Neibi nakara se eputa ato keremowauti ie, ibose Godi aboto korowauti ie.
1CO 14:29 Ibose Godi edi ipusu owera ro kimowauti ato, netewa teibo dubu teibo o netewa didi dubu peteibi neibi ro se kimowauti modobo ie. Neibi edi ipusu owera ro nio ro mea mino to ba-dimodobowauti-bimo.
1CO 14:30 Ata komidiro dubu nu Godi ro ata owera kemowauti ato, kimowauti dubu nato aise korodiobo ie, ina modobo ie komidiro dubu ro nou bobo korobai ie.
1CO 14:31 Godi ipusu owera etio abato na-iamo, urubia atu tau ato owera iwasoro mamo, neio modobo ie kaokao se kiwasoro. Io idaibo mino to kororosioidiro ato urubia sirio se mea se amadima-aratamudiro-ri, ibose pupuwo amadimo-oi-ri.
1CO 14:32 Nou se dimaragoidiro-mo, Godi ipusu owera etio ro imowauti-dumo, neio ibo aro-ri pua ‘Mo nato orodiobo-ri pua, mabu mo gabo tato ie’. E e. Nou ro Godi ipusu owera kimowauti ato, nou simara ubi ato katamuai ie, ina simara ubi ato koporeai ie.
1CO 14:33 Mabu nou e korowakopeamuti tanaro Godi aboudo ou-ri pua, nou ubi ie Iesu urubia ro tanaro mea se kisioidiro, miro nou aboudo ou-die. Nio karadabu ato, mamio ro modobo pua dorogora owera karo. Iesu urubia beda moro ato iradabu-dumo, nedi tanaro ro neio ro tirobidiro-dumo. Mabu Iu urubia sabi maumo ato idaibo owera tiamo, iedi urubia ro iwaboi-dumo Godi owera to, mamio ro modobo ie neio owera se kirowidiro.
1CO 14:35 Mamio ubi na-iamo owera umoro mea se koi aboto, neio ro modobo ie simara moto ato uramio kiraratoro, ina neio umoro uramio ro amadimi-iwaititi-ri. Mabu mea tanaro pua mamio dorogora owera karo Iesu urubia karadabuai maumo ato.
1CO 14:36 Korini urubia, Godi edi kitamudiro ro nio aboudo aratamuai pua, ibose nio aboto se orowateai pua.
1CO 14:37 Nio etio ro imaragoidiro-dumo, ‘Nimo Godi ipusu owera kimowauti urubia ie’, o ‘Nimo Tarena Urio ro modobo ti-niwaititi erere tanaro kisioidiro aboto,’ nio nakara se keremasibai modobo ie ibo, mo ro nedi owera ro nio aboto na-nisioidiro, io Abera Naramu sabi owera ie.
1CO 14:38 Nedi owera ro beda urubia ro iseio-dumo, neio ibose Godi ro amadi-iseiai-ri.
1CO 14:39 Ina noudo ie mo niramio, morobise ubi nio abato ba-mowamo Godi ipusu owera kimowauti aboto. Ibose arua urubia idiobuti mamo umoro tato owera to kimowauti.
1CO 14:40 Kaupoti nio karadabu ato, imese tanaro mea mino to gi-isioidiro-ri.
1CO 15:1 Mo niramio, mo ubi ie nio kimaragoidiro ina kiwameai aboto mea owera Iesu sapuwo to nio mo ro na-nimowautiti. Nedi mea owera ro nio ro ta-gimibiria-rimo, pupuwo se nou ato tiwotoi-dumo.
1CO 15:2 Nedi mea owera ro ioudo aise namadimi-irarebidiro-ri, idaibo sosoro ie nio nou ro ubauba aboudo tiapopotiti-die. Nio nou aboudo kirarebidiro tato, nio kimibiria tanaro mutu orowaguwoidiro-dumo.
1CO 15:3 Mabu mo ro beda owera nomidai-ro, imese auna ia owera ie Abera Naramu ia ro mo kebase nemowauti-ro, ina nio aboto aise norowautiti. Mo ro nedi owera ro nou nomidai, nou sapuwo to Tarena Buka ato owera keba ia se ta-gowapotai-rimo ibo, Keriso ta-garaburai nimo ubauba sapuwo to.
1CO 15:4 Nadi bobo to ta-gibiria-rimo ina pamo rido nato gowameai-ro netewa teibo saiki na-goroporeai-rido. Tarena Buka ato owera tiamo nedi tanaro ro kororosioidiro sapuwo to.
1CO 15:5 Keriso kebase Pita aboto gorowapotai-ro, ina nu 12 kowasoro urubia aboto iato gorowapotai.
1CO 15:6 Nou wapo gabo ato, nu ina sosoro 500 kimibiria urubia mako ta-gorohodorai-ro neio aboto gorowapotai-ro. Nedi kowasoro urubia aboto na-gorowapotaidiro-ro, sipu tato ta-gorowaburo-rimo, ina sirio mere se torowomidiro, mo ro nedi peba titi ro nedi tau ro nato nisioidiro.
1CO 15:7 Iesu ibose Iemisi aboto ta-gorowapotai, ina nou saro gabo ato nu ibose imese kitiodorai urubia aboto gorowapotai.
1CO 15:8 Ina mo iana ia dubu e, Iesu mo aboto nato gorowapotai-ro. Bamuai nou morobise tau ato koroto tato, ata tau ato na-oroto, mo urio to idaibo mino to noroto. Iesu kitiodorai urubia neio auna masiro mutu e, mo marasio, masiro tato dubu e.
1CO 15:9 Mo Iesu ro kotiodorai dubu to kararasoro modobo pua, mo imese ubauba ia dubu e. Mabu mo ro Iesu urubia kiado to ubauba ta-niwaititi.
1CO 15:10 Kaupoti Godi edi wisa tato nirimagare ro, mo meana nou ro nowai, mo abora nou e, nu edi wisa tato nirimagare ro mo abato kowamo kawa owamo pua. Mo woko arua kitiodorai urubia sosoro isioidirotiti pua. Neio ro auna woko ta-isioidirotiti-mo. Kaupoti mo ro auna ia woko nisioidirotiti. Nedi woko ro mo ro na-nisioidirotiti, ibo pua mo simara pupuwo to kisioidiro, mabu Godi edi wisa tato nirimagare ro mo abato ta-gowamo, nou ri nisioidiro nedi woko ro.
1CO 15:11 Kaupoti auna tanaro pua, Iesu edi mea owera ro nio mo ro a-nimowauti ra, o arua kitiodorai urubia ro a-imowauti-dumo ra? Auna owera nou e, nimo ro atu se Iesu edi mea owera ro na-nimowautititi-dumo, nio ro ta-gimibiria-rimo.
1CO 15:12 Abora nimo kitiodorai urubia ro ibo na-nimowauti-dumo, Keriso Godi ro pamo rido ta-gowameai-ro. Ina mabu boira nio arua ro ibo na-iaro-dumo pamo urubia Godi ro pamo rido iwame-ri pua?
1CO 15:13 Urubia pamo rido kiwame tato rasiri ie, Keriso pamo rido Godi ro owameai pua, nou pamo a-sorobu.
1CO 15:14 Ibose Keriso pamo rido kowameai tato rasiri ie, nimo ro Iesu sapuwo to urubia edi owera to na-nimowautiti-dumo, ba-norowaguwoidiro-mo. Ina nio edi kimibiria ro na-gimibiria-rimo ba-gorowaguwoidiro-rimo.
1CO 15:15 Ina ata owera kadabuai aboto nou e, pamo urubia bobo rido kiwame tato rasiri ie, nimo kitiodorai urubia paea se ba-norowapotai-rimo ibo nimo Godi sapuwo to karasaubuti owera karo urubia ie. Mabu nimo kitiodorai urubia ro nimowautiti-dumo ibo Keriso Godi ro pamo rido ta-gowameai-ro. Kaupoti pamo urubia Godi ro pamo aboudo kiwame tato rasiri ie, Keriso nou ro pamo rido owameai pua, pamo se ba-sorobu, ina nimo ro karasaubuti owera ba-nimowautiti-mo.
1CO 15:16 Mabu pamo urubia Godi ro pamo rido kiwame tato rasiri ie, Keriso ia pamo rido nou ro owameai pua.
1CO 15:17 Ina Keriso pamo rido kowameai tato rasiri ie, nou idaibo ie nio ba-gorowaguwo-rimo, ina nio edi ubauba ro Godi ro imatopeamuti pua, nio abato ba-siamo.
1CO 15:18 Ibose etio ra na-gorowaburo-rimo Keriso edi mea owera ro nato na-gimibiria-rimo, neio Godi aboudo imese moro to ba-garatowouti-rimo.
1CO 15:19 Nimo Keriso sapuwo to kimibiria rasiri ie ibo, nedi duriomoro keremiro ro nou sapuwo to se Keriso ro kiwarebai, ina korowaburo ato nimo ata kiwarebai tanaro ata Keriso aboudo owea-ri pua, natonato babio. Io idaibo kimibiria nimo ro kiworohuti rasiri ie, ubauba nimo abato auna ia se ba-siamotiti. Idaibo ubauba, arua urubia abato iamo-ri pua. Nimo neio ro natonato ba-nimati-mo.
1CO 15:20 Kaupoti morobise owera nou e, Keriso morobise to pamo urubia aboudo Godi ro ta-gowameai-ro. Nu keba dubu e nedi tanaro ro Godi ro nou ri gosioidiro nimo umoro niwai-ro ibo, etio ro gorowaburo-rimo kimibiria mutu neio Godi ro pamo rido ama-iwame-ri.
1CO 15:21 Pamo nimo aboto Adam ro gowodoro-ro, nou ro gowasomai ubauba, ibose pamo rido kiwame kaupoti dubu aboudo garatamuai-ro, edi dubu ro Iesu nou se ie.
1CO 15:22 Nimo nedi duriomoro ro nato na-norowomidiro Adam keremiro maumo ato, nimo korowaburo urubia ie. Ina atu sosoro tanaro ie nimo Keriso edi keremiro ro nou maumo ato na-norowomidiro, womu tau ato nimo Godi ro morobise to pamo rido anamadi-iwameai-ri.
1CO 15:23 Kaupoti urubia pamo rido kiwameai ato, simara tau ato amadi-iwameai-ri. Keriso ro gatamuai pamo rido korowame tanaro. Ina nu korowameai tau ato nu simara urubia pamo rido nato amadimo-orowameai-ri.
1CO 15:24 Ina nou saro gabo ato, womu tau nato amadi-ereredea-ri. Edi tau ro nato nou ro keba se duriomoro beda ubauba urio ro egedioutititi-dumo, nou ro ubauba ama-iwai-ri, eputa urio to edi urio ro ararasoro-dumo iato neio ie, Iesu ro neio ubauba ama-iwai-ri. Ubauba urio neio pupuwo na-imadetiti-dumo, Iesu ro neio ubauba ama-iwai-ri. Ina Godi ro kiwaboi tanaro Iesu ro nato ama-iwameai-ri, Abera Godi aboto.
1CO 15:25 Mabu Keriso modobo ie nu eputa dubu to komidiro, womu tato nu nasa urubia sirio neio wagoha to kituti.
1CO 15:26 Iana ia nasa dubu nou masiro ie pamo, Iesu ro imese ubauba ama-owai-ri.
1CO 15:27 Mabu owera keba se Tarena Buka ato ta-gowapotai-ro ibo, Godi ro imese namabu nou sairo mabu ato ta-giedea nou ro iauri ri. Ibo pua Godi nou ro kadabuai Iesu ro iauri ri, e e Godi Iesu ro iauri-ri pua.
1CO 15:28 Abera Godi ro Iesu pupuwo korosa nama-omia-ri, nou ro imese namabu sirio kiauri dubu to kararapoi aboto, iedi tau ro nato nou Godi edi pupuwo korosa ro nou maumo to ama-odoro-ri. Ina imese tanaro sirio Godi ia ro ama-iauri-ri.
1CO 15:29 Korowaburo urubia Godi ro pamo rido kiwame tato rasiri ie, ina amia urubia obo to na-iwarumiauti-dumo, simara sapuwo to iwarumiautiti pua, keba se edi urubia ro gorowaburo-rimo neio sapuwo to imadetiti-dumo. Kaupoti pamo urubia pamo rido kiwame tato rasiri ie, obo to kiwarumiauti pamo urubia sapuwo to, ina mabu boira pamo urubia sapuwo to obo to na-iwarumiauti-dumo? Neio beda sosoro kiwarebai ra?
1CO 15:30 Ina owera neibi sapuwo to beda sosoro ra? Godi ro korowaburo urubia pamo rido kiwame tato rasiri ie, mabu boira sirio saiki neibi arua kitiodorai urubia mutu temeteme aboto durupi aise na-niaidodorowado-bimo?
1CO 15:31 Mo niramio, sirio tau mo urubia ro opia ri ta-nemahuwotiti-mo, kaupoti mo ata tere tato ie neio ro kopia. Nedi owera ro dese na-niatiti, nou morobise owera ie. Ina atu sosoro morobise owera nou e. Mo kamade ie nio sapuwo to nimo Abera Naramu Iesu Keriso nou keremiro maumo ato na-norowomidiro.
1CO 15:32 Epesesi sabowa ato giro to edi urubia ro ararasorotiti-dumo, mo neio mutu na-niradotiti sopu duriomoro wisa nou ia se komidai sapuwo to rasiri ie, nedi tanaro ro na-nisioidiro mo neio ro owarebai-ri pua. Korowaburo urubia pamo rido kiwame tato rasiri ie, ina kimibiria tato urubia owera se ba-nibodoro-mo, idaibo, ‘Kiho kidio woko se nimo ro misioidiro-rimo, mabu kowaroho nimo imese moro to korowaburo aboto ie.’
1CO 15:33 Nio arua urubia ro kisaubuti modobo pua. Nio ubauba urubia mutu karadabu ato, nio ubauba neio ro amadimi-iwai-ri.
1CO 15:34 Kimaragoidiro tato tanaro dimeserai-mo, mea kimaragoidiro aboto dorowameai-rimo. Mabu nio arua iato na-orowomidiro, Godi umoro tato urubia ie. Mo ro nedi owera ro na-naro, mo ubi ie nio siripo kiwai.
1CO 15:35 Etu umoro ra arua urubia nio abato torowomidiro, idaibo kararatoro owera neio abato tiamo, ibo, ‘Pamo urubia Godi ro beda mino to amadi-iwame-ri? Neio durupi beda sosoro to amadimi-iwotoi-ri?’
1CO 15:36 Nedi kararatoro owera ro imese daradara kararatoro owera ie! Mabu nio ro ota iopu goto ato na-iwoumudirio-dumo, iedi ota iopu ro kau keremapusiti ie. Tauo edi ota iopu ro kebase korowaburo ie, kau ido to keremapusiti ie kiroromai sapuwo to. Kaupoti neio goto maumo ato atu sosoro irobu-ri pua, neio ina koroiwauti ie.
1CO 15:37 Nio ro edi kono iopu ro kibouti ra, io dorogora kono iopu e, ido neio kisuwoduti ato, kono to kararapoi ie.
1CO 15:38 Kaupoti Godi ia nakara se simara ubi to, iopu nou ro erere durupi keremiro nato kimio ie.
1CO 15:39 Beda mutu namabu ro oroho-dumo neio durupi atu sosoro pua, erere durupi mutu e. Urubia durupi ata sosoro ie, tu ra sairo ra to koroho nakomu neio durupi ata sosoro ie, pawa ata sosoro ie, nakere ata sosoro ie.
1CO 15:40 Toboro ato edi namabu sirio ro na-iamo, neio simara durupi mutu e. Sopu duriomoro ato edi namabu sirio ro na-iamo, neio ibose simara durupi mutu e. Kaupoti toboro ato neio edi sosoro ro namadimi-iwapotai-ri, ata meana ie. Ibose sopu duriomoro ato neio ibose simara mea erere sosoro amadimi-iwapotaidiro-ri.
1CO 15:41 Saiki sosoro simara mea woroworo owapotaidirotiti-die, ibose sogomi simara mea woroworo owapotaidirotiti-die. Kiboni ibose mea woroworo mutu e, erere kiboni neio erere mea woroworo mutu e.
1CO 15:42 Ina atu sosoro ie urubia pamo rido Godi ro nama-iwameai-ri, beda pamo dubu durupi kibiria ra bobo to, nedi durupi ro kepuse ie. Kaupoti beda durupi ra Godi ro pamo rido namadi-iwameai-ri, neio modobo pua pamo kowea aboto, womu tato womu tato keremiro to ama-irowomidirotiti-ri.
1CO 15:43 Beda pamo durupi kibiria ra bobo to, nou mea sosoro mutu pua, ubauba ie. Kaupoti beda durupi ra Godi ro pamo rido namadi-owameai-ri, nu imese meana ia sosoro to korowapotai ie. Beda durupi ra goto maumo to kowoumudurai ato, ata nakomu ata iwati-ri pua. Kaupoti nou durupi pamo rido Godi ro namadi-owameai-ri auna ia pupuwo komia ie.
1CO 15:44 Iedi durupi kowoumudurai ra, sopu duriomoro durupi kowoumudurai ie. Nu Godi ro kowoubua ato, nu urio durupi komia ie. Urubia ro kebase sopu durupi kiwomidiro ie, ina saro to urio durupi kiwomidiro ie.
1CO 15:45 Tarena Buka ato owera ibo ta-gisioidiro-rimo, ‘Keba dubu Adam, Iawe Godi ro gomia keremiro, taie nou keremiro dubu to aise gararapoi.’ Ina iana Adam, Keriso nou se ie, nou keremiro kimio urio to gararapoi.
1CO 15:46 Ba-dimaragoidiro-mo, Iesu edi urio ro Godi ro orio durupi na-gomia, nou kebase omidiro pua nedi duriomoro ro nato. Keba dubu Adam goto rido Godi ro na-gosioidiro, nou kebase ta-gomidiro nedi duriomoro ro nato. Iato nou saro gabo ato, Iesu urio orio durupi mutu gomidiro.
1CO 15:47 Keba dubu nu goto rido gosioidiro, ina nou sopu duriomoro dubu e. Saro dubu nou edi orio durupi ro Godi ro na-gaiwai-ro, Adiri sabowa rido gou-ro.
1CO 15:48 Keba dubu durupi beda muro to gosioidiro goto rido, ina atu sosoro ie, imese sirio urubia nedi sopu duriomoro ro nato na-orowomidiro, neio durupi goto rido gisioidiro. Kaupoti Adiri sabowa ato etio masiro ro iato na-iateidiro, beda dubu ro gou-ro neito Keriso, neio nou sosoro ama-irowomidirotiti-ri.
1CO 15:49 Nimo sopu duriomoro urubia dubu sosoro mutu norowomidiro, saiki ata nimo Adiri sabowa dubu, nimo nou sosoro anama-irowomidiro-ri.
1CO 15:50 Mo niramio, nio mo ro a-nimowapotai nimo durupi saiki ata ama-ipuse-ri. Nou maumo owamo ibo neio ro Godi edi kiwaboi tanaro maumo ro neito odoro-ri pua.
1CO 15:51 Owera neito ma-dirowidiro-rimo! Piro se na-owamotiti nedi owera ro, nio mo ro nou anama-imowapotai-ri, Godi ro na-gowapotai-die nimo aboto. Iana saiki nama-orobai-ri nimo arua ibose to anama-orowomidiro-ri. Nimo arua kimibiria urubia ta-gorowaburo-rimo iedi iana saiki ro namadi-orowateai-ri, kaupoti nimo atu se Godi ro ata sosoro anama-iwesegerai-ri.
1CO 15:52 Nimo ro humuko owera namadimi-irorowai-ri, nedi tanaro ro Godi ro hio ia to se ama-osioidiro-ri. Mabu humuko diamo amadi-utura-ri, taie kimibiria urubia kebase na-gorowaburo-rimo, neio orio keremiro mutu nato amadidimi-ireriburio-ri. Ina neio modobo pua ido pamo kowea aboto, womu tato womu tato keremiro to ama-irowomidirotiti-ri. Ibose nimo etio ra kimibiria urubia sopu duriomoro ato na-norowomidiro, nimo Godi ro ata sosoro to anama-iwesegerai-ri.
1CO 15:53 Nimo abora nedi durupi mutu na-norowomidiro, saiki ata karaburai ato amadimi-ipusiti-ri. Saiki ata kimibiria urubia durupi, Godi ubi ato nou ro ama-iwesegerai-ri, womu tato womu tato keremiro nou anamadimi-imidai-ri.
1CO 15:54 Tarena Buka owera keba se beda mino to giatiti-rimo, morobise to aise ama-ororosioidiro-ri, ibo Pamo, oro pupuwo mo ro ta-nemowagare.
1CO 15:55 Pamo, oro abora pupuwo boira? Pamo, oro edi temeteme ro na-oromio abora boira?
1CO 15:56 Ubauba tanaro urubia ro na-isioidiro-dumo, pamo pupuwo neio aboudo imadetiti. Ibose ubauba tanaro urubia ro na-isioidiro-dumo, neio edi pupuwo ro Godi edi sabi ro na-giaiwai-ro Mose aboto, pupuwo neio aboudo imadetiti-dumo.
1CO 15:57 Godi aboto eso owera se gi-aro-ri, nimo Abera Naramu Iesu Keriso ro pupuwo ti-niwaititi-die, pamo nimo ro boso to kowororuwo aboto.
1CO 15:58 Ina noudo ie, mo niramio, natonato babio, nio modobo pua ata ro kiwesegereamuti, gabo rido araubo mamo, koko se dorowotoi. Nio modobo pua ata nakomu ata ro kimuruwouti. Sirio tau Abera Naramu edi woko ro nou se demesioidiro-mo. Mabu nio ro edi woko ro na-isioidiro-dumo, nio orowaguwoidiro-ri pua, meamea wisa sirio ioudo amadidimo-osuwoduti-ri.
1CO 16:1 Abora nio mo ro a-nimowapotai mani kidabuti sapuwo to, Ierusarema sabowa ato Godi edi tarena urubia ro na-orowomidiro neio kiwarebai sapuwo to. Ina mo ro ibose Gereisia kimibiria urubia ta-nimowapotai idaibo tanaro isioidiro ri.
1CO 16:2 Nedi owera ro ibo ie, sirio woiki gabogabo ato, nio erere se keba saiki ato, simara modobo ato, mani iopu ba-dimaremo-mo. Nio ro idaibo tanaro namadimi-isioidiro-ri, ina mo nio aboto korowateai ato, mani kidabuti tau ato nio ororosora-ri pua.
1CO 16:3 Mo nio aboto nama-orowateai-ri, nio ro beda dubu peteibi namadimi-ihodowa-ibiri mani kiwou aboto Ierusarema sabowa to, neibi mo ro kimabuti-bi sapuwo to peba titi se nama-imia-ibiri, taie nato anama-imeriai-biri peba titi mutu.
1CO 16:4 Modobo nama-oi-ri neibi mo mutu atu se namabimo-ou-ri Ierusarema sabowa to.
1CO 16:5 Mo nio aboto ido to anama-ou-ri, mabu mo ubi ie keba se Masedonia duriomoro ato edi sabowa ro na-iamo neio anama-iraturio-ri, ina nio aboto saro to anama-ou-ri.
1CO 16:6 Etu umoro ra mo nio abato egea mere se komidiro, o tuturu tau to komidiro, womu tato kukamo tau nama-oroporeai-ri. Mabu mo ubi ie mo nio ia ro kemeiriai ioudo ata moro to.
1CO 16:7 Nedi tau ro nato mo ubi tato ie nio abato egea mere se komidiro, ina nio nato kimeserai. Abera Naramu ubi ato, mo ubi ie nio mutu tuturu tau to komidiro.
1CO 16:8 Kaupoti mo Epesesi sabowa ato nato anama-omidiro-ri, womu tato Ohona Kiwoiriamuti soriomu saiki nama-orobai-ri.
1CO 16:9 Mabu mo ro edi mea woko ro na-nisioidirotiti gabo ta-gorodobura-die, sirio meamea iopu isuwoduti ri. Kaupoti sirio urubia mo aboto auna serawo ie.
1CO 16:10 Timoti nio aboto nama-ou-ri, nu nio ro tere owaititi ate. Mo ro Abera Naramu woko beda sosoro nemesioidirotiti, nou ro ibose to emesioidirotiti.
1CO 16:11 Ina noudo ie nu nio aboto namadi-ou-ri, modobo pua ubauba kimaragoidiro kiworohuti nou sapuwo to. Nu nio ro mo aboto miro mutu ba-dotiodorai-rimo. Nu mo ro ioudo namadi-emasebidiro-ri arua kimibiria borubi mutu namadidimo-ou-ri.
1CO 16:12 Ina ata owera nou e, nimo ata kimibiria niama Aporosi nou sapuwo to ie. Aporosi auna se a-nemagege nou ro arua kimibiria borubi mutu nio iraturio ri. Kaupoti nu ubi tato goi nedi tau ro nato kou nio aboto. Nu a-gutura ibo, ‘Mo ro mea tau nama-owea-ri, neio mo ro nato anama-iraturio-ri.’
1CO 16:13 Nio kiraroweauti modobo ie, kimibiria maumo ato koko se ba-dorowotoi. Mibo tau ato aise iwagogorowado mamo, koko se gi-orowotoi-ri.
1CO 16:14 Nio ro beda tanaro kisioidiro ra, nirimagare aise gi-owawuti-ri.
1CO 16:15 Nio umoro ta-goi-rimo Akaia duriomoro ato Sitipani nu moto urubia mutu, neio keba urubia ie kimibiria urubia to kararapoi. Neibi durupi momuo se aise giaidodorowado-birimo, Godi edi tarena urubia ro kiwarebai aboto. Niramio, nio mo ro a-nimagege
1CO 16:16 idaibo urubia owera gare aise gi-emedea-ri. Ina arua idaibo sosoro urubia pupuwo na-iasibowado-dumo nedi atu woko ro nato, neio owera se gi-irowidiro-ri.
1CO 16:17 Mo kamade ta-noi Sitipani, Potunatusi, Akaikasi neibi neito na-gou-diebimo. Nio neito orowateai pua sekere, kaupoti nio bobo neibi ro girobai-bimo.
1CO 16:18 Mo kamade ie mabu mo nio mutu atu se niro turi kimaragoidiro mutu, neibi ro toutou nimowaititi-birimo. Idaibo sosoro urubia modobo ie neio aboto meamea tanaro se kisioidiro.
1CO 16:19 Iesu urubia Eisia duriomoro ato nato na-orowomidiro kamade owera emeiriai-dumo nio aboto imese. Akuira ra Pirisira ra ibose Iesu urubia na-iradabutiti-dumo neitiro moto ato, neio ro auna kamade owera emeiriai-dumo nio aboto.
1CO 16:20 Imese kimibiria naminiramio ro nato na-orowomidiro, nio aboto kamade owera imeiriai-dumo. Naminiramio kororowea ato kamade beda sosoro irimatiti-dumo, nou gi-iwawuti-ri borubi kimibiria urubia aboto.
1CO 16:21 Mo Pauro ie, nedi kamade owera ro mo ro simara tu to nisioidiro nio aboto.
1CO 16:22 Abera Naramu etio ro nirimagare emati tato, neio Godi ro ubauba ba-miwai!
1CO 16:23 Iesu Keriso wisa tato nirimagare nio abato ba-miamotiti.
1CO 16:24 Nio imese Korini kimibiria urubia Iesu aboto nou ro na-gidabuti, mo edi nirimagare ro nio abato aise ba-mowamotiti.
GAL 1:1 Mo Pauro ie mo Iesu ro kotiodorai dubu e, ina ibose mo abera Godi ro kotiodorai dubu e. Mo urubia ro aubai pua ina urubia ro emeiriai pua nou kotiodorai dubu to ararasoro ri. Keriso Godi ro ta-gowoubua-ro pamo rido, ina mo Iesu Keriso ro narapoi-ro nou woko emesioidiro ri. Nedi peba titi ro mo aboudo ie
GAL 1:2 ibose mo abato edi kimibiria naminiramio ro na-orowomidiro neio mutu e. Nimo ro nisioidiro-dumo nedi peba owera ro nio kimibiria urubia aboto erere sabowa ato na-orowomidiro Gereisia duriomoro ato.
GAL 1:3 Abera Naramu Iesu Keriso na-garaburai Abera Godi ubi ato simara keremiro aise gadodorai, nimo duriomoro ubauba tanaro sirio aboudo nou ro iapopo rie. Modobo ie nio neitiro ro wisa tato kiwarebai, ina ibose miro neitiro aboudo aise kowamo nio abato.
GAL 1:5 Abera nimo ro memowabutiti-rimo womu tato womu tato. Ibose ba-mororosioidiro-mo.
GAL 1:6 Mo auna ia kimaragoidiro ro nopia mabu nio mo ro dese to nimeserai ina Godi nio ro nato gebedidiro-dumo. Nio nou ro girapoi-ro mabu Iesu nou ro na-gemeiriai-ro wisa tato kiwarebai nato gowapotai-ro nio aboto, ina nio ro nedi tau ro nato ata sosoro kitamudiro nou aboto gerewesegerai-dumo.
GAL 1:7 Kaupoti mea owera Iesu sapuwo to nou se ie, ata tato ie. Ina nio arua urubia ro iadoruti-dumo nedi mea owera ro neio ubi ata sosoro to kemowawo.
GAL 1:8 Nio ro keba se mea owera ta-gimibiria-rimo neibi ro na-nimowauti-birimo. Kaupoti mo ro ata sosoro owera to kimowauti rasiri ie, mo Godi aboudo ba-naraseperai. Ina ibose sowake urio Adiri sabowa rido nou ro ata sosoro owera to kimowauti rasiri ie, nou Godi aboudo ba-garaseperai.
GAL 1:9 Keba se neibi ro umoro owera nio aboto ta-norowauti-birimo ina abora a-nowameai-bimo peba ato kisioidiro nedi atu owera ro. Umoro owera ibo ie, neibi ro beda owera nitamudiro-birimo keba se, ata dubu ata ro mea owera Iesu sapuwo to ata sosoro to nama-itamudiro-ri, nedi dubu ro modobo ie Godi sosoro gabo rido imese moro to karaseperai ie.
GAL 1:10 Mo ro urubia kamade kiwaititi rasiri ie, mo Keriso edi sowake dubu ro neito ararasoro-ri pua. Mo ibo pua urubia kamade kiwaititi aboto, mo ubi ie Godi kamade kowaititi.
GAL 1:11 Kimibiria niramio nio na-orowomidiro iato, mo ubi ie nio umoro kiwai ibo, mo ro nedi mea owera ro na-nimowauti Iesu sapuwo to, mo ata dubu ata ro emowauti pua nou simara kimaragoidiro owera.
GAL 1:12 Ina ibose duriomoro urubia na-orowomidiro neio ata aboudo imidai pua, idaro neio ata ro atamudiro pua. Nedi mea owera ro Iesu Keriso ia ro nemowauti-ro.
GAL 1:13 Nio umoro ie mo ro beda tanaro nisioidirotiti keba se, Iu urubia edi sabi kibodoro maumo ro nato na-nimidirotiti. Iesu patu urubia mo ro ubauba ta-niwaititi, nedi kimibiria tanaro ro imese opia rie.
GAL 1:14 Iu urubia edi sabi patu ro mo ro koko ia se nirobidirotiti, ina nou sapuwo to mo masiro imese ohu ia to gowamo arua Iu urubia mo mutu kohaudiro borubi neio mo ro ta-nirohodorai-ro sopu to niauri-ro. Iedi sabi sirio ro nimo nasa naminami ro na-nitamudiro-rimo mo ro bibiri to nibodorotiti.
GAL 1:15 Kaupoti mo Godi ro keba se gabo ta-nemesioidiro-ro, mo mamu niro turi ato na-nomidiro, edi tau ro nato Godi ro nato narapoi-ro nou woko emesioidiro ri, nou edi maumo nirimagare ro nato nemohodowa-ro.
GAL 1:16 Ina Godi ro Iesu Keriso nou mabu ato gowawea-ro mo aboto, nou ubi ie mo ro Iesu Keriso sapuwo to edi mea owera ro imowauti ri Iu owera karo tato urubia aboto. Ina edi tau ro nato mo ro ata dubu ata aboto ou pua muro owera imade ri.
GAL 1:17 Idaro mo Ierusarema to samo to ou pua, edi na urubia ro na-giapoi keba se kitiodorai urubia to, neio aboudo arua umoro owera imade ri. Mo Arabia duriomoro to aise nodori, iato na-nimidirotiti taie ioudo norowameai-ro Damasikasi sabowa to.
GAL 1:18 Netewa didi kisimisi na-goroporeai-birimo mo nato nidiai-ro Ierusarema sabowa to Pita owea ri. Mo Pita abato tuturu tau to omidiro pua, 15 saiki to nomidiro nou abato.
GAL 1:19 Ina iedi tau ato na-nomidiro Ierusarema sabowa ato Iesu neama Iemisi mo ro nou se nowea, ata kotiodorai dubu ata mo ro owea pua.
GAL 1:20 Godi umoro ie, abora mo ro nedi owera ro na-niatiti karasaubuti owera pua, morobise owera ie.
GAL 1:21 Ina ioudo na-nasiriai-ro Siria ra Sirisia ra nedi duriomoro teibo ro neito nagediai-ro.
GAL 1:22 Iesu patu urubia Iudia duriomoro ato na-gorowomidiro iedi tau ro nato, neio umoro pua mo sosoro kiauri.
GAL 1:23 Neio ro owera se irowidirotiti-mo ibo, ‘Nimo etu ro niwaititi ubauba nedi dubu ro nimo kimibiria tanaro imese moro to atowouti ri, abora nou ro imowauti urubia mea owera Iesu sapuwo to.’
GAL 1:24 Ina neido ie iedi kimibiria urubia sirio ro mo ro beda tanaro nisioidiro Godi masiro nou mabu ato gowoubua-rimo.
GAL 2:1 14 kisimisi na-gororoporeai-rimo mo ina imese nidiai Ierusarema sabowa to Banabasi mutu. Mo ro ibose edi tau ro nato Taitasi ta-nadabuai neibi atu se nidiai-birimo.
GAL 2:2 Mabu mo Godi ro ta-nemowapotai-ro ibo, ‘Oro ito ba-didiai Ierusarema sabowa to.’ Mo ito na-norowateai kimibiria urubia ro etu bi giasoro-ibirimo awawo to, neibi mutu se naradabuai-birimo atu moro ato. Mo ro Iu owera karo tato urubia idaibo owera to nimowautititi Iesu sapuwo to neibi aboto nou se nowapotai. Nedi awawo urubia ro neio ubi tato koi rasiri ie mo edi woko ro na-nisioidirotiti Iu owera karo tato urubia abato, nedi woko ro ubauba ba-goi.
GAL 2:3 Mo ro nedi owera to nimowauti-bi awawo na peteibi ro ubi to gomidai-birimo. Ina noudo ie Taitasi Iu dubu pua kaupoti nou neibi ro emediai pua dubu simara takamai kasiai kuriai aboto.
GAL 2:4 Nimo nedi owera ro neito neremowagomea-rimo mabu arua bagea kimibiria mutu urubia ta-garadabuai-rimo piro se nimo aboto, Iesu Keriso edi toutou gabo ro na-gosioidiro nimo neido iwagare ri ina mibo gabo to iwotobowa ri.
GAL 2:5 Modobo ie nedi morobise owera ro Iesu sapuwo to aise kowamo nio abato, ina nou mabu ato ie neio edi karasaubuti kitamudiro ro nimo ro auna se nimowabeouti-dumo.
GAL 2:6 Ina iedi awawo kimibiria na peteibi ro iato na-gomidiro-birimo, nedi mea owera ro beda sosoro to nitamudiro mo ro, neibi ubi tato ie ata owera ata kadabuai. Nedi awawo kimibiria na peteibi ro neibi awawo urubia ra o beda sosoro urubia ra, io mo aboudo atu sosoro ie dorogora se urubia mutu. Godi sosoro gabo ato kimibiria urubia imese nimo atu sosoro ie, ata kemeteruti tato ie.
GAL 2:7 Ina nedi awawo na peteibi ro neibi ro ibo, ‘Io morobise ie oro Godi ro ta-gohodowa Iu owera karo tato urubia mea owera Iesu sapuwo to imowauti ri, Pita nou ro beda sosoro gohodowa Iu urubia mea owera Iesu sapuwo to imowauti ri.’
GAL 2:8 Mo Godi ro ta-nomia-ro pupuwo korosa Iu owera karo tato urubia imowauti ri mea owera Iesu sapuwo to, ina ibose Pita aboto atu sosoro pupuwo korosa ta-gomia, Iu urubia Iesu sapuwo to imowauti ri.
GAL 2:9 Iemisi, Pita, Ioane neibi kimibiria urubia ro gagarema nari iasorotiti-bidumo. Neibi umoro ta-goi-birimo ibo Godi ro wisa tato nirimagare ta-gaiwai-ro mo aboto, nedi woko ro nou osioidiro ri. Taie iedi awawo na peteibi ro mo Banabasi mutu kamade ri neibi mutu tu iato neremamude-birimo, mabu nimo Iesu woko atu se nemesioidirotiti-dumo. Neibi ro ibo, ‘Modobo ie nitiro kou Iu owera karo tato urubia aboto, mea owera Iesu sapuwo to iato obodorouti ri. Ibose neibi anamabimo-ou-ri Iu urubia aboto neio imowauti ri mea owera Iesu sapuwo to.’
GAL 2:10 Taie Iemisi bi ro ibo, ‘Modobo ie kimibiria urubia namabu tato Ierusarema sabowa ato nato na-orowomidiro woki imatiti mamo, aise gi-iwarebidiro-ri.’ Mo ibose auna ubi ta-noi iedi urubia ro kiwarebai aboto.
GAL 2:11 Pita Entioko sabowa ato na-gomidiro edi tau ro nato nou mo ro paea mata se nemowapotai, mabu nou ro ubauba tanaro gosioidiro.
GAL 2:12 Keba se Pita Iu owera karo tato urubia mutu iato ta-iradabutititi. Nou nedi urubia mutu na-iradabutititi neio kimibiria urubia ie. Pita keba se neio mutu ohona ta-ihotititi atu moro ato, womu tato arua urubia Iemisi ro na-gimeiriai-ro Ierusarema sabowa rido Entioko sabowa to. Nedi urubia ro Iu urubia ie ibose neio Iesu kowasoro urubia ie. Kaupoti neio ro Iu urubia edi sabi patu ro auna ia se irobidirotiti-mo, idaibo Iu owera karo tato urubia modobo ie dubu takamai kasiai kuriai Godi edi morobise urubia to ararapoi ri. Ina ata sabi ibose ta-wobodorotiti-mo, ‘Iu urubia modobo pua Iu owera karo tato urubia mutu kiho atu moro ato.’ Pita neio aboto tere geremati mabu nou neio ro karitiai rie. Pita nou ri gorodiobo Iu owera karo tato urubia aboudo Iesu etio ro owasoro-dumo, ina neio mutu iradabutiti pua kiho aboto.
GAL 2:13 Pita ro iedi tanaro ro na-gosioidiro, nou a-garatigi ibo nou morobise Iu sabi patu kibodoro dubu e. Ina arua Iu kimibiria urubia Pita ro beda sosoro tanaro gosioidiro, neio ro Banabasi mutu ibose to gosioidiro-rimo.
GAL 2:14 Kaupoti mo ro na-niwia iedi tanaro ro na-gosioidiro-rimo, mea owera Iesu sapuwo to neio ro morobise to ibodoro pua. Taie mo ro Pita paea mata se nemowapotai, ‘Pita oro Iu dubu e, kaupoti oro abora Iu dubu sosoro omidiro pua. Oro abora Iu owera karo tato dubu sosoro omidiro. Ina oro ro etou mabu rido imediawado Iu owera karo tato urubia neio Iu urubia sosoro orowomidiro ri?
GAL 2:15 Pita, Iu owera karo tato urubia sabi na-isebo-dumo, neitiro ibo pua, neitiro Iu karima dubu teibo ie.
GAL 2:16 Kaupoti nimo umoro ie urubia dubu ro Mose sabi sirio na-ibodoro, nou Godi ro mea tuputupu dubu to apoi-ri pua. Kaupoti gabo owamo ibo mea owera Iesu Keriso sapuwo to etu ro imibiria, nou Godi ro mea tuputupu dubu to nato kapoi ie. Ina ibose nimo arua Iu urubia mea owera Iesu Keriso sapuwo to ta-nimibiria-rimo, nimo Godi ro meamea tuputupu urubia to iapoi ri, ibo pua sabi kibodoro. Mabu gabo ibo owamo pua ata dubu ata ro sabi kibodoro ina nou Godi ro mea tuputupu dubu to nato kapoi ie.
GAL 2:17 Ina nimo arua Iu urubia etio ra Iesu Keriso aboto na-nou-rimo nimo Godi ro mea tuputupu urubia to kiapoi aboto, nou sapuwo to Mose edi sabi sirio ro nimo ro auna se ibodoro pua. Arua Iu urubia ro nimo nou mabu ato sabi kisebo urubia to niasoro-dumo. Ina Iesu ro a-nimagegetiti-die ra sabi kisebo tanaro nimo ro inaina isioidiro ri? Pua ie! Nou ro imagegetiti pua idaibo tanaro isioidiro ri.
GAL 2:18 Mo ro sabi kibodoro gabo keba ia se nimeserai kimibiria gabo obodoro ri, mo ina korowameai ato sabi kibodoro gabo to, mo karasaubuti dubu to imese kararapoi ie.’
GAL 2:19 Mo keba se sabi patu maumo ato na-nimidirotiti, ina nedi sabi patu ro mo neio ro ta-nowaburai-rimo. Ina noudo ie abora mo sabi kibodoro maumo ato omidiro pua, mo Godi ubi tanaro kisioidiro sapuwo to nomidiro.
GAL 2:20 Mo tagara komidiro keremiro ubauba, Iesu mutu ota kemowotowa ato ta-gemopoguti-rimo. Mo tagara komidiro keremiro ta-nimeserai, abora mo keremiro Iesu ro nemoworohuti. Mo abora durupi ti-nowomidiro, kaupoti mo edi kimibiria ro Godi edi mere ro nou abato towamo. Nou ro nirimagare ta-nemati-ro ina nou nou ri garaburai ota kemowotowa ato mo nou ro morobise keremiro omia ri.
GAL 2:21 Godi edi wisa tato nirimagare ro mo ro dorogora tanaro to apoi-ri pua. Mabu sabi gabo kibodoro kaidiro rasiri ie, ina nimo Godi ro mea tuputupu urubia to nou mabu ato kiapoi rasiri ie, Iesu Keriso nou ba-gorowagumaidiro karaburai dorogora se mabu ato.
GAL 3:1 Nio keba se ta-nimowapotai-birimo tuputupu owera ibo Iesu Keriso beda sosoro garaburai ota kemowotowa ato nio ubauba sapuwo to, ina abora nio ata sosoro gabo obodoro-dumo. Nio imese meana pua, kawakawa ia ie! Nio beda urubia ro isaubuti-dumo?
GAL 3:2 Mo nio ro kaupoti owera ba-demowapotai-rimo, Abera edi Tarena Urio ro nio aboto beda mabu ato gateai-ro? Nio sabi na-ibodoro-dumo Tarena Urio nio aboto nou mabu ato a-gateai ra? E e! Neito omidai pua nio ro, marasio ie! Mabu owamo ibo nio ro mea owera Iesu sapuwo to keba se nou gimibiria-rimo, ina Tarena Urio nou mabu ato gateai-ro nio aboto.
GAL 3:3 Nio ro Iesu kowasoro aboto na-gatamuai-rimo nio Tarena Urio edi pupuwo ro neito gowasoro-rimo. Ina nio ibo a-imaragoidiro-dumo ra simara mino to owasoro ri Iesu, a? E e, nio imese kawakawa urubia ie!
GAL 3:4 Nio abato edi tanaro sirio ro na-gororosioidiro-rimo, kororosioidiro kawa a-gororosioidiro-rimo ra? Io, mabu mutu e.
GAL 3:5 Nio aboto Abera ro Tarena Urio ta-gemeiriai-ro ina nio abato nou ro pupuwo korosa tanaro ta-gisioidiro. Etou mabu ato gororosioidiro-rimo idaibo tanaro? Mose sabi patu na-ibodoro-dumo, nou ri a-wororosioidiro-dumo ra? E e, mabu nou pua. Mabu nio ro mea owera Iesu sapuwo to keba se ta-gimibiria-rimo.
GAL 3:6 Ina Tarena Buka ato atu sosoro owera ibo iamo Aberaham sapuwo to. Nou Godi ro mea tuputupu dubu to gapoi-ro, mabu Godi edi owera ro Aberaham ro aise gimibiria.
GAL 3:7 Nio umoro kiamo modobo ie kimibiria urubia neio Aberaham patu urubia ie mabu nedi urubia ro neio kimibiria mutu e.
GAL 3:8 Ina ata owera ibose towamo Tarena Buka ato ibo Iu owera karo tato kimibiria urubia neio Godi ro mea tuputupu urubia to ama-iapoi-ri mabu neio kimibiria mutu e. Ina nou mabu ato mea owera Iesu sapuwo to keba se Godi ro ta-gaiwai-ro Aberaham aboto ibo, oro aramio merebusere nasaio neio aboudo imese sirio urubia erere duriomoro ato na-orowomidiro, neio ro meamea pupuwo korosa tanaro amadimi-iaurititi-ri.
GAL 3:9 Ina etio ro imibiria-dumo Godi edi owera ro Aberaham ro beda sosoro gimibiria, nedi urubia ro Godi ro ibose korosa ama-imio-ri.
GAL 3:10 Ina etio ra sabi na-ibodoro-dumo neio Godi ro mea tuputupu urubia to kiapoi aboto, nirimagare babio nedi urubia ro Godi ro mea tuputupu urubia to iapoi-ri pua, neio ubauba ama-iwai-ri mabu neio ro modobo ia pua Mose edi sabi sirio ro kibodoro aboto. Mabu ata owera ibose towamo Tarena Buka ato etio ra kibodoro tato imese sabi sirio Mose ro na-gisioidiro, neio Godi ro ubauba ama-iwai-ri.
GAL 3:11 Io morobise ie, iedi owera ro paea se owamo ibo ata mere ata modobo pua Godi ro mea tuputupu dubu to kapoi aboto sabi kibodoro maumo ato. Mabu owera ibose tiamo Tarena Buka ato, tuputupu urubia to etio giapoi Godi ro mabu neio abato tiamo kimibiria, io neio ro se amadimo-owea-ri keremiro.
GAL 3:12 Sabi kibodoro gabo ata ie, ina kimibiria gabo ata ie. Tarena Buka ato ibo iamo etio ra Mose sabi sirio imese na-ibodoro-dumo ibose isebo tato, nedi urubia ro neio keremiro amadimo-owea-ri.
GAL 3:13 Tarena Buka ato ibo iamo imese sirio sabi etio ra kibodoro tato, iedi urubia ro Godi ro wisa na ubauba ama-iwai-ri. Nimo nedi ubauba wisa ro nou aboudo Iesu Keriso ro ta-niapopo-ro, ina nou ia ro giratai nedi ubauba wisa ro nimo bobo ato. Tarena Buka ato tiamo idaibo sosoro owera ibo etu emobuai-dumo ota rido, iedi dubu ro Godi ro kebeiomai ie. Ina Iesu Keriso aboto idaibo sosoro tanaro nou ro gororosioidiro.
GAL 3:14 Iesu Keriso ro idaibo tanaro nou gosioidiro mabu Godi ro hodo na-gasaubiai-ro Aberaham aboudo iedi meana ro aise ororosioidiro rie. Etio ra Iu owera karo tato urubia erere duriomoro ato na-orowomidiro iedi meana ro neio aboto ororuwo-die. Ina ibose nimo Iesu ro nou mabu ato niapopo-ro nimo kimibiria urubia aboto Tarena Urio emeiriai rie Godi ro keba se edi na gimasogoro-ro.
GAL 3:15 Kimibiria niramio, netewa teibo dubu teibo hodo na-eremasaubiai-do ata dubu ata ro iwotowa-ri pua, ibose ata ro ohu rido ata owera ata otomai-ri pua.
GAL 3:16 Ina idaibo sosoro owera Godi ro Aberaham nou nasa mutu neitiro aboto ibo, ‘Mo ro nedi owera ro na-nutura anama-isioidiro-ri.’ Godi ro aro pua Aberaham nou nasa sirio neio aboto. Puaie! Godi ro a-gutura Aberaham edi nasa kaupoti ro nou aboto, iedi nasa kaupoti ro Keriso nou se ie.
GAL 3:17 Mo ro nou nemabuti io Godi ro keba se hodo na-gasaubiai-ro Aberaham aboudo, nou ro owamotiti, ina 430 kisimisi saro gabo ato Godi ro sabi patu nato giaiwai-ro Mose aboto. Ina iedi sabi sirio ro Godi ro edi hodo ro na-gemasaubiai-ro Aberaham aboudo, sabi kibodoro gabo ro emowotowa pua.
GAL 3:18 Nimo sabi kibodoro ato ina nou mabu ato Godi edi meana ro nimo aboto kou rasiri ie, Godi edi hodo kemasaubiai owera ro meana ioudo iauri-ri pua. Kaupoti Godi ro ata wisa tato se gemasaubiai-ro hodo Aberaham aboudo meana ioudo iauri rie.
GAL 3:19 Sabi patu etou mabu rido giaiwai-ro Godi ro? Sabi patu maumo ibo ie, Godi ubi ie urubia ro kieibimo ibo, ‘Nou ubauba tanaro ie’, womu tato Aberaham edi nasa ro Godi ro na-gohodowa nou neito nato gou-ro. Iedi sabi sirio ro neio kiauri ato turi dubu ramutu e, Mose nou se ie. Mabu Godi ro gimeriai-ro sowake urio sirio Mose aboto, iedi sabi sirio ro neio ro nou gemowou-rimo, ina Mose ro giaiwai-ro nedi sabi sirio ro Isiraere urubia aboto neio ro ibodoro ri.
GAL 3:20 Urubia dubu ro kosioidiro ato ata tanaro, nou ro nakara ia se kosioidiro ie, turi dubu tato ie. Ina idaibo sosoro ie, Godi nakara ia se garo-ro nedi owera ro Aberaham aboto, turi dubu tato ie.
GAL 3:21 Godi ro edi hodo kemasaubiai ro Aberaham aboudo sabi patu ro a-giwasiai ra, a? E e, sabi patu ro beda kiwasiai pua. Mabu iedi sabi patu ro Godi ro na-giaiwai-ro urubia ro kibodoro aboto keremiro neito kiauri rasiri ie, Godi ro nato mea tuputupu urubia to ba-giapoi.
GAL 3:22 Kaupoti Tarena Buka ato ibo iamo imese urubia sirio nedi duriomoro gebari ro nato na-orowomidiro ubauba ubi tanaro ro ta-gimotohiti-rimo. Ina noudo ie mea owera Iesu sapuwo to etio ro na-imibiria-dumo, Godi ro edi kemasaubiai owera garo Aberaham aboto, nedi urubia ro meana neido amadimo-owea-ri.
GAL 3:23 Ina nedi kimibiria tanaro ro ido gou-ro neito, nimo keba se sabi ro ta-nimuruti womu tato Godi ro kimibiria gabo ti-gowapotai-ro.
GAL 3:24 Ina nedi sabi patu ro nimo nou ro kokoho ta-niwaititi womu tato Iesu Keriso neito ti-gorowateai-ro. Iesu Keriso neito nou mabu ato gou-ro, nimo kimibiria maumo ato Godi ro mea tuputupu urubia to kiapoi aboto.
GAL 3:25 Abora nedi kimibiria gabo ro towamo, ina nimo sabi sirio ro kokoho imowaititi pua.
GAL 3:26 Iesu Keriso kimibiria maumo ato nio Godi merebusere to ta-gararapoi-rimo.
GAL 3:27 Mabu nio obo maumo to na-giwarumiauti-rimo nio Iesu mutu imese karadabuti ie, orio obotama beda sosoro iroiti-dumo, nio Iesu Keriso idaibo mino to gorori-rimo.
GAL 3:28 Nio etio ra Iesu Keriso maumo ato na-orowomidiro, Iu urubia, Iu owera karo tato urubia, sowake urubia, awawo urubia, urubia orobo ra o urubia dubu ra, nio imese Iesu Keriso ro ta-gidabuai kaupoti to.
GAL 3:29 Abora nio Iesu Keriso do ie, ina nio nou mabu ato gararapoi-rimo Aberaham nasaio to. Ina ibose saiki ata nio Godi ro edi meana ro na-gowapotai-ro Aberaham aboto, nio ro edi meana ro amadimi-imade-ri mabu Godi ro keba se kemasaubiai owera ta-garo-ro Aberaham aboto.
GAL 4:1 Mo kemabuti owera ibo ie, ata mere ubi na-owamo abera karaburai ato nou edi namabu ro kirahidimai aboto, nou kainai ato modobo pua iedi namabu sirio ro nou ro kirahidimai. Namabu ia nou do ie, kaupoti nou kainai ie,
GAL 4:2 nou ro modobo ie kiauri dubu owera se kirowidiro, womu tato nou abera ro beda tau gemedea nou korobai.
GAL 4:3 Ina idaibo sosoro ie, nimo keba se merebusere kainakaina sosoro nirowomidirotiti, mabu nimo sopu duriomoro sabi ro ta-nimotohiti-rimo orora aboudo na-gou-rimo.
GAL 4:4 Kaupoti ata mea tau Abera Godi ro ta-gohodowa, ina iedi tau ro na-gorowateai-ro nou simara mere nato gemeiriai-ro nedi duriomoro gebari ro neito, paea orobo ro nato goroto. Nou urubia dubu to gararapoi ina Mose edi sabi patu ro nou maumo ato ta-imidirotiti.
GAL 4:5 Ina Godi ro nedi tanaro ro nou mabu ato gisioidiro etio ro orowomidiro sabi patu maumo ato nou ro imese ioudo iapopo rie, ina nou morobise merebusere to kararapoi aboto.
GAL 4:6 Abora nio Godi merebusere ie. Ina Godi ro nou mabu ato gemeiriai-ro nou Mere edi Tarena Urio ro nio niro turi to, ina ioudo nou ro iarotiti-die idau, idau owera.
GAL 4:7 Ina abora nio sopu duriomoro sabi ro imotohiti pua. Nio abora Godi edi merebusere ro neito ararasoro-dumo, ina nou rie iedi meana ro na-iamo-die Godi abato nio nou ro saiki ata ama-imio-ri.
GAL 4:8 Nio keba se Godi umoro tato na-irowomidirotiti nio bagea orora ubi maumo ato irowomidirotiti. Nedi orora ro neio Godi sosoro pua.
GAL 4:9 Nedi tau ro nato morobise Godi nio umoro ie, ibose Godi umoro tiamotiti-die nio aboto. Ina mabu boira nio huru to na-orowame-dumo sopu duriomoro sabi kibodoro aboto orora aboudo iedi na gimade-rimo? Iedi duriomoro sabi ro pupuwo tato ie, nio modobo pua neio ro kiwarebai. Nio ubi ra ina korowameai nedi sabi sirio ro neio ro kimotohiti aboto, a?
GAL 4:10 Nio ro ibose tibodoro-dumo soriomu kainakaina kisioidiro, awawo soriomu kisioidiro, erere tau ato tisioidirotiti-dumo.
GAL 4:11 Mo kimaragoidiro siriosirio niauri nio sapuwo to mabu nedi tanaro ro nio ro auna ia se irobidiro-dumo. Etu umoro ra mo a-norowagumaidiro iedi woko mea ro na-natamuai nio abato, nio ro ta-gebedidiro-dumo, dorogora se owamo.
GAL 4:12 Kimibiria niramio, mo ito na-nou nio aboto mo nio mutu atu sosoro nimidiro, mabu nimo atu se Mose sabi patu maumo ato orowomidiro pua. Ina nio mo ro nou ri nimagege iedi sabi patu ro imeserai ri, mo ro beda sosoro nimeserai. Nio keba se meamea tanaro ta-gisioidiro-rimo mo aboto.
GAL 4:13 Mo omona tau ato na-nou nio aboto, nio umoro ie keba se mo ata duriomoro ato temeteme ro norobai-rimo, ina nou mabu ato nidiai nio aboto temeteme mutu, mea owera imowauti ri Iesu sapuwo to.
GAL 4:14 Mo edi temeteme ro nowati-rimo nio mibo nou ro gimia, ina mo iato na-nomidiro mo nio ro mea mino to noworohuti-rimo. Mo nio ro emowabe pua ibose ebeiouti pua. Sowake urio Godi aboudo kou rasiri ie nio duriomoro to, nio ro mea mino to ba-goworohuti-rimo, ina mo idaibo sosoro mino to ta-noworohuti-rimo. Ibose Iesu Keriso nou simara durupi to kou rasiri ie nio duriomoro to, nio ro mea mino to ba-goworohuti-rimo, ina mo idaibo sosoro mino to ta-noworohuti-rimo.
GAL 4:15 Iedi tau ro nato nio auna kamade giworohuti-rimo. Abora, boira iedi kamade ro? Nio abato a-wamo ra? E e potoro ie, imese ta-garatowouti. Mo umoro ie iedi tau ro nato nio auna nirimagare ie mo aboto, ina noudo ie ata gabo kowamo rasiri ie nio edi idomari ro ba-giaubuti-rimo ina mo aboto ba-giaiwo-rimo mo owarebai ri.
GAL 4:16 Mo ro morobise owera niatiti nio aboto. Ina beda sosoro ra, mo nio ro nasa dubu to nou mabu ato anamadima-apoi-ri ra?
GAL 4:17 Nedi karasaubuti urubia ro na-gou-rimo nio aboto, nio neio ro iageawado-dumo. Neio ubi tato ie nio kiwarebai aboto, neio ubi ie nio iwagare ri mo owera kirowidiro aboudo ina bibiri oi ri neio owera se irowidiro ri.
GAL 4:18 Mo nio mutu komidiro ato o komidiro tato, nio modobo ie bibiri kiasibai meamea tanaro kisioidiro sapuwo to.
GAL 4:19 Merebusere nirimagare babio, mo nio mamu sosoro ie. Urubia orobo mere temeteme ro beda sosoro ra na-owaibia, mo idaibo sosoro mere temeteme ro ina nowaibia nio sapuwo to, womu tato nio Iesu Keriso sosoro nama-irowomidirotiti-ri.
GAL 4:20 Mo muso ato nomidiro kaupoti mo auna ubi towamo durupi to kou nio mutu mea mino to eremowauti ri. Mabu mo auna kimaragoidiro towamo nio aboto, kimaragoidiro sirio mutu nomidiro nio ro edi tanaro ro na-gisioidiro-dumo nou sapuwo to.
GAL 4:21 Nio iato na-orowomidiro nio ubi ie Mose sabi maumo ato korowomidiro. Mose ro beda sosoro owera gisioidiro nio ro mea se a-gimidai-rimo ra? Mo ma-demowapotai-rimo!
GAL 4:22 Nou ro ibo, Aberaham ro netewa teibo mere teibo girasomai-ma, ata mere sowake besere Haga nou ato garasomai, durupi ubi ato. Ata mere morobise orobo ato garasomai, iedi mere ro Godi owera ato garasomai. Morobise orobo ato na-garasomai iedi mere ro, nou na-goroto mamu ro mabu Godi ro keba se Aberaham ta-gemowapotai ibo nedi tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri.
GAL 4:24 Ina nedi totomu ro nou ro a-nimowapotai-die ata maumo, nedi orobo teibo ro neitiro idaibo sosoro ie hodo teibo na-gimasaubiai-ma Godi ro urubia aboudo. Hodo teibo nou e, neitiro imabuti-mado. Haga owawea-die ibo sabi sirio Mose ro Godi aboudo na-gimidai-ro Sinai podo rido Arabia duriomoro ato na-wotoi. Etio ra Mose sabi patu maumo ato na-orowomidiro, neio Haga merebusere ie, sabi patu ro imuruti-dumo. Haga ibose owawea-die Ierusarema sabowa nedi sopu goto ro nato na-owamo, Iu urubia abora bato orowomidiro neio sabi patu ro imuruti-dumo.
GAL 4:26 Ata hodo nou e. Morobise orobo owawea-die ibo ohu ato ata Ierusarema na-owamo-die, nou nimo mamu e. Nou merebusere sabi patu ro imuruti pua.
GAL 4:27 Ina Tarena Buka ato owera ibo iamo, Ierusarema oro modobo ie kamade ro kowati. Oro ibo omidiro teri orobo ie, mere temeteme oro ro owaibia pua. Nedi tau ro nato kamade mutu ohare ba-diwati, mabu oro saiki ata simara merebusere sirio mutu ama-omidiro-ri. Ata orobo uramu mutu na-imidirotiti nou merebusere sipu pua, kaupoti oro merebusere sirio ia amadimo-oi-ri.
GAL 4:28 Niramio, nio Aberaham merebusere ie Aisaki beda sosoro ra, mabu keba se Godi ro Aberaham aboudo hodo ta-gasaubiai-ro. Io Godi ubi ato gororosioidiro.
GAL 4:29 Ata mere sowake besere ato na-garasomai, nou ro gosobi ata mere morobise orobo ro na-goroto. Ina abora atu sosoro tanaro tororosioidiro-dumo. Mose sabi etio ro ibodoro-dumo ina nimo etio ro Tarena Urio aboudo keremiro na-nimade-rimo nimo neio ro ubauba se niworohuti-dumo.
GAL 4:30 Tarena Buka ato ibo iamo Abora nedi sowake orobo ro mere mutu diwagare-ma! Iedi mere ro modobo pua arua namabu nou ro kirahidimai. Iedi mere ro morobise orobo ro na-gowahau iedi namabu sirio ro abera aboudo modobo ie nou ro kirahidimai.
GAL 4:31 Niramio, ina nou do ie nio mo ro a-nimowapotai nedi sowake orobo ro nimo nou merebusere pua, nimo morobise orobo nou merebusere ie.
GAL 5:1 Nimo keba se iedi sabi kibodoro tanaro ro nou ro imese ta-nitahiti. Nimo Iesu Keriso ro sabi patu mibo maumo rido ta-niapopo-ro abora nou maumo ato orowotoi pua. Dirimusubua-mo koko se ba-dorowotoi, modobo pua ina korowameai iedi sabi maumo ro neito.
GAL 5:2 Mo gare neito ma-demedea-rimo! Mo Pauro ie, nio mo ro mimowapotai-ro ibo nio ro kibodoro ato idaibo tanaro dubu simara takamai kasiai kuriai, io nio aboto Iesu Keriso ro ata mea kiwarebai tanaro ata modobo pua kosioidiro.
GAL 5:3 Nio mo ro ina atu sosoro umoro owera a-nimowapotai ibo nio ata etu ro ororosioidiro idaibo mino to, nou durupi takamai kasiai kuriai, io iedi dubu ro nou ro Mose edi sabi sirio ro ba-mibodorotiti, nou ro ata sabi ata esebea ate.
GAL 5:4 Nio etio ro na-ibodoro-dumo nedi sabi patu ro, Godi ro mea tuputupu urubia to kiapoi aboto, nirimagare babio nio Godi aboudo gabo nakara se gorowasiai-rimo. Godi edi wisa tato nirimagare ro na-gaiwai-ro, nio ro ta-gemeserai-rimo.
GAL 5:5 Kaupoti nimo kimibiria mutu Godi ro na-niapoi-ro mea tuputupu urubia to, nimo ro keba moro to woki to ti-niauri-dumo womu tato keremiro beda tau ato namadimo-owea-ri.
GAL 5:6 Iesu Keriso kimibiria maumo ato nio durupi takamai kiasio o kiasio tato, io auna tanaro pua. Auna ia tanaro owamo ibo kimibiria kawakawa ro kiamo nio abato, ina nedi kimibiria ro neido kisioidiro ie urubia kiwarebai nirimagare mutu, io auna tanaro nou e.
GAL 5:7 Nio keba se modobo ato gorowarario-rimo, ororodiobuti pua. Nedi tau ro nato nio etu ro giwamedei morobise gabo rido? Nedi tanaro ro nio ro na-gosioidiro-rimo etu owera girorowai-rimo?
GAL 5:8 Idaibo owera Godi aboudo ou pua. Nio nou ro tiarotiti-die nou obodoro ri.
GAL 5:9 Mea se! Nio ro ibo ma-dimaragoidiro-rimo, nakere kosiouti ato susuopu na-warapusia, iedi nakere ro susuopu karakara ro ubauba aise kowai ie. Io idaibo sosoro ie bagea kitamudiro kainai ro nio ubauba imese kiwai ie.
GAL 5:10 Kaupoti mo nio mutu atu kimibiria urubia ie Abera Naramu sapuwo to, ina nou mabu ato mo a-nimaragoidiro ibo mo edi owera ro nio ro mea se amadimi-imidai-ri, ina ata sosoro owera imibiria-ri pua. Nio etio ro imamuwado-dumo neio ro ubauba wisa amadimi-imidai-ri Godi aboudo.
GAL 5:11 Niramio, mo ia ro itamudiro pua ibo urubia dubu Godi ro tuputupu dubu to kapoi aboto nou modobo ie dubu simara takamai kasiai kuriai, io mo ro ibo itamudiro pua. Mo ro idaibo sosoro kitamudiro rasiri ie, mo neio ro mea se ba-noworohuti-rimo. Ina ibose mo ro idaibo sosoro kitamudiro rasiri ie dubu takamai kasiai kuriai, edi mea owera ro Iesu Keriso nou ota kemowotowa teibo ato na-gemopoguti-rimo nou ro neio masawe iwaititi-ri pua.
GAL 5:12 Nio beda urubia ro imamuwado-dumo iedi urubia ro neio modobo ie muopu aise kimeiho!
GAL 5:13 Niramio, nio sabi sirio ro imuruti pua, ioudo Godi ro ta-giwatateai-ro, kaupoti modobo pua simara durupi ubauba ubi tanaro kisioidiro. Nio modobo ie nakara se korowarebai nirimagare mutu,
GAL 5:14 mabu auna owera towamo Tarena Buka ato ibo, oro modobo ie arua urubia nirimagare kimati oro beda sosoro eremati nirimagare nakara se. Iedi kaupoti sabi ro nio ro na-obodoro-dumo, io idaibo sosoro ie Mose edi sabi sirio ro nio ro tibodoro-dumo, mabu Mose edi sabi sirio ro nirimagare ro giaupotai.
GAL 5:15 Kaupoti nio nakara se owera to karagege ato, mea se! Nio iedi dubu patu ro saiki ata emedio-ri pua, ama-orototoro-ri.
GAL 5:16 Nio mo ro a-nimowapotai modobo ie Tarena Urio edi ubi tanaro ro nou kibodoro aboto, ina nio ro isioidiro-ri pua durupi edi ubauba ubi tanaro ro.
GAL 5:17 Mabu nimo durupi ubauba ubi tanaro io Tarena Urio ubi tato ie nimo ro kisioidiro aboto. Ina ibose ie Tarena Urio edi ubi tanaro ro kisioidiro ato durupi ubi tato ie. Nedi tanaro teibo ro neitiro erere se iamo-ma, ubi tato eremati-do. Ina nio nou mabu ato ie modobo pua simara ubi tanaro kisioidiro.
GAL 5:18 Nio Tarena Urio ro kiwaboi ato nio sabi maumo ato oroho-ri pua.
GAL 5:19 Iedi durupi ubauba ubi tanaro ro urubia ro na-isioidiro-dumo neio paea se iamotiti. Neio ibo ie, ata orobo mutu koroho, upo tanaro kisioidiro, soka tanaro kisioidiro,
GAL 5:20 ibose orora kiroru, pakani giwari tanaro kisioidiro, kororohoio, keremaro, masawe kerereauri, duboi gabu abera, nou nakara se ubi ie auna to komidiro, karapeputi, arua urubia sopu to kiwororuwoidiro,
GAL 5:21 ina arua urubia oriori kiauri. Ata nou e auna se kidio, muguru tanaro kisioidiro, ina arua idaibo sosoro tanaro kisioidiro. Nio mo ro ina a-nimowapotai pupuwo owera mo ro keba se beda sosoro pupuwo owera nimowapotai, idaibo sosoro ubauba tanaro etio ro isioidiro-dumo Godi edi kiwaboi tanaro maumo ro neio ito odouti-ri pua.
GAL 5:22 Ina Tarena Urio urubia dubu abato na-omidiro, idaibo sosoro meamea tanaro nou ro nou kisioidiro ie, urubia nirimagare kimati, maumo kamade, miro, serawo samo to koi tato, kiwarebai tanaro kisioidiro, meamea tuputupu tanaro kisioidiro, beda owera karo ra, nou ro aise kosioidiro ie,
GAL 5:23 nakara se sopu to korowororuwoidiro, tanaro kisioidiro ato kororodiobuti mutu. Nedi meamea tanaro sirio ro ata sabi ata owamo pua neio kidiobo sapuwo to.
GAL 5:24 Etio ra Iesu Keriso urubia to na-gararapoi-rimo neio simara ubauba ubi ota kemowotowa ato ta-gimopoguti-rimo.
GAL 5:25 Ina nimo nedi tau ro nato orio keremiro ta-nimade-rimo Tarena Urio aboudo, ina modobo ie nimo Tarena Urio ro kiwaboioidiro.
GAL 5:26 Nimo modobo pua keremowabu, ibose arua urubia kimasosowado, ina oriori kerereauri.
GAL 6:1 Niramio, nio ata kimibiria dubu ata nou ubauba ro na-ohiai nio etio ra Tarena Urio ro na-iwaboi modobo ie nedi dubu ro nio ro mea mino to natara na gabo to kowameai ie. Kaupoti oro modobo ie nakara se keremowotoi aboto, modobo pua oro ubauba ro kowaibia.
GAL 6:2 Modobo ie nio atu se korowarebai mibo patu toutou keremowaititi aboto. Nio ro idaibo tanaro na-isioidiro-dumo Iesu Keriso iedi sabi kaupoti ro nio ro nou obodoro-dumo.
GAL 6:3 Mabu nio abato etu ro kimaragoidiro ra ibo, ‘O, mo meana ie,’ kaupoti nou meana pua, nou nakara se arasaubuti.
GAL 6:4 Arua urubia tanaro kisioidiro mutu eremodobowauti mamo. Nio modobo ie simara tanaro se kimaragoidiro, meana ra o ubauba ra, ina meana sapuwo to kamade ro kiwati.
GAL 6:5 Ina nimo kaokao na-norowomidiro, beda tanaro kisioidiro ra, wisa korowameai ie oro aboto.
GAL 6:6 Nio etio ro itamudiro-dumo Godi edi owera ro nou to, modobo ie iedi urubia ro nio ro mea se kiwarebai.
GAL 6:7 Nio modobo pua nakara se karasaubuti, mabu Godi nio ro asaubuti-ri pua. Mabu nio ro etou tanaro isioidiro-dumo, saiki ata nio ro wisa amadimi-iwia-ri.
GAL 6:8 Nio ro na-isioidiro-dumo durupi ubauba ubi tanaro, nio pamo emou-dumo, saiki ata amadimo-owea-ri. Kaupoti nio ro meamea tanaro na-isioidiro-dumo, Tarena Urio kamade kowaititi aboto, nio ro Tarena Urio aboudo womu tato womu tato keremiro amadimo-owea-ri.
GAL 6:9 Ina neido ie modobo pua nimo masawe ro kirobowado meamea tanaro kisioidiro aboto, modobo ie imese tau aise kisioidiro. Ina nimo ro nedi tanaro ro namadimi-isioidirotiti-ri, mea tau tou-die mea wisa nimo aboto nato amadi-owapotai-ri.
GAL 6:10 Ina neido ie gabo nimo ro kowea ato, modobo ie sirio urubia aboto meamea tanaro aise kisioidiro. Modobo ie nimo ro auna ia se kimibiria borubi kiwarebai.
GAL 6:11 Ba-diauri-mo! Nedi iana titi owera ro mo ro simara tu to nisioidiro awawo titi to, nio ro kieibimai sapuwo to ibo mo ia ro nisioidiro.
GAL 6:12 Nio owera neito dirowidiro-rimo! Arua urubia torowomidiro nio abato nio neio ro timediawado-dumo dubu takamai iwasio ri arua Iu urubia kamade kiwaititi sapuwo to. Nedi urubia ro neio Iesu Keriso ota kemowotowa ato na-garaburai nou sapuwo to se korowauti rasiri ie, Iu urubia serawo ba-goi-rimo neio aboto. Ina nou do ie neio idaibo tanaro kisioidiro tato, neio tere ie Iu urubia ro kiado rie.
GAL 6:13 Nedi urubia ro takamai kiwasio mutu neio ro ibose Mose sabi patu mea se ibodoro pua. Neio ubi ie nio dubu takamai kiwasio, ina nou sapuwo to eremowabu rie ibo ‘Nedi urubia ro dubu takamai nimo ro ta-niwasio-rimo.’
GAL 6:14 Modobo ia pua mo ro idaibo sosoro keremowabu tanaro nou kisioidiro. Iesu Keriso ota kemowotowa ato beda sosoro gemopoguti-rimo, io mo ro nou se kemowabu modobo ie. Iesu Keriso ota kemowotowa teibo ato ta-garaburai, ina nou mabu ato ie mo ro imaragoidiro-ri pua duriomoro tanaro patu kisioidiro aboto, ibose duriomoro urubia ro mo emaragoidiro-ri pua.
GAL 6:15 Dubu simara takamai kasiai o kasiai tato io auna tanaro pua. Auna ia tanaro owamo ibo orio keremiro Godi ro ti-nimiotiti-die.
GAL 6:16 Urubia etio ro iworohuti-dumo idaibo sosoro kimaragoidiro, Godi edi morobise urubia to neio ro gararapoi-rimo, ina wisa tato nirimagare miro mutu neio abato ba-miamotiti.
GAL 6:17 Mo iana owera ibo ie, modobo pua mo nio ata ro mibo ina komia, mabu mo durupi ato sirio bomo poro tiamo. Iesu Keriso sowake na-nirohotiti temeteme nou sapuwo to niaurititi.
GAL 6:18 Naminiramio, Iesu Keriso wisa tato nirimagare nio niro turi ato ba-miamotiti. Nou se ie, ibose ba-mororosioidiro-mo.
EPH 1:1 Mo masiro Pauro ie, nedi peba titi owera ro mo ro nisioidiro. Mo Godi ro nohodowa-ro Iesu Keriso ro kotiodorai dubu to ararasoro ri. Godi edi tarena urubia ro Epesesi sabowa ato na-orowomidiro, nedi peba titi ro nio aboto nimeiriai. Iesu Keriso gabo ato koko se etio ro iromowotoi-dumo, io nio nou se ie.
EPH 1:2 Wisa tato nirimagare, miro mutu nimo Abera Godi aboudo na-ororuwotiti-die, ibose Abera Naramu Iesu Keriso nou aboudo, nio abato aise ba-miamotiti.
EPH 1:3 Abera Naramu Iesu Keriso nou edi abera ro Godi nouse ie. Nimo ro nou se memowabu-rimo. Nimo nou ro korosa ta-nimia-ro Adiri sabowa rido nimo urio iwarebai-ri imese sirio meamea tanaro to. Nimo Godi ro Iesu aboto ta-nidabuai, ina meana nimo aboto nou ri iaiwotiti-die.
EPH 1:4 Iedi meamea tanaro ro nimo aboto nou ri ou-diomo, mabu nimo Godi ro keba ia se nirapoi-ro, nou tarena urubia to ararasoro ri. Sopu duriomoro ido to gosioidiro, nimo nou ro tau se nirapoi-ro nou urubia to ararasoro ri, ibose Godi sosoro gabo ato mea se orowomidiro ri ubauba tato se. Godi ro nimo sapuwo to gabo keba ia se gosioidiro, nimo nou ro simara ia merebusere to nou ri niapoi, mabu nu auna nirimagare ie nimo aboto. Iesu Keriso ro edi gabo ro gosioidiro Godi kamade ta-goi, nou ubi neito gowamo.
EPH 1:6 Ina nou do ie Godi nimo ro aise kemowabu modobo ia ie, nou ro edi auna ia wisa tato nirimagare ro nimo aboto ta-gaiwai-ro. Nu edi kaupoti nirimagare ia mere ro nou ro tanaro na-gosioidiro, iedi meana ro nou aboudo orororuotiti-die.
EPH 1:7 Mabu Iesu Keriso edi karaburai ro na-garaburai, nimo nou ro karima to ta-niahodorai, taie nimo ubauba aboudo aise niapopo-ro. Nimo edi ubauba sirio ro nou ro aise giatopeamuti. Godi edi wisa tato nirimagare ro imese auna ia ie, nimo aboto momuo se wisa tato se aise gaiwai-ro. Nimo nou ro mea muro tanaro to korowomidiro ta-nimia-ro, ibose mea umoro ta-nimia-ro tanaro kieibimo sapuwo to.
EPH 1:9 Godi ro gabo kebase ta-gosioidiro, nou ro edi gabo ro nimo aboto nou gowapotai-ro. Nedi gabo ro Godi ro urubia aboto kebase owapotai pua, piro se owamotiti. Nedi gabo ro na-nowauti nou e, Godi ro edi gabo ro Keriso aboudo gosioidiro, nou ubi neito gowamo.
EPH 1:10 Iedi saiki ro nou ro na-gohodowa paeapaea nama-oi-ri, nou ubi tanaro nato aise amadimo-ororosioidiro-ri. Ina nou ubi tanaro ibo ie, Godi ro edi namabu sirio gisioidiro Adiri sabowa ato, sopu duriomoro ato na-iamo, nou ro kaupoti moro to nato amadi-iwou-ri, neio imese Iesu Keriso sairo mabu ato ama-iaremuti-ri ina nou ro ama-iauri-ri.
EPH 1:11 Tanaro sirio na-irorosioidiro-dumo io Godi ubi ato irorosioidiro-dumo. Duriomoro ido to gosioidiro nimo nou ro ta-nihodowa Iesu Keriso aboto idabuai ri, ibose nou urubia to ararasoro ri.
EPH 1:12 Godi ro nedi tanaro ro nou mabu ato gisioidiro nimo etio ro nimibiria-rimo kebase Iesu Keriso sapuwo to, nimo ro auna ia pupuwo Godi kemowabu modobo ie.
EPH 1:13 Nio ro morobise owera ta-girowidiro-rimo ibo, mea owera Iesu sapuwo to nio ro kimibiria ato nio Godi ro nato kiapopo ie ubauba aboudo. Nio etio ro imibiria-dumo, Godi ro isabuna nio abato ta-giwate. Nedi isabuna ro Tarena Urio nouse ie, nio nou ro iwapotaidiro-die ibo nio nou ro Keriso aboto ta-gidabuai. Tarena Urio sapuwo to Godi ro kebase ta-garo ibo nou urubia aboto amadi-emeiriai-ri,
EPH 1:14 nimo umoro koi aboto ibo nou ro edi na gimasogoro-ro, saiki ata nimo ro momuo se nato namadimi-imidai-ri. Ina nou mabu ato ie nimo morobise to umoro ta-noi-rimo ibo, nimo Godi ro imese anama-iapopo-ri, nou do to ararasoro ri, womu tato womu tato aise anama-irowomidirotiti-ri. Nimo ro auna ia pupuwo ia Godi kemowabu modobo ie.
EPH 1:15 Mo ro owera ti-nirowidiro ibo nio ro Iesu Keriso sapuwo to mea owera koko se torobidiro-dumo. Ibose Godi edi tarena urubia sirio ro nio ro nirimagare aise imatiti-dumo, ina noudo ie
EPH 1:16 mo ro sirio tau eso owera karo Godi aboto. Nio mo ro sirio tau aise nimaragoidirotiti, nio Godi aboto nou ri niwapotaidirotiti kararatoro tau ato.
EPH 1:17 Nimo Abera Naramu Iesu Keriso edi na emowabutiti, mo ro nou aboto sirio tau aise niarotiti. Abera Godi imese auna ia dubu e. Nou mo ro a-nararatorotiti nio nou ro muro iwaititi rie, Tarena Urio iedi pupuwo ro neito. Ibose Godi ia nakara se orowapotaidiro rie nio keremiro ato, nio umoro auna neito iwai rie Godi sapuwo to.
EPH 1:18 Nio sapuwo to mo ro Godi aise nararatorotiti nio giropu mea se idobura ri. Ina Godi ro nio edi giropu ro nama-idobuti-ri, nio ro iato umoro amadimo-oi-ri ibo nio edi tanaro aboto na-gihodowa-ro, nio ro abora kamade mutu na-emotoi-dumo, imese meana ia maumo tanaro ie kimidai aboto. Ina ibose nio umoro amadimo-oi-ri ibo nou ia simara urubia nou imasogoro-die, saiki ata neio ro maumo ia tanaro nou amadimi-imidai-ri.
EPH 1:19 Ina ibose nio umoro amadimo-oi-ri Godi edi pupuwo korosa ro na-owamotiti imese auna ia ie, duriomoro urubia pupuwo mutu keremodobowa modobo pua. Nou edi pupuwo ro woko neito isioidirotiti nimo abato.
EPH 1:20 Iedi atu pupuwo korosa ro Godi ro kohodowa dubu Iesu pamo rido neito ta-gowameai-ro. Iedi atu pupuwo korosa ro nou Godi ro tumodi sapuwo ato neito gowomi, abora eputa dubu to nou ro omidiro Adiri sabowa ato.
EPH 1:21 Nou ro ioudo iauri-die imese sowake urio sirio, ibose urio sirio eputa urio to edina ro irarasorotiti-dumo, pupuwo orora, arua pupuwo korosa mutu urio, neio imese Iesu Keriso ro sopu to iauri-die. Awawo masiro edi na orora ro irobidiro-dumo, Iesu Keriso ro sopu to iauri-die abora, ina ido neio nou ro sopu to iaurititiwai-ri.
EPH 1:22 Imese imese tanaro Godi ro Iesu Keriso aboto giaiwai kiauri aboto. Nou simara urubia kiwarebai sapuwo to, Godi ro Iesu Keriso ta-gapoi imese tanaro sopu to iauri ri.
EPH 1:23 Iesu simara urubia nou durupi ie. Iesu urubia keremiro Keriso aboudo imadetiti-dioumo, imese beda mutu namabu ro iamo erere moro ato, Keriso nouse ie keremiro nou ro imiotiti.
EPH 2:1 Nio sapuwo to owera ibo ie, nio kebase Godi ubi tato tanaro na-isioidirotiti-mo, nio urio pamo urubia sosoro irobutiti.
EPH 2:2 Iedi tau ro nato nio kimibiria tato urubia ro irowomidirotiti, sopu duriomoro durupi ubi tanaro nio ro nou isioidirotiti-mo. Ibose Satani, ubauba orora sirio toboro rido na-iaurititi-die, nio ro nou ubi tanaro aise isioidirotiti-mo. Etio ra Godi ubi tanaro na-ibeouti-dumo kisioidiro aboto, neio niro turi ato Satani ro ubauba woko aise isioidirotiti.
EPH 2:3 Nimo kebase neio sosoro ta-nirowomidirotiti ubauba tanaro aise nisioidirotiti-mo, ibose durupi ubi tanaro ubauba kimaragoidiro mutu aise nisioidirotiti-mo. Arua urubia beda sosoro irowomidirotiti nimo neio sosoro ta-nirowomidirotiti. Godi auna serawo ro owatititi nimo aboto, mabu nimo giropu imese ubauba ie, ina nou ro ta-nimowapotai-ro ibo nimo nou ro ubauba wisa anamadi-imia-ri simara ubauba tanaro sapuwo to. Morobise ie nimo edi ubauba tanaro sirio ro na-nisioidirotiti-mo nimo urio pamo ta-irobutiti.
EPH 2:4 Kaupoti nimo Godi ia ro natonato nimati-ro, nou nirimagare imese auna ia ie nimo aboto.
EPH 2:5 Ina noudo ie nimo pamo urubia sosoro na-nirobutiti nou ro nimo imese pamo rido ta-niwagare-ro. Nimo Godi ro Iesu mutu pamo rido atu se ta-niwameai-ro keremiro to. Morobise ie, Godi edi wisa tato nirimagare ro nimo aboto na-gaiwai-ro nou ro neito niapopo-ro.
EPH 2:6 Nimo nou ro Iesu Keriso aboto ta-nidabuai, ina nimo Iesu mutu Adiri sabowa ato ta-niwomi, eputa urubia to ararasoro ri.
EPH 2:7 Godi ro idaibo tanaro gisioidiro ido paea se imowawuti ri, ibo nu edi auna wisa tato nirimagare ro imese morobise ia ie. Nimo Iesu Keriso aboto na-nidabuai, Godi edi auna natonato ro nimo aboto nato gowapotai-ro.
EPH 2:8 Morobise ia owera nou e, Abera Naramu Godi edi wisa tato nirimagare ro nio ubauba aboudo nou ro neito ta-giapopo-ro, nio ro na-gimibiria-rimo. Nio nakara se karapopo ata gabo tato ie, nedi kiapopo tanaro ro Godi ro wisa tato se gosioidiro nio sapuwo to.
EPH 2:9 Ata dubu ata ro idaibo keremowabu owera karo modobo ia pua, ‘Mo ro meamea tanaro na-nisioidirotiti, mo Godi ro nou ri napopo-ro ubauba aboudo.’
EPH 2:10 Nimo kimibiria urubia Godi ia ro nisioidiro. Nedi tanaro ro Iesu Keriso ro na-gisioidiro nimo Godi ro orio neito niwaititi, nimo ro meamea tanaro kisioidiro aboto. Gabo nou ro kebase ta-nimesioidiro-ro nimo ro nedi meamea tanaro ro isioidiro ri.
EPH 2:11 Nio ro ma-dimaragoidiro-mo! Nio kebase daimodaimo urubia to irarasorotiti-mo. Ina Iu urubia ro nio sapuwo to ibo iarotiti-mo, ‘Iedi urubia ro neio dubu simara takamai kiasio tato urubia ie.’ Kaupoti nedi Iu urubia ro neio ro iedi tanaro ro na-isioidirotiti-mo, tu to isioidirotiti-mo, urubia dubu ohu durupi ato isioidirotiti-mo.
EPH 2:12 Kebase nio Keriso umoro tato ta-irowomidirotiti, ibose nio Isiraere urubia aboto karadabuai gabo tato ie. Godi ro edi hodo ro na-isaubotiti-ro, Isiraere urubia aboudo se isaubotiti-ro, nio aboudo isaubo pua. Kebase nio ta-gimaragoidiro-rimo ibo meana Godi aboudo nimo aboto ororuwo-ri pua, Iu urubia aboto se gororuwo-ro. Nio edi tau ro nato Godi umoro imese musomuso ia se ta-irowomidirotiti, ina noudo ie nio Godi aboto iwatutiti pua.
EPH 2:13 Kaupoti nio Iesu Keriso ro ta-gidabuai nou edi karima ro na-garawiriti nio nou ro neito giwosiomai-ro nou asesepu maumo to.
EPH 2:14 Mabu nou e, Iu urubia, Iu owera karo tato urubia, nedi patu teibo ro neitiro abato miro Iesu Keriso ia ro gedea, neitiro nou ro kaupoti to aise gidabuai-ma. Iu urubia, Iu owera karo tato urubia, nedi patu teibo ro neitiro kebase serawo erereaurititi-do, ina neitiro mea se iroroworohutiti pua. Urubia patu teibo edi tanaro ro giwasiai-ma, turi ato nou ro owamotiti.
EPH 2:15 Iesu Keriso durupi edi tau ato gaiwai, Iu urubia, Iu owera karo tato urubia, edi korohoio tanaro ro na-iwasioidirotiti-ma, nou ro aise gahuruti, taie nou ro aise gidabuai-ma kaupoti urubia to ararasoro ri. Iesu Keriso ro Mose edi sabi sirio ro idaibo mino to womu to imese giedea. Mabu Iesu ro edi tanaro ro na-gosioidiro, nu ubi ie urubia patu teibo idabuai-ma ri kaupoti urubia to ararasoro ri, nou abato aise iateidiro ri, ibose Iu urubia, Iu owera karo tato urubia abato miro edea ri.
EPH 2:16 Iesu Keriso na-garaburai ota kemowotowa ato, nedi urubia patu teibo ro nasanasa to na-imidirotiti-do nou ro iedi korosa ro nato gagodo neitiro kaupoti to komidiro sapuwo to. Ina ata mabu nou e, nedi urubia patu teibo ro Iesu ro idabuai-ma rie Godi aboto.
EPH 2:17 Nio Iu owera karo tato urubia Godi aboudo damodamo ia se na-gorowomidiro, ibose nimo Iu urubia Godi abato aupise na-norowomidiro, Keriso na-gou-ro nimo aboto atu se mea miro owera nato nimowauti-ro.
EPH 2:18 Iesu Keriso ota kemowotowa ato na-garaburai ina noudo ie gabo modobo ia to aidiro-die, Iu urubia, Iu owera karo tato urubia, nimo atu se Abera Godi mutu keremowauti aboto. Nimo Tarena Urio ro niwarebai-die nedi tanaro ro nou kisioidiro aboto.
EPH 2:19 Ina noudo ie nio etio ra Iu owera karo tato urubia to na-wararasoro-dumo, nio kebase gomo ato irohotiti-mo, nio moto goro ia to odoro pua. Iedi tau ro nato nio Godi urubia to ararasorotiti pua. Kaupoti nio abora ibo pua, nio abora Godi urubia ie. Nio idaibo kaupoti urubia ie, Godi simara ia tarena urubia mutu kaupoti to ta-gararapoi-do. Nio abora Godi moto urubia ie.
EPH 2:20 Nio moto sosoro ie. Iesu Keriso ro kitiodorai urubia, Godi ipusu owera urubia mutu, iedi moto ro neio nou posi sosoro ie. Iesu ia nou se ie turimida posi,
EPH 2:21 nedi moto ro nou pupuwo ato itoititi, ibose iedi moto ro nou ro aise emogutiti. Ina noudo ie edi moto ro Abera Naramu edi tarena moto ro neito ararapoi-die.
EPH 2:22 Nio Iu owera karo tato urubia, Iu urubia mutu, nio moto kididi namabu sosoro ie Iesu ro na-idabutiti, nedi moto ro Godi edi Tarena Urio ro nou komidiro moro to ararapoi rie.
EPH 3:1 Ina noudo ie, mo, Pauro ie, Godi a-nararatorotiti nio sapuwo to. Mo dibura to nedea-rimo, mabu mea owera Iesu Keriso sapuwo to nio Iu owera karo tato urubia nimowautiti.
EPH 3:2 Morobise ie nio umoro ta-goi-rimo ibo mo aboto Godi ro edi wisa tato nirimagare ro gaiwai-ro nou woko emesioidiro ri. Nedi woko ro ibo ie nio Iu owera karo tato urubia aboto mea owera Iesu sapuwo to imowauti ri.
EPH 3:3 Urubia ro umoro koi tato owera piro se na-owamotiti, mo aboto Godi ro nou gowapotai-ro. Nedi owera ro nou sapuwo to dese to egea mere se niatiti.
EPH 3:4 Nio ro nedi peba titi ro neido namadime-eremoputi-ri, nio umoro nato oi rie ibo, Pauro nedi tanaro ro nou sapuwo to auna umoro mutu imidirotiti. Nedi umoro tato tanaro ro Iesu Keriso sapuwo to ie.
EPH 3:5 Urubia erere tau ato kebase na-irowomidirotiti, Godi ro neio aboto owapotai pua, piro se owamotiti. Godi edi Tarena Urio ro tanaro nou ro gewererio-ro, Godi edi tarena kitiodorai urubia ro neio aboto, ibose nou ipusu owera urubia mutu.
EPH 3:6 Nedi owera ro piro se na-owamotiti nou e, mea owera Iesu Keriso sapuwo to Iu urubia, Iu owera karo tato urubia ro na-girorowai-rimo, iedi soirio teibo ro Iesu ro kaupoti durupi aise gosioidiro. Meana Godi aboudo na-woutiti-die neitiro ro atu se amadimi-imade-ri. Iedi owera ro Godi ro kebase na-gowapotai-ro Iesu Keriso ro neio kiwarebai sapuwo to, nedi soirio teibo ro neitiro aboto atu se iedi owera ro morobise to ama-ororosioidiro-ri.
EPH 3:7 Godi edi wisa tato nirimagare ro mo neito nohodowa-ro nou sowake dubu to ararasoro ri, nu edi mea owera ro Iesu Keriso sapuwo to urubia imowauti ri. Nedi woko ro mo ro na-nemesioidiro, mo aboto Godi ro simara pupuwo to gaiwai-ro.
EPH 3:8 Godi edi tarena urubia ro neio dubu patu maumo ato, mo sopu ia to noroho-die. Mo ro ata tanaro kosioidiro modobo pua nedi woko ro korobai aboto. Kaupoti Godi ro gowapotai-ro nedi wisa tato nirimagare ro ina noudo ie nedi woko ro mo aboto kowapotai Iu owera karo tato urubia imowauti ri. Iedi meana ro Keriso abato na-iamotiti-die maumo imese awawo ia ie, urubia ro simara umoro to kiwia modobo pua.
EPH 3:9 Godi edi gabo ro tuturu tau to nou abato piro se ta-owamotiti, ina Godi ro woko mo aboto gaiwai-ro nedi gabo ro paeapaea owaititi ri imese urubia aboto. Nou ro gisioidiro imese sirio nakomu.
EPH 3:10 Godi ro auna woko nu simara urubia aboto nato gaiwai-ro. Godi ro nedi gabo ro nou ri gosioidiro, pupuwo urio sirio toboro ato na-irowomidirotiti neio umoro iwai rie ibo Godi imese muro ia ie. Nou simara urubia kosioidiro ie nedi tanaro ro.
EPH 3:11 Godi abato edi gabo ro piro se na-owamotiti-ro nimo Abera Naramu Iesu Keriso ro edi woko ro gosioidiro paeapaea neito gowai.
EPH 3:12 Nimo abora kimibiria ti-niworohuti-dumo Iesu sapuwo to, nimo nou ro ta-nidabuai nou abato norowomidiro. Ina noudo ie abora nimo Godi sosoro gabo ato tere tato korowotoi.
EPH 3:13 Ina noudo ie nio mo ro a-nimagege, mo dibura ato na-noroho nou mabu ato, nio Iesu kowasoro aboudo ubi tato koi modobo pua. Modobo ie nio kamade ro kiwati nou sapuwo to, mabu nedi koko tau ro mo ro na-niaurititi, nio kiwarebai aboto.
EPH 3:14 Nedi mabu ro noudo ie mo kauhio to a-nomi mo ro Abera Godi a-nararatoro,
EPH 3:15 Adiri ato ibose sopu duriomoro ato erere gu urubia etio ro orowomidiro, neio edi keremiro ro Godi ro gimio-ro.
EPH 3:16 Mo ro nio sapuwo to Godi aise nararatorotiti, mabu imese meana nou abato iamotiti, modobo ie nedi meana ro nou aboudo nio nou ro maumo pupuwo kiwaititi, Tarena Urio edi pupuwo ro neito.
EPH 3:17 Mo ro Godi nou ri nararatorotiti Iesu Keriso nio niro turi ato aise omidiro ri nio kimibiria maumo ato. Ibose mo ro Godi a-nararatoro nio ro nirimagare tanaro aise isioidiro ri, nio koko se nato amadimi-iwotoi-ri, tumu obo ro iwaruria-ri pua.
EPH 3:18 Mo ro Godi ibose a-nararatoro nio ie, Godi edi tarena urubia sirio ro neio mutu, nio abato pupuwo korosa aise ama-owamotiti-ri nio keremasibawado aboto, ibo Iesu Keriso edi nirimagare ro imese boroboro ia ie, ibose womu tato ie.
EPH 3:19 Nedi nirimagare ro, urubia ro simara umoro to modobo ia pua momuo se kowea aboto. Kaupoti mo ro Godi a-nararatoro nou edi nirimagare ro nio umoro mea ia se amadimo-oi-ri. Idaibo tanaro namadimo-ororosioidiro-ri, nio Godi sosoro morobise to nato ama-irowomidiro-ri.
EPH 3:20 Godi edi pupuwo korosa ro nou simara urubia abato pupuwo tanaro tororosioidiro-dumo. Ina noudo ie nou aboudo modobo ie imese sirio tanaro kisioidiro aboto. Nimo ro idaibo tanaro sapuwo to kimaragoidiro ata gabo ata owamo pua. Ibose nou sapuwo to kararatoro ata gabo ata owamo pua.
EPH 3:21 Urubia sirio ro Godi urubia na-iauri-dumo, neio ro Godi edi auna pupuwo ro nou ba-miauri-mo. Ibose urubia ro Iesu na-iauri-dumo, neio ro Godi edi auna pupuwo ro nou ba-miauri-mo. Ina noudo ie neio ro modobo ie Godi womu tato womu tato aise kemowabu. Ibose ba-mororosioidiro-mo.
EPH 4:1 Mo ro Abera Naramu woko na-nemesioidirotiti, dibura to nou ri nedea-rimo, ina nio mo ro binio to nou ri nimediawado mea mino to korowomidiro aboto. Godi ubi beda sosoro owamo-die nio edi urubia ro na-girapoi mea se orowomidiro ri, nio idaibo sosoro ba-dirowomidiro.
EPH 4:2 Nio keremiro kiwaboi maumo ato modobo ie sirio tau keremowabu tato se korowomidiro, mea miro keremaro tato korowomidiro, serawo samo to koi tato modobo ie, tanaro sobosobo se isioidiro mamo. Arua kimibiria urubia ro nio aboto beda ubauba tanaro kisioidiro ra nio ro ubauba to iwame mamo, nirimagare aise gi-eremati-ri.
EPH 4:3 Nio imese kimibiria urubia Tarena Urio ro kaupoti urubia to ta-giapoi, ina noudo ie miro to ba-dirowomidiro arua kimibiria urubia mutu.
EPH 4:4 Nimo kimibiria urubia sirio kaupoti durupi nou se ie, ina nimo niro turi ato atu Tarena Urio ro imidirotiti. Nimo Godi ro na-nirapoi-ro nou urubia to ararasoro ri, nou abato tiamo meamea tanaro nimo ro atu se woki to ti-niauri-dumo kororosioidiro aboto.
EPH 4:5 Nimo Abera Naramu kaupoti nou se ie, kaupoti kimibiria gabo ato atu se noti niwotoi-dumo, ina obo to kiwarumiauti tanaro kaupoti nouse ie.
EPH 4:6 Godi kaupoti nouse ie, ata pua ie, nu imese kimibiria urubia Abera ie. Imese sirio urubia nou ro iaurititi-die. Nu woko nimo keremiro maumo ato tisioidirotiti, ibose nu sirio kimibiria urubia abato imidirotiti.
EPH 4:7 Kaupoti Iesu Keriso nirimagare maumo ato nimo erere kimibiria urubia nou ro modobo ta-niwaititi-ro erere tanaro kisioidiro aboto.
EPH 4:8 Ina noudo ie Tarena Buka ro owera ibo aro-die, Nou ohu to na-gioro, nou ro edi sarupo urubia ro giaubo, nu neio ro saro rido aise gobodoro-rimo. Taie urubia nou ro erere se nirimagare namabu nato gimio.
EPH 4:9 Nedi owera ro ‘Nu na-gioro’ maumo beda sosoro owapotai-die? Maumo ibo ie, Keriso Adiri sabowa rido gororuwo-ro sopu duriomoro to, nou iato bobo to aise gedea-rimo.
EPH 4:10 Goto maumo to etu ro gimesebea, iedi atu dubu ro nou ro gioro ohu ia toboro ohu to, imese moro ato omidiro ri.
EPH 4:11 Nedi dubu ro nouse ie urubia modobomodobo nou ia ro iwaititi erere tanaro kisioidiro aboto. Arua urubia kitiodorai urubia to giapoi, arua urubia Godi ipusu owera urubia to giapoi. Arua urubia Iesu Keriso sapuwo to mea owera kimowauti urubia to giapoi. Arua urubia Iesu urubia kemeauri urubia to giapoi, ina arua neio Godi owera kitamudiro urubia to giapoi.
EPH 4:12 Neio Godi ro ta-giapoi nou simara urubia imododiawado ri meamea kiwarebai tanaro kisioidiro aboto, ina Keriso edi durupi ro pupuwo owaititi ri.
EPH 4:13 Idaibo tanaro namadimo-ororosioidiro-ri, womu tato nimo kimibiria maumo ato kaupoti urubia to anamadima-ararapoi-ri, ina nimo imese Godi mere umoro atu se anamadimo-oi-ri. Ibose nimo ro mea mino to anamadimo-oromai-ri, momuo se modobomodobo anamadimo-oi-ri. Keriso beda sosoro imidirotiti mea ia se, nimo atu se idaibo sosoro anama-irowomidiro-ri.
EPH 4:14 Nimo ro iedi tanaro ro namadimi-isioidiro-ri, nimo ido merebusere kainakaina sosoro irowomidiro-ri pua. Pe utumo kainakaina beda sosoro ra gawia ra bukopu ra ro na-iwawodorowado-dumo, nimo idaibo iwawodorowado-ri pua. Io idaibo ie karasaubuti urubia owera kirowidiro ato, bukopu ro ibo kiwodoro ie ina iato kiwosuruwo ie, karasaubuti urubia owera na-iaro-dumo nimo idaibo orowati-ri pua. Gawia ra bukopu ra neitiro ro karasaubuti kitamudiro urubia imabuti-madie. Nedi urubia ro inaina ibo isaubutiti-dumo. Neio ro sirio gabo kisioidiro ie, ina sirio karasaubuti gabo kiwaibirio ie nimo kimibiria urubia bagea gabo kibodoro aboto.
EPH 4:15 Io nimo ro modobo pua idaibo owera gare se kimedea. Nimo ro owera arua urubia aboto karo ato nimo ro morobise owera nirimagare mutu anamadima-aro-ri. Nedi tanaro ro namadimo-osioidiro-ri, nimo nato nama-iroromowado-ri erere tanaro kisioidiro maumo ato, Keriso sosoro nato anama-irowomidiro-ri. Momuo durupi Keriso eputa ie, nimo nou durupi ie.
EPH 4:16 Kimibiria urubia sirio nimo erere atemo ie. Ibose erere atemo durupi ato na-iamo woko nato na-isioidiro-dumo nirimagare maumo ato, edi durupi ro gamogamo Keriso ro kowaititi ie.
EPH 4:17 Mo ro nedi umoro owera to nama-aro-ri Abera Naramu edi korosa ro neito nomia-ro nio kimowauti aboto, ibo nio Godi umoro tato urubia sosoro ina korowomidiro modobo pua. Neio abato meamea tuputupu kimaragoidiro iamo pua, imese potoro ia ie.
EPH 4:18 Neio ro ubauba tanaro na-isioidirotiti-mo, neio kimaragoidiro patu duwoduwo ro iatimotiti-ro. Godi edi keremiro muro ro neio nakara se orowasioutiti-dumo. Mabu neio morobise umoro inaina aise ibeiouti-dumo. Neio giropu imese akau ta-geremowaititi-rimo,
EPH 4:19 ina noudo ie morobise umoro neio abato iamo tato. Kororodiobuti tato tanaro na-isioidirotiti-mo, imese siripo tato ta-goititi-rimo. Nedi urubia ro neio siripo tanaro edi pupuwo maumo ro neito ta-godoro-rimo. Neio auna sogoi ro iwatiti erere mareamarea tanaro kisioidiro aboto.
EPH 4:20 Kaupoti nio ro Iesu Keriso edi kitamudiro owera ro nou sapuwo to idaibo tanaro nou aratamudiro pua.
EPH 4:21 Morobise ie nio Iesu Keriso sapuwo to owera ta-girorowai-rimo, ina morobise kitamudiro owera Keriso abato na-owamotiti nio ro ta-garatamudiro-rimo.
EPH 4:22 Nio kebase ta-garatamudiro-rimo ibo nio tagara korowomidiro keremiro, tagara mareamarea obotama sosoro ie, nio ro kipuruti modobo ie. Nio kebase edi mino to na-irowomidirotiti, nio keremiro nakara se ubauba irimowaititi-mo. Nio auna ubi na-iamotiti ubauba tanaro kisioidiro aboto, iedi ubauba ubi ro nio neio ro a-isaubutititi-mo. Iedi karasaubuti ubi ro neio ro nio keremiro ubauba imowaititi-mo.
EPH 4:23 Nio ibose ta-garatamudiro-rimo orio kimaragoidiro mino,
EPH 4:24 ibose orio keremiro kiroiti aboto, orio obotama kiroiti beda sosoro ra. Nedi orio keremiro ro Godi ro gosioidiro nou simara keremiro mino to, idaibo morobise tuputupu tanaro kisioidiro, imese mareamarea tato korowomidiro.
EPH 4:25 Ina noudo ie karasaubuti tanaro marea obotama sosoro ie, nio ro ba-dipuruti-mo, borubi kimibiria urubia mutu morobise owera to gi-eremowauti-ri. Mabu nimo atu se Iesu Keriso durupi to nararapoi-ro.
EPH 4:26 Oro serawo koi ato ata tanaro sapuwo to, oro nedi serawo ro nou ro ubauba to aise edea mamo. Iedi serawo ro oro abato na-owamo duwo ro asiai mamo, samo to gi-oporeai-ri,
EPH 4:27 mabu oro ro idaibo Satani bobo kemagerai ie oro nou ro ubauba to owodoro rie.
EPH 4:28 Piro urubia neio Iesu kowasoro urubia to na-gararapoi-rimo piro tanaro aise ba-mimeserai-mo, woko se ba-misioidiro-mo. Neio modobo ie mea woko kisioidiro simara tu teibo to, ina noudo ie meamea kiwarebai tanaro amadimi-isioidiro-ri namabu tato urubia aboto.
EPH 4:29 Nio owera karo ato nio matagoro rido karakara owera osuwoduti mamo, meamea owera se gi-orowauti-ri neio pupuwo kimowaititi sapuwo to. Nio owera beda urubia ro imerewidiro-dumo, modobo ie meana nio aboudo kimade, idaibo neio nio ro amadimi-iwarebai-ri.
EPH 4:30 Godi edi Tarena Urio ro kamade tato owaititi mamo. Nou Godi ro gemeiriai-ro isabuna ri nio niro turi to, ibo nio nou merebusere ie ina nio nou ro ama-iapopo-ri womu saiki ato.
EPH 4:31 Masawe kerereauri, serawo, masawe niro, keremaro, masiro ubauba korowaititi, ubauba ia kimaragoidiro arua urubia sapuwo to, nedi tau ro nato aise diwagareawado-mo.
EPH 4:32 Kimibiria borubi aboto meamea tanaro aise gidimi-isioidiro-ri, ibose nirimagare aise gi-eremati-ri. Nio Godi ro ubauba tanaro sirio ta-gimatopeamuti, mabu Iesu Keriso aboudo orobu-die, nio aboto beda kimibiria borubi ro isioidiro-dumo ubauba, neio edi ubauba ro aise gi-imatopeamuti-ri Godi ro nio ubauba beda sosoro gimatopeamuti.
EPH 5:1 Godi beda sosoro muro to imidirotiti nio modobo ie idaibo muro to korowomidiro. Mabu nio nou merebusere ie, nirimagare nou ro auna se imatiti. Nio ro tanaro sirio na-isioidiro-dumo, iedi tanaro kisioidiro maumo ro nato, nio ro modobo ie urubia nirimagare kimati. Iesu Keriso ro nirimagare beda mino to giwawuti-ro nimo aboto, ibose nimo sapuwo to simara keremiro aise gadodorai pamo kowea aboto, io urubia nirimagare idaibo mino to ba-dimati-mo. Nou keremiro na-gaiwai nimo sapuwo to mea nibo dehoro sosoro ie Godi aboto aiwai rie. Idaibo Godi ra urubia ra turituri urubia ro sipisipi dawade na-imatowotiti-mo Godi aboto, io ibo ie.
EPH 5:3 Nio Godi urubia ie. Ina noudo ie piro tanaro isioidiro mamo, idaibo arua mamio dubu mutu oroho mamo, siripo tanaro isioidiro mamo. Ibose namabu sirio sogoi ro iwati mamo. Mabu Godi edi tarena urubia ro modobo ie idaibo tanaro kisioidiro tato korowomidiro.
EPH 5:4 Siripo mareamarea owera to eremowauti mamo, ubauba sete owera aro mamo. Owera karo tau ato kimaragoidiro tato owera to aro mamo. Mabu Godi urubia ro idaibo tanaro kisioidiro imese tuputupu tato ie. Modobo ie sirio tau eso owera kamade mutu aise gi-aro-ri Godi aboto.
EPH 5:5 Nio morobise to umoro ta-goi-rimo ibo upo tanaro kisioidiro urubia, siripo tanaro kisioidiro urubia, namabu sogoi urubia, neio modobo pua Keriso Godi mutu neitiro edi kiwaboi maumo ro neito kodoro. Namabu sogoi urubia neio idaibo sosoro ie orora kiroru.
EPH 5:6 Nio ata dubu ata ro modobo pua kisaubuti, iedi ubauba tanaro kisioidiro sapuwo to. Mabu Godi owera inaina etio ro ibeiouti-dumo, nedi ubauba tanaro sirio ro etio ro isioidiro-dumo, Godi serawo neio aboto tou-die neio ubauba wisa imio ri.
EPH 5:7 Ina noudo ie nedi ubauba tanaro ro etio ro isioidiro-dumo, neio aboto aise aradabu mamo.
EPH 5:8 Mabu nio keba se Godi edi morobise owera ro umoro mea se oititi pua, duwoduwo maumo ato ta-waratowoutiti-mo. Kaupoti nio abora Abera Naramu urubia ie, nou edi pina woroworo ro nou ato toroho-dumo. Ina noudo ie urubia Godi edi woroworo ro nato beda sosoro korowomidiro ra, nio idaibo sosoro ba-dirowomidiro.
EPH 5:9 Kimaragoidiro modobo ie ibo, urubia etio ra Godi edi woroworo ro nato na-oroho-dumo, neio mea se korowomidiro, idaibo meamea tanaro kisioidiro, tuputupu tanaro kisioidiro, morobise tanaro kisioidiro.
EPH 5:10 Umoro ba-doititi-mo Godi kamade beda tanaro to kowaititi ra.
EPH 5:11 Ubauba tanaro urubia ro duwoduwo maumo ato na-isioidiro-dumo, neio aboto aise aradabu mamo. Neio ro iedi dadudadu tanaro ro na-isioidiro-dumo, nio ro paeapaea ba-diwaititi-mo.
EPH 5:12 Iedi ubauba tanaro ro iedi kimibiria tato urubia ro piro se na-isioidiro-dumo, nio kimibiria urubia ro idaibo tanaro sapuwo to keremowauti ato, io nio siripo koi modobo ie.
EPH 5:13 Iedi ubauba tanaro sirio ro woroworo ro paeapaea kiwaititi ato, urubia umoro nato koi ie ibo ubauba tanaro ie.
EPH 5:14 Mabu imese tanaro sirio duwoduwo maumo rido kiwosuruwo ato, woroworo to neio paea se imese kiamo ie. Ina noudo ie nimo kimibiria urubia ro, urubia etio ra keremasibawado tato ibo neio ubauba mutu e, neio sapuwo to nimo ro ohare kainai kiwati ie. ‘Nio norou na-irobu, direribua-rimo! Nio pamo na-irobu, dorowameai-rimo! Ina Keriso edi pina ro nio abato ama-imewia-ri.’
EPH 5:15 Ina noudo ie nio komidiro keremiro mea se deremododiai-mo. Muro tato urubia beda tanaro isioidirotiti-dumo, idaibo mino to orowomidiro mamo, muro urubia tanaro gi-isioidiro-ri.
EPH 5:16 Tau mea se gi-owaboi-ri meamea tanaro se gi-isioidiro-ri, mabu nedi saiki ro nato urubia ro awawo ubauba tanaro aise isioidiro-dumo.
EPH 5:17 Ina nedi mabu ro noudo ie karatai tanaro aise isioidiro mamo. Modobo ie Abera Naramu ubi tanaro nio ro umoro koi ina nou kisioidiro.
EPH 5:18 Koko obo auna se idio mamo, mabu arua urubia neio koko obo kidio ato neio ro siripo tanaro aise kisioidiro ie. Kaupoti sirio tau Godi edi Tarena Urio ro nio ro ba-demaidodorawado-mo nio nou ro kiworohuti aboto.
EPH 5:19 Borubi kimibiria urubia mutu Ohare Tarena Buka ato na-iamo edi owera ro neito gi-eremowagomea-ri. Ibose Godi kemowabu ohare, arua ohare Tarena Urio ro na-imiotiti-ro, nio neito gi-eremowagomea-ri. Arua ohare Abera Naramu nouto gi-emowabu-ri morobise giropu mutu.
EPH 5:20 Nio abato beda tanaro ro kororosioidiro ra nio keremiro maumo ato, eso owera nimo Abera Godi aboto aise gi-aro-ri, Abera Naramu Iesu Keriso edi pupuwo masiro ro nouto.
EPH 5:21 Nio komidiro maumo ato kimibiria urubia keba to gi-aremo-ri, nio marasio saro to kerewesiauti modobo ie, Keriso masiro auna kowaititi sapuwo to.
EPH 5:22 Upi simara uramio ubi tanaro keba to gi-aremo-ri, nio marasio saro to kerewesiauti modobo ie, nio ro Abera Naramu ubi tanaro keba to beda sosoro iaremotiti-dumo.
EPH 5:23 Mabu uramio nio eputa sosoro ie, nio neio ro iauri-dumo. Iesu Keriso nou simara urubia eputa ie, neio nou durupi ie. Mamio, Iesu Keriso edi urubia sirio ro nou ubi tanaro keba to beda sosoro iaremotiti-dumo, nio ro imese tanaro sapuwo to simara uramio ubi tanaro keba to ba-diaremo-mo. Kimibiria urubia nimo Iesu durupi ie, nimo ubauba aboudo kiapopo dubu Iesu nou se ie.
EPH 5:25 Uramio ina ata owera nio aboto ibo ie mo ro nou nama-imowapotai-ri, nio simara upi nirimagare ba-dimati-mo, idaibo Iesu Keriso ro simara urubia nirimagare beda sosoro imatiti. Neio sapuwo to simara keremiro orobidiro pua, aise gadodorai pamo kowea aboto,
EPH 5:26 neio tarena iwai ri. Keriso ro simara urubia Godi edi owera ro nouto marea tato ta-giwai, ibose obo to ta-giwiouti.
EPH 5:27 Keriso simara keremiro nou ri gadodorai nou pamo kowea aboto, nou edi urubia ro nou mea marete orobo to ararapoi ri, ina nou ia aboto owateai ri. Iedi marete orobo ro nou imese tarena ia ie, ata ubauba tato ie.
EPH 5:28 Ina idaibo sosoro ie nio simara upi nirimagare aise gi-imati-ri, simara durupi nirimagare beda sosoro eremati-dumo. Nio upi nirimagare na-imati-dumo, nio nirimagare nakara se ibo eremati-dumo.
EPH 5:29 Ata dubu simara durupi ubauba keremowai pua, nou ro mea mino to kemododiai ie, nou ro meamea ohona kiho ie, meamea obotama kiroiti ie. Idaibo sosoro ie Iesu Keriso ro nu simara urubia mea mino to iworohutititi.
EPH 5:30 Mabu nimo kimibiria urubia sirio, Keriso durupi atemo ie.
EPH 5:31 Owera kebase Tarena Buka ato ta-gisioidiro-rimo ibo, Urubia dubu nu simara mamu ra abera ra kimeserai-ma ie orobo kedea ato, neitiro kaupoti to kararapoi ie.
EPH 5:32 Nedi tanaro maumo ro Godi ro urubia aboto kebase owapotai pua, piro se ta-owamotiti. Kaupoti nedi owera maumo ro mo ro a-nowapotai Keriso sapuwo to na-owamotiti, nou urubia mutu.
EPH 5:33 Owera koporeai aboto, uramio, nio simara upi nirimagare aise gi-imati-ri, nio simara durupi nirimagare beda sosoro erematiti-dumo. Ibose upi, nio simara uramio owera aise gi-irowidiro-ri.
EPH 6:1 Merebusere nio mamio abeamio owera aise gi-irowidiro-ri, mabu nio Iesu do ie, ina nou mea tuputupu tanaro ie.
EPH 6:2 Merebusere, mamu ra abera ra mea mino to gi-iauri-mari. Mabu Abera Naramu keba sabi kemasaubiai owera mutu nou e,
EPH 6:3 Nio ro idaibo sosoro tanaro namadimi-isioidiro-ri, nio keremiro modobo ato amadimi-iwaboi-ri, nio duriomoro ato tuturu tau to ama-irowomidirotiti-ri, womu tato abeabe nogenoge namadimo-oititi-ri.
EPH 6:4 Abeamio, nio edi merebusere ro neio tanaro sapuwo to, inaina auna se imadowere mamo. Modobo pua neio niro turi nio ro serawo kimowaititi. Modobo ie neio nio ro Abera Naramu kitamudiro owera to gi-itomu-ri, ibose ubauba tanaro neio ro kisioidiro ato, wisa na ba-dimotuputi-mo, neio edi kimibiria ro mea se kiroromai sapuwo to.
EPH 6:5 Nio etio ra wisa tato woko na-isioidiro-dumo, nio edi eputa urubia ro nedi sopu duriomoro ro nato, neio ubi woko nio ro tere mutu aise gi-isioidiro-ri, woko kamade giropu mutu gi-osioidiro-ri. Nio Keriso ubi tanaro beda sosoro isioidiro-dumo, nio eputa urubia ubi tanaro idaibo sosoro ba-disioidiro-mo.
EPH 6:6 Arua wisa tato woko kimesioidiro urubia neio eputa urubia korowomidiro ato, neio ro woko mea se nato kisioidiro ie, neio kamade kiwaititi aboto. Kaupoti nio idaibo orowati mamo. Nio ro modobo ie sirio tau eputa urubia woko kamade giropu mutu mea se kimesioidiro. Nio Iesu Keriso wisa tato woko urubia ie, Godi ubi tanaro nio ro sirio tau mea se kisioidiro modobo ie.
EPH 6:7 Nio ro edi woko ro na-isioidiro-dumo kamade mutu gi-isioidiro-ri, ibo pua nio ro duriomoro urubia kamade kiwaititi sapuwo to kisioidiro. Kaupoti nio ro Abera Naramu nou kamade owaititi rie. Ina noudo ie iedi woko ro mea se gi-isioidiro-ri.
EPH 6:8 Mabu nio umoro ie saiki ata Abera Naramu ro meamea wisa ama-imio-ri etio ra meamea woko na-isioidirotiti-mo. Wisa tato woko urubia, ibose urubia simara woko na-isioidiro-dumo, neio atu se simara meamea woko sapuwo to meamea wisa amadimi-imade-ri.
EPH 6:9 Ina ata owera ibo ie eputa urubia nio aboto, nio wisa tato woko etio ro imesioidirotiti-dumo, neio ibose nio ro mea se ba-diworohuti-mo. Neio nio ro masawe to irubiautiti mamo nio ubi tanaro se kisioidiro aboto. Eputa urubia, nio simara eputa dubu ro Adiri sabowa rido tiauri-die, ina nio edi wisa tato woko urubia ro, nou ro ibose ioudo tiauri-die. Nedi owera ro ba-demaragoidiro-mo, nou ro urubia atu mino to kiworohuti ie.
EPH 6:10 Ina mo aboudo ie iana owera nio aboto, Abera Naramu edi pupuwo korosa ro nio neito ba-dirimowotoi-mo, ibose nou edi pupuwo ro nio aboto na-gaiwai-ro, iedi erapo ro neito ba-dirimusubuauti-mo.
EPH 6:11 Godi edi urio boso namabu sirio ro, nio nou ro erere se ta-gimio, nouse diroiti-mo. Nio ro namadimi-iroiti-ri, Satani ubi na-iedea karasaubuti tanaro nio aboto isioidiro ri, neio aboudo nio edi boso namabu ro neito amadimi-irimusubuauti-ri.
EPH 6:12 Mabu idaibo sosoro ie, nimo abora urio to boso abato noroho-dumo, kaupoti nedi boso ro nato paea urubia mutu orowati-ri pua, ubauba orora, neio eputa orora sirio, nimo neio mutu norowati-dumo. Nedi duriomoro gebari ro duwoduwo ro ta-gatimai, ina nedi duwoduwo ro neio ro oworohutiti-dumo. Ina neio arua toboro ato irohotiti-dumo. Nedi orora sirio ro erere moro ato na-irowomidiro nimo boso neio mutu e.
EPH 6:13 Ina nio mo ro nou mabu ato nimowapotai, Godi edi boso namabu sirio ro, boso koroho urubia sosoro diroiti-mo. Nio ro mea se kiroiti ato, nio aboto auna ubauba tau namadi-ou-ri, nio nou ro iwameduti-ri pua. Ibose iedi boso ro womu to kereredea ato nio nou ro beda kiwororuwo pua, nio koko se amadimi-irimowotoi-ri.
EPH 6:14 Boso koroho dubu beda mino to kirimowotoi ra boso urubia kiwamedei sapuwo to, nio ro nedi tanaro ro nou ba-disioidiro-mo. Urio boso namabu ibo ie, nio ro Godi morobise owera koko se ba-diroiti-mo, boso koroho dubu ro obotama bereito koko se beda sosoro karatahirai ra. Mea tuputupu tanaro ba-diroiti-mo, boso koroho dubu hoko korowasiai namabu beda sosoro kiroiti ra, nasa urubia aboudo neito korowasio ie.
EPH 6:15 Ina mea miro owera Iesu sapuwo to tamaka sosoro ba-diroiti-mo, boso koroho dubu tamaka pikipiki se beda sosoro kiroiti ra nou keremododiai aboto boso sapuwo to.
EPH 6:16 Ina ata owera ibo ie, nio edi kimibiria ro Keriso sapuwo to koko se ba-dirobidiro-mo, boso koroho dubu ro durupi korowasiai nakomu koko se beda sosoro korobidiro ra. Ina boso dubu ro era mio iona kipedu ato, nio ro nouto kiagodo ie, nio takamai neio ro iwasomai-ri pua.
EPH 6:17 Ibose Godi edi kiapopo tanaro ro nio ro nou aboudo koko se ba-dirarebidiro-mo, boso koroho dubu koko hato beda sosoro keremedea ra, eputa neito kowasiai ie. Godi edi owera ro Tarena Urio edi boso giri ro nio aboto na-gaiwai-ro nouse ie, nou ba-dorobidiro-mo, boso koroho dubu ro boso giri beda sosoro korobidiro ra. Nedi tanaro sirio ro urio boso sapuwo to nio ro nou se ba-disioidiro-mo.
EPH 6:18 Sirio tau Godi aboto erere muro to aise gi-araratoro-ri. Godi edi Urio ro nio nou ro kimasouti ie kararatoro tau ato. Ina noudo ie nio ba-diraroweauti-mo, modobo ie Godi aboto kararatoro tarena urubia sapuwo to, orodiobuti mamo.
EPH 6:19 Ibose mo sapuwo to sirio tau Godi aise gi-araratoro-ri, mo ro urubia beda owera kimowauti ra, mo ro karo owera nou ia ro kemasouti modobo ie. Mea owera Iesu Keriso sapuwo to mo ro arua urubia modobo pua tere mutu kimowauti. Urubia ro nedi owera ro Iesu sapuwo to kebase umoro koi tato, piro se ta-owamotiti.
EPH 6:20 Mo Iesu Keriso woko dubu e, nou ro nohodowa-ro nou bobo ato urubia mea owera mo ro imowauti rie. Mo dibura ato nou mabu ato noroho sekere, kaupoti urubia mo ro nedi owera ro aise nimowautititi. Ba-dararatoro-mo mo ro urubia kimowauti ato Iesu Keriso sapuwo to, modobo pua tere mutu kimowauti. Abera edi ubi tanaro ro mo ro neito kosioidiro modobo ie.
EPH 6:21 Mo aboto edi tanaro ro ororosioidiro-dumo, nio umoro koi sapuwo to, nio aboto mo ro nimo kimibiria neama nirimagare na-nemati-dumo a-nemeiriai, nu masiro Tikikasi. Nou ro mo sapuwo to nio umoro ama-iwai-ri. Nedi dubu ro Abera Naramu edi woko ro mea se emesioidirotiti. Nato beda tanaro ro ororosioidiro-dumo mo borubi mutu, nio nou ro ba-mimowauti.
EPH 6:22 Mo ubi ie nedi dubu ro nio nou ro pupuwo ba-mimowaititi. Nedi tanaro teibo ro isioidiro-mari Tikikasi nou mabu ato a-nimeiriai.
EPH 6:23 Mo niramio, nimo Abera Godi, Abera Naramu Iesu Keriso mutu, neitiro edi miro ro nio abato aise ba-miamotiti. Ibose arua urubia nirimagare kimati giropu, kimibiria mutu, neitiro ro nio abato ba-miaremuti-do.
EPH 6:24 Nimo Abera Naramu Iesu Keriso nirimagare etio ro womu tato se na-ematiti-dumo, Godi edi wisa tato kiwarebai ro neio abato ba-miamotiti.
COL 1:1 Mo masiro Pauro ie, nedi peba titi owera ro na-iamo mo ro nisioidiro. Nimo ata kimibiria mere neama Timoti nedi peba titi ro nou mutu nisioidiro-rido. Mo Iesu Keriso ro kotiodorai dubu to ararasoro ri, mo ubi Godi ro nemedea-ro nedi woko ro mo ro osioidiro ri.
COL 1:2 Kimibiria urubia Korosai sabowa ato na-orowomidiro nio Godi tarena urubia ie, kimibiria gabo ato koko se na-orowotoi, nedi peba titi ro nio aboto nimeiriai. Nio Iesu Keriso ro ta-gidabuai abora nio nou abato iateidiro. Wisa tato kiwarebai miro mutu nimo Abera Godi aboudo nio abato aise ba-miamotiti.
COL 1:3 Abera Naramu Iesu Keriso nu edi Abera ro Godi nou aboto sirio tau eso owera aise niarotiti-do nio sapuwo to.
COL 1:4 Mabu neitiro umoro Epapara ro niwai-maro ibo nio Iesu Keriso sapuwo to ta-gimibiria-rimo. Ina ata mabu nou e, nio ro nirimagare tanaro tisioidirotiti-dumo imese sirio tarena kimibiria urubia aboto.
COL 1:5 Abera Naramu Iesu edi Abera ro Godi, eso owera nou aboto aise niarotiti-do. Mabu nio ro kimibiria tanaro ina nirimagare tanaro nedi tanaro teibo ro na-isioidiro-madumo, abora nio kimibiria tiamo ibo nio Godi ro meamea wisa Adiri sabowa ato timasogoro-die, ina noudo ie nedi tanaro teibo ro nio ro kisioidiro-ma. Keba urubia nio aboto na-gou-rimo Korosai sabowa to, nio neio ro mea owera Iesu Keriso sapuwo to ta-gimowauti-rimo.
COL 1:6 Nedi morobise owera ro nio ro nato aise gimibiria-rimo. Nedi mea owera ro abora nou ro orobodorouti nedi duriomoro gebari ro nato. Nou erere duriomoro urubia ro na-imibiria-dumo, Godi ubi tanaro neio ro nou ri isioidirotiti-dumo, ina abora kimibiria urubia imese sirio toititi-dumo. Ina nedi atu sosoro tanaro ro nio abato neio ro ororosioidiro-dumo, kebase edi tau ato girorowai-rimo ioudo garatamuai-rimo. Nedi mea owera ro Godi edi wisa tato kiwarebai ro nou sapuwo to
COL 1:7 nio aboto kebase Epapara ro gowou-ro, nio nou ro gitamudiro. Epapara neitiro nirimagare neama ie, nu Iesu Keriso wisa tato woko dubu e neitiro beda sosoro ra Iesu Keriso wisa tato woko dubu teibo ie. Nou ro neitiro bobo ato Iesu Keriso sowake nio abato mea se irohotiti.
COL 1:8 Neitiro nou ro nimowauti-ma ibo nio ro Godi urubia nirimagare timati-dumo, nedi nirimagare ro Tarena Urio ro imiotiti-die.
COL 1:9 Ina noudo ie nio sapuwo to owera neitiro ro edi tau ato na-nirorowai-rido, neitiro kararatoro nio sapuwo to sirio tau noudo outiti-dumo Godi aboto, kidiobuti modobo pua. Godi neitiro ro nou ri nararatorotiti-do, mabu neitiro ubi ie nio ro mea se umoro oi ri Godi ubi tanaro. Ina nou se pua, neitiro ro Godi nou ri nararatorotiti-do nio nou ro muro iwaititi ri. Nio muro Tarena Urio ro ba-mitowoutiti, ibose umoro ba-mimio.
COL 1:10 Neitiro ro ibose Godi a-nararatorotiti-do nio mea keremiro to orowomidiro rie, Abera Naramu sirio mino to kamade kowaititi sapuwo to, ibose nou masiro auna kowaititi sapuwo to. Ina meamea ota iopu beda sosoro isuwodutiti-dumo, ina nio aboudo meamea tanaro ibo kisuwoduti modobo ie. Ina Godi nio ro umoro mea se koi modobo ie.
COL 1:11 Abera Naramu Godi neitiro ro a-nararatorotiti-do nio nou ro pupuwo inaina aise imowaititi ri. Nou edi pupuwo korosa ro imese auna ia ie. Ina noudo ie mibo tau ato nio koko se kirimowotoi modobo ie, mea se keremasebidiro mutu,
COL 1:12 ibose eso owera se karo kamade mutu Abera Godi aboto. Nio Godi ro imese modobomodobo ta-giwaititi, Godi edi tarena urubia ro neio mutu, nou edi woroworo moro ro nato edi meamea tanaro ro na-iamo-die nio ro erere se kirahidimo aboto.
COL 1:13 Nimo Abera Godi ro Satani edi duwoduwo maumo ro noudo ta-niapopo-ro. Nimo ro ubauba dubu ubi tanaro nou isioidiro-ri pua. Godi edi nirimagare mere ro edi kiwaboi maumo ro neito ta-niwodoro-ro nimo ro nou ubi tanaro se isioidiro rie.
COL 1:14 Nimo Iesu ro ta-niapopo-ro, edi ubauba tanaro ro na-nisioidirotiti-mo nou ro imese moro to ta-nimatopeamuti.
COL 1:15 Godi paea urubia ro sosoro kiauri pua, ina Godi edi mere ro nou atu sosoro ie Godi mutu. Imese namabu sirio nou ro iaurititi.
COL 1:16 Mabu Godi ro Iesu edi tu ro neito gisioidiro imese namabu sirio urubia ro idomari to na-iaurititi-dumo nedi sopu duriomoro ro nato, ibose Adiri sabowa ato kiauri tato namabu na-iamo-die. Ibose imese sirio urio awawo pupuwo mutu, neio imese Godi edi mere ro Iesu nou tu to mea se gisioidiro. Neio imese sirio se Iesu sapuwo to gisioidiro.
COL 1:17 Imese namabu sirio Godi ro ohu rido tiaurititi-die. Iesu edi pupuwo ro neito imese namabu sirio nato na-iamotiti simara tanaro mutu mea se neido ororosioidiro-dumo.
COL 1:18 Kimibiria urubia eputa dubu Iesu Keriso ie, nou edi urubia ro nou durupi ie. Iesu nou se ie keremiro mabu dubu. Godi edi mere ro nu keba dubu e pamo rido imese moro to gowameai-ro. Ina noudo ie imese sirio namabu ina imese sirio tanaro mutu nedi sopu duriomoro ro nato na-iamo neio eputa dubu nouse ie.
COL 1:19 Mabu Godi ubi neito gowamo nou edi kimaragoidiro ro, nou edi ubi ro, ibose nou edi pupuwo korosa ro, Iesu ato iamo rie.
COL 1:20 Ina ibose Godi ubi neito gowamo nu simara mere neito emeiriai ri, nou durupi rido karima arawiriti ri ota kemowotowa ato nama-araburai-ri miro edea rie. Godi ro nedi gabo ro nou mabu ato gosioidiro nu ubi ie miro kedea nou ia aboudo urubia aboto, daro imese namabu sirio aboto Adiri sabowa ato, ibose sopu duriomoro ato, nou ro boso neito a-godo ri.
COL 1:21 Kebase nio ro Godi nasa dubu to asorotiti-mo, mabu nio ro nu huru emoworohotiti-mo. Nou sapuwo to nio abato ubauba kimaragoidiro auna se iamotiti, ibose ubauba tanaro auna se isioidirotiti-mo.
COL 1:22 Kaupoti Godi ro iedi era ro neito gagodo mabu Iesu durupi rido karima na-gosuputi ota kemowotowa ato. Godi ro nedi tanaro ro nou mabu ato gosioidiro, nu ubi ie nio nou sosoro gabo ato imese tarena ia to korowotoi ata marea tato.
COL 1:23 Ina noudo ie nio koko se aise ba-dorowotoi, Iesu Keriso edi mea owera ro nato, nio sipi imese moro to ba-diwodouti-mo. Godi ro edi na imasogoro-die mea owera to edi na gowapotai-ro, nou aboudo modobo pua nio ata nakomu ata ro kimuruwouti, nio ro kamade mutu nou ba-demotoi-mo. Nedi mea owera ro nou se ie ata tato ie duriomoro gebari ato urubia ro na-orowauti-dumo nou ro orobodorouti. Mo nouse ie mo ata sowake dubu e, nedi mea owera ro urubia aboto mo ro nobodorouti.
COL 1:24 Abora nedi tau ro nato mo ro ubauba temeteme nio sapuwo to niauri. Kaupoti nedi temeteme ro mo ro na-niauri, nou sapuwo to mo kamade noititi. Keriso ro edi temeteme ro na-iaurititi, sapuwo mo ro nedi temeteme ro ti-niauri nou urubia kiwarebai sapuwo to, nedi temeteme ro momuo se koroporeai aboto. Iesu simara urubia neio nou durupi ie.
COL 1:25 Mo Godi ro ta-narapoi-ro Iesu edi urubia ro neio sowake dubu to ararasoro ri. Mo Godi ro ta-narapoi-ro Iesu edi urubia ro neio sowake dubu to ararasoro ri, Godi edi owera ro momuo se nio imowauti ri.
COL 1:26 Kebase nedi mea owera ro piro se ta-owamotiti, urubia aboto paease orowapotai pua. Kaupoti Godi ro nedi auna ia mea owera ro nou simara kimibiria urubia aboto abora towapotai-die.
COL 1:27 Nedi piro owera ro na-gowapotai-ro urubia sirio aboto nou ibo ie, Nio Iu owera karo tato urubia Keriso owera na-imibiria-dumo, Keriso nio niro turi ato abora tomidiro. Ina noudo ie nio morobise kimaragoidiro koko se irobidiro-dumo ibo nio nou mutu Adiri sabowa ato nou edi auna woroworo ro nato ama-irowomidiro-ri.
COL 1:28 Neibi ro Iesu sapuwo to aise norowautiti-bimo urubia aboto, ina neibi ro neio auna se nimadoweretiti-bimo. Ibose neio neibi ro mea muro to nitamudirotiti-bimo. Mabu neibi ubi ie neio kimibiria maumo to kimesebea ina Godi aboto kiwaboi. Mo ro nedi woko ro pupuwo to nou ri nisioidirotiti. Keriso edi auna pupuwo korosa ro mo pupuwo nou ro nowaititi sirio tau bibiri nou ri nasibowadotiti urubia abato. Mabu mo auna ubi ro owamotiti ibo etio ra Keriso gomo ato na-iateidiro, neio imese meana amadimo-oi-ri, saiki ata Godi sosoro gabo ato ama-orowotoi-ri.
COL 2:1 Mo ubi ie nio kimowapotai ibo mo ro auna woko nisioidirotiti Korosai urubia nio sapuwo to, Raodesia urubia mutu, ibose mo sosoro kiauri tato urubia neio mutu.
COL 2:2 Mo ro nedi woko ro nou ri nisioidirotiti mabu mo ubi ie nio imese sirio se pupuwo oi rie kimibiria mutu. Ibose mo ubi ie nio imese sirio se nirimagare keremati. Idaibo tanaro nio ro namadimi-isioidiro-ri, nio kaupoti urubia to amadima-ararapoi-ri, taie mea umoro auna se nio aboto Godi ro nato amadi-emagagai-ri. Nou ro piro se na-gowopirowa, mo ubi ie nio imese umoro koi, ibo Keriso nouse ie.
COL 2:3 Iedi mea umoro ro mea muro mutu Godi ro Iesu Keriso abato giwopirowa, nou abato kowea ie.
COL 2:4 Nedi peba titi owera ro mo ro nou ri nisioidiro mabu mo ubi tato ie nio arua urubia ro kisaubuti bagea owera to. Neio ro owera meamea to amadimi-itamudiro-ri kaupoti aise imibiria mamo.
COL 2:5 Mo nio aboudo muso sekere kaupoti mo urio nio mutu e. Nio tanaro mutu mea mino to ou-dumo, ibose nio kimibiria Keriso sapuwo to imese kokoho ta-geremowaititi-rimo. Mo ro idaibo owera na-nirorowai mo imese auna kamade ro nowati.
COL 2:6 Ina noudo ie Iesu Keriso nio ro Abera Naramu to beda sosoro gapoi-rimo, nio nou urubia sosoro gi-orowomidiro-ri.
COL 2:7 Keriso mea goto sosoro ie, nou ato se sipi koko se diwodoro-mo, ota mea se mosuruwo-rimo. Moto kididi woko beda sosoro ra, nio keremiro idaibo sosoro ie, aise deremari-mo Iesu Keriso edi pupuwo ro neito. Nio edi kimibiria owera ro kebase na-garatamudiro-rimo, nou aboudo koko se ba-dirarebidiro-mo. Ina ibose sirio tau Abera Godi aboto eso owera aise gi-aro-ri.
COL 2:8 Mea se deremowotoi-mo! Nio modobo pua arua urubia ro kirobo mabu neio edi kitamudiro ro neido ata meana ata osuruwo-ri pua, sopu duriomoro edi kimaragoidiro ro neio ro nouto isioidirotiti-dumo. Neio ro edi tanaro ro na-isioidirotiti-dumo, sopu duriomoro urubia aboudo se gimade-rimo. Ibose nedi sairo rudo koromudidiro kitamudiro ro toboro ato edi ubauba urio ro oroho-dumo neio aboudo gimade-rimo. Nedi kitamudiro sirio ro Iesu Keriso aboudo pua. Nio modobo pua arua urubia ro kisaubuti,
COL 2:9 mabu Godi edi asaso ro imese Keriso ia durupi maumo ato imidirotiti.
COL 2:10 Nio Keriso abato kaupoti to na-garadabuai-rimo, morobise keremiro gabo nio abato momuo se towamo. Iesu Keriso nouse ie eputa dubu, imese sirio urio awawo pupuwo mutu neio imese Keriso ro sopu to iauri-die.
COL 2:11 Nio Iesu Keriso ro na-gidabuai, nio idaibo sosoro ie dubu simara takamai urio to ta-giwasio ina ta-giworiouti. Ibo pua tu to paea dubu ro kosioidiro. Io Iesu Keriso ro urio to gisioidiro nedi tanaro ro. Keriso ro nio simara ubauba ubi kibodoro aboudo imese ta-giwagare-ro.
COL 2:12 Nio obo to edi tau ato giwarumiauti, io idaibo sosoro ie nio pamo durupi bobo ato girobu Iesu mutu. Ina ibose nio obo maumo rido edi tau ato giwouburio-rimo, nio Iesu mutu bobo rido atu se ibose to giwoubua-ro. Idaibo tanaro neio ro gororosioidiro-rimo nio aboto, mabu nio ro ta-gimibiria-rimo ibo Godi edi pupuwo korosa ro modobo ie idaibo tanaro kisioidiro aboto. Nedi atu pupuwo korosa ro Iesu pamo rido Godi ro neito gowoubua-ro.
COL 2:13 Nio ia urio kebase pamo urubia sosoro irobutiti, ubauba tanaro sirio na-isioidirotiti-mo, ibose durupi ubauba ubi sirio na-ibodorotiti-mo. Ina nio Godi ro Iesu mutu pamo rido atu se ta-giwoubua-ro orio keremiro ta-gomidai-rimo. Nimo ro ubauba tanaro na-nisioidirotiti-mo, Godi ro imese moro to ta-nimatopeamuti.
COL 2:14 Nou idaibo sosoro ie, nimo ubauba tanaro na-nisioidirotiti-mo ata buka towamo nimo masiro mutu. Nimo ro ubauba wisa Godi aboudo ba-nimadetiti-mo. Ina idaibo sosoro ie, nimo ubauba beda buka ato iamotiti, iedi buka ro Godi ro ta-gemopoguti ota kemowotowa ato.
COL 2:15 Keriso edi tau ato gemopoguti-rimo, imese pupuwo orora sirio iedi kemowotowa ro neito neio Godi ro ta-giwamedei, imese siripo ta-giwai urubia sirio sosoro gabo ato.
COL 2:16 Ina noudo ie nio modobo pua arua urubia owera kirowidiro ibo, ‘Nedi ohona ro iho mamo, idaibo obo idio mamo.’ Neio nio kimeiouti urubia pua ibo na-imowauti-dumo, ‘Iu urubia soriomu tanaro ibo ba-disioidiro-mo, orio sogomi kohau tanaro ibo ba-disioidiro-mo, ina Iu urubia komidiro saiki tanaro ibo ba-disioidiro-mo.’
COL 2:17 Nedi tanaro sirio ro kowaroho duwoduwo sosoro gorowapotai-ro, kaupoti kowaroho duwoduwo ro gabo gemosowa-ro nani ia dubu saro rido gou-ro. Morobise maumo tanaro edi dubu abato na-iamo Keriso nou se ie.
COL 2:18 Nio modobo pua arua urubia ro ubauba kiwaititi. Mea se. Ina arua urubia amadidimi-irurubua-ri nio neio ro amadimi-igediouti-ri, ina nio ro iedi mea kimibiria wisa ro nato amadimi-iasoperai-ri. Nedi sabi sirio ro urubia ro nakara se na-isioidiro-dumo, nedi urubia ro bagea to korowororuwo ie sopu to, neio urubia ro imowabu rie. Ina neio ro sowake urio imowabu-dumo. Ibose neio ro urubia auna se kimowauti ie tuturu tau to beda tanaro ra hiwo to na-iaurititi-dumo. Iedi mabu noudo ie neio ohu to korowiourio. Kaupoti neio ro edi tanaro ro na-isioidirotiti-dumo imese ata mabu tato tanaro isioidirotiti-dumo ina neio auna keremowabu e.
COL 2:19 Idaibo sosoro urubia neio mea se irarebai pua, Iesu urubia eputa dubu Keriso aboudo. Keriso durupi nouse ie, urubia nou pupuwo to iroromowadotiti. Eputa Keriso nou se ie, sumi pupuwo nou aboudo irobu-die, durupi pupuwo nou ro kowaititi ie, woko pupuwo to nato kisioidiro ie. Durupi kororomai sapuwo to edi pupuwo ro Godi aboudo outiti-die.
COL 2:20 Nio idaibo sosoro ie, Keriso mutu atu se ta-gorowaburai-rimo. Ina nio nou ro nedi sopu duriomoro ro nato edi ubauba orora ro na-woroho-dumo nio Keriso ro neio aboudo ta-giwagare-ro. Ina noudo ie, mabu boira nio duriomoro urubia sosoro korowomidiro? Mabu boira neio ro edi sabi owera ro neito na-itamudiro-dumo, ina nio ro na-ibodoro-dumo?
COL 2:21 Neio ro ibo na-itamudiro-dumo, ‘Nedi namabu ro nio ro iworohuti mamo, nedi ohona ro iho mamo! Nedi namabu ro iwaseidiro mamo.’
COL 2:22 Nedi namabu ro sopu duriomoro namabu e, tuturu to iamo-ri pua, neio urubia ro kiworohuti ato amadimo-oroporeawado-ri. Nedi sabi sirio ro sopu urubia ro nakara se gisioidiro-rimo nio ro ibodoro ri.
COL 2:23 Ina urubia ro ibo imaragoidirotiti-dumo, sabi kibodoro gabo mea muro gabo ie. Kaupoti neio edi kitamudiro ro urubia aboudo gimade-rimo, ibo pua Godi aboudo kimade. Nedi urubia ro koko tanaro isioidiro-dumo Godi kamade kowaititi sapuwo to, ibose bagea to korowororuwoidiro ie sopu to neio urubia ro imowabu rie. Idaibo urubia sabi na-ibodoro-dumo neio durupi nakara se ubauba iworoho-dumo. Mabu nedi sabi sirio ro urubia ro kibodoro ato, durupi ubauba ubi tanaro sirio na-iamo, sabi kibodoro tanaro ro neio kidiobuti modobo pua.
COL 3:1 Nio Keriso mutu urio to Godi ro atu se giwoubua-ro, ina nio abora keremiro mutu e. Ina noudo ie beda meamea tanaro ro iamo-die Abera Godi tumodi sapuwo ato Keriso edi moro ato omidiro-die, nio giropu neio ato se miamo,
COL 3:2 ibose nio kimaragoidiro patu iato se miamo. Duriomoro tanaro sapuwo to auna se imaragoidiro mamo.
COL 3:3 Mabu nio neio sapuwo to Iesu mutu ta-gorowaburai-rimo. Nio keremiro Keriso ro Godi aboto ta-gidabuai mea mino to giwopirowa.
COL 3:4 Keriso edi tau ato namadi-orowapotai-ri, nio orio keremiro edi na aboudo na-imade-dumo, piro se nou abato na-orowomidiro, saiki ata urubia sirio ro nio nato amadimi-iauri-ri mea ia sosoro mutu ata pokiri iopu tato ie.
COL 3:5 Ina noudo ie ubauba ubi tanaro nio niro turi ato na-iamo ba-diopiauti-mo. Nedi sopu duriomoro ubi tanaro ro nu neio ie, upo tanaro, imese marea ia tanaro kisioidiro. Ina ata ibo ie auna ia ubi ro kowamo ie upo koroho, ina ata nou e arua ubauba tanaro kisioidiro aboto kimaragoidiro, auna ubi ie namabu siriosirio korowomidiro. Namabu sirio sogoi ro kiwati tanaro ibo ie Godi huru kemowou e, ina namabu aboto se kimaragoidiro ie.
COL 3:6 Nedi ubauba tanaro sirio ro urubia ro na-isioidiro-dumo, ina noudo ie tau tou-die saiki ata Godi edi serawo ro neio ro amadimo-owea-ri.
COL 3:7 Nio ro idaibo ubauba tanaro kebase nou isioidirotiti-mo.
COL 3:8 Kaupoti idaibo ubauba tanaro sirio nio ro aise ba-dimeserai-mo. Nedi ubauba tanaro sirio neio idaibo ie, serawo aise koititi, arua urubia masawe kimati, arua urubia sapuwo to ubauba kimaragoidiro kiworohuti, arua urubia owera kimasaubuti. Karo tato owera nio matagoro rido dorogora se osuwoduti mamo arua urubia sapuwo to.
COL 3:9 Bagea owera eremowauti mamo, mabu nio tagara keremiro simara ubauba tanaro mutu ta-gipuruti-rimo,
COL 3:10 ina orio keremiro orio obotama beda sosoro ra ibo giroiti-rimo. Iedi orio keremiro ro Abera Naramu Godi nou ro orio aise imowaititi. Nio nou ro imododiai nou sosoro oititi ri, ina noudo ie nio morobise to umoro tiwaititi-die.
COL 3:11 Nedi orio keremiro ro nou maumo ato dubu simara takamai kasiai o kasiai tato, Iu urubia ra o Iu owera karo tato urubia ra, io auna tanaro pua. Neio daimodaimo urubia ra, tumu urubia ra, wisa tato woko kisioidiro urubia ra, simara woko kisioidiro urubia ra, io auna tanaro pua, nedi duriomoro gebari ro nato Keriso nou se ie neio auna dubu e. Nou ro imidirotiti imese kimibiria urubia niro maumo ato.
COL 3:12 Nio Godi ro ta-gihoduti nou tarena urubia to ararasoro ri. Ina noudo ie orio obotama nio ro beda sosoro kiroiti ra, meamea tanaro nio ro ibo kiroidiro modobo ie. Nio Godi ro auna nirimagare imatiti-die ina noudo ie nio ro urubia nirimagare ibo kimati modobo ie. Urubia aise gi-iwarebai-ri. Nakara se sopu to aise gi-orowororuoidiro-ri. Urubia aise gi-imaragoidiro-ri. Serawo samo to oititi mamo.
COL 3:13 Kimibiria borubi ro nio aboto kimaragoidiro tato tanaro na-isioidiro-dumo, auna se imaragoidiro mamo. Mibo na-iamo arua urubia mutu tuturu tau to iamo mamo, samo to gi-iporeawado-ri ina imiriauti mamo. Nio edi ubauba tanaro sirio ro Abera Naramu ro woki beda sosoro to gimati, nio ro arua urubia ubauba nio aboto na-gisioidiro-rimo woki ibo kimatiti modobo ie.
COL 3:14 Ina auna tanaro owamo ibo urubia nirimagare aise gi-imati-ri, nou kiroidiro modobo ie. Nio ro idaibo tanaro namadimi-isioidiro-ri nio kaupoti to ama-irowomidiro-ri.
COL 3:15 Nio Godi ro girapoi-ro kaupoti durupi to ararasoro ri. Keriso ro miro nio abato ta-gedea, ina nou edi miro ro nio nou ro kitowouti modobo ie, eso owera karo mutu.
COL 3:16 Sirio saiki Keriso edi mea owera ro nio niro turi ato aise ba-miamotiti. Iedi owera ro neito nio ro borubi kimibiria urubia mea muro to ba-ditamudiro-mo ina ba-dituputuwado-mo. Nio ro Godi erere kemowabu ohare to eso owera maumo giropu rido ba-demaboduti-mo.
COL 3:17 Nio ro etou tanaro kisioidiro ra ibose beda owera karo ra Abera Naramu Iesu ubi to kisioidiro modobo ie. Sirio tau eso owera karo modobo ie nimo Abera Godi aboto. Mabu Iesu ro gabo kebase ta-gosioidiro Godi aboto nimo ro eso owera nou aboto aro ri.
COL 3:18 Uramio mutu mamio owera nio aboto ibo ie, uramio owera se kirowidiro modobo ie. Mabu Abera Naramu kowasoro maumo ato nou mea tanaro ie.
COL 3:19 Uramio owera nio aboto ibo ie, upi nirimagare aise gi-imati-ri, auna owera to irubiauti mamo.
COL 3:20 Merebusere owera nio aboto ibo ie, imese sirio tau mamio abeamio owera aise gi-irowidiro-ri. Mabu nio ro idaibo tanaro namadimi-isioidiro-ri, Abera Naramu nio ro kamade amadimo-owaititi-ri.
COL 3:21 Abeamio owera nio aboto ibo ie, merebusere inaina masawe owera to irubiauti mamo. Ido neio tere amadimo-oi-ri meamea tanaro kisioidiro aboto.
COL 3:22 Wisa tato woko urubia, owera nio aboto ibo ie. Eputa urubia sopu duriomoro ato na-orowomidiro, imese sirio tau neio owera aise gi-irowidiro-ri. Ibo pua neio sosoro gabo ato se kisioidiro woko mea se, neio kamade kiwaititi sapuwo to. E e, imese sirio tau woko mea se gi-isioidiro-ri morobise giropu mutu, mabu nio ro Abera Naramu auna se emaragoidirotiti-dumo.
COL 3:23 Nio ro beda woko kisioidiro ra, kamade mutu gi-osioidiro-ri. Nio ro idaibo Abera Naramu woko emesioidiro-dumo, nou idaibo ie nio ro sopu duriomoro urubia woko imesioidiro pua.
COL 3:24 Dimaragoidiro-mo, saiki ata erere se edina gimohoduti Abera Naramu ro, nio ro nou amadimi-imade-ri. Nio nani ia eputa dubu nou woko na-emesioidiro-dumo Keriso nou se ie.
COL 3:25 Kaupoti nio ata ro ubauba tanaro ata na-osioidiro, ibose ubauba wisa Godi aboudo nou ro ama-imidai-ri. Mabu Godi ro urubia atu sosoro tanaro to kiworohuti ie.
COL 4:1 Eputa urubia, owera nio aboto ibo ie. Nio ro modobo ie wisa tato woko urubia mea tuputupu mino to kiworohuti. Mabu nio umoro ie ibo nio eputa dubu Adiri sabowa ato tomidiro-die.
COL 4:2 Sirio tau aise gi-eremododiai-ri Godi kararatoro tau ato nimo urio modobo pua norou kirobuti, eso owera sirio tau aise gi-aro-ri Godi aboto.
COL 4:3 Nio ro ibose modobo ie neibi sapuwo to Godi kararatoro nou ro gabo odobura ri urubia neibi ro imowauti ri mea owera Iesu Keriso sapuwo to. Nedi mea owera ro keba se piro se ta-owamotiti, urubia sirio ro umoro oi pua. Mo dibura ato abora nou ri noroho mabu nedi owera ro nou nimowautiti.
COL 4:4 Ibose Godi ba-dararatoro-mo, mo ro modobo ie nedi mea owera ro mea mino to kimabuti. Nou ubi beda sosoro owamo-die mo ro idaibo mino to kosioidiro modobo ie.
COL 4:5 Kimibiria tato urubia aboto muro tanaro se disioidiro-mo. Nio komidiro keremiro imese sirio tau mea se keremododiai modobo ie, Keriso edi meamea tanaro ro kiwawuti kimibiria tato urubia aboto.
COL 4:6 Nio owera keremowauti ato kimibiria tato urubia mutu, muro owera kimaragoidiro mutu gi-eremowauti-ri. Nio edi owera to keremowauti ra modobo ie neio ro kamade mutu kirowidiro. Ina noudo ie nedi urubia ro nio aboto kemodowa owera mutu koroho ato, mea owera sapuwo to, nio abato mea muro wisa owera kiamo ie.
COL 4:7 Tikikasi, nio aboto mo ro nemeiriai nio iraturiomai ri, nio owera mo sapuwo nou ro ama-imowauti-ri. Nou nimo kimibiria neama ie nirimagare tinematiti-dumo. Nu Iesu Keriso wisa tato woko dubu e, nedi woko ro neibi ro atu se morobise to ibo nosioidiro-birimo.
COL 4:8 Tikikasi nio aboto nou mabu ato nemeiriai nio umoro iwai ri ibo neibi abato beda tanaro ro gororosioidiro-rimo, ibose nio pupuwo kiwaititi aboto.
COL 4:9 Tikikasi ra Onesima ra nio aboto amadido-ou-ri. Onesima nimo morobise kimibiria niama ie nu nimo ro nirimagare tinematiti-dumo. Nu nio simara dubu e. Imese sirio tanaro nato na-gororosioidiro-dumo neio sapuwo to nio neitiro ro umoro amadi-iwai-ri.
COL 4:10 Mo boinana dibura dubu Arisitaka ibose Mareko, Banabasi edi neama ro kamade owera neitiro ro emeiriai-do nio aboto. Mo umoro ie nio ro pupuwo owera Mareko sapuwo to ta-girorowai-rimo. Nou korowateai ato nio aboto, ba-daramairiai-mo.
COL 4:11 Ata dubu Iosua nu ata masiro Iasitisi nu ibose nio aboto kamade owera emeiriai-die. Mo mutu iedi urubia sirio ro Godi edi kiwaboi tanaro sapuwo to woko na-emesioidiro-dumo, neio abato nedi dubu peteibi ro neibi se ie Iu urubia. Mo edi mibo maumo ro nato na-nimidirotiti neibi ro toutou ta-nowai-birimo.
COL 4:12 Ibose Epapara ro emeiriai-die kamade owera nio aboto, nou nio simara dubu e, ibose Iesu Keriso wisa tato woko dubu e. Nou ro sirio tau nio sapuwo to Godi pupuwo to araratorotiti, nou ubi ie nio koko se irimowotoi ri Godi ubi gabo ato, ibose kimibiria sapuwo to nio iroromai ri, ina morobise umoro kiworohuti Godi ubi gabo nio sapuwo to beda sosoro iamo.
COL 4:13 Epapara mo ro simara idomari to ta-niauri ibo nou ro awawo kiwarebai tanaro tisioidirotiti nio sapuwo to. Ibose Raodesia sabowa kimibiria urubia sapuwo to, Hera Sabowa kimibiria urubia mutu, neio sapuwo to awawo kiwarebai tanaro nou ro tisioidiro.
COL 4:14 Nimo ata namutuna Dokota Ruka nirimagare na-nematiti-dumo, Demasi mutu neitiro ro ibose kamade owera emeiriai-do nio aboto.
COL 4:15 Mo kamade owera nio ro ba-demaiwai-rimo kimibiria namuturubi aboto Raodesia sabowa ato na-orowomidiro. Ibose mo kamade owera nedi orobo ro Nimipa nou aboto ba-demaiwai-rimo. Ibose Iesu urubia etio ro iradabutiti-dumo nou moto ato, mo kamade owera neio aboto ba-demaiwai-rimo.
COL 4:16 Nedi peba titi owera ro nio aboto kioputi nama-ororoporeai-ri, ito ba-diwou-mo Iesu urubia Raodesia sabowa ato na-orowomidiro, nedi owera ro neio ro ba-mioputi-mo. Ibose mo ro edi peba titi ro nimeriai Raodesia urubia aboto, modobo ie nio ro nedi peba titi ro ba-dimoputi-mo.
COL 4:17 Iedi dubu ro nio abato na-omidiro Akipasi nou ba-demowapotai-mo ibo, Abera Naramu ro beda woko gomia, mea se nou se ba-mosioidiro womu tato koporeai.
COL 4:18 Nedi kamade owera ro mo simara tu to nisioidiro nio aboto, mo peba titi kiatiti mino ibo ie. Pauro. Woki emati ate mo seni mutu dibura ato na-nirohotiti. Godi edi wisa tato nirimagare ro nio abato ba-mowamotiti. Taie nou se ie.
1TH 1:1 Mo masiro Pauro ie, neibi ro nisioidiro-birimo nedi peba owera ro Sairasi ra Timoti ra neitiro mutu, Iesu urubia nio aboto Tesaronika sabowa ato na-orowomidiro. Nio imese Abera Godi urubia ie, ibose Abera Naramu Iesu Keriso nio nou urubia ie. Nio Godi ro wisa tato se ba-miwarebaititi ibose nou edio miro ro nio abato ba-mowamotiti.
1TH 1:2 Nio neibi ro sirio tau aise nimaragoidirotiti-bimo neibi kararatoro ato eso owera mutu Abera Godi aboto ti-niarotiti-bimo.
1TH 1:3 Neibi kararatoro tau ato neibi ro nou eso owera komio ie mabu nio morobise kimibiria na-iworohuti-dumo ibose nirimagare tanaro na-iwawuti-dumo urubia aboto, ina morobise kimaragoidiro Iesu Keriso sapuwo to nio ro koko se tirobidirotiti-dumo.
1TH 1:4 Nirimagare niramio nio mo urubia ie. Godi nou auna nirimagare ie nio aboto, ina nio noudo gihodowa nou ro simara urubia to giapoi.
1TH 1:5 Neibi ro edi tau ato na-nimowauti-birimo morobise umoro mutu nimowauti-birimo mea owera Iesu sapuwo to, ibo pua owera kawakawa karo, iedi owera ro korosa mutu e Tarena Urio aboudo gou-ro. Nio umoro ta-goi-rimo ibo neibi ro beda sosoro tanaro nisioidirotiti-bimo nio kiwarebai sapuwo to iato na-nimidirotiti-bimo.
1TH 1:6 Ina nio ro edi tau ato na-gimidai-rimo Iesu edi mea owera ro neibi ro beda tanaro nisioidiro-birimo, ina Iesu ro beda meamea tanaro gisioidiro nio ro ibose to gisioidiro-rimo. Ina nio urubia aboudo ubauba ta-giwia-rimo, kaupoti Tarena Urio ro nio kamade aise giwaititi.
1TH 1:7 Nio ro edi meamea tanaro ro giwawuti-rimo Iesu kowasoro urubia aboto iato na-orowomidiro Masedonia duriomoro ato, ibose nato Akaia duriomoro ato na-orowomidiro, idaibo meamea tanaro neio ro ibo isioidiro rie.
1TH 1:8 Ina nio aboudo gorobodorouti-ro mea owera Iesu sapuwo to edi duriomoro teibo ro neitiro aboto, ina ibose nio kimibiria tanaro sapuwo to owera imese ta-gorobodorouti imese duriomoro gabogabo to. Ina noudo ie nedi tanaro ro nou sapuwo to neibi ro ata owera ata aro-ri pua.
1TH 1:9 Sirio urubia edi owera ro neito imowapotaidiro-dumo neibi nio ro beda sosoro niworohutiti-bimo kamade mutu. Ibose urubia sirio ro neito imowapotaidiro-dumo ibo, nio kebase orora aboto korowapotaidiro tanaro ta-gimeserai-rimo, ina abora nio morobise Godi nou ubi tanaro emesioidiro-dumo, Keremiro Mabu Dubu nouse ie.
1TH 1:10 Ibose neio neito imowapotaidiro-dumo nio beda sosoro eremasebidiro-dumo nou mere namadi-orowameai-ri Adiri sabowa rido. Nou Godi ro pamo rudo ta-gowoubua ina nimo Iesu ro anama-iwasiouti-ri Godi serawo aboudo, wisa kimade saiki namadi-ou-ri nou serawo paeapaea nato ama-oi-ri.
1TH 2:1 Naminiramio nio umoro ie neibi nio aboto na-nou-birimo ibo pua korowaguwo.
1TH 2:2 Nio umoro ta-goi-rimo neibi ido norowateai-birimo nio aboto, kebase Piripai sabowa urubia aboudo ubauba ta-niwia-birimo, ina neibi na-norowateai-birimo nio aboto neibi Godi ro pupuwo ta-nimia-ibi nou edi mea owera ro kimowauti aboto. Urubia sirio ro ubauba egea se giwodouti-rimo kaupoti neio edi ubauba ro Godi woko ubauba emowai pua.
1TH 2:3 Neibi na-nou-birimo nio aboto mea owera imowauti rie, neibi ro nio isaubuti pua, ubauba kimaragoidiro iamo pua neibi abato.
1TH 2:4 Godi kamade ta-goi neibi ro nou edi mea owera ro kobodorouti aboto. Ibo pua urubia kiageawado aboto, Godi kamade kowaititi aboto nimowautiti-bimo, nou umoro ie neibi maumo.
1TH 2:5 Ibose neibi ro bagea owera meamea nio sapuwo to ohu rido itomo pua. Godi umoro ie, neibi namabu sogoi urubia pua.
1TH 2:6 Neibi ro nedi woko ro na-nosioidiro-birimo ibo pua arua rubi mutu nio ro neibi kimowabu-bi aboto.
1TH 2:7 Neibi Keriso ro kitiodorai urubia ie, neibi aboudo modobo ie owera karo aboto nio ro iwarebai-bi ri, kaupoti neibi ro aro pua. Mamio ro bamuai kainakaina beda sosoro kiaudiro ra, nio neibi ro mea mino to idaibo sosoro niworohuti-birimo.
1TH 2:8 Godi edi mea owera ro na-niaiwo-birimo nio aboto, neibi auna nirimagare ie nio aboto ina nou do ie neibi durupi idiobuti pua, nou ri niaidodorawado-birimo.
1TH 2:9 Niramio nirimagare babio neibi ro edi awawo woko ro na-nisioidirotiti-bimo nio ro woki a-gemati-dumo ra? E e nio umoro ie duwo saiki neibi ro woko se nisioidirotiti-bimo ohona kimade sapuwo to, modobo pua nio mibo kimia aboto, Godi edi mea owera ro na-nirowautiti-bimo, neibi nio ro kiwarebai-bi sapuwo to.
1TH 2:10 Godi ie nio ie atu se ta-irarowotiti-mo ibo neibi na-nimidirotiti-bimo nio abato mea se nimidirotiti-bimo, neibi aboudo tarena ie ubauba kisioidiro aboto.
1TH 2:11 Ibose nio umoro ie abera ro merebusere kaokao se beda sosoro kitomu ra neibi ro nio idaibo sosoro tanaro to nitomutiti-bimo.
1TH 2:12 Neibi ro nio kimibiria tanaro pupuwo nimowaititi-bimo nio mibo niwebedetiti-bimo, omuomu se nitomutiti-bimo mea se orowomidiro ri Godi ubi tanaro kisioidiro aboto. Ina nio nou ro iramairititi-die nou mea ia kiwaboi tanaro ibodoro ri.
1TH 2:13 Eso owera ti-niarotiti-bimo Godi aboto mabu nio ro nou edi mea owera ro ta-gimibiria-rimo. Nou aboudo gou-ro edi mea owera ro ata dubu aboudo ou pua, nio ro mea se gimibiria-rimo mabu Godi aboudo gou-ro. Eso owera ibose ti-niarotiti-bimo mabu abora nedi tau ro nato nedi mea owera ro meamea tanaro nou ro tisioidirotiti nio giropu maumo ato.
1TH 2:14 Iesu Keriso kowasoro urubia Iudia duriomoro ato na-orowomidiro neio ro ubauba sirio ta-giauri-rimo simara Iu urubia aboudo, ina niramio nio buro atu sosoro ie, mabu nio simara urubia ro ubauba se giworohuti-rimo.
1TH 2:15 Iedi Iu urubia ro Abera Naramu Iesu neio ro gopia-rimo ibose neio nasaio ro kebase ta-giopiauti-rimo Godi ipusu owera urubia. Neibi ioudo edi Iu urubia ro neio ro se ti-nibeiouti-birimo. Neio ro imese sirio urubia auna se ihoiotiti-dumo, Godi ubi tato ta-goi neio aboto.
1TH 2:16 Neio ro egea se nimediobuti-birimo neibi ro mea owera kobodorouti Iu owera karo tato urubia aboto. Iedi mea owera ro auna pupuwo korosa towamo urubia sirio pamo rudo kiwame aboto. Kaupoti iedi Iu urubia ro idaibo sosoro ubauba ohu rido aise wiromotomo-mo womu tato Godi edi serawo ro neio ro noti iaurititi-dumo.
1TH 2:17 Naminiramio, nio neibi mutu musomuso se nirowomidirotiti kaupoti neibi kimaragoidiro tiamotiti nio aboto, neibi auna ubi ie nio kiraturiomai aboto.
1TH 2:18 Arua tau mo gabo auna se niosoratiti nio aboto ou ri kaupoti mo kou gabo Satani ro nowasioutiti.
1TH 2:19 Neibi auna kamade ro niwatiti-bi nio sapuwo to, mabu nio neibi ro na-nimowautiti-bimo mea owera Iesu sapuwo to, nio ro aise gimibiria-rimo ina mea se tiwasoro-dumo. Iesu korowameai ato nio kowasoro tanaro nama-imowea-ri neibi ro nou woko mea se na-nemesioidirotiti-bimo nou sapuwo to neibi aboto mea wisa amadi-aiwai-ri.
1TH 2:20 Morobise ie nio ia sapuwo to neibi auna ia kamade ro niwatiti-bi.
1TH 3:1 Neibi ro nio kiwia giropu auna se giamo kaupoti neibi atu se kou modobo pua, ina noudo ie Atenisi sabowa ato komidiro.
1TH 3:2 Timoti noti nemeiriai-do nio aboto. Nou nimo neama ie, nou ro niwarebidirotiti-ma neitiro urubia kimowauti mea owera Keriso sapuwo to. Mo Sairasi mutu neitiro ro nou mabu ato nemeiriai-rido nedi dubu ro nio kimibiria tanaro pupuwo imowaititi ri,
1TH 3:3 ina modobo pua nio ubauba ro na-giwia kimibiria tanaro kimeserai aboto. Nio umoro ie nedi ubauba ro modobo ie nimo aboto kororosioidiro,
1TH 3:4 ina neibi nio mutu iato na-nimidiro-bimo neibi ro ta-nimowapotaidiro-birimo idaibo sosoro owera ibo nimo mibo temeteme mutu anamadimi-iauri-ri ina noti gororosioidiro-rimo,
1TH 3:5 ina Timoti nou mabu ato nemeiriai-rido nio aboto. Nou korowameai tau ato neitiro nou ro nato imowauti-ma rie ibo, nio kimibiria tanaro beda sosoro ra. Nou nou ri nemeiriai-rido mabu neitiro kimaragoidiro iamotiti ibo, etu moro ra nio Satani ro kiwaibirio ato ubauba kisioidiro aboto ina neibi edi mea woko ro ubauba kowai ie.
1TH 3:6 Kaupoti Timoti ta-gorowameai-die nou ro mea owera ta-nimowou-madie nio kimibiria tanaro, nirimagare tanaro modobo ato tisioidiro-dumo. Nou ro ibose ta-nimowapotai-ma ibo nio auna se timaragoidiro-dioumo neitiro aboto, nio auna ubi ie neitiro ina kiwia-ma aboto, ina ibose neitiro idaibo kimaragoidiro tiamo nio kiraturiomai aboto.
1TH 3:7 Naminiramio neitiro awawo mibo, temeteme mutu ti-niaurititi-do ina nio edi kimibiria tanaro ro neitiro kamade nou ro niwaititi-ma nio iato beda sosoro to irowomidirotiti. Nio mea kimibiria owera na-nirowidiro-rido edi mea owera ro nou ro pupuwo aise niwai-ma.
1TH 3:8 Nio Iesu mutu ta-garadabuai-rimo ina koko se orowotoi, neitiro idomari kiopai na-nimidiro-do abora ta-nirarowea-do.
1TH 3:9 Neitiro kamade auna ia ie, ina noudo ie eso owera ti-niarotiti-do Godi aboto, neitiro ro emeserai-ri pua.
1TH 3:10 Duwo saiki neitiro Abera Godi aboto ti-naratorotiti-do mabu neitiro ubi towamotiti nio kiraturiomai aboto, ina nio kimibiria sapuwo to goro kainakaina bato iaidiro nou kimoputi aboto, idaibo sosoro mino to nio kimibiria tanaro momuo se modobo ato ama-iamotiti-ri.
1TH 3:11 Ina Abera Godi Iesu Keriso mutu neitiro ro gabo ba-mimodobura-maro, neitiro ro nio ina kiraturiomai sapuwo to.
1TH 3:12 Abera Naramu Iesu nou ro nio nirimagare awawo ba-mimowaititi iedi nirimagare ro nio nakara se keremati aboto ibose arua urubia aboto kiwawuti, io idaibo mino ie neitiro nirimagare tanaro neito niwawutiti-do nio aboto.
1TH 3:13 Abera Naramu ro nio pupuwo ba-miwaititi, ina noudo ie nio ubauba tato se ama-orowotoi-ri Abera Godi sosoro gabo ato nou edi tarena urubia ro neio mutu Iesu namadi-orowameai-ri.
1TH 4:1 Naminiramio, nio abora Iesu Keriso urubia ie abora neibi ro nio a-nimagege-bimo neibi ro beda sosoro nitamudirotiti-birimo nio idaibo sosoro mino to ba-dirowomidirotiti, ina Godi nio ro kamade amadimo-owaititi-ri. Nio abora idaibo tanaro to orowomidiro ina neibi ro nio a-nimagege-bimo inaina meamea tanaro auna se isioidiro ri.
1TH 4:2 Nio umoro ie nedi umoro owera ro neibi ro beda sosoro to naro-birimo kebase Abera Naramu Iesu nou aboudo gou-ro nio ro isioidiro ri.
1TH 4:3 Godi ubi ie nio imese meana ia se korowomidiro nou sosoro gabo ato, simara ia orobo mutu gido-oroho-ri.
1TH 4:4 Ibose Godi ubi ie dubu nio umoro kiamo oro simara ia orobo mea mino to gi-oworohuti-ri.
1TH 4:5 Nio durupi modobo pua ubauba ubi tanaro nou kisioidiro aboto, io Godi umoro tato urubia idaibo sosoro ubauba tanaro neio ro isioidirotiti-dumo.
1TH 4:6 Ibose Godi ubi tato ie idaibo sosoro tanaro oro ro kisioidiro ata dubu ubauba kowai aboto. Urubia ro idaibo sosoro tanaro na-isioidirotiti-dumo Godi ro ubauba wisa ama-iaiwo-ri neio aboto.
1TH 4:7 Nimo Godi ro nirapoi-ro imese mea ia se orowomidiro ri nou sosoro gabo ato ina nou ubi tato ie nimo idaibo sosoro ubauba maumo ato korowomidiro.
1TH 4:8 Ina beda mere ra nedi owera ro huru to kiedea ato ibo pua neibi kiedea-ibi huru to, nou ro Godi ia huru kemowou e, ina Godi edi Urio ro na-emeiriotiti-die nimo aboto imese tarena ia ie.
1TH 4:9 Naminiramio nirimagare beda sosoro erematiti-dumo nou sapuwo to neibi ro modobo pua kiatiti nio aboto. Nedi tanaro ro nio Godi ro neito kebase ta-gitamudiro
1TH 4:10 ina morobise ie nedi tau ro nato Masedonia duriomoro ato nio ro idaibo nirimagare tanaro tiwawutiti-dumo arua kimibiria naminiramio aboto. Naminiramio, neibi ubi ie nio ro idaibo sosoro tanaro auna ia se kisioidiro.
1TH 4:11 Ina nio modobo ie pupuwo kiasibai mea muro tanaro neito korowomidiro, simara tu ra sairo ra to ba-dotobua-mo, arua rubi iaserawado mamo, nio imese sirio se simara woko aise gidimi-isioidiro-ri. Neibi ro kebase nedi tanaro ro nio aboto ta-nitamudiro-birimo.
1TH 4:12 Nio idaibo sosoro tanaro namadimi-isioidiro-ri ina nio arua urubia iaserawado-ri pua. Kirowai tato urubia nio neio ro amadimi-imowabu-ri ibo nio meamea urubia ie meamea tanaro isioidiro-dumo.
1TH 4:13 Naminiramio, neibi ubi ie nio buro umoro kiwai etio ra kimibiria mutu kebase na-gorowaburo-rimo neio sapuwo to. Neibi ubi tato ie nio mibo kimaragoidiro mutu korowomidiro arua urubia beda sosoro irowomidirotiti kamade tato, mabu neio ibo imaragoidirotiti-dumo karaburai ato imese karatowouti ie.
1TH 4:14 Nimo ro ta-nimibiria-rimo Iesu ta-garaburai ina iato nou keremiro aise gowea, ina nou rie nimo ta-nimibiria-rimo Godi ro Iesu mutu kimibiria urubia na-gorowaburo-rimo atu se ama-iwameai-ri nou ia aboto.
1TH 4:15 Neibi ro beda owera namabima-aro-ri ibo pua neibi simara owera, Abera Naramu nou owera ie. Nimo abora na-norowomidiro Iesu edi tau ato namadi-orowameai-ri, etu umoro ra nimo aise korowomidiro, nimo keba se ou-ri pua, etio ro gorowaburo-rimo kimibiria mutu neio ro amadimo-ou-ri kebase.
1TH 4:16 Abera Naramu kaunene amadi-utura-ri, nimo ro humuko owera namadimi-irowai-ri ina ibose Godi sowake urio auna ato edi na ro imidirotiti nou owera kodu namadimi-irowai-ri, iato Iesu ro amadi-ororuwo-ri Adiri sabowa rido. Kimibiria urubia na-gorowaburo-rimo neio kebase amadi-iwameai-ri pamo rido
1TH 4:17 ina etio ro orowomidiro nedi duriomoro ro nato kimibiria mutu iato neio ama-iwoubua-ri, iedi topira teibo ro iato namadima-aradabuai-ri tema ohu ato Abera Naramu mutu iato amadimo-ororowea-ri, taie nimo imese sirio se anama-irowomidirotiti-ri Abera Naramu mutu Adiri sabowa ato.
1TH 4:18 Ina noudo ie nio etio ro orowomidiro mibo kimaragoidiro mutu, nedi owera ro neito keremowauti modobo ie toutou keremowaititi sapuwo to.
1TH 5:1 Naminiramio neibi modobo pua owera ina kiatiti nio umoro kiwai aboto nedi tanaro ro beda tau ato amadimo-ororosioidiro-ri.
1TH 5:2 Nio auna umoro ie nedi tau ro namadi-orowateai-ri urubia Abera Naramu ro piro se amadi-iwaumo-ri, piro dubu beda sosoro to kou ra idaibo mino to amadi-ou-ri.
1TH 5:3 Urubia ro ibo namadima-aro-ri ‘Nimo modobo ato norowomidiro boso tato ie mea se norowomidiro,’ taie iedi tau ro nato ubauba ro neio samo to ama-iwia-ri, idaibo sosoro ie urubia orobo mere temeteme ro samo to na-emowatumuti-die urubia Godi ro ubauba samo to ibo ama-iwai-ri, urubia ibo amadi-imabuo-ri. Urubia korowadaudiro moro amadimi-iosora-ri, korowadaudiro moro tato ie.
1TH 5:4 Naminiramio nio duwoduwo maumo ato irowomidirotiti pua ina noudo ie nedi saiki ro nio nou ro imuhia-ri pua piro dubu sosoro namadi-ou-ri.
1TH 5:5 Nio imese saiki woroworo ato irowomidirotiti, duwoduwo maumo ato irowomidirotiti pua.
1TH 5:6 Nimo modobo pua arua urubia sosoro korowomidiro norou na-irobutiti, kiraroweauti modobo ie nimo, ibose simara durupi keremododiai mea se.
1TH 5:7 Urubia norou duwo ato irobutiti, ibose etio ro idiotiti-dumo koko obo io neio duwo ato isioidirotiti-dumo idaibo tanaro,
1TH 5:8 kaupoti nimo woroworo ato nirowomidirotiti ina noudo ie nimo keremiro kiwaboi modobo ie mea mino to. Nimo modobo ie durupi korowasiouti namabu teibo kirori-ma, kimibiria tanaro nirimagare tanaro mutu neitiro to aise ba-morowasioidiro-rimo. Ibose morobise kimibiria koko se ba-mirobidiro-rimo ibo Godi ro nimo ubauba aboudo anamadi-iapopo-ri, io nimo eputa korowasiouti nakomu nou se ie.
1TH 5:9 Godi ro nimo nou ri irapoi pua saro gabo ato nou serawo oi ri ina nimo ubauba iwai ri, kimaragoidiro kaupoti nou se ie morobise Abera Naramu Iesu Keriso ro nimo ubauba aboudo anamadi-iapopo-ri.
1TH 5:10 Nimo sapuwo to Iesu nou ri garaburai, gabo nou ro ta-gosioidiro nimo atu se orowomidiro ri nou mutu. Iesu iedi tau ato namadi-orowameai-ri, nimo pamo ato ra o korowomidiro ato ra io edi kimaragoidiro ro auna se imaragoidiro mamo nou sapuwo to.
1TH 5:11 Ina noudo ie nio modobo ie korowarebai pupuwo korowaititi aboto, ina nio ro abora idaibo tanaro tisioidiro-dumo.
1TH 5:12 Naminiramio, nio edi urubia ro iwaboi-dumo mea se Abera Naramu owera to, nio ro aise ba-diwarebidirotiti-mo.
1TH 5:13 Nedi urubia ro mea mino to diauri-mo nirimagare tanaro gi-isioidiro-ri, mabu neio ro mea woko isioidirotiti-dumo nio abato. Ibose nio mea miro to ba-dirowomidiro.
1TH 5:14 Naminiramio, nio ro ba-dimagege-mo etio ra norou se na-irobutiti, modobo ie neio woko se kisioidiro. Mea pupuwo kiwarebai ba-diaiwotiti-mo etio ro orowomidiro tere kimaragoidiro mutu, neio kimibiria pupuwo kimowaititi sapuwo to. Ibose aise ba-diwarebaititi-mo etio ra pupuwo tato iato na-orowomidiro. Namuturubi tanaro kisioidiro mutu sobosobo to aimowado mamo.
1TH 5:15 Umoro aise gi-iamo-ri ubauba tanaro ubauba to iwame mamo. Borubi kimibiria urubia aboto ibose arua urubia aboto meamea tanaro aise gi-isioidiro-ri.
1TH 5:16 Ibose nio abato maumo kamade aise gi-iamo-ri.
1TH 5:17 Godi aboto kararatoro kimesere modobo pua, omuomu se gi-aratoro-ri.
1TH 5:18 Ibose eso owera aise gi-aro-ri, etou tanaro ro kororosioidiro ra nio abato, modobo pua nio ro kidiobuti eso owera karo. Godi ubi ie nedi netewa didi tanaro peteibi ro nio ro nou kisioidiro-ibi mabu nio Iesu Keriso urubia ie.
1TH 5:19 Ina ibose Tarena Urio ro tanaro na-isioidirotiti nou gabo nato emopai mamo.
1TH 5:20 Godi aboudo owera kou ato, ata dubu ro edi owera ro nou korowauti ato ubauba to apoi mamo.
1TH 5:21 Kaupoti nio ro mea se gi-eibimai-ri nou mea owera ra o ubauba owera ra, meana aise gi-irobidiro-ri,
1TH 5:22 ubauba aise gi-ebeiomai-ri.
1TH 5:23 Godi nakara se muro kimio dubu e nio nou ro marea tato ba-miwaititi, nio durupi urio mutu nou ro ba-miwasioutiti ubauba aboudo womu tato Iesu Keriso namadi-orowameai-ri.
1TH 5:24 Nio Abera Godi ro girapoi-ro ina nou ro ama-isioidiro-ri nedi tanaro ro nio sapuwo to, mabu nou ro beda owera karo ra aise kisioidiro ie.
1TH 5:25 Naminiramio, neibi sapuwo to nio kararatoro buro modobo ie.
1TH 5:26 Naminiramio kororowea ato kamade beda sosoro irimatiti-dumo, idaibo sosoro kamade nou gi-iwawuti-ri kimibiria naminiramio aboto.
1TH 5:27 Abera Naramu iedi pupuwo korosa ro towamo mo abato, ina noudo ie nedi peba titi owera ro imese sirio kimibiria naminiramio aboto ba-dimoputi-mo.
1TH 5:28 Abera Naramu Iesu Keriso ro nio wisa tato se ba-miwarebaititi.
2TH 1:1 Mo masiro Pauro ie, nedi peba titi owera ro neibi ro nisioidiro-birimo Sairasi ra Timoti ra mutu. Nio Iesu urubia iato na-orowomidiro Tesaronika sabowa ato nio aboto nisioidiro-birimo nedi owera ro. Nio imese Abera Godi urubia ie, ibose Abera Naramu Iesu Keriso nou urubia ie.
2TH 1:2 Abera Godi, Abera Naramu Iesu Keriso mutu nio neitiro ro wisa tato se ba-miwarebidirotiti-do, ibose neitiro edi miro ro nio niro turi ato aise ba-miamotiti.
2TH 1:3 Niramio iato na-orowomidiro, nio sapuwo to eso owera neibi ro aise niarotiti-bimo. Ina neibi ro sirio tau idaibo tanaro modobo ie aise kisioidiro. Mabu nio Godi ro kimibiria auna aise imowaititi, ina nio abato edi nirimagare ro na-owamo nio neito irematiti-dumo, iedi nirimagare ro nio abato iroromai.
2TH 1:4 Ina noudo ie nio neibi ro a-nimowabutiti-bimo Iesu urubia abato arua duriomoro ato na-orowomidiro. Mabu nio koko se beda mino to irowotoititi, nio arua urubia aboudo temeteme na-iaurititi-dumo ina koko tau na-iauri-dumo, nio kimibiria aise iamotiti.
2TH 1:5 Nio aboto edi tanaro ro na-irorosioidiro-dumo, nio neio ro iwapotaidiro-dioumo ibo Godi ro edi kimeouti tanaro ro, imese tuputupu ia se imeoutiti-die. Nedi mabu ro noudo ie nio Godi ro masiro nato amadi-iasoro-ri ibo nio modobo ie Godi edi kiwaboi tanaro ro neito aise kodoro. Mabu nio ro koko tau, temeteme na-iauri-dumo, Godi edi kiwaboi tanaro ro nou sapuwo to iaurititi-dumo.
2TH 1:6 Godi mea tuputupu dubu e, nou ro tuputupu tanaro se isioidirotiti. Ina noudo ie nio temeteme etio ro imiotiti-dumo, wisa neio aboto Godi ro ama-iwame-ri.
2TH 1:7 Nio abora mibo maumo ato na-orowomidiro, ido nio neibi mutu atu se Godi ro mibo aboudo anama-iwagarewado-ri, mabu Godi mea tuputupu tanaro dubu e. Nedi tanaro ro Godi ro nato amadi-isioidiro-ri, Abera Naramu Iesu Adiri sabowa rido edi tau ato namadi-orowapotai-ri. Abera Naramu korowameai tau ato, nou edi pupuwo sowake urio sirio ro neio mutu, era se amadimi-irarubiauti-ri.
2TH 1:8 Etio ra ubi tato na-iamo Godi aboto, neio nou ro ubauba wisa ama-imio-ri. Ibose etio ra Iesu edi mea owera ro ibodoro tato, wisa Abera Naramu ro ama-imio-ri nou korowameai tau ato.
2TH 1:9 Neio womu tato womu tato ubauba imese aise ama-iwaititi-ri, Abera Naramu sosoro gabo rido musomuso imese amadimo-oititi-ri, ibose nou edi auna ia pupuwo ro nou aboudo.
2TH 1:10 Abera Naramu edi tau ato namadi-orowameai-ri, nu edi tarena urubia ro neio ro amadime-emowabu-ri. Imese sirio urubia nou sapuwo to na-gimibiria-rimo ro nou neio ro amadime-emowabu-ri. Nio nedi soirio ro nato ama-orowotoi-ri, Abera Naramu nio ro atu se nato amadime-emowabu-ri. Mabu nedi mea owera ro neibi ro na-nimowautiti-bimo, nio ro ta-gimibiria-rimo.
2TH 1:11 Ina noudo ie nio sapuwo to neibi ro Godi sirio tau aise naratorotiti-bimo, nio Godi ro modobo iwaititi ri nu ubi beda sosoro owamo-die nio mea se korowomidiro aboto. Godi edi pupuwo ro neito nio ba-miwarebai, nio abato beda meamea ubi ro iamotiti durupi to isioidiro ri. Nedi meamea ubi ro nio abato iamotiti, mabu nio Iesu Keriso edi mea owera ro ta-gimibiria-rimo.
2TH 1:12 Neibi ro nedi kararatoro owera ro Godi sirio tau aise nararatorotiti-bimo, mabu neibi ubi ie arua urubia ro nimo Abera Naramu Iesu masiro kowoubua, nio neio ro kiauri ato. Ibose nio nou ro ama-imowabu-ri. Nedi tanaro sirio ro Abera Godi, Abera Naramu Iesu Keriso mutu, neitiro ro amadi-isioidiro-ri neitiro edi wisa tato nirimagare ro neito.
2TH 2:1 Nimo Abera Naramu Iesu Keriso korowameai tau sapuwo to, ibose nimo Godi ro nou aboto kidabuai sapuwo to, nio nou sapuwo to imowauti rie. Mo niramio,
2TH 2:2 nirimagare babio, arua urubia ro karasaubuti owera obodorouti-dioumo. Nedi karasaubuti owera ro ibo iamo Abera Naramu nedi sopu duriomoro ro neito ta-gorowameai-die. Mea se! Nedi owera ro neibi owera to ararapoi rie, ibo Pauro bi aboudo ou-diomo. Kaupoti neibi aboudo ou pua. Nedi karasaubuti owera ro neio ro erere mino to obodorouti-dumo, idaibo ipusu owera to, kimowauti owera to, o peba titi owera to obodorouti-dumo. Kaupoti idaibo owera sapuwo to mibo kimaragoidiro iworohuti mamo, ibose nou sapuwo to tere eremati mamo!
2TH 2:3 Mea se! Neio edi karasaubuti owera ro nio modobo pua kimuruai. Nio modobo pua arua urubia ro erere mino to kisaubuti. Mabu Iesu ido to amadi-orowameai-ri, tauo tanaro teibo kebase amadi-ororosioidiro-ri. Urubia sirio Godi edi morobise gabo ro neido amadima-aragarewado-ri, ina iedi dubu ro sabi auna se na-isebotiti, nu simara sosoro nato amadi-orowapotai-ri. Nedi dubu ro Godi ro kebase ta-gemapoi womu tato womu tato ubauba kowea aboto.
2TH 2:4 Imese beda mutu kemowaibiti tanaro urubia ro na-isioidiro-dumo, nedi dubu ro neio nou ro ama-iwaruriauti-ri. Nou auna se ama-orowiourio-ri, ina beda urio ra, o beda orora ra, urubia ro na-irorutiti-dumo, neio nou ro sopu to amadi-iauri-ri. Ina noudo ie nu Godi edi Tarena Moto ro nato ama-omidiro-ri, nu ibo ama-eremowabu-ri, ‘Mo Godi kaupoti nou se ie, mo se demowabu-rimo.’
2TH 2:5 Mo nio mutu na-nimidirotiti, nio mo ro nedi dubu ro nou sapuwo to owera ta-nimowautiti, nio ro a-emaragoidiro-dumo ra?
2TH 2:6 Nio abora umoro ie nedi ubauba dubu ro korowapotai moro rido etou ro odiobuti. Nu tau Godi ro keba se ta-gemohodowa, sosoro nato amadi-owapotai-ri.
2TH 2:7 Mabu nedi tau ro nato Godi edi sabi kisebo tanaro ro piro se tororosioidiro-dumo, ina nedi sabi kisebo tanaro ro urubia ubi nou ro imowaititi ubauba tanaro aise isioidiro ri. Ina nou etu ro odiobuti, saiki ata nu Godi ro gabo humo rido ama-owatateai-ri.
2TH 2:8 Iato tuturu to owamo-ri pua, nedi ubauba ia tanaro dubu urubia ro sosoro nato amadimo-owea-ri. Kaupoti Abera Naramu Iesu namadi-ou-ri, nedi ubauba ia tanaro dubu Iesu ro ama-atodai-ri, iato nu masiro aise ama-oroporeai-ri. Nou ro Iesu nama-owea-ri beneniobenenio se namadi-orowapotai-ri, nu edi benenio ro nou ro ama-opia-ri.
2TH 2:9 Tauo keba se ubauba ia tanaro dubu nu pupuwo korosa Satani ro ama-omio-ri, nu woko Satani pupuwo to ama-osioidiro-ri. Nou ro erere pupuwo korosa tanaro ama-isioidiro-ri, duriomoro urubia isaubuti rie. Nou ro ibose aborabora tanaro ama-isioidiro-ri.
2TH 2:10 Nou ro nedi ubauba karasaubuti tanaro sirio ro nama-isioidiro-ri, urubia etio ra urio pamo namadimi-iauri-ri, neio nou ro idaibo mino to ama-imatigi-ri. Nedi urubia ro urio pamo amadimi-iauri-ri mabu neio ubi tato keba se goi-rimo morobise owera ibodoro ri. Neio ro nedi morobise owera ro kimibiria rasiri ie, neio Godi ro ubauba aboudo ba-giapopo-ro.
2TH 2:11 Neio ubi tato goi-rimo kamade ro kiwati Godi edi morobise owera ro nou sapuwo to. Ina noudo ie neio Godi ro ubi imaremo bagea karasaubuti owera aise imibiria ri. Neio ro nedi karasaubuti owera ro namadimi-imibiria-ri
2TH 2:12 neio Godi ro koto aise ama-iwai-ri ina ubauba wisa ama-imio-ri. Mabu nedi urubia ro neio ro morobise owera Iesu sapuwo to imibiria pua, ubauba tanaro kisioidiro sapuwo to kamade auna se erematiti-dumo.
2TH 2:13 Mo niramio, Abera Naramu ro nirimagare na-imatiti, neibi ro eso owera nio sapuwo to aise niarotiti-bimo, ina neibi ro modobo ie idaibo tanaro sirio tau aise kisioidiro. Mabu Godi ro duriomoro ido to gosioidiro, nio nou ro nato gihodowa ubauba aboudo iapopo ri. Nio Tarena Urio ro tarena ia tiwaititi, ina nou edi woko ro neito nio Godi ro nato giapopo-ro. Ibose nio na-imibiria-dumo morobise owera Iesu sapuwo to, nio Godi ro ubauba aboudo neito giapopo-ro.
2TH 2:14 Neibi ro nedi mea owera ro na-nimowautiti-bimo, nio Godi ro neito girapoi-ro. Mabu Godi ubi ie nio awawo to orowomidiro ri, nimo Abera Naramu Iesu Keriso Adiri sabowa ato beda sosoro omidiro-die auna to.
2TH 2:15 Ina noudo ie niramio koko se ba-dorowotoi, neibi ro keba se beda kitamudiro niwou-birimo, koko se dirobidiro-mo. Neibi matagoro rido beda owera ro gosuruwo-rimo, ibose nio aboto beda peba owera nisioidiro-birimo, nou se ba-dibodoro-mo.
2TH 2:16 Nimo Abera Naramu Iesu Keriso nakara se nou se ie, nimo Abera Godi mutu, neitiro ro nio pupuwo aise ba-mimowaititi-do meamea tanaro kisioidiro sapuwo to, ina sirio tau mea owera se korowauti urubia aboto. Godi auna nirimagare ie nimo aboto, nou edi wisa tato nirimagare ro nou maumo ato, nimo nou ro pupuwo womu tato se aise nimowaititi, ibose nimo nou ro umoro ti-niwaititi-die ibo nimo womu tato keremiro anamadimo-owea-ri.
2TH 3:1 Niramio, neibi aboudo iana owera nou e. Neibi sapuwo to Godi imese tau aise ba-dararatoro-mo, mea owera Abera Naramu sapuwo to hio to korobodorouti aboto sirio duriomoro to, ina urubia sirio ro mea se imade ri, nio abato beda sosoro gororosioidiro-rimo.
2TH 3:2 Neibi sapuwo to Godi nio ro sirio tau aise ba-dararatoro-mo, neibi nou ro ubauba urubia aboudo kiwasiouti-bi modobo ie. Mabu arua urubia neio kimibiria tato urubia ie.
2TH 3:3 Kaupoti Abera Naramu morobise dubu e, nio nou ro pupuwo ama-iwaititi-ri. Ibose nio nou ro Satani aboudo ama-iwasiouti-ri.
2TH 3:4 Neibi umoro ie nio neibi ro beda owera to nitomu-birimo, nio ro tanaro durupi to aise isioidirotiti-dumo. Ina ido durupi to ibose to amadimi-isioidiro-ri. Nedi umoro ro Abera Naramu aboudo ie.
2TH 3:5 Nio edi keremiro ro Abera Naramu ro ba-mimeidirotiti Godi edi nirimagare maumo ro nato orowomidiro ri, ibose Keriso ro edi koko se kiwotoi tanaro ro nou ibodoro ri.
2TH 3:6 Niramio, Abera Naramu Iesu Keriso nou sosoro gabo ato, nio mo ro a-nimowapotai, pupuwo tato kimibiria urubia aboudo ba-daragarewado-mo. Nedi urubia ro neibi edi kitamudiro owera ro neio ro ta-girowidiro-rimo, kaupoti neio ro mea se ibodoro pua.
2TH 3:7 Mabu nio nakara se umoro ta-goi-rimo, neibi beda sosoro nimidirotiti-bimo, nio idaibo sosoro orowomidiro rie. Neibi nio abato na-nimidirotiti-bimo, neibi auna se imaragoidirotiti pua arua urubia ro iwarebai-biri, neibi simara tu mutu nimidiro-bimo.
2TH 3:8 Ibose neibi ro arua urubia ohona didi se ihotiti pua, neio wisa aise nimowametiti-bimo. Neibi ro duwo saiki awawo woko nou nisioidirotiti-bimo simara ohona kowea sapuwo to ie, mabu neibi ubi tato ie nio ro tu to kimowahau-bi. Neibi woko nou mabu ato nisioidirotiti-bimo, neibi ubi tato ie urubia kiaserewado.
2TH 3:9 Neibi aboudo modobo ie nio kimowapotai aboto ibo neibi iwarebai-biri. Kaupoti neibi ro nio kimowapotaidiro pua. Mabu neibi auna ubi ie neibi beda mino to nimidirotiti-bimo, nio idaibo mino to korowomidiro.
2TH 3:10 Neibi nio mutu na-nimidirotiti-bimo, nedi sabi owera ro nio neito nitamudiro-birimo, ‘Etio ra pupuwo tato urubia woko isioidiro tato, idaibo urubia aise iwarebidiro mamo, neio sogoi ro kiwati modobo ie.’
2TH 3:11 Neibi ro nedi owera ro nisioidiro-bimo, mabu owera ta-nirowidirotiti-bimo ibo, nio abato kararaserewado urubia torowomidiro. Nedi urubia ro arua urubia tanaro maumo to punugo aise kiwaumudirio ie.
2TH 3:12 Abera Naramu Iesu Keriso aboudo pupuwo korosa ta-nimidai-birimo idaibo urubia kimadowerai aboto ibo, ‘Nio edi kararaserawado tanaro ro ba-dimeserai-mo. Woko aise gi-isioidiro-ri ohona nio ro nato kowea ie.’
2TH 3:13 Ina niramio, ata owera nou e nio sapuwo to, meamea tanaro kisioidiro aboudo aratateawado mamo.
2TH 3:14 Nedi peba titi ro nato neibi edi pupuwo owera ro beda urubia ro iwaruriauti-dumo, idaibo urubia nio ro modobo ie kieibimai, neio mutu aradabu mamo. Neio siripo koi modobo ie.
2TH 3:15 Kaupoti neio nasa rubi to iapoi mamo, nio niramio ie, totomu se kimowauti modobo ie.
2TH 3:16 Nimo Abera Naramu nakara se nou se ie, miro nou aboudo ororuwotiti-die. Erere tanaro kisioidiro maumo ato sirio tau nio nou ro miro ba-mimiotiti. Abera Naramu Iesu imese sirio tau nio abato ba-mimidirotiti.
2TH 3:17 Ba-diauri-mo! Nedi iana owera ro na-nisioidiro awawo titi to mo ia simara tu sana ie nio ro ieibimai ri. Imese sirio peba titi na-nisioidirotiti, womu ato tu sana mo ro idaibo mino to nisioidirotiti.
2TH 3:18 Abera Naramu Iesu Keriso ro nio imese sirio se wisa tato se ba-miwarebaititi.
1TI 1:1 Mo masiro Pauro ie, mo ro nisioidiro nedi peba owera ro. Godi nimo kiapopo dubu daro Iesu Keriso mo neitiro ro notiodorai-rido ou ri nou woko emesioidiro ri. Ina abora nou nemasebidiro-dumo korowameai.
1TI 1:2 Timoti oro mo ia morobise mere to napoi, mo ro oro mea owera Iesu Keriso sapuwo to na-nemowauti, mea se ta-gimibiria, mo ubi ie oro nimo Abera Godi Iesu Keriso mutu neitiro aboudo wisa tato kiwarebai, natonato, miro ba-dimidai ina oro abato ba-miamotiti.
1TI 1:3 Auna se ba-dimaragoidiro oro mo ro beda owera to nemowauti keba se mo ido nasiriai Masedonia duriomoro to. Nodi tau ro nato oro mo ro ta-nemowapotai omidiro ri Epesesi sabowa ato. Oro abora Epesesi sabowa emeserai ate, iato aise ba-dimidiro, urubia torowomidiro iato oro ro neio imowauti ri, mabu arua urubia ro bagea kitamudiro owera to iato timowauti-dumo. Iedi urubia ro oro ro ba-didiobo
1TI 1:4 idaibo sosoro bagea orowa totomu kitamudiro, ibose neio ro modobo pua auna se kiwasoro neio abeamio, aramio negenege, nasaio neio sapuwo to. Io idaibo totomu neio ro na-imowauti-dumo urubia neio ro masawe imowaititi-dumo, keremaro idaibo nato karatamuai ie. Noudo ie Godi woko mea se emesioidiro tato. Urubia kimibiria na-iamo mea se Godi abato, nedi woko ro mea se nato ama-ou-ri.
1TI 1:5 Oro mo ro nou mabu ato ta-nemowapotai oro kimibiria urubia ro idaibo tanaro isioidiro ri, nirimagare ro kisuwoduti morobise giropu rido, daro edi giropu ro neido modobo ie keibimo ibo, ‘Ubauba tanaro isioidiro pua,’ meamea kimibiria tanaro iedi giropu ro iato kiamo ie.
1TI 1:6 Arua urubia neio ta-garagarewado-rimo iedi meamea tanaro ro neio aboudo, ina noudo ie neio ro urubia dorogora se owera to itomu-dumo.
1TI 1:7 Neio ubi ie Mose sabi kitamudiro urubia to ararasoro ri kaupoti neio ata umoro tato ie neio ro beda sosoro owera to itamudiro-dumo. Neio nakara se umoro iamo pua owera maumo beda sosoro owamo. Neio owera gebarigebari dorogora se iarotiti-dumo.
1TI 1:8 Nimo kimibiria urubia umoro ie ibo Mose ro edi sabi na-gisioidiro meamea sabi ie mea mino to kibodoro ato urubia ro.
1TI 1:9 Ina nimo ibose umoro ie meamea urubia sapuwo to imedea pua sabi, kaupoti iedi sabi ro a‑giaiwai‑ro Godi ro idaibo urubia neio sapuwo to ie, etio ro isioidirotiti‑dumo imese sirio ubauba tanaro, urubia etio ra ubauba sirio tau to kisioidiro, urubia etio ra keremododiai tato, etio ra urubia na‑iwopirotiti‑dumo ina mani to na‑iahudiriotiti‑dumo, etio ro iarotiti‑dumo bagea owera, etio ro iarotiti‑dumo bagea owera koto abato ibo kaupoti bagea ie, upi dubu osio busere etio ro irowadaudirotiti‑dumo, dubu teibo idaibo tanaro etu tiro ro isioidiro‑do, orobo ra uramu ra neitiro beda tanaro kisioidiro ra kirobu‑ma ato, orobo teibo ibose neitiro idaibo sosoro tanaro kisioidiro ato, urubia etio ro iopiauti‑dumo neio simara mamio abeamio, urubia etio ro iopiauti‑dumo arua rubi, naio etio ra ubi tato Godi owera kirowidiro aboto, sabi kisebo urubia, etio ra Godi tere kemati tato, urubia etio ra ubauba owera karo Godi sapuwo to, idaibo sosoro urubia Godi ro neio sapuwo to ta‑gimedea sabi. Iedi tanaro ro morobise gabo ato iamo pua.
1TI 1:11 Godi morobise kitamudiro tanaro iato tiamotiti mea owera Iesu sapuwo to Godi ro na-nemowapotai-ro mo ro urubia nouto imowauti rie. Godi nou ia nakara se imese gebari pere ia ie ina meana ia ie, iedi mea owera ro nou aboudo ou-die.
1TI 1:12 Abera Naramu Iesu Keriso ro pupuwo ta-nomia-ro nedi woko ro nou osioidiro ri mabu nou umoro ie woko mo ro mea se anama-osioidiro-ri. Ina noudo ie mo nou ro narapoi-ro nou sowake oroho ri, ina eso owera nou mabu ato niarotiti nou aboto.
1TI 1:13 Morobise ie keba se Iesu masiro mo ro ubauba ta-nowaitititi ibose mo ro ubauba tanaro ta-nisioidirotiti Keriso aboto idaibo nou urubia mo ro na-niadotititi. Kaupoti Godi ro mo nirimagare ta-nemowawea-ro mabu mo umoro iamotiti pua mo beda tanaro nisioidirotiti kimibiria tato na-nimidirotiti.
1TI 1:14 Ina iedi nirimagare ro kimibiria tanaro mutu mo abato imese ta-girotomuai Iesu Keriso aboudo gou-ro ina nou ro garawiriti mo aboudo urubia aboto.
1TI 1:15 Iesu Keriso ta-gou-ro keba se nedi duriomoro gebari ro neito urubia ubauba aboudo iwatateai ri. Nodi owera ro morobise ie urubia ro koko se korobai modobo ie. Ata dubu ata mo sosoro omidiro pua idaibo ubauba kisioidiro mutu, mo imese ubauba ia dubu e,
1TI 1:16 kaupoti Godi ro mo aboto wisa tato nirimagare ta-gowapotai-ro. Iesu Keriso urubia aboto Godi ro gowapotai-ro nedi tanaro ro, nou masawe samo to oi pua mo aboto. Nou ubi a-gowamo nedi tanaro ro na-gowapotai-ro urubia umoro oi ri ina imibiria ri nou aboto, ina nou mutu ama-irowomidirotiti-ri womu tato womu tato.
1TI 1:17 Godi nou eredea dubu e nou eputa dubu e urubia sirio nou ro imowotoitititi-die, nou pamo tato ie nou urubia ro kiauri tato dubu e. Nou nakara se nou se ie morobise ia Godi nou urubia sirio ro ba-memowabutiti-mo womu tato womu tato. Ibose ba-mororosioidiro-mo.
1TI 1:18 Timoti oro mo ia morobise mere to napoi, oro mo ro umoro owera nama-omia-ri, Godi ipusu owera urubia ro keba se ta-garo-rimo oro sapuwo to nou se ba-dimaragoidiro ibose ba-dibodorotiti. Oro ro nama-ibodoro-ri nedi owera ro bagea kitamudiro owera neito ba-diado.
1TI 1:19 Oro ro idaibo tanaro nama-isioidiro-ri morobise kimibiria oro ro koko se nou se ba-dorobidiro. Modobo ie oro keremasibai ibo, ‘Mo ro ubauba tanaro isioidiro pua.’ Arua rubi neio na-geremasibai-rimo ibo ‘Ubauba tanaro nimo ro ta-nisioidiro-rimo’, kaupoti neio iedi ubauba ro neido erewesegerai-ri pua Godi aboto, womu tato neio kimibiria ti-giasepere-rimo.
1TI 1:20 Netewa teibo dubu teibo Himinase ra Arekesanida ra idaibo sosoro tanaro gisioidiro-rido womu tato neitiro morobise kimibiria gabo rido ti-garagare-rido. Neitiro mo ro Satani tu to niedea-ma nou ro iworohuti-ma ri simara ubi tanaro to, modobo ie neitiro umoro koi ibo Godi masiro ubauba kowaititi modobo pua. Etu umoro ra neitiro umoro amado-oi-ri nato amade-erewesegerai-ri Godi aboto.
1TI 2:1 Keba se oro mo ro a-nemowapotai sirio tau aise gi-araratoro-ri imese sirio urubia sapuwo to Godi aboto eso owera mutu,
1TI 2:2 idaibo awawo gabamani rubi to na-wararasoro-dumo, ibose arua eputa urubia neio sapuwo to kararatoro modobo ie, nimo mea miro mutu orowomidiro rie, idaibo Godi ubi tanaro se kisioidiro ina nimo ro meamea tanaro kisioidiro arua urubia aboto.
1TI 2:3 Nimo idaibo sosoro karatoro ato, io mea tanaro ie Godi kamade nimo ro neito kowaititi ie. Nou nimo kiapopo dubu e
1TI 2:4 ina nou ubi ie imese urubia ubauba aboudo kiapopo, ibose nou ubi ie imese urubia nou morobise owera aboudo koko se kirarebidiro.
1TI 2:5 Mabu Godi kaupoti nou se ie ina turi dubu kaupoti nou se ie urubia Godi aboto iapopo ri. Iedi turi dubu ro Iesu Keriso ie,
1TI 2:6 simara durupi nou ri gaiwai nimo ubauba aboudo imese iapopo ri. Godi ro neito gowapotai-ro edi tau ro na-gohodowa ibo nou ubi ie imese sirio urubia ubauba aboudo kiapopo.
1TI 2:7 Mo Godi ro ta-narapoi-ro iedi mea owera ro neito imowauti ri, ibose nou kotiodorai dubu to ararasoro ri. Mo ro morobise owera nisioidiro arasaubuti pua, mo nou ro ta-narapoi-ro Iu owera karo tato urubia itamudiro ri morobise owera Iesu sapuwo to.
1TI 2:8 Mo ubi ie nio bato iradabutiti-dumo Godi kemowabu aboto, dubu neio karatoro ato tu teibo kiwoubua-ma modobo ie niro turi marea tato se kowamo idaibo serawo tato keremaro tato arua rubi mutu.
1TI 2:9 Ibose mo ubi ie urubia Godi kemowabu aboto karadabu ato mamio neio modobo pua ubauba se keremeduti, sobo sowio auna se eremamo mamo, awawo wisa namabu idaibo tu mau sowio, turukusura, awawo wisa obotama neito eremeduti mamo sagaru korowai sapuwo to. Modobo ie mea se keremeduti ie.
1TI 2:10 Morobise to mea mino to keremeduti tanaro ibo ie, meamea tanaro kisioidiro urubia kiwarebai aboto. Beda mamio ro karo ra ibo, ‘Mo Godi ubi tanaro ti-nisioidiro’, modobo ie neio idaibo sosoro tanaro nou kisioidiro.
1TI 2:11 Ata dubu ro Godi owera to kitamudiro ato mamio neio modobo ie owera tato korowomidiro keremowabu tato korowomidiro mea mino to karatamudiro aboto.
1TI 2:12 Mamio mo ro imapoi pua dubu kitamudiro aboto, dubu neio ro imasaudo-ri pua Godi kemowabu tau ato,
1TI 2:13 mabu Godi ro keba se Adam gosioidiro iato Ibi gosioidiro.
1TI 2:14 Ina ibose Adam ematigiai pua Satani ro, Ibi gematigiai iato Ibi ro Godi edi sabi ro aise gesebea.
1TI 2:15 Idaibo sosoro meamea tanaro kisioidiro, kimibiria Iesu sapuwo to kiworohuti, amia urubia aboto nirimagare tanaro kisioidiro, mea mino to korowomidiro, io idaibo sosoro mamio Godi ro ama-iapopo-ri, neio mere kirotuti ato araihiti-ri pua.
1TI 3:1 Nodi owera ro morobise ie ibo ‘Ata dubu nou ubi koi ato Iesu urubia kemeauri aboto io mea woko ie nou ro kosioidiro aboto.’
1TI 3:2 Iesu urubia kemeauri dubu idaibo tanaro nou kisioidiro ie. Nedi dubu ro ata ubauba tato komidiro ie, ina nou simara orobo kaupoti ia mutu komidiro ie. Nou tanaro kisioidiro ato korodiobuti mutu e, mea tuputupu kimaragoidiro kiworohuti ie, mea mino to komidiro ie, ibose apira rubi kiworohuti ie, ina ibose nou modobo ie urubia Abera owera to mea mino to kitamudiro.
1TI 3:3 Auna kidio dubu nou modobo pua Iesu urubia kemeauri aboto. Karaberemo tato dubu, mea miro keremaro tato dubu, mani sogoi tato dubu, modobo ie idaibo sosoro dubu Iesu urubia nou ro kiwaboi mea mino to.
1TI 3:4 Nou moto urubia mea mino to kiauri ie, ibose nou merebusere abera ubi tanaro se kibodoro ie,
1TI 3:5 mabu nou moto urubia nou ro mea mino to kiauri tato, Iesu urubia nou ro mea mino to beda sosoro ama-iauri-ri?
1TI 3:6 Orio kimibiria dubu modobo pua Iesu urubia kemeauri dubu to kararapoi, mabu nou kemeauri dubu to kararapoi ato etu umoro ra nou keremowabu tanaro aise kaupai ie ina nou Godi ro ubauba wisa ama-omia-ri, Godi ro keba se Satani aboto idaibo wisa nou gaiwai.
1TI 3:7 Iesu urubia kemeauri dubu modobo ie kimibiria tato urubia ro kemowabu ibo nou morobise tuputupu dubu e, modobo pua neio ro nou masiro ubauba kowai ina nou Satani namusu ro kowagare ie mea gabo rido ubauba isioidiro ri.
1TI 3:8 Iesu urubia kiwarebai dubu idaibo tanaro kisioidiro ie, nou mea muro to komidiro ie, karasaubuti owera karo tato ie, auna se kimaragoidiro tato ie kidio aboto, mani sogoi tato ie, idaibo sosoro urubia neio ro kararasoro modobo ie Iesu urubia kiwarebai dubu to.
1TI 3:9 Neio ro edi morobise kimibiria owera ro Godi ro na-giwapotai-ro nimo aboto, modobo ie neio ro nou kirobidiro koko se, mabu neio umoro ie meamea tanaro kisioidiro.
1TI 3:10 Kimibiria urubia ro urubia dubu keba se aise gi-emeiouti-ri idaibo nou abato ubauba kowamo tato, idaibo dubu nou gi-aubai-ri kiwarebai dubu to nou ro kararapoi ie.
1TI 3:11 Iesu urubia kiwarebai dubu nou simara orobo kaupoti ia mutu komidiro ie, ibose nou simara merebusere moto urubia mutu mea mino to kiworohuti ie. Beda dubu ro Iesu urubia mea se kiwarebai ato nou masiro auna neito kowai ie, ibose nou kimibiria tanaro Iesu sapuwo to tere tato se korowauti ie. Iesu urubia kiwarebai mamio idaibo tanaro kisioidiro ie, mea muro to korowomidiro ie, kararasoro tato ie, tanaro kisioidiro ato korodiobuti mutu e. Ibose neio ro beda owera kutura ra aise kisioidiro ie womu tato kiporeawado.
1TI 3:14 Mo ubi ie kou oro kowea aboto, kaupoti etu umoro ra mo samo to kou tato mo nedi peba owera ro nou ri nisioidiro oro umoro kowai aboto, ibo Godi edi urubia ro beda sosoro tanaro to ama-orowomidiro-ri. Godi nou keremiro mabu dubu e, nimo nou urubia ie. Posi ro moto koko se kadiouti ie, ina nimo Godi urubia to na-narasoro-dumo nimo ro morobise kitamudiro owera idaibo mino to kadiouti ie koko se.
1TI 3:16 Morobise ie nedi owera ro maumo auna ia ie, Godi ro na-gowapotai-ro idaibo Iesu urubia dubu to gou-ro, Tarena Urio ro gowapotai-ro Iesu ro beda tanaro gisioidiro imese tuputupu ia ie, nou Godi sowake urio ro ta-gowea-rimo, Iesu Godi ro ta-gowioro Adiri sabowa to. Ina nou sapuwo to kimibiria urubia ro owera ta-gimowauti-rimo duriomoro gabogabo, nou owera urubia sirio ro morobise to ta-gimibiria-rimo.
1TI 4:1 Tarena Urio ro paea se iwapotai-die ibo saro gabo ato arua rubi amadima-aragarewado-ri morobise kitamudiro gabo rido karasaubuti tanaro ibodoro ri. Nedi bagea owera ro karasaubuti orora ibose ubauba urio neio aboudo kou e.
1TI 4:2 Ina karasaubuti urubia ro iedi bagea owera ro neio ro nou amadimo-obodorouti-ri. Nedi urubia ro neio modobo pua keremasibowado ibo ‘Nimo ro ubauba tanaro nisioidiro-dumo,’ mabu neio kimaragoidiro ubauba ta-gimowai.
1TI 4:3 Neio neito itamudiro-dumo kararemo sabi ie, ibose amia ohona kiho sabi ie, kaupoti iedi ohona ro Godi ro gisioidiro. Urubia ro na-gimibiria-rimo Iesu sapuwo to neio ohona kiho ato modobo ie eso owera karo Godi aboto,
1TI 4:4 mabu imese sirio namabu Godi ro na-gisioidiro imese meana ia ie. Nimo ro ata ohona ata komidai ato modobo ie Godi aboto eso owera karo, taie nato kiho ato ata sabi tato ie,
1TI 4:5 mabu Godi edi owera ro nimo edi kararatoro owera ro nou mutu iedi ohona ro nou ro meana aise kiwai ie.
1TI 4:6 Oro ro kimibiria naminiramio nedi mea owera ro mea mino to nama-itamudiro-ri, nedi morobise kitamudiro owera ro oro ro na-ibodoro modobo ie giropu maumo to kibiti urio pupuwo kowaititi aboto, idaibo ohona kiho ato durupi pupuwo nou ro kowaititi ie. Oro ro idaibo tanaro nama-isioidiro-ri oro Iesu sowake mea mino to ama-irohotiti-ri.
1TI 4:7 Bagea owera aboudo aise gi-aragarewado-ri idaibo ararai urubia ro na-orowauti-dumo. Oro ro modobo ie karatamudiro Godi ubi tanaro se kisioidiro,
1TI 4:8 mabu oro ro kisioidiro ato nedi tanaro ro oro nou ro ama-owarebidiro-ri nedi sopu duriomoro ro nato ibose Adiri sabowa ato nama-imidiro-ri. Godi edi ubi tanaro ro morobise to karatamudiro ato nimo imese auna ia se kiwarebai ie, kaupoti simara durupi pupuwo korowaititi tanaro auna se iwarebai-ri pua, egea mere se ie.
1TI 4:9 Nodi owera ro morobise ie, urubia ro koko se kirobidiro modobo ie.
1TI 4:10 Nimo Godi tu to ta-nereredea-rimo, nou Keremiro Mabu Dubu nou se ie. Nimo kimibiria ato nou imese sirio urubia kiapopo dubu e, nou mabu rido ie nimo kiwaworo idaibo nou edi ubi tanaro ro nou se kisioidiro.
1TI 4:11 Nodi tanaro sirio ro neito aise ba-ditamudirotiti.
1TI 4:12 Modobo pua ata mere ro ubauba kimaragoidiro kiworohuti oro sapuwo to ibo, ‘Nou orio mere ie.’ Modobo ie oro ro meamea tanaro kisioidiro, idaibo meamea owera karo, nirimagare tanaro kisioidiro, morobise kimibiria mareamarea tato komidiro. Kimibiria urubia ro namadimi-iauri-ri oro edi meamea tanaro ro, neio ro oro mea se nato amadime-ematiouti-ri.
1TI 4:13 Godi edi Tarena Buka owera ro neido ba-dimoputititi urubia neito ba-dimowautititi, ba-ditamudirotiti womu tato mo korowateai oro aboto.
1TI 4:14 Godi edi korosa ro na-gaiwai-ro oro aboto, modobo pua kowamo kawa kowamo, modobo ie oro ro kowawuti. Iesu urubia kemeauri rubi tu na-gitomo-rimo oro abato, neio ata ro Godi ipusu owera nato garo, ina iedi tau ro nato iedi korosa ro Godi aboudo oro ro nato gomidai-ro.
1TI 4:15 Iedi umoro owera sirio ro oro ro aise ba-disioidirotiti, oro durupi momuo se ba-daiwai nedi woko ro nou kosioidiro aboto, ina urubia sirio umoro nato amadimo-oi-ri ibo oro kimibiria tanaro mea mino to geribuwa.
1TI 4:16 Oro komidiro tanaro ba-deremeauri ibose morobise owera nouto se gi-itamudiro-ri, omuomu se ba-disioidirotiti, imesere mamo, mabu oro ro nama-isioidiro-ri nedi tanaro ro, urubia oro ro ubauba aboudo amadi-apopo-ri oro ia mutu.
1TI 5:1 Ohu to domere owera to iwati mamo, beda sosoro ra oro simara abera kemowauti ato neio ibo gi-imowauti-ri. Ibose orio domere mea mino to gi-iworohuti-ri beda sosoro ra oro simara naminiramio na-iworohuti.
1TI 5:2 Ina ibose ohu to mamio mea mino to gi-iauri-ri oro simara mamu beda sosoro to kiauri ra mea se. Busere mea mino to gi-iworohuti-ri oro simara mabiamio medamio beda sosoro ra na-iworohuti, ata ubauba kimaragoidiro tato neio aboto.
1TI 5:3 Garamio mamio etio ro irowomidirotiti nakara se neio kiwarebai urubia tato ie, modobo ie neio kimibiria urubia ro kiworohuti.
1TI 5:4 Garamu orobo ata nou aramio merebusere na-orowomidiro modobo ie neio ro mea se koworohuti. Idaibo tanaro modobo ie sirio kimibiria urubia ro nou kisioidiro. Neio ro nou mea se koworohuti modobo ie mabu neio nou ro mea mino to ta-giwoubua, ina noudo ie neio wisa kiwame nou aboto, idaibo tanaro kisioidiro ato Godi kamade neio ro neito kowaititi ie.
1TI 5:5 Ata garamu orobo nakara se komidiro ato kowarebai urubia tato, nou Godi tu to kereredea ie, duwo saiki nou Godi aboto aise kararatoro ie.
1TI 5:6 Ibose ata garamu orobo nou simara durupi ubi tanaro na-isioidiro iedi orobo ro nou durupi keremiro ie kaupoti nou urio pamo ie.
1TI 5:7 Kimibiria urubia nedi owera ro ba-dimoburutai, modobo pua arua rubi ro idaibo owera karo ibo ‘Neio ro garamio mea se iworohuti pua.’
1TI 5:8 Ina ata kimibiria mere nou simara urubia kiwarebai tato, iedi mea owera ro nou ro na-gimibiria aise giherai, nou ro kimibiria tato dubu kematua ie ubauba tanaro kisioidiro mutu.
1TI 5:9 Garamio mamio masiro dorogora se iatiti mamo peba ato ohona namabu neito kiwarebai aboto, modobo ie keba se neio 60 kisimisi ro kirobai, simara uramio mutu ta-irowomidirotiti neio mau isebo pua.
1TI 5:10 Urubia umoro ie neio meamea tanaro kisioidiro mutu e, simara merebusere mea mino to giwoubua-rimo, apira urubia mea mino to ta-iworohutiti-mo. Ina neio dorogora woko ta-isioidirotiti-mo kimibiria urubia na-iwarebidirotiti-mo, urubia ubauba kiwia tau ato neio ro ta-iwarebidirotiti-mo, neio ro sirio meamea tanaro ta-isioidirotiti-mo. Io idaibo sosoro garamio mamio neio masiro se ba-diatiti kiwarebai sapuwo to.
1TI 5:11 Orio upi garamio neio masiro iatiti mamo kiwarebai sapuwo to. Neio durupi momuo se ta-giaiwo-rimo Iesu aboto, ina saro to simara durupi ubi tanaro idaibo auna se kimaragoidiro ata dubu ro kedea aboto neio Iesu kowasoro aboudo karagare ie.
1TI 5:12 Neio ta-geremowotouti-rimo uramio ro ina kiaremo aboudo, ina iedi sabi ro neio ro ta-giwaruriauti-rimo saro rido ubauba amadimi-iwia-ri.
1TI 5:13 Ata mabu nou e nedi orio upi garamio ro neio masiro iatiti tato, mabu neio saiki siriosirio irowomidirotiti, ina moto gabogabo irohotiti-dumo ipi owera kiworohuti mutu, punugo se kiwaumudirio ie, dorogora se owera aise karo ie karo kawa.
1TI 5:14 Ina nou mabu ato ie mo ubi ie orio upi garamio uramio ro kiaremo, simara moto urubia kiworohuti, ina neio ro idaibo tanaro kisioidiro ato nasa dubu ro ubauba owera aro-ri pua nimo sapuwo to, gabo imese kowasiouti ie.
1TI 5:15 Arua orio garamio ta-garagarewado-rimo Iesu kowasoro aboudo Satani gabo obodoro rie.
1TI 5:16 Ata kimibiria orobo, nou urubia abato garamio na-orowomidiro nou ro mea se ba-miworohuti, Iesu kowasoro urubia ro modobo pua edi garamio ro neio kiworohuti, mabu neio simara kiwarebai urubia torowomidiro. Modobo pua mibo Iesu kowasoro urubia abato se kitomo, neio ro urubia tato garamio se kiwarebai modobo ie.
1TI 5:17 Iesu urubia etio ro iwaboi-dumo mea se Abera owera to, modobo ie neio kimibiria urubia ro wisa na ohona ra mani ra to kiwarebai ie, ibose nimo ro modobo ie nou owera kirowidiro,
1TI 5:18 mabu Godi edi Tarena Buka owera ro nou ro ta-garo ibo, Burumukau ro urubia woko kimesioidiro ato idaibo woiti takamai na-iamutiti nou matagoro emopai mamo. Ibose ata owera ibo ie, Woko mere arua rubi woko kimesioidiro ato modobo ie nou wisa kimade iedi urubia ro neio aboudo.
1TI 5:19 Ata dubu ro idaibo sosoro owera na-waro ibo, ‘Iedi dubu ro na-emeauri Iesu urubia, nou ro ubauba tanaro ta-gosioidiro,’ iedi dubu ro nou owera emewidiro mamo womu tato netewa teibo o netewa didi dubu peteibi neibi atu sosoro owera karo ato nou se gi-irorowai-ri.
1TI 5:20 Nio abato ata kemeauri dubu ata etu ra ubauba tanaro omuomu se na-isioidiro, modobo ie nou oro ro imese kimibiria urubia sosoro gabo ato mea mino to kemotuputi, ina amia kimibiria urubia neio tere koi ie idaibo ubauba tanaro kisioidiro aboudo.
1TI 5:21 Abera Godi, Iesu Keriso, sowake urio sirio Godi ro na-gihodowa neio sosoro gabo ato oro mo ro a-nemowapotai nedi owera ro na-niatiti nou se ba-disioidiro. Oro ro modobo pua arua urubia se kiwarebai ina arua urubia kiwarebai tato, modobo ie oro ro urubia atu sosoro tanaro to kiworohuti.
1TI 5:22 Modobo pua sobosobo se kowamo tu kitomo ata dubu eputa ato nou Iesu urubia kemeauri dubu to ararapoi ri, modobo ie nou mea se kemeiouti mabu iedi dubu ro ubauba kosioidiro ato oro ibose nou ubauba ro kadabuai ie. Arua urubia ubauba aboudo aise gi-aragarewado-ri.
1TI 5:23 Arua urubia ro ubauba tanaro paea se isioidirotiti-dumo, urubia umoro samo to koi ie ibo, ‘Neio Godi ro koto ama-iwai-ri ina ubauba wisa amadimi-imidai-ri nou aboudo.’ Ina amia urubia ro ubauba tanaro paea se kisioidiro pua, piro se isioidirotiti-dumo, urubia ro umoro saro to koi ie. Ina ibose amia urubia ro meamea tanaro na-isioidirotiti-dumo, samo to orowapotaidiro-dioumo, urubia ro umoro samo to koi ie, ina arua meamea tanaro piro se na-isioidiro-dumo tuturu tau to piro se iamo-ri pua, urubia ro umoro samo to amadimo-oi-ri. Oro temeteme ro owatititi buro, sirio saiki obo kawakawa idio mamo, waini egea mere se aise gi-imusubai-ri oro niro temeteme keremasiai aboto.
1TI 6:1 Kimibiria urubia wisa tato woko na-isioidirotiti-dumo eputa dubu abato, nou aboto meamea tanaro ba-misioidiro-mo, ina arua urubia ro Godi masiro ubauba owaititi-ri pua, ibose neio ro nimo edi kitamudiro tanaro ro masiro ubauba owaititi-ri pua.
1TI 6:2 Kimibiria urubia wisa tato woko na-isioidirotiti-dumo neio eputa urubia kimibiria urubia ato modobo pua neio ata ro idaibo sosoro kimaragoidiro kiworohuti ibo, ‘Nou mo kimibiria naramu e, mo ro isioidiro-ri pua mea woko nou abato.’ Modobo ie neio ro auna se kisioidiro woko eputa urubia abato, mabu eputa urubia neio kimibiria naminiramio ie, nou rie wisa tato woko urubia ro nirimagare mutu ba-miwarebai-mo. Kimibiria urubia oro ro aise ba-ditamudiro nedi tanaro ro oro mo ro na-nemowauti neio ro isioidiro ri.
1TI 6:3 Beda dubu ra ata sosoro owera to nama-itamudiro-ri Iesu edi morobise kitamudiro owera ro nou mutu aradabuai tato,
1TI 6:4 nedi dubu ro nou auna keremowabu e ina nou umoro pua tanaro, owera saro keremasio auna ie. Nou ubi ie arua urubia mutu masawe to keremaro, kararasoro, ubauba kimaragoidiro kiworohuti neio sapuwo to.
1TI 6:5 Urubia etio ro isioidiro-dumo idaibo tanaro neio kimaragoidiro ubauba ta-gimowai, morobise kitamudiro tanaro aboudo imese ta-gorowameai-rimo. Neio simara kimaragoidiro to ibo imaragoidiro-dumo, ‘Mo ro Godi ubi tanaro kisioidiro ato mo namabu sirio dubu to nato nama-ararapoi-ri.’
1TI 6:6 Urubia etio ra Godi ubi tanaro kisioidiro aboto neio ro auna se kimaragoidiro tato duriomoro namabu aboto, iedi urubia ro neio mea komidiro tanaro kiwia ie.
1TI 6:7 Nimo mamio ro na-nirotuti-rimo etou nakomu nirobidiro-rimo? Potoro ie! Ata nakomu tato nirotuti-rimo. Ina karaburai ato beda nakomu kirobai ra? Potoro ie! Tu kawakawa keribua ie.
1TI 6:8 Nimo obotama ohona mutu io nou kawakawa kiworohuti ato modobo ie.
1TI 6:9 Kaupoti urubia etio ra namabu sogoi ro na-iwatiti neio simara ubauba ro kituti ie. Neio idaibo namusu ro kirobai ie mabu neio daradara ubi tanaro isioidirotiti-dumo ina temeteme kiwia ie, iedi ubauba ubi ro idaibo wakahe sosoro ie urubia neio ro iwarumiautiti-dumo obo maumo to.
1TI 6:10 Sirio ubauba tanaro ro isuwoduti-dumo mani sogoi ro kiwati ato. Arua urubia neio mani sogoi ro auna se na-giwati Iesu Keriso kowasoro aboudo aise garatateawado-rimo, nou mabu ato ie neio giropu mibo nakara se geremowaititi-rimo.
1TI 6:11 Iedi ubauba tanaro sirio ro ba-dimowagegeidiro mabu oro Godi mere ie ina noudo ie oro ro pupuwo to kisioidiro meamea tuputupu tanaro, Godi ubi tanaro se gi-isioidiro-ri, kimibiria tanaro aboudo koko se gi-irarebidiro-ri, nirimagare tanaro gi-isioidiro-ri, mibo kowea ato eremeseruti mamo, mea muro tanaro gi-isioidiro-ri.
1TI 6:12 Oro Iesu Keriso abato kimibiria towamo, ina noudo ie ubauba tanaro sirio nedi duriomoro ro nato na-iamo ba-ditarumowado pupuwo se gi-owamo-ri kituti aboto. Koko se gi-irarebidiro-ri womu tato keremiro aboudo. Oro ro urubia sirio sosoro gabo ato kimibiria owera na-gimowauti oro Godi ro ta-gemapoi-ro edi keremiro ro nou omidai ri.
1TI 6:13 Godi ro iwaititi imese namabu patu keremiro, ibose Iesu Keriso ro Ponitiasi Paireti sosoro gabo ato ta-gorowauti mea owera. Godi ie, Iesu Keriso mutu neitiro sosoro gabo ato oro mo ro a-nemowapotai ibo,
1TI 6:14 Mo ro edi owera ro na-nemowapotai modobo ie aise kisioidiro mareamarea tato se, oro masiro modobo pua ata ro kowaititi ubauba, womu tato Iesu Keriso namadi-apimaidiro-ri.
1TI 6:15 Abera Godi ro beda mea tau gemapoi-ro nou nato amadi-apimaidiro-ri. Godi nou nakara se gebari pere ie ibose meana ia ie. Nou imese auna ia ie, duriomoro eputa urubia nou ro sopu to iaurititi-die.
1TI 6:16 Nou kaupoti nou se ie karaburai tato dubu, nou woroworo ia ato imidirotiti, urubia ro modobo pua iedi woroworo ro nou aboto aupise kateai, ata dubu ata ro Godi sosoro owea pua ibose owea-ri pua. Auna masiro pupuwo mutu nou abato ba-mowamotiti womu tato womu tato. Ibose ba-mororosioidiro-mo.
1TI 6:17 Kimibiria urubia etio ra namabu sirio mutu na-irowomidirotiti, ba-dimowapotai neio keremowabu tato ba-mirowomidiro, modobo pua neio kimaragoidiro patu mani ato se kiaremo, modobo ie Godi ato kiaremo. Mani samo to koroporeai ie kaupoti nimo Godi ro ti-nimiotiti-die imese sirio meamea namabu nimo kamade nou ro neito niwaititi.
1TI 6:18 Ibose kimibiria urubia ba-dimowapotai sirio tau modobo ie neio ro meamea tanaro se kisioidiro. Namabu sirio urubia ro modobo ie namabu tato urubia kiwarebai.
1TI 6:19 Neio ro mea wisa Adiri sabowa ato neito amadimi-iaremo-ri, idaibo sosoro tanaro namadimi-isioidiro-ri edi wisa ro neio neido ama-iwarebaititi-ri neio ido morobise keremiro korobai aboto.
1TI 6:20 Timoti oro buro ro meana se ba-demeauri Godi ro edi na giedea oro tu ato mea se ba-demoworohuti. Amia urubia Godi ubi tanaro sapuwo to iremowautiti pua, dorogora se owera to iremowautiti-dumo, neio ba-dimowagegeidiro, neio aboto aradabu mamo. Ibose oro morobise kitamudiro owera na-emasioutiti-dumo neio aboto aradabu mamo neio edi umoro ro bagea umoro iworohuti-dumo.
1TI 6:21 Nedi bagea umoro ro arua urubia nou ro ta-gisaubuti morobise kimibiria aboudo. Godi edi nirimagare ro nio abato ba-mowamotiti.
2TI 1:1 Mo masiro Pauro ie, nedi peba titi ro mo ro nisioidiro. Mo Iesu Keriso ro Godi ubi ato nohodowa-ro nou kotiodorai dubu to ararasoro ri. Godi ro keba ia se ta-garo ibo urubia keremiro ama-imio-ri, ina nedi keremiro ro Iesu Keriso aboudo ie.
2TI 1:2 Mere dubu Timoti, oro mo giropu mere ie, nedi peba titi ro mo ro oro ia aboto nisioidiro. Mo ubi ie oro sapuwo to nimo Abera Godi ro Iesu Keriso mutu neitiro aboudo wisa tato kiwarebai, natonato, miro mutu oro abato ba-miamotiti.
2TI 1:3 Mo ro nedi dubu woko na-nemesioidirotiti Godi, oro sapuwo to eso owera nou aboto mo ro aise niarotiti. Mo ro Godi woko na-nemesioidirotiti, mo ro keremasibai ie ibo mo ro ubauba tanaro isioidiro pua, mo nasaio ro idaibo mino to emesioidirotiti-mo. Duwo saiki oro sapuwo to Godi aise nararatorotiti.
2TI 1:4 Mo oro ro idobi edi tau ato na-nemerete, oro mo ro aise nemaragoidiro-ro. Mo oro kowea sogoi ro nowatititi, mo oro ro kamade kowai aboto.
2TI 1:5 Mo umoro ie oro aramu abere Roisi kimibiria mutu e, ibose oro mamu Iunisi kimibiria orobo ie, neitiro morobise kimibiria orobo teibo ie. Ina oro ro morobise kimibiria toworohuti. Abora mo ro morobise to ti-nimibiria ibo oro Iesu Keriso owera rido morobise to tirarebidiro.
2TI 1:6 Ina noudo ie oro Godi ro beda korosa gomia-ro nou urubia pupuwo kimowaititi sapuwo to, nou auna ba-dowai. Mo tu edi tau ato nitomai oro eputa ato, iedi korosa ro Godi aboudo ie oro ro nato gomidai, abora oro abato towamo.
2TI 1:7 Nou auna ba-dowai mabu Godi ro tere urio emeiriai pua nimo aboto, Tarena Urio nou ro gemeiriai-ro nimo aboto nimo pupuwo kimowaititi sapuwo to, ina urubia nirimagare imati ri, ibose durupi kimododidiro aboto.
2TI 1:8 Ina noudo ie Abera Naramu edi mea owera ro korowauti sapuwo to, siripo eremati mamo. Mo ro nedi mea owera ro Iesu sapuwo to urubia na-nimowautiti, mo dibura to nou mabu ato nedea-rimo. Mo Iesu ro nemamuai tu ra sairo ra seni to nou ri nemotohiti-rimo. Kaupoti oro siripo oi ate, mea owera kowauti sapuwo to mibo maumo ato atu se mou-rido. Oro Godi ro pupuwo ta-gomia-ro iedi tanaro ro nou kisioidiro aboto.
2TI 1:9 Nimo womu tato womu tato pamo rido Godi ro keba ia se ta-niapopo-ro ina nimo nou ro aise nirapoi-ro tarena urubia to orowomidiro ri. Godi ro edi tanaro ro na-gosioidiro nou simara ubi to, ibose wisa tato nirimagare maumo ato gosioidiro. Ibo pua nimo ro meamea tanaro kisioidiro, iedi mabu ro neido nimo nou ro ubauba aboudo nato kiapopo. E e nimo nou ro idaibo gabo rido irapoi pua. Nedi duriomoro gebari ro Godi ro ido to gosioidiro nedi wisa tato nirimagare ro Iesu Keriso abato ibose to gowamo nimo sapuwo to.
2TI 1:10 Godi ro gabo ibo gosioidiro, ina abora nou e nedi gabo ro Godi ro paea se noti gowapotai-die nimo aboto. Iesu Keriso gabo nouse ie nu nimo ubauba aboudo kiapopo dubu nouse ie. Wisa tato nirimagare nou ro durupi to noti gowapotai-ro. Iesu Keriso edi pupuwo korosa ro imese pupuwo ia ie, pamo edi pupuwo ro Iesu ro ta-gowaruria. Abora nedi tau ro nato womu tato womu tato keremiro gabo urubia aboto Iesu ro ta-godobura-die. Nimo kiapopo dubu Iesu Keriso edi mea owera ro urubia na-nimowautititi-dumo gabo nouse ie paeapaea noti goi-die.
2TI 1:11 Ina nedi mea owera ro sirio urubia kimowauti aboto mo Godi ro nou ri notuputai-ro. Mo ibose nou ro narapoi-ro Iesu ro kotiodorai dubu to ararasoro ri, ina mea owera Iesu sapuwo to urubia itamudiro ri.
2TI 1:12 Ma-dowea nedi woko sirio ro mo ro na-nisioidirotiti temeteme nou mabu ato niaurititi. Kaupoti mo siripo nato oi pua mabu mo umoro ie mo etu abato norodoromaidiro. Ina mo morobise to umoro ta-noi ibo Godi ro edi na giedea mo tu ato mo nou ro ti-nemowotoititi-die womu tato womu saiki namadi-orowateai-ri.
2TI 1:13 Mo aboudo nedi morobise owera ro na-garatamudiro, urubia oro ro nedi atu owera ro neito ditomu, arua owera idabu mamo. Urubia owera oro ro beda tau ato kimowauti ra, oro kimibiria Iesu Keriso abato se gi-iamo-ri. Kimowauti tau ato urubia babio nirimagare aise gi-imati-ri Keriso aboudo na-ororuwo-die.
2TI 1:14 Nedi morobise owera ro oro Godi ro edi na gomia-ro nouse ba-demotoititi. Oro abato Tarena Urio timidirotiti oro nou ro ama-owarebai-ri nedi mea kitamudiro owera ro mea se kemowotoi aboto.
2TI 1:15 Oro umoro ie Eisia duriomoro gebari rido edi kimibiria urubia ro na-gou-rimo Pugeresi ra Hemogene ra neitiro mutu mo neio ro aise nebedidiro-rimo.
2TI 1:16 Kaupoti Onesiporo timase ie. Mo dibura ato na-nirohotiti nou ro siripo ematiti pua, sirio tau naraturiotiti-ro, nowaititi pupuwo. Ina noudo ie Onesiporo nou urubia mutu Abera Naramu ro neibi aboto mea nirimagare tanaro ba-misioidiro.
2TI 1:17 Onesiporo Roma sabowa to beda tau ato gorowateai nou eremasebidiro pua aise gemobodiai mo osora ri womu tato mo nou ro ti-nowea.
2TI 1:18 Abera Naramu ro womu saiki ato nirimagare tanaro Onesiporo aboto ba-misioidiro. Oro umoro kebase ta-goi, Epesesi sabowa ato na-nomidiro mo nou ro auna se nowarebidirotiti.
2TI 2:1 Nimo Iesu Keriso ro wisa tato nirimagare ti-nimiotiti-die koko se kirimowotoi aboto. Ina mo mere Timoti, owera oro aboto ibo ie koko se ba-diwotoi.
2TI 2:2 Mo ro beda owera to nitomutiti, oro ro ta-irowidirotiti urubia sirio sosoro gabo ato. Nedi karatamudiro ro oro ro na-imadetiti morobise urubia oro ro neito ba-ditamudirotiti. Ina nedi owera ro neio ro ioudo amadima-amudia-ri oro aboudo, ina neio modobo amadimo-oi-ri arua urubia kitamudiro aboto.
2TI 2:3 Mibo, temeteme maumo ato ibo ba-dou, Iesu Keriso mea boso koroho dubu beda sosoro koroho ra ibo ba-dirohotiti.
2TI 2:4 Boso koroho urubia ro duriomoro tanaro aboto auna se imaragoidiro-ri pua, mabu neio ubi ie boso eputa dubu kamade kowaititi.
2TI 2:5 Ina ata pikisa owera ibo ie urubia hio na-orowario-dumo, neio ro korowiro sabi kiauri dubu owera kirowidiro tato, ina nedi korowarario ro nou sapuwo to wisa imade-ri pua.
2TI 2:6 Ina ata pikisa owera ibo ie, pari ato woko pupuwo to etio ro isioidiro-dumo, pari namabu kisuwoduti ato modobo ie kebase neio ro kiasio.
2TI 2:7 Timoti mo ro beda owera nemabuti maumo mea se ba-demaragoidiro. Oro ro maumo mea se nama-osora-ri oro Abera Naramu ro maumo kimaragoidiro patu nato amadi-emowapotai-ri.
2TI 2:8 Oro ro Iesu Keriso ba-demaragoidirotiti. Nou Abera Godi ro pamo rido ta-gowameai-ro. Nou Deibidi nasa ie nu gu ioudo orobu-die. Nedi mea owera ro mo ro na-nimowautiti Iesu Keriso sapuwo to,
2TI 2:9 mo dibura abato koko tau nou mabu ato niaurititi. Mo ro urubia dubu kopia sosoro ie tu ra sairo ra seni to aise nemotohiti-rimo. Kaupoti Godi edi owera ro ata dubu ata ro modobo pua seni to kemotohiti.
2TI 2:10 Ina noudo ie Godi ro edi urubia girapoi-ro neio sapuwo to mo ro sirio mibo patu niohidirotiti. Modobo ie neio ro Iesu Keriso sapuwo to kimibiria ina wisa tato keremiro kimade, ina mea ia se korowomidiro womu tato womu tato. Nedi tanaro ro kororosioidiro sapuwo to mo ro sirio mibo patu nou ri niohidirotiti.
2TI 2:11 Nedi owera ro morobise owera ie, nimo nou mutu korowaburai ato, nou mutu ibose to anama-irowomidiro-ri.
2TI 2:12 Nimo pupuwo se korowotoi koko tau kiauri ato, nimo ro saiki ata eputa urubia to Iesu mutu anama-irowomidiro-ri. Nimo ro Iesu karatio ato, nimo nou ro ibose to nama-iratio-ri.
2TI 2:13 Kaupoti nimo ro Iesu mau kesebo ato, nimo nou ro wisana mau isebo-ri pua, mabu nou beda sosoro ra nou karatidiai modobo pua.
2TI 2:14 Timoti mo ro dese to edi owera ro na-niatiti urubia oro ro neito ba-dirobidiro inaina aise ba-dimowautiti. Godi sosoro gabo ato umoro owera pupuwo to ba-dimowauti ibo, owera maumo sapuwo to keremaro arua urubia mutu ubauba tanaro ie. Keremaro urubia owera edi urubia ro na-irowidiro-dumo neio iwarebai-ri pua, ubauba kiwai ie.
2TI 2:15 Oro pupuwo ba-dasibai woko kosioidiro aboto ina noudo ie oro Godi ro nato ama-apoi-ri mea woko dubu to. Godi woko etio ro kemesioidiro ra neio siripo eremati-ri pua, urubia neio ro itamudiro-dumo morobise tuputupu gabo. Ina oro ibose idaibo tanaro nou ba-disioidirotiti.
2TI 2:16 Timoti arua urubia ro ubauba ia owera na-iwasorotiti-dumo, neio ro Godi owautiti pua. Idaibo urubia aboto aradabu mamo, mabu nou e idaibo owera to etio ro iremowautiti-dumo neio Godi aboudo musomuso oititi-dumo.
2TI 2:17 Neio edi kitamudiro owera ro na-iworohutiti-dumo, nou korobodorai ie, urubia kimibiria ubauba aise kiwai ie. Neio edi owera ro kikoni sosoro ie koiriai modobo pua. Himinase ra Piratusi ra neitiro idaibo dubu teibo ie neitiro ro imowautiti-do urubia bagea owera.
2TI 2:18 Neitiro teibo morobise gabo rido ta-garaubai-do. Neitiro ro urubia ibo itamudiro-do urubia Godi ro pamo rido ta-giwame-ro. Neitiro ro urubia idaibo owera to na-itamudirotiti-do arua urubia kimibiria tanaro ubauba imowaititi-do.
2TI 2:19 Kaupoti Godi edi morobise kimibiria urubia ro neio kimibiria mutu koko se torowotoi. Neio idaibo sosoro ie sesere posi moto gebari neio ro owotoititi-dumo. Ina nedi posi ro nato Godi ro titi ta-giatiti ibo, ‘Abera Naramu Godi auna umoro ie nu simara urubia etio ra.’ Beda urubia ro karo ra ibo mo Abera Naramu ubi tanaro nisioidirotiti ina idaibo urubia ro modobo ie ubauba tanaro kimeseruti.
2TI 2:20 Namabu sirio dubu moto ato namabu erere ro kiamo ie, ibose nou moto ato ohona kiaremo namabu kiamo ie. Arua namabu gorodi rido gisioidiro-rimo arua siriba to ie, ina arua komapi to ie ina arua ota to ie. Gorodi ra siriba ra to edi namabu ro gisioidiro-rimo neio awawo tanaro sapuwo to iamotiti, meamea ohona neito imowititi-dumo. Arua dorogora se mereki komapi rido edi na gisioidiro-rimo ohona momoso, soro neio iaremo na ie.
2TI 2:21 Ina noudo ie urubia dubu ubauba aboudo marea tato na-orowai, nu gorodi mereki sosoro koi ie. Soriomu tau ato iedi mereki ro ohona neido modobo ato kiho ie. Idaibo dubu nu keremiro tarena ie. Nou ro eputa dubu ubi tanaro modobo ato kemesioidiro ie. Ibose nou modobo ta-goi meamea tanaro kisioidiro aboto.
2TI 2:22 Ina nou do ie Timoti, orio domere ro edi ubauba ubi tanaro sirio ro na-isioidirotiti-dumo, neio aboudo ba-dodaudiro. Abera Naramu etio ro emowabutiti-dumo morobise giropu mutu neio ro oro ia mutu modobo ie meamea tanaro binio to kiosora. Idaibo tuputupu tanaro kisioidiro, morobise tanaro kisioidiro, urubia nirimagare kimati, sirio tau miro to korowomidiro.
2TI 2:23 Kaupoti owera keremowameduti urubia, kimaragoidiro tato urubia, neio ro dorogora se owera katamuai ato, neio mutu aradabu mamo. Mabu oro umoro ie neio ro owera kididi ie.
2TI 2:24 Oro etu ro ararasoro Abera Naramu wisa tato woko dubu to, arua urubia mutu keremaro modobo pua. Kaupoti oro ro modobo ie tanaro mea se kisioidiro imese urubia aboto. Oro ro modobo ie urubia morobise owera to kitamudiro. Ina ibose etio ro isioidiro-dumo ubauba tanaro oro aboto, serawo samo to oi mamo neio aboto.
2TI 2:25 Etu ro koi ra masawe oro aboto, wisana nedi dubu ro muro owera to gi-emowameai-ri. Oro ro idaibo tanaro kisioidiro ato, etu umoro ra nedi karasaubuti kitamudiro dubu ro Godi ro gabo kemodobura ie ubauba aboudo kerewesegerai aboto morobise owera imibiria ri.
2TI 2:26 Nu kimaragoidiro patu kiwameai ie, ina Satani namusu rido imese karahua ie, taie nou ro Satani edi ubi tanaro ro aise isioidiro-ri pua.
2TI 3:1 Oro umoro koi modobo ie ibo womu tau ato etou tanaro amadimo-ororosioidiro-ri. Nedi womu tau ro nato koko tau amadimo-ororosioidiro-ri.
2TI 3:2 Urubia sirio simara durupi auna se amadime-eremaragoidiro-ri, arua urubia nirimagare imati-ri pua. Neio auna se mani aboto amadimi-imaragoidiro-ri. Neio auna keremowabu owera karo ie. Neio abato keremowabu auna se ama-owamo-ri. Neio ro urubia owera to ubauba amadimi-iwaititi-ri. Neio mamio abeamio owera irowidiro-ri pua. Neio ro urubia aboudo meamea namabu kimade kawa imadetiti-dumo, ina neio ro wisana meamea tanaro kisioidiro pua neio aboto. Nedi urubia ro Godi tere kemati tato urubia ie.
2TI 3:3 Arua urubia neio ro nirimagare imati-ri pua. Ubauba tanaro ata ro nou aboto kosioidiro ato, iedi dubu ro nou ro adabuti-ri pua koporeai sapuwo to. Neio ro arua urubia ipi owera amadimi-imoworohuti-ri. Ubauba tanaro kisioidiro aboto durupi idiobuti-ri pua. Neio serawo koi ato urubia neio ro temeteme aise amadimi-imio-ri, kiageawado modobo pua. Neio auna masawe ie urubia ro meamea tanaro kisioidiro ato.
2TI 3:4 Neio ro urubia amadimi-iasouti-ri arua urubia ro ubauba iwaititi ri. Neio ro kimaragoidiro tato tanaro hio to amadimi-isioidiro-ri. Nedi urubia ro keremowabu mutu amadimi-iaupai-ri. Neio ro binio to amadimi-iosora-ri kamade nakara se korowaititi aboto, neio ubi tato ie Godi kamade kowaititi.
2TI 3:5 Godi ubi tanaro kisioidiro neito aratigi-dumo, kaupoti morobise pua, ohu meana ie, maumo ubauba ie. Godi abato edi pupuwo korosa ro na-owamo-die urubia ubauba aboudo edina ro iwesegerewadotiti meana to, nedi pupuwo korosa ro neio ro huru amadime-emoworoho-ri. Oro aboto owera ibo ie, idaibo urubia ba-dimowagegeidiro, neio mutu idabuti mamo.
2TI 3:6 Arua urubia idaibo sosoro urubia ie, duboi moto to karatigi mino to kodouti ie, koko tato mamio isaubuti ri. Nedi mamio ro ubauba nakara se ohu ra maumo ra aise iremotomotiti-dumo. Ina mamio neio simara ubauba ubi ro itowoutiti-dumo sirio ubauba tanaro kisioidiro aboto.
2TI 3:7 Nedi mamio ro sirio tau orio umoro aise iosoratiti-dumo, kaupoti nedi morobise owera ro na-owamo Iesu sapuwo to mea se keibimai aboto modobo pua.
2TI 3:8 Keba ia tau ato Mose ro Godi edi woko ro na-emesioidirotiti, nou gabo pakani dubu teibo ro Iane ra Iambere ra ro egea mere se ta-owasioutiti-do. Ina abora nou e idaibo sosoro tanaro neio ro ororosioidiro-dumo. Morobise owera Iesu Keriso sapuwo to, ubauba urubia ro gabo ibo egea mere se temoputi-dumo urubia sirio ro kimibiria aboto. Idaibo tanaro beda urubia ro isioidiro-dumo, neio kimaragoidiro ubauba kebase ta-gimowai, morobise kitamudiro aboudo imese ta-giretei.
2TI 3:9 Nedi karasaubuti kitamudiro ro neio ro tuturu to owou-ri pua, saiki ata ama-eresebuti-ri. Mabu neio ro edi bagea kitamudiro to na-itamudiro-dumo, urubia sosoro gabo ato isioidiro-dumo neio urubia ro amadimi-ieibimai-ri, iedi pakani dubu teibo ro keba se beda sosoro gieibimai-marimo.
2TI 3:10 Kaupoti oro bagea kitamudiro urubia sosoro pua, mo edi kitamudiro ro oro ro tibodoro. Oro umoro kebase ta-goi mo beda keremiro ato nimidirotiti. Mo beda ubi nemamotiti kosioidiro aboto, mo kimibiria tanaro beda sosoro nowaboititi oro auna ia umoro ie. Ibose koko tau ato mo beda mino to nirimowotoititi oro auna umoro ie. Oro auna umoro ie mo ro urubia nirimagare beda mino to nimatiti. Iesu Keriso sapuwo to owera na-nobodoroutiti, mibo sirio nou mabu ato noti niaurititi, oro umoro ie mo irorodiobuti pua, aise nirowautititi. Ina Entioko sabowa ato, Ikoniam ra, Risitira ra mutu, nedi sabowa peteibi ro mo iato neio ro auna ia ubauba mino to noworohutiti-mo, oro auna umoro ie. Mo ro urubia aboudo ubauba temeteme ta-niaurititi sekere mo koko se ta-niwotoititi. Mo Abera Naramu ro ta-nowagarewadotiti-ro iedi mibo sirio ro neido.
2TI 3:12 Ina etio ra ubi na-iamo Godi ubi tanaro kisioidiro aboto Iesu kobodoro maumo ato, nedi urubia ro temeteme amadimi-iauri-ri arua urubia aboudo.
2TI 3:13 Ibose ubauba tanaro kisioidiro urubia, karatigi urubia mutu neio ubauba tanaro kisioidiro aboto imese ubauba ia amadimo-oi-ri. Neio ro urubia ubauba mino to amadimi-isaubuti-ri, ina neio urubia ro ibose to amadimi-isaubuti-ri.
2TI 3:14 Kaupoti neibi aboudo owera ibo ie Timoti oro aboto, oro ro kebase beda mea owera garatamudiro, ibose oro ro iedi morobise owera ro na-gimibiria, koko se nato dotoi. Ata gabo ato otobowa mamo, mabu oro umoro ie nedi mea owera ro etu bi ro gatamudiro-birimo.
2TI 3:15 Oro umoro ie oro mere kainai rido womu tato abora, Tarena Buka owera oro auna umoro ie. Iedi Tarena Buka owera ro, oro nou ro mea umoro ama-omio-ri ibo oro ubauba aboudo nou ro ta-gapopo-ro, ina morobise mea owera oro ro ta-gimibiria Iesu Keriso sapuwo to.
2TI 3:16 Imese owera na-iamo Tarena Buka ato, Godi ro iaiwotiti-ro urubia aboto. Ibose nedi owera ro nou simara korosa mutu e urubia kitamudiro sapuwo to. Nu simara pupuwo korosa mutu e urubia dubu ro beda ubauba kosioidiro ra, nou ro kemowapotai ie. Nedi owera ro nou simara pupuwo korosa mutu e nimo ro beda ubauba tanaro nisioidiro-dumo, nou ro kimutuputuwado ie ibo nedi tanaro ro ubauba ie. Ibose meamea tuputupu mino to korowomidiro sapuwo to, nedi owera ro nou simara pupuwo korosa mutu e nimo ro karatamudiro aboto.
2TI 3:17 Ina noudo ie Godi gabo etio ro obodoro-dumo, neio modobomodobo kiwaititi ie meamea tanaro kisioidiro aboto.
2TI 4:1 Iesu Keriso ro imese urubia koto ama-iwai-ri, korowomidiro urubia, korowaburo urubia mutu atu se. Nou neito amadi-orowameai-ri, ibose Godi edi kiwaboi tanaro ro eputa dubu to nou ro ama-ararasoro-ri. Ina noudo ie Godi sosoro gabo ato ibose Iesu Keriso sosoro gabo ato, oro aboto mo ro nedi pupuwo owera ro nou nemeiriai,
2TI 4:2 mea owera Iesu sapuwo to nou ba-dimowauti. Urubia ubi kirowidiro o ubi tato kirowidiro, ubauba tau ato o mea tau ato, aise ba-dimowauti. Urubia kitamudiro ato o kituputiwado ato, mea mino to gi-orowati-ri, serawo hio ito oi mamo. Ubauba tanaro etio ro isioidirotiti-dumo, neio oro ro modobo ie pupuwo to kimowapotaidiro ibo, nu ubauba tanaro ie kisioidiro modobo pua. Ibose kimibiria urubia kimibiria tanaro pupuwo aise gi-iwaititi-ri.
2TI 4:3 Mabu tau amadi-ou-ri morobise kitamudiro owera urubia ro irowidiro-ri pua, neio ro ubi tato amadimo-owea-ri. Neio simara ubi tanaro kisioidiro sapuwo to, orio kitamudiro urubia edi owera ro kamade mutu nou amadimi-irowidiro-ri.
2TI 4:4 Morobise owera neio gare goro to kiwodoro modobo pua, gare kiopai amadimi-iroho-ri. Nedi urubia ro neio ro karasaubuti totomu nou amadimi-imibiria-ri.
2TI 4:5 Kaupoti owera Timoti oro aboto ibo ie, sirio tau beda tanaro ro kororosioidiro ra kimaragoidiro mutu koko se gi-otoi-ri, mibo tau oro aboto amadime-ererehuti-ri. Ina mea owera Iesu sapuwo to kimibiria tato urubia ba-dimowautititi. Ibose oro Abera Naramu ro beda woko aboto gemeiriai-ro, imese nou se ba-disioidiro.
2TI 4:6 Ina mo simara sapuwo to, mo keremiro Godi aboto imese naiwai, nio mo ro aupise ie kimeserai.
2TI 4:7 Mo pupuwo to mea se nirarioidirotiti, abora womu to ta-norowateai-die. Morobise owera Iesu sapuwo to nouse ie mo ro koko se nou norobidirotiti. Ina abora nou e Godi woko mo ro ta-nemesioidirotiti, ina nedi woko ro nou sapuwo to wisa nou ro ti-nemerebidiro-die.
2TI 4:8 Nedi wisa ro Godi ro amadi-aiwai-ri mabu mo nou ro mea tuputupu dubu to ta-napoi-ro. Iana koto saiki ato Abera Naramu nou se ie mea tuputupu koto kiauri dubu, mo ro nedi woko ro na-nemesioidirotiti nou sapuwo to, wisa nou ro nato anamadi-omia-ri. Ina mo se pua, arua urubia nou korowameai sapuwo to auna ubi mutu teremotoi-dumo, neio ibose nedi atu wisa ro ama-imio-ri.
2TI 4:9 Timoti, oro gabo pupuwo to ioudo ba-diosora-ro, modobo ie oro samo to kou mo aboto.
2TI 4:10 Oro mo ro nou mabu ato nemagege mabu mo nato ti-nomidiro. Mo Demasi ro dorogora mabu ato nebedidiro-ro. Nou ubi auna se iamotiti duriomoro ubi tanaro kisioidiro aboto, Tesaronika sabowa to nou ri godau. Ibose Kerese Gereisia duriomoro to ta-gou. Ibose Taitasi Deremesia duriomoro to gou.
2TI 4:11 Ruka nakara se mo abato nou ro erediai-die, mo nou ro naiwidiro. Oro neito namadi-ou-ri, Mareko emeserai ate, ba-dadabuai-ro atu se ba-dou-rido, mabu mo woko mutu nou ro nowarebidirotiti.
2TI 4:12 Tikikasi mo ro Epesesi sabowa to ta-nemeiriai, nu nato omidiro pua.
2TI 4:13 Oro kou ato, mo kukamo ato koroidiro sedo tuturu Torowasi sabowa ato nemeserai Karapo abato towamo, nou aboudo ba-dememidai-ro. Ibose buka sirio mo ro iato ta-nimeserai, ba-dememidai-ro. Burumukau takamai to edi buka ro gisioidiro-rimo, mo ro auna se neio nimaragoidiro.
2TI 4:14 Oro umoro kowai sapuwo to, auri kisioidiro woko dubu masiro Arekasanida, oro ro nou ba-dowaruwo. Mo sirio tau ubauba nou ro nowaititi. Nou ro edi ubauba na-gisioidiro mo aboto, nu wisa Abera Naramu ro ama-emowameai-ri.
2TI 4:15 Mea se ba-deremowotoi urubia dubu nou se ie. Mabu neibi ro Iesu sapuwo to kitamudiro owera urubia na-nimowautiti-bimo, neibi edi kitamudiro ro nou ro auna se ihoiotiti.
2TI 4:16 Mo kebase koto owera aro ri edi tau ato norobai-rimo, mo ata dubu ata ro owairiai pua. Urubia sirio mo aboudo aise gorowadau, mo neio ata ro emedio pua. Mo aboudo nedi korowadaudiro ro na-gorowadaudiro, Abera Naramu ro ba-mipisiamuti nou sapuwo to.
2TI 4:17 Kaupoti mo nou ia ro huru rido ta-nemotoburio-ro, mea owera karo aboto pupuwo nou ro nemowaititi-ro. Iedi erere owera urubia ro gou-rimo, modobo ie mo ro neio Abera Naramu edi mea owera ro neito imowauti ri, ibose neio ro irowidiro ri. Iedi tau ro nato mo kopia aboto ie, kaupoti iedi namusu ro nou aboudo Abera Naramu ro ta-nahua-ro.
2TI 4:18 Ubauba urubia ro ubauba tanaro kisioidiro ato mo aboto, Abera Naramu ro neio ubauba aboudo anama-owaguwotiti-ri, womu tato Godi ro kiwaboi tanaro Adiri sabowa ato na-owamo-die, ito mea se korowateai. Nu urubia sirio ro aise ba-memowabutiti-mo womu tato womu tato. Ibose ba-mororosioidiro-mo.
2TI 4:19 Mo kamade owera nemeiriai Pirisira ra Akuira ra neitiro aboto, ibose Onesima aboto nou moto urubia mutu.
2TI 4:20 Erasita Korini sabowa ato omidiro, ina Toropimasi mo ro Mireto sabowa ato temeteme mutu ta-nemeserai.
2TI 4:21 Timoti, gabo ioudo samo to diosora-ro, auna bukopu tau modobo pua keba se kereredea, oro samo to korowateai modobo ie. Kimibiria borubi nedi auna sabowa ro nato na-orowomidiro, Euburu, Pudeni, Rinasi, Karadia imese kimibiria urubia mutu kamade owera neio ro emeiriai-dumo oro aboto.
2TI 4:22 Abera Naramu oro urio abato ba-mimidirotiti, ibose wisa tato kiwarebai oro abato ba-miamotiti.
TIT 1:1 Mo Pauro ie nedi peba titi owera ro mo ro nisioidiro Taitasi oro aboto. Godi edi woko ro mo ro wisa tato se nemesioidirotiti, ibose mo Iesu Keriso ro kotiodorai dubu e. Mabu Godi ro urubia keba se ta-gihodowa nou kowasoro urubia to ararasoro ri. Ina mo ro nedi woko ro nou ri nisioidiro nou urubia kimibiria pupuwo kiwaititi aboto, ibose neio ro morobise tuputupu tanaro isioidiro ri.
TIT 1:2 Neio umoro kiamo modobo ie ibo neio Godi mutu womu tato womu tato aise ama-irowomidiro-ri. Nou ro duriomoro ido to gosioidiro, tauo keba se nedi owera ro nou ro nou gasaubiai-ro. Godi karasaubuti owera karo pua, nou ro morobise owera karo ie.
TIT 1:3 Ina noudo ie Godi ro nedi tau ro nou gohodowa, nou ro mea owera Iesu sapuwo to urubia aboto nato gowapotai-ro. Nou ro nedi tanaro ro na-gosioidiro taie mo woko nou ro aise nomia-ro, urubia mea owera imowauti ri Iesu sapuwo to. Nimo kiapopo dubu Godi mo nou ro nemowapotai-ro nedi woko ro osioidiro ri.
TIT 1:4 Taitasi oro mo ia morobise mere to napoi, nedi peba titi owera ro oro ia aboto nisioidiro. Neitiro atu se kimibiria maumo ato kaupoti ie. Wisa tato kiwarebai, miro mutu Abera Godi nimo kiapopo dubu Iesu mutu, neitiro aboudo ie.
TIT 1:5 Taitasi oro Kiriti Ura ato nou ri nemeserai mabu mo ro auna woko ta-nimeserai iporeawado tato, oro ro nou ba-dimododiawado. Oro ro urubia sabowa gabogabo ato ba-diaubo Iesu urubia kemeauri urubia to ararasoro na. Oro mo ro keba se beda owera to nemowautiti nou se ba-disioidiro.
TIT 1:6 Iesu urubia kemeauri urubia neio modobo ie ata ubauba tato korowomidiro. Ibose neio modobo ie erere se simara ia orobo mutu komidiro. Neio edi merebusere ro modobo ie kimibiria merebusere to kararasoro. Nedi merebusere ro modobo pua siripo tanaro kisioidiro, ibose mamio abeamio owera kirowidiro tato korowomidiro.
TIT 1:7 Mabu Iesu urubia kemeauri urubia Godi edi woko ro neio aboto gaiwai-ro neio ro mea se emesioidiro ri, ina neio modobo ie ubauba tato se korowomidiro. Neio modobo pua keremowabu, ibose arua urubia ro kimowauti owera ubi tato to kiasoro, neio modobo pua serawo samo to koititi, ibose neio modobo pua auna kidio urubia to kararasoro, neio modobo pua karaberemo, ina neio ro modobo pua arua urubia kisaubuti mani piro to kimade.
TIT 1:8 Kaupoti nedi urubia ro modobo ie apira urubia kiworohuti. Idaibo urubia neio auna ubi ie meamea tanaro se kisioidiro. Neio ro sirio tanaro kisioidiro maumo ato, durupi aise kimododidiro modobo ie. Neio modobo ie Godi sosoro gabo ato tuputupu urubia to kararasoro. Neio modobo ie pokiri iopu tato se korowomidiro, ibose neio keremiro mea mino to kiwaboi.
TIT 1:9 Mo iana owera ibo ie Iesu urubia kemeauri urubia neio modobo ie koko se kirarebidiro morobise kitamudiro aboudo. Neio neitiro ro beda sosoro nitamudiro-rido, nedi kitamudiro ro nou se ba-dibodoro-mo. Mabu nedi kemeauri urubia ro kimibiria urubia ie, neio ro pupuwo modobo ato amadimi-imowaititi-ri. Ina beda urubia ro ebeiouti-dumo nedi mea kitamudiro owera ro, neio modobo ie Iesu urubia kemeauri urubia ro paea se kituputiwado.
TIT 1:10 Mo ro nedi owera ro nou ri nutura, mabu Kiriti Ura ato karasaubuti urubia iato torowomidiro, neio ro Godi edi morobise kitamudiro owera ro aise owasiouti-dumo. Nedi urubia ro neio ro urubia dorogora se mabu tato owera to aise itamudiro-dumo. Idaibo arua urubia imatigi-dumo bagea owera to na-itamudiro-dumo, ina neio ro imaragoidiro ri ibo nou morobise owera nou se ie. Arua karasaubuti kitamudiro urubia neio Iu sabi sirio ibodoro-dumo. Nedi urubia ro auna se iaro-dumo Iesu kowasoro urubia ro Iu urubia iedi sabi sirio ro kibodoro aboto, idaibo dubu takamai kiasio kioriouti.
TIT 1:11 Neio ro idaibo kitamudiro to na-itamudiro-dumo, neio oro ro ba-didiobo, modobo pua karasaubuti kitamudiro kiworoho. Neio ubi ie kimibiria urubia arua moto ato na-orowomidiro, neio edi kimibiria ro ubauba imowaititi ri, ina mani kimade kawa imade rie neio aboudo.
TIT 1:12 Neio simara ia mea muro dubu ata ro owera keba se ta-giwauti ibo, ‘Kiriti urubia abato karasaubuti towamo, ibose neio serawo tumu na sosoro ie. Neio simara niro itame iromosoratiti-dumo, ina auna karaserawado urubia ie, saiki imamotorotiti-dumo.’
TIT 1:13 Nedi mea muro dubu ro beda owera garo Kiriti Ura urubia sapuwo to abora morobise to notororosioidiro-dumo. Ina noudo ie idaibo bagea kitamudiro urubia binio to aise gi-imowapotaidiro-ri ibo neio ro urubia ubauba gabo to iwou-dumo. Neio oro ro modobo ie idaibo kimadowere, morobise kitamudiro owera neio ro mea se kimibiria aboto.
TIT 1:14 Ina neio ro Iu urubia tagara abeamio totomu nato aise imibiria-ri pua. Ibose urubia ro morobise kitamudiro huru etio ro gemowou-rimo, ibose simara sabi na-gisioidiro-rimo, neio edi bagea kitamudiro owera ro irowidiro-ri pua.
TIT 1:15 Etio ra Godi sosoro gabo ato mea se na-orowomidiro, neio meamea kimaragoidiro mutu e, ibose neio imese marea tato ia ie. Kaupoti urubia etio ra mareamarea mutu ibose Iesu Keriso edi mea owera ro nato imibiria tato, imese sirio namabu neio niro turi ato karatidiai ie, mareamarea ia se kiamo ie. Neio kimaragoidiro patu simara ubauba ro ta-gimowai, ibose neio ro nakara se umoro koi modobo pua ibo nedi tanaro ro mo ro na-nisioidiro meana ra o ubauba ra.
TIT 1:16 Nedi karasaubuti kitamudiro urubia ro neio ibo iarotiti-dumo, ‘Nimo umoro ie Godi.’ Kaupoti neio ro durupi to ubauba na-isioidirotiti-dumo neio umoro pua Godi. Nedi karasaubuti kitamudiro urubia ro nakere pogo sosoro ie, ubauba nibo kimasiai ato imese ubauba ie. Neio ro Godi huru gemowou-rimo ibose neio aboudo ata gabo tato ie meamea tanaro kisioidiro aboto.
TIT 2:1 Kaupoti oro aboto owera ibo ie Taitasi, modobo pua oro karasaubuti urubia sosoro korowati. Oro ro modobo ie urubia morobise owera Iesu sapuwo to mea mino to kitamudiro.
TIT 2:2 Ohu to dubu kimibiria mutu ba-dimowapotai ibo neio durupi modobo ie mea mino to kimododidiro. Ina neio modobo ie urubia ro kimowabu, mabu neio mea mino to orowomidiro, durupi ubauba aboudo kidiobuti, pupuwo to kiwotoi. Neio edi kimibiria ro mea se kiamo modobo ie, ibose nirimagare maumo ato se kiroromowado modobo ie, ina koko tau kiauri ato neio huru to korowame pua.
TIT 2:3 Ina atu sosoro tanaro ie ohu to mamio kimibiria mutu nou ba-misioidiro-mo, neio korowomidiro maumo ato modobo ie Godi neio ro sirio tau aise kemododidiro. Ibose neio ro modobo pua arua urubia kiasoro. Neio ro kidio auna tanaro to apoi mamo.
TIT 2:4 Kaupoti neio ro meamea tanaro nou gi-irimisioidiro-ri, orio mamio umoro kiaiwo sapuwo to. Ohu to mamio ro meamea tanaro namadimi-iwawuti-ri, orio mamio ro idaibo amadima-aratamudiro-ri mea korowomidiro keremiro. Idaibo uramio merebusere mutu nirimagare amadimi-imati-ri.
TIT 2:5 Ibose neio simara durupi mea mino to kimododidiro, ata ubauba tato se korowomidiro. Orio mamio ro moto woko auna se kisioidiro ie, urubia kamade mutu modobo ato kiwarebai ie, ina uramio owera kirowidiro. Ina idaibo tanaro neio ro kisioidiro ato, arua urubia ro ubauba owera aro-ri pua Godi edi owera ro nou sapuwo to.
TIT 2:6 Ina ibose orio domere sapuwo to neio ro nou ba-misioidiro-mo. Neio oro ro auna owera to ba-dimowauti neio durupi ubauba tanaro kisioidiro aboudo, modobo ie kimododidiro.
TIT 2:7 Taitasi, orio domere ro oro amadimi-iauri-ri oro ro meamea tanaro se nama-isioidiro-ri, ina neio ro meamea tanaro ibose to amadimi-isioidiro-ri. Godi sapuwo to urubia oro ro nama-itamudiro-ri, modobo ie neio oro ro tuputupu mino to kitamudiro.
TIT 2:8 Ibose oro ro modobo ie morobise mea owera pupuwo to kitamudiro Iesu Keriso sapuwo to. Ina ata dubu ata ro modobo pua bagea owera to kapoi. Ina noudo ie oro ro meamea tanaro nama-isioidiro-ri, oro masawe etio ro iauri-dumo neio siripo amadimo-oi-ri. Neio ro ata owera ata utura-ri pua nimo sapuwo to.
TIT 2:9 Taitasi, kimibiria urubia wisa tato woko na-isioidiro-dumo umoro ba-diwaititi neio ro modobo ie simara eputa urubia ubi tanaro se kisioidiro, neio ro sirio tau kamade aise kiwaititi. Neio ro modobo pua eputa dubu owera saro kemasio.
TIT 2:10 Nakomu neio aboudo piro to imade mamo. Kaupoti wisa tato woko dubu ro modobo ie durupi to morobise to kowawea ibo nou ro woko mea se isioidiro. Ina noudo ie sirio urubia ro nou namadimo-owea-ri, morobise kitamudiro Godi sapuwo to nimo kiapopo dubu, neio auna ubi amadimo-oi-ri morobise kitamudiro owera kirowidiro aboto.
TIT 2:11 Kimibiria urubia ibo ba-ditamudiro, mabu Godi ro edi nirimagare ro ta-gowapotai-ro imese urubia ubauba aboudo iapopo ri.
TIT 2:12 Godi edi wisa tato nirimagare ro nimo nou ro ibo nitamudiro-die, sopu duriomoro edi ubauba ubi tanaro ro urubia ro na-isioidiro-dumo, durupi neio aboto iaidodorowado mamo. Nedi tau ro nato Godi edi wisa tato nirimagare ro nou ro ibo nitamudiro-die, modobo ie nimo ro durupi kimododidiro, ibose tuputupu tanaro se kisioidiro. Ina Godi ubi tanaro se kisioidiro. Nimo abora idaibo mino to korowomidiro modobo ie,
TIT 2:13 ina kamade mutu neremotoititi-dumo Iesu Keriso nedi duriomoro neito namadi-orowameai-ri nou auna woroworo mutu amadi-orowapotai-ri. Nou nimo Godi ie, ibose nimo kiapopo dubu e.
TIT 2:14 Nou simara durupi gaiwai nimo imese ubauba aboudo iapopo ri, ubauba imowagareawado ri nou ia simara urubia to ararasoro ri. Nimo abato auna ubi kiamo ie meamea tanaro kisioidiro aboto.
TIT 2:15 Ina noudo ie Taitasi, owera nou se ie, oro ro urubia nouto aise ba-ditamudiro. Kimibiria tanaro pupuwo ba-dimowaititi, ibose ubauba tanaro kisioidiro urubia paea se ba-dimowapotaidiro ibo nio ro ubauba tanaro isioidiro-dumo. Oro abato pupuwo korosa towamo, ina noudo ie oro ro beda owera karo ra modobo pua oro ata dubu ata ro sopu to kowororuwoidiro.
TIT 3:1 Taitasi, kimibiria urubia umoro aise gi-iwaititi-ri ibo neio ro gabamani urubia, sabowa kiauri urubia mutu mea mino to kimododidiro modobo ie, ina neio owera se gi-irowidiro-ri. Kimibiria urubia modobo ie sirio tau keremododiai meamea tanaro se kisioidiro arua urubia aboto.
TIT 3:2 Kimibiria urubia owera karo ato modobo pua arua urubia ubauba kiwaititi. Kimibiria urubia abato owamo pua keremaro, modobo ie neio abato miro ro kiamo. Kimibiria urubia modobo ie nakara se sopu to korowororuwoidiro. Neio ro modobo ie sirio tau morobise mea muro tanaro se kisioidiro imese sirio urubia aboto.
TIT 3:3 Nimo keba se kimaragoidiro tato urubia ie, Godi umoro tato urubia sosoro nirowomidirotiti. Ina nimo ro Godi ubi tanaro huru nimowou-rimo Satani ro na-nisaubutiti. Nimo ubauba tanaro sowake urubia to nararasorotiti-mo ibose durupi edi ubauba ubi ro nou nisioidirotiti-mo. Nimo ubauba to na-nirowomidirotiti ina arua urubia nimo ro oriori niaurititi-mo. Ibose neio nimo ro aise nihoiotiti-mo.
TIT 3:4 Kaupoti nimo Godi ro ta-niapopo-ro edi ubauba ro nou aboudo. Nimo ubauba tanaro kisioidiro urubia sekere, kaupoti Godi ro auna nirimagare nimo aboto ta-gowapotai-ro, nimo nou ro ubauba aboudo nato niapopo-ro. Nou ro nedi tanaro ro nou mabu ato gosioidiro mabu nou auna nirimagare gowapotai-ro nimo aboto. Ibo pua nimo ro edi meamea tanaro ro na-nisioidirotiti-dumo nou sapuwo to kiapopo. Ina nimo kiapopo dubu Iesu Keriso nou ro Godi ubi ato Tarena Urio aise gemeiriai-ro nimo aboto. Tarena Urio ro nimo ubauba ta-nimowiouti taie orio keremiro nou ro aise nimia-ro.
TIT 3:7 Godi ro nedi tanaro ro nou mabu ato gisioidiro nimo ro kamade mutu a-nemotoititi-dumo womu tato womu tato keremiro, saiki ata anamadimi-irahidimai-ri. Ina nimo Godi ro mea tuputupu urubia to nato ta-niapoi.
TIT 3:8 Nedi owera ro morobise ia owera ie, urubia ro koko se nou kirobidiro modobo ie. Ina noudo ie oro mo ro a-nemowapotai ibo, mo ubi ie urubia oro ro inaina nedi owera ro aise kimowauti. Oro ro kimowauti ato, etio ra na-imibiria-dumo Godi edi wisa tato kiwarebai ro nato, neio ro sirio tau meamea tanaro aise amadimi-isioidiro-ri. Nedi owera sirio ro imese meamea owera ie imese urubia meana sapuwo to ie.
TIT 3:9 Kaupoti gu kiwaseidiro sapuwo to ibose kimaragoidiro tato owera na-iwaseidiro-dumo aise ba-dimeserai. Mose sabi kibodoro sapuwo to urubia owera to kororobai ato, oro aradabu mamo. Nedi tanaro ro neio ro na-isioidiro-dumo, nio aboto neio ro ata meana ata owou-ri pua, neio ro imese kiwarebai tato tanaro isioidiro-dumo.
TIT 3:10 Karapeputi urubia neio oro ro koko owera ba-dimio ina ata tau umoro ba-diwai, ibo neio ro ubauba tanaro isioidiro-dumo. Umoro kiwai saro gabo ato oro owera neio ro kirowidiro tato, huru ba-dimowou.
TIT 3:11 Taitasi oro umoro nato aise ba-doi ibo nedi urubia ro kerewaekerewae urubia ie, ibose Godi gabo neio ro ta-gaseperai-dumo. Neio simara ubauba ro tiwapotaidiro-dioumo ibo nou sapuwo to Godi ro ubauba wisa ama-imio-ri.
TIT 3:12 Mo ro anama-imowapotai-mari Atemasi ra Tikikasi ra neitiro ata oro aboto ou ri. Neitiro ata oro aboto nama-orowateai-ri taie oro ioudo ba-dabu-ro mo aboto, mo oro ro Niko Sabowa ato nama-owea-ri. Mabu gawia tau ro ama-owamo-ri mo ubi ie Niko Sabowa ato komidiro.
TIT 3:13 Ibose nedi dubu teibo ro Senasi ra Aporosi ra (Senasi sabi umoro dubu e), neitiro ioudo ata moro to namada-aimai-ri, oro ro neitiro mea mino to ba-diwarebai-ma. Neitiro kiwou namabu neito aise ba-diwarebai-ma.
TIT 3:14 Taitasi Kiriti Ura ato neitiro kimibiria borubi ba-ditamudiro urubia kiwarebai sapuwo to ibo, neio ro modobo ie meamea tanaro se kisioidiro. Ina noudo ie mibo tau ato nedi urubia ro neio ro amadimi-iwarebai-ri, neio korowomidiro kawa korowomidiro modobo pua.
TIT 3:15 Sirio urubia nato na-orowomidiro mo mutu atu se nimo ro oro aboto kamade owera nemeiriai-dumo. Nimo nirimagare kimibiria maumo ato etio ro nimati-dumo, kamade owera nimo aboudo ie neio aboto. Godi edi wisa tato nirimagare ro nio abato aise ba-mowamotiti.
PHM 1:1 Mo masiro Pauro ie, Iesu Keriso sapuwo to urubia na-nimowautiti dibura to nou mabu ato norobai-rimo. Nimo badi neama Timoti nedi peba titi ro nou mutu nisioidiro-rido. Pairimoni neitiro oro aboto auna ia nirimagare ie, oro ata nou se ie neibi ro badi to nisioidirotiti-bimo mea owera urubia na-nimowautiti-bimo.
PHM 1:2 Neitiro ata kimibiria medera Apia oro aboto kamade owera ibose to nemeiriai-do. Akipasi oro neitiro urio boso koroho boinana ie Iesu Keriso sapuwo to, oro aboto kamade owera nemeiriai-do. Ina Iesu patu urubia Pairimoni oro moto ato etio ro iradabutiti-dumo, nio aboto ibose to nemeiriai-do kamade owera.
PHM 1:3 Wisa tato kiwarebai, miro mutu nimo Abera Godi, Abera Naramu Iesu Keriso mutu neitiro aboudo na-ororuwotiti-die, Pairimoni oro abato aise ba-miamotiti.
PHM 1:4 Oro sapuwo to mo ro Godi aboto na-nararatorotiti, oro mo ro keba moro to naremotiti eso owera aise niarotiti imese sirio tau.
PHM 1:5 Mabu oro sapuwo to owera mo ro ta-nirorowai ibo Abera Naramu Iesu edi mea owera ro oro ro na-gimibiria koko se torobidiro. Ina ata mabu nou e, Iesu edi tarena urubia ro neio imese oro ro nirimagare imatititi.
PHM 1:6 Oro modobo ie borubi kimibiria urubia mutu naminiramio sosoro koroworohuti, ina Iesu aboudo edi meana ro na-niauri-dumo, io iedi umoro ro oro abato mea se ba-mosuruwo-ro.
PHM 1:7 Neama, Godi urubia oro ro nirimagare na-imatititi, mo oro ro kamade nowaititi ibose pupuwo nowaititi. Auna mabu nou e, Godi edi tarena urubia ro oro ro kimibiria pupuwo beda sosoro imowaititi.
PHM 1:8 Iesu Keriso pupuwo korosa mo abato towamo oro mo ro kemowapotai sekere ie mea tanaro osioidiro ri.
PHM 1:9 Kaupoti oro mo ro a-nemagege nedi tanaro ro osioidiro ri nirimagare maumo ato. Mo Pauro ie, mo abora oromano buro ie. Iesu Keriso sapuwo to urubia na-nimowautiti dibura ato nou mabu ato norobai-rimo.
PHM 1:10 Oro mo ro a-nemagege Onesima sapuwo to, nu mo karasomai mere sosoro ie. Mabu nu dibura abato na-irohotiti Iesu Keriso gabo ato mo ro nowotobowa.
PHM 1:11 Keba se oro Onesima ro mea se owarebai pua. Abora mo nou ro mea se nowarebai, ina oro ido nou ro mea se ama-owarebai-ri.
PHM 1:12 Onesima natonato buro ie abora oro aboto noti nemeiriai. Nu mo giropu mere ie,
PHM 1:13 mo ubi ie nou mo abato se kateidiro. Nu mo ro korobiro sekere ie nato oro bobo ato mo kowarebai aboto, mo dibura ato na-nimidirotiti Iesu sapuwo to.
PHM 1:14 Kaupoti mo ubi tato ie mo nakara se ata tanaro ata kosioidiro Onesima sapuwo to. Oro mo ro emediawado-ri pua mea kowarebai tanaro osioidiro ri, modobo ie oro ia simara ubi ato kosioidiro.
PHM 1:15 Mabu boira oro Onesima ro egea mere se na-gemeserai? Etu umoro ra oro aboto orowameai ri, womu tato womu tato oro mutu iato ama-imidirotiti-ri.
PHM 1:16 Modobo pua oro ro idaibo kimaragoidiro koworohuti ‘Onesima dorogora wisa tato woko dubu e.’ E e! Morobise ie nu oro wisa tato woko dubu e, ina abora nu oro morobise neama to ta-gararapoi, ina nu oro ro nirimagare ama-emati-ri. Nu mo ro na-niaurititi nato, nu mo morobise neama to nasorotiti, nirimagare mutu. Kaupoti mo umoro ie, nu oro ro nirimagare ama-emati-ri auna se. Oro kamade ama-oi-ri wisa tato woko nou ro beda sosoro ama-emisioidirotiti-ri. Ibose Abera Naramu kimibiria maumo ato nu oro neama ie, ina nu oro ro nirimagare ama-ematiti-ri.
PHM 1:17 Neitiro ro Iesu woko badi to nemesioidirotiti-do. Mo umoro ie oro abato idaibo kimaragoidiro tiamo. Ina noudo ie Onesima oro ro kamade mutu ba-demaidodorai-ro. Mo oro aboto kou ato mo oro ro kemaidodorai, Onesima ibo ba-demaidodorai-ro.
PHM 1:18 Nedi titi owera ro mo ro simara tu to nisioidiro. Oro abato nu doro na-owamo nu masiro ba-dowagare, ina mo masiro nou bobo ato ba-dedea, wisa mo ro anama-emowameai-ri. Keba se oro mo ro ta-nowarebai Iesu kowasoro dubu to ararapoi ri. Kaupoti mo ro iatiti-ri pua ibo oro mo abato nedi auna doro ro towamo.
PHM 1:20 Ina nou mabu ato ie, mo neama buro, nedi nirimagare tanaro ro modobo ie oro ro kosioidiro, Onesima aise ba-demaidodorai, mabu oro mo mutu neitiro atu se Abera Naramu do ie. Modobo ie mo oro ro pupuwo kemowaititi nedi tanaro ro neito, mabu neitiro Iesu Keriso kowasoro dubu teibo ie.
PHM 1:21 Oro aboudo modobo ra mo ubi tanaro kosioidiro? Mo nakara se umoro tiamo ibo oro ro ubi to ama-omidai-ri mo ro nedi owera ro niatiti nou sapuwo to. Ibose mo umoro ie mo edi ubi tanaro ro oro ro kisioidiro to ama-orohodorai-ri.
PHM 1:22 Mo oro aboto simara se tinama-ou-ri mo kutuwa moro nou se ba-demododiai. Mabu mo auna se ti-nimaragoidirotiti ibo mo dibura rido kosuruwo ie, ina nio mo ro nato nama-iraturiomai-ri. Mabu mo umoro ie mo sapuwo to nio ro Godi auna se tararatorotiti-dumo mo dibura aboudo kosuruwo sapuwo to.
PHM 1:23 Mo mutu edi dibura dubu ro irohotiti Epapara, nou ro mea owera urubia na-imowautiti Iesu sapuwo to, nou ro ibose kamade owera emeiriai oro aboto.
PHM 1:24 Ibose kamade owera nedi urubia ro neibi ro emeiriai-bimo oro aboto Mareko, Arisitaka, Demasi, Ruka. Nedi na peteibi ro mo neibi ro nowarebidirotiti-bimo mea owera Iesu sapuwo to urubia kimowauti aboto.
PHM 1:25 Abera Naramu Iesu Keriso edi wisa tato kiwarebai ro nio abato aise ba-mowamotiti. Nou se ie.
JAM 1:1 Mo Iemisi ie, nedi peba titi owera ro nio aboto mo ro nisioidiro. Godi edi woko ro mo ro wisa tato se nemesioidirotiti, ina Abera Naramu Iesu Keriso woko dubu, mo nou e. Nio 12 gu Godi urubia ie duriomoro gabogabo na-gororoburutai-rimo karaho arua duriomoro ato na-goititi-rimo, nedi peba titi ro nio aboto nisioidiro. Ibose mo kamade owera ie nio aboto.
JAM 1:2 Mo kimibiria niramio, koko kiwaibirio tanaro nio aboto beda tau ato kou ra, nio modobo ie kamade ro aise kiwati.
JAM 1:3 Mabu nio umoro ie nedi koko tau sirio ro nio kimibiria kiwaibirio ie, ina iedi awawo kiwaibirio tanaro sirio ro nio neio ro pupuwo imowaititi rie koko se kirimowotoi aboto.
JAM 1:4 Nio ro modobo pua nedi koko se kirimowotoi tanaro ro kimesere. Ina noudo ie nio Godi sosoro gabo ato kiroromowado, ina nio ro erere tanaro kisioidiro maumo ato imese momuo se ata ubauba tato ie, ubauba korowomidiro tanaro nio abato iamo-ri pua.
JAM 1:5 Kaupoti nio ata abato auna muro kowamo tato, nou sapuwo to modobo ie Godi kararatoro. Ina muro Godi ro ama-aiwai-ri nou aboto. Mabu nu nirimagare ie urubia aboto, ina nou ro kemadowerai tato moro ato nou ro auna kamade mutu iaiwotiti-die urubia aboto.
JAM 1:6 Kaupoti nedi dubu ro nou abato kimibiria aise kiamo modobo ie, modobo pua netewa teibo kimaragoidiro teibo mutu kararatoro. Mabu nio etio ra kimaragoidiro teibo mutu na-iraratoro-dumo, nio ota petata sosoro ie koriro obo ro na-iwawodorowado, giripai to kiwidiai ie, ina komiodoi obo ro iato kiwororuwo ie.
JAM 1:7 Idaibo sosoro egea mere se kimibiria urubia neio ro modobo pua tanaro kaupoti kimaragoidiro ato kosioidiro. Ina idaibo urubia ro kararatoro ato, Abera Naramu aboudo ata wisa ata omidai-ri pua, neio kimaragoidiro teibo urubia ie.
JAM 1:9 Ina kimibiria urubia etio ra sopu ia to na-orowomidiro modobo ie neio kamade ro kiwati, mabu neio awawo masiro mutu e.
JAM 1:10 Abora etio ra suana sirio urubia to na-wararasoro-dumo nedi duriomoro ro nato, neio modobo ie kamade ro kiwati neio Godi ro sopu to kiwororuwo ato. Mabu iedi suana sirio urubia ro tumu kakamu sosoro ie sugamoso daimo ato na-irowotoi,
JAM 1:11 saiki kemewea ato puara kakamu mutu aise kitemeiriai ie ina edi kakamu ro aise karaburai ie. Ina idaibo sosoro atu tanaro ibo amadimo-ororosioidiro-ri. Etio ra suana sirio mutu na-orowomidiro neio edi suana sirio ro neio aboto se na-imaragoidiro-dumo, neio namabu kimade tanaro kisioidiro moro ato keremiro nato amadimi-iasepere-ri.
JAM 1:12 Koko kiwaibirio tanaro na-woroho-dioumo urubia aboto, ina neio koko se na-orowotoi, neio modobo ato ama-irowomidiro-ri. Nedi koko kiwaibirio tanaro ro namadimo-oroporeai-ri, Godi ro wisa womu tato keremiro ama-iaiwo-ri neio aboto. Etio ra Godi nirimagare na-emati-dumo, neio wisa Godi ro kebase ta-gimedea.
JAM 1:13 Kaupoti urubia koko kiwaibirio tanaro ro na-iwaibirio-dumo, ubauba tanaro kisioidiro aboto, neio ro ibo utura mamo, ‘Nedi koko kiwaibirio tanaro ro ubauba tanaro kisioidiro aboto, Godi aboudo ou-diemo.’ E e. Mabu ubauba ro Godi modobo pua kowaibia, ibose Godi ro ata dubu ata owaibia-ri pua ubauba kosioidiro aboto.
JAM 1:14 Kaupoti urubia kiwaibirio ato ubauba tanaro kisioidiro aboto, neio goino ro simara ubauba ubi mabu ato kiroboi ie.
JAM 1:15 Ina iedi ubauba ubi ro, idaibo sosoro ie orobo niro mutu na-oroho. Ina iedi orobo ro bamuai kainai koroto ato, nedi bamuai ro nou masiro Ubauba Tanaro. Ina nedi bamuai ro nou auna koi ato, nou ro ina simara bamuai koroto ie. Nedi orio bamuai ro nou masiro Pamo.
JAM 1:16 Mo niramio nirimagare babio, nedi owera ro nou sapuwo to nio modobo pua arua urubia ro kisaubuti.
JAM 1:17 Imese sirio meamea tanaro, imese sirio meamea kiaiwo namabu mutu, ohu rido iroruwoidiro-die, Abera Godi aboudo ou-diomo. Nedi meamea kiaiwo namabu ro etu ro gisioidiro saiki, sagana, kiboni nou aboudo ou-diomo. Nu beda erewesegeruti-ri pua beda sosoro ra saiki, sogomi, kiboni, duwo neibi na-irimahudiriotiti-bimo.
JAM 1:18 Nimo Godi ro orio keremiro ta-nimia-ro nou edi morobise owera ro neito. Nou ro simara ubi ato ibo gisioidiro nimo nou ia tarena urubia to iapoi ri.
JAM 1:19 Mo niramio nirimagare babio, umoro ba-doi-mo ibo urubia dubu ro owera na-waro-die modobo pua owera karo aboto hio to karadabu, nio ro sirio tau modobo ie gare se kemedea. Ibose nio modobo pua serawo hio to koi.
JAM 1:20 Mabu urubia serawo ro na-iworohuti-dumo neio modobo pua tuputupu gabo ato koroho, Godi ubi beda sosoro to iamotiti-die.
JAM 1:21 Ina noudo ie nio abato beda ubauba tanaro ra nio ro kisioidiro ato nio mareamarea neito korowaititi ie, ibose nio nedi duriomoro ro nato na-orowomidiro sirio ubauba tanaro iamotiti, nio ro modobo ie edi ubauba sirio ro kiwagare, Godi edi mea owera ro nio ro mea se domidai-mo. Iedi owera ro nio giropu ato nou ro kebase ta-gibouti, ina nou ro modobo ie nio ubauba aboudo kiapopo.
JAM 1:22 Godi edi owera ro beda sosoro aro nio ro durupi to aise kosioidiro. Ina nio ro beda tau ato irorowai-dumo owera, ibose durupi to isioidiro tato, nio idaibo nakara se arasaubuti-dumo.
JAM 1:23 Ina etio ra Godi edi owera ro nou aboto na-irowidiro-dumo ina durupi to kisioidiro tato, edi urubia ro idaibo sosoro ie garasi ato sosoro na-ereauri-dumo iato neio sosoro kimaragoidiro rido samo to aise kararaseperai ie.
JAM 1:25 Arua urubia ro Godi edi mea ia kitamudiro owera ro, sirio tau neio ro aise irimoputiti-dumo. Ina nedi urubia ro ata ubauba tanaro ata ro imatahiti pua. Neio ro woki imati-ri pua beda owera irowidiro-dumo ina durupi to aise kisioidiro ie. Nedi tanaro ro etio ro isioidiro-dumo, neio ro sirio tanaro kisioidiro maumo ato modobo ato ama-irowomidiro-ri.
JAM 1:26 Urubia ro ibo na-imaragoidiro-dumo neio ro Godi edi ubi gabo ro tobodoro-dumo, kaupoti neio owera karo kororodiobuti tato, neio nakara se arasaubuti-dumo. Neio ro edi gabo ro na-obodoro-dumo ata meana ata owamo pua.
JAM 1:27 Ina ata sosoro gabo towamo nou imese mareamarea tato ia ie. Nedi gabo ro nimo Abera Godi ro ubi to nou omadetiti ibo, nimo ro nito merebusere garamio mamio mutu mibo tau na-iauri-dumo neio kiwarebai. Ibose nimo sopu duriomoro edi mareamarea tanaro ro neio aboudo imese na to karagarewado ie.
JAM 2:1 Mo niramio, Abera Naramu Iesu nou imese gebari pere ia ie, nou sapuwo to nio kimibiria tiworohuti-dumo. Ina noudo ie nio ro modobo ie urubia atu sosoro tanaro to kiworohuti.
JAM 2:2 Etu umoro ra ata kimibiria dubu ata nio soirio maumo to kodoro ato, nu meamea namabu to keremeduti ie, gorodi tu reini kiaremo ie tu ato, ina nou nio ro kowea ato etu umoro ra nou nio ro ibo kemowapotai ie, ‘Oro sea ta-nemedea-mo, dou-ro neito, nato ba-domi-ro.’ Ina mareamarea dubu kerekere namabu mutu kodoro ato, nio ro etu umoro ra nou ibo kemowapotai ie, ‘Oro goto araradi ato dotoi.’ O ‘Mo sairo mabu ato nato ba-domi.’
JAM 2:4 Nio ro idaibo sosoro owera karo ato io ubauba ie, nio idaibo nakara se korowapotai ie ibo, nio arua urubia mutu kidabuti pua. Arua urubia nio ubi urubia ie, ina arua urubia nio ro ubi tato to iasoro-dumo, nio maumo ato idaibo ubauba kimaragoidiro neio ro iamotiti.
JAM 2:5 Mo niramio, nirimagare babio, owera neito ma-dirowidiro-rimo. Arua urubia sopu duriomoro urubia ro namabu tato urubia to iasoro-dumo. Kaupoti nedi namabu tato urubia ro Godi ro ta-girapoi-ro auna kimibiria iworohuti ri. Neio ibose Godi ro ta-girapoi-ro nou edi kiwaboi tanaro maumo ro ito odouti ri. Godi ro hodo keba se ta-gasaubiai-ro nedi tanaro ro nou ro osioidiro ri, etio ra nou nirimagare na-ematiti-dumo neio aboto.
JAM 2:6 Kaupoti ubauba tanaro nio ro isioidiro-dumo neio aboto. Nio umoro iamo pua ra ibo nio namabu sirio urubia ro itarumowado-dumo? Ibose nio umoro iamo pua ra ibo nio neio ro koto aboto imudo-dumo?
JAM 2:7 Ibose nedi namabu sirio urubia ro Iesu tarena masiro ubauba neio ro a-owaititi-dumo ra? Ina nio nou urubia ie.
JAM 2:8 Nimo eputa dubu Godi nou edi sabi ro Tarena Buka ato owamo ibo, Oro ro modobo ie arua urubia nirimagare kimati, oro beda sosoro eremati nirimagare nakara se. Ibose nio ro nedi sabi ro mea se na-obodoro-dumo, io idaibo ie nio ro mea gabo obodoro-dumo.
JAM 2:9 Kaupoti nio urubia aboto se atu mino to iworohuti tato, io nio ubauba tanaro isioidiro-dumo ina nio Godi edi sabi ro nou ro kiwawea ie ibo nio sabi kisebo urubia ie.
JAM 2:10 Etu ra Godi edi sabi sirio ro na-ibodoro, ina nou ro kaupoti ia sabi na-esebea, io idaibo sosoro ie imese sirio sabi ta-isebea.
JAM 2:11 Mabu Godi ro kebase owera ibo ta-gisioidiro, Arua urubia mamio iwadaudiro mamo. Ina ata owera Godi ro ibose ta-gisioidiro, Urubia iopiauti mamo. Ina oro ro arua urubia mamio kiwadaudiro pua sekere, kaupoti urubia dubu na-wopia oro ro ibo pua kaupoti sabi kesebea, oro sabi kisebo dubu to imese kararapoi ie.
JAM 2:12 Nio ro beda owera karo ra ibose beda tanaro kisioidiro ra, nedi tau ro nato ba-dimaragoidiro-mo ibo nimo Godi ro saiki ata anamadi-imeiouti-ri, ina hodo nou ro imopurutititi.
JAM 2:13 Mabu arua urubia mibo maumo ato na-orowomidiro etio ra neio nirimagare imati tato, saiki ata neio aboto Godi ro ubauba wisa nirimagare tato se ama-iaiwo-ri. Kaupoti beda urubia ra arua urubia nirimagare na-imati-dumo, saiki ata nedi urubia ro neio aboto Godi ro wisa nirimagare mutu ibose to ama-iaiwo-ri.
JAM 2:14 Mo niramio, ata dubu ata ro karo ato ibo, ‘Mo kimibiria dubu e,’ ina nou ro durupi to meamea tanaro kisioidiro tato, modobo ra idaibo? Idaibo dubu kimibiria kawakawa ro se kapopo ra ubauba aboudo?
JAM 2:15 Ina idaibo etu umoro ra oro ata kimibiria neama o medera ohu sedo tato ie aratimai na, o nou abato ata nakomu ata owamo pua adimo ouho na.
JAM 2:16 Oro ro nu ibo kemowapotai ato, ‘Natonato ie, obotama ra ohona ra oro abato aise ba-miamo.’ Kaupoti oro ro idaibo owera na-utura nou aboto, ata mea tanaro ata osioidiro tato, nu idaibo oro ro kowarebai ra?
JAM 2:17 Ina idaibo atu sosoro tanaro ie kimibiria durupi to kisioidiro mutu neitiro atu se karadabuai tato, iedi kimibiria ro eremiro pua, pamo ie.
JAM 2:18 Kaupoti mo ata dubu ata ro ibo namadi-emowapotai-ri, ‘Oro kimibiria mutu ra? Mo wisana meamea tanaro ti-nisioidirotiti.’ Ina nou mo ro ibo nama-emowameai-ri, oro ro meamea tanaro durupi to kisioidiro tato, mo oro ro beda sosoro namadi-emowapotai-ri ibo oro kimibiria mutu e? Ina mo edi kimibiria ro oro aboto ibo anama-owapotai-ri beda meamea tanaro nisioidiro durupi to, io mo kimibiria ibo niwawuti.
JAM 2:19 Oro ibo timibiria Godi kaupoti nou se ie. Io modobo sekere, ata nakomu tato ie. Ina ubauba urio neio ibose timibiria-dumo ibo Godi kaupoti nou se ie (ina neio abora tere ri imuguguti-dumo)!
JAM 2:20 Oro imese ararai dubu e! Oro umoro beda tau ato ama-oi-ri ibo durupi to kisioidiro tato meamea tuputupu tanaro, iedi kimibiria ro ioudo ata nakomu ata ororomai-ri pua?
JAM 2:21 Oro ro ma-diauri, nimo nasa Aberaham, nou ro durupi to meamea tuputupu tanaro ta-isioidirotiti. Godi owera gabo modobo nu simara mere patapata ato aise gotomai ematowo ri.
JAM 2:22 Ina nou Godi ro mea tuputupu dubu to nou ri gapoi. Oro ro nedi tanaro teibo ro mea se ma-diwia-ma, kimibiria ina durupi to meamea tuputupu tanaro kisioidiro, neitiro ibo kororobidiro ie, woko atu se ibo isioidirotiti-do. Ina ma-diwia-ma, Aberaham edi kimibiria ro kokoho idaibo mino to gemowaititi. Ina Tarena Buka ato edi owera ro na-gisioidiro-rimo aise gororosioidiro-rimo. Nou Godi ro mea tuputupu dubu to gapoi-ro, mabu Godi edi owera ro Aberaham ro aise gimibiria. Ibose nu Godi ro namutuna to aise gapoi.
JAM 2:24 Ina noudo ie nio ro ma-diauri-mo, urubia dubu Godi ro mea tuputupu dubu to nato kapoi ie, nou ro durupi to meamea tuputupu tanaro aise na-isioidiro. Kimibiria nakara se modobo pua.
JAM 2:25 Ina ibose atu sosoro mea tanaro Reihebi ro ibo gisioidiro, nou era gabo orobo sekere, kaupoti nu Godi ro tuputupu orobo to nou ri gapoi mabu nou ro meamea tanaro gisioidiro. Isiraere urubia puki dubu teibo ito na-gorowateai-rido nou edi duriomoro gebari ro neio ro orobai ri, neitiro nou ro pesomani aboto iwapotai-ma pua iopia-mari. Iedi puki dubu teibo ro nou ro pesomani aboudo mea se giwopirowa-ma, neitiro nou ro piro se aise gimeiriai-ma-ro ioudo gorowameai-rido. Ina iedi meamea tanaro ro nou ro na-gisioidiro, nou Godi ro mea tuputupu orobo to nou ri gapoi.
JAM 2:26 Ina idaibo sosoro ie urubia dubu abato urio komidiro tato, iedi durupi ro pamo ie. Ina atu sosoro ie, kimibiria nakara se modobo pua meamea tuputupu tanaro kisioidiro tato, iedi kimibiria ro pamo ie.
JAM 3:1 Mo niramio, nio sirio se modobo pua Godi owera kitamudiro urubia to kararasoro. Mabu nio umoro ie Godi owera kitamudiro urubia saiki ata Godi ro koko tanaro to ama-imeiouti-ri, ibo pua nou ro arua kimibiria urubia sosoro kimeiouti.
JAM 3:2 Nimo imese urubia, gabo rido karagarewado ie. Ibose ata dubu ata owera karo maumo ato, nou ro ata ubauba owera karo tato, nedi dubu ro kororomai ie, meamea tanaro kisioidiro maumo ato nu momuo durupi mea mino to kowaboi ie.
JAM 3:3 Ma-diauri-mo, urubia dubu ro hosi hodo to matagoro rido na-emebuai, hodo beda sapuwo rido kopodia ra edi hosi ro urubia dubu ubi moro to aise kou e.
JAM 3:4 Mea se kemabuti aboto, sawa pe gebarigebari ma-dimaragoidiro-mo. Neio sirio tau auna gawia ro iworohutiti-dumo, kaupoti neio kiauri urubia ro kemohorea aibi kainakaina neito imohoreautiti-dumo, kiauri urubia ro beda duriomoro ubi imamo-dumo, na-imohoreauti-dumo iedi sawa pe gebarigebari ro neio ubi moro to aise kitowerai ie.
JAM 3:5 Ina idaibo sosoro ie matagoro auna namabu pua urubia durupi ato na-iamo. Kaupoti matagoro rido awawo keremowabu owera tisuwodutiti-dumo. Ina ma-dimaragoidiro-mo, auna tato era mio sugamuso ato na-weresimai, auna duriomoro kouho to emodobuti-ri pua imese kowaruruti ie.
JAM 3:6 Ina ata mino to kemabuti ato, matagoro era pina sosoro ie, era iato aise iriwaretiti. Imese ubauba owera sirio matagoro rido na-isuwoduti-dumo era paruo rido ie, ina nimo durupi ubauba neito nirimowaititi-dumo. Nimo mamio ro beda tau ato na-nirotuti-rimo, womu tato pamo namadimi-iauri-ri, nedi matagoro era ro nimo keremiro momuo se aise iouratiti.
JAM 3:7 Ina kiauri ato beda mutu erere nakomu ra duriomoro ato na-oroho-dumo, erere pawa, niro to kororomudidiro nakomu, erere nakere obo ato na-oroho-dumo, neio urubia ro ta-iageawadotiti-mo ina abora ti-iageawado-dumo.
JAM 3:8 Kaupoti urubia dubu simara matagoro kageai modobo pua. Matagoro serawo se owamotiti, kageai tato tumu na sosoro ie. Nu ibose ie pamo bagawe sosoro ie.
JAM 3:9 Amia tau Abera Naramu Godi nimo Abera nedi atu matagoro ro neito nemowabutiti-dumo. Ina amia tau urubia Godi ro na-gisioidiro nou ia sosoro to, neio nimo ro ubauba niwaititi-dumo.
JAM 3:10 Nedi atu matagoro ro neido isuwodutiti-do Godi kemowabu ina ubauba owera iato kosuwoduti. Mo niramio, idaibo kimasaupiawado tanaro modobo ia pua kororosioidiro aboto!
JAM 3:11 Karakara obo, topo obo mutu neitiro atu obo sosu rido kisuwoduti pua.
JAM 3:12 Mo niramio, woimu ota rido siporo kisuwoduti pua. Ibose kapoka ota rido woimu iopu kisuwoduti pua. Ina atu sosoro ie, topo obo damena obo sosu rido kisuwoduti pua.
JAM 3:13 Nio abato ata dubu ata mea muro mutu komidiro ato, ibose mea kimaragoidiro mutu, nou ro modobo ie meamea tanaro durupi to kiwawuti, keremowabu tato, ina muro to kisioidiro ie.
JAM 3:14 Kaupoti nio etio abato iamo ubauba kimaragoidiro arua urubia sapuwo to, ina neio auna ubi ie auna to korowomidiro, idaibo tanaro sapuwo to keremowabu modobo ia pua.
JAM 3:15 Neio ro modobo pua Godi edi morobise ia owera ubauba kowaititi. Idaibo sosoro muro sopu duriomoro muro ie, Godi aboudo pua, bagea urio aboudo ie Satani nou se ie.
JAM 3:16 Ubauba kimaragoidiro, ina ubi auna to korowomidiro, nedi ubauba tanaro teibo ro urubia ro bato kisioidiro ra, urubia owera kirowidiro tato, ina erere ubauba tanaro sirio ibose iato tiamo aise kororosioidiro ie.
JAM 3:17 Beda muro ra Godi aboudo na-wou-dioumo, nou timase. Etio abato na-iamo Godi edi muro ro nedi urubia ro ata mareamarea tato ia ie, urubia miro kiwaititi, urubia kiwoiriamuti, sirio tau arua urubia owera kimewidiro ie. Nedi urubia ro neio ro durupi to nirimagare tanaro auna se isioidirotiti-dumo. Muro tanaro kisioidiro ato idaibo ie, meamea tanaro neio aboudo aise kisuwoduti ie, meamea ota iopu ota rido beda sosoro kisuwoduti ra idaibo sosoro ie. Nedi urubia ro neio borubi mutu se idabuti-ri pua, sirio urubia atu modobo ato kiwarebidiro ie, ina neio kerematigi urubia pua.
JAM 3:18 Ibose serawo tau ato urubia miro etio ro iwaititi-dumo, neio ro idaibo meamea ohona iopu ibouti-dumo. Ido meamea tuputupu tanaro neio keremiro rido amadimi-isuwoduti-ri.
JAM 4:1 Keremaro, karado nedi tanaro teibo ro nio ro na-isioidirotiti-madumo neitiro boido ororomadetiti-dioudo? Nio ubauba ubi na-iamotiti boso ioudo iratamudirotiti-dumo, a? Iedi ubauba ubi ro na-iamotiti nio niro turi ato, boso neio ro iworohotiti-dumo.
JAM 4:2 Nio ubi mutu e, kaupoti nio abato iamo pua, ina noudo ie nio ro arua urubia kiopiauti. Nio ibose auna ubi ie arua urubia nakomu kimade, kaupoti nio ro kimade modobo pua. Ina noudo ie nio keremaro karado. Etou mabu rido ra nio ro iauri tato? Mabu nio Godi aboto kararatoro pua.
JAM 4:3 Nio Godi aboto namabu ri kararatoro ato, nio ubi ie nio simara na to kiasoro. Nio ro Godi ubauba kimaragoidiro mutu kararatoro ie, nou rie nio kararatoro owera kimade tato.
JAM 4:4 Arua mamio ro uramio mau beda sosoro kisebo ra, nio idaibo sosoro urubia ie Godi sapuwo to! Nio umoro ra sopu duriomoro tanaro mutu kidabuti ato, idaibo sosoro ie Godi nio ro ohoiotiti-dumo. Nio etio ra sopu duriomoro tanaro mutu na-idabutiti-dumo, nio Godi ro nasa urubia to imese iasouti.
JAM 4:5 Ina Tarena Buka ato edi owera ro owamotiti kowamo kawa a-owamotiti ra, ibo Tarena Urio Godi ro na-gapoi-ro nimo niro turi ato omidiro ri, nou auna ia ubi ro owamotiti ibo nimo ro Godi ubi tanaro se kisioidiro.
JAM 4:6 Kaupoti Godi edi wisa tato nirimagare ro auna ia se owamotiti nimo abato. Ina Tarena Buka ato owera nou mabu ato gowapotai-ro ibo, Godi ro keremowabu urubia gabo imoputi-die, kaupoti nou ro keremowabu tato urubia aboto wisa tato nirimagare auna ia se iaiwotiti-die.
JAM 4:7 Ina noudo ie nio durupi momuo se diaiwai-mo Godi aboto. Satani demotobowa-mo ina nou nio aboudo hio to ama-odau-ri.
JAM 4:8 Godi aboto aise dosiomai-rimo, ina nou nio aboto amadi-osiomai-ri. Nio imese ubauba tanaro kisioidiro urubia ie, ina noudo ie nio etio ra ubauba aise na-isioidiro-dumo, tu marea aise diwiouti-mo, ubauba to ina orowame mamo. Nio etio ra kimaragoidiro teibo mutu na-orowomidiro Godi kowasoro aboto ina ibose sopu duriomoro ubi tanaro na-ibodoro-dumo, nio giropu marea tato diwai-mo.
JAM 4:9 Nio pape urubia sosoro ba-dorowomidiro, idobi auna se ba-deremerete-mo. Nio etio ra kamade mutu duriomoro ubi tanaro na-isioidiro-dumo, idaibo korowomidiro keremiro aise dimeserai-mo. Gaga kirorouti idobi to diapoi-mo. Kamadekamade tanaro dimeserai-mo, nitonito se dorowomidiro.
JAM 4:10 Nio modobo ie nakara se sopu to korowororuwoidiro Abera Naramu sosoro gabo ato, ina nio nou ro ohu to nato ama-iwioidiro-ri.
JAM 4:11 Niramio, arua kimibiria borubi ubauba iwaititi mamo, iasoro mamo ibo, ‘Neio ro ubauba tanaro gisioidiro-rimo.’ Ibose oro ro ata kimibiria neama odoromai mamo ubauba tanaro kosioidiro sapuwo to. Oro ro idaibo tanaro na-osioidiro, Godi edi sabi patu ro oro ro ubauba to iasoro, ibose Godi edi sabi patu ro neio koto kiauri dubu to oro ia ro ararapoi rie. Oro ro Godi edi sabi patu ro na-imeiouti, oro ro ibose nakara se tisebo. Ina sabi patu koto kiauri dubu to oro ro ararapoi rie.
JAM 4:12 Nedi duriomoro gebari ro nato, Godi nakara se nou se ie sabi nou ro giaiwai-ro ibose nu koto kiauri dubu kaupoti nou se ie. Nou abato se pupuwo towamo nimo iapopo ri, ibose nimo ubauba iwai ri. Ina oro ro kimibiria neama aboto ibo na-utura, ‘Oro ro ubauba ta-wosioidiro,’ oro etu ra.
JAM 4:13 Namabu keremahudirio urubia, abora owera neito ma-dirowidiro-rimo! Nio ibo etio ro iaro-dumo, ‘Abora adimo o ata saiki iedi moro ro ito anamadimo-ou-ri, kaupoti kisimisi to anama-orowomidiro-ri iato, namabu mani to iato anamadimo-orowamade-ri mani anamadimi-idabuti-ri.’
JAM 4:14 Mea se! Nio umoro pua ata kowaroho ato beda tanaro ra nio aboto namadimo-ororosioidiro-ri. Nio edi keremiro ro kowaroho gebobo sosoro ie, papamo egea mere se kiamo ie, saiki kimewia ato aise koroporeai ie.
JAM 4:15 Nio ibo karo modobo ie, ‘Abera Naramu ubi ato, nimo anama-irowomidiro-ri, ina nedi tanaro ro nimo ro nou namadimi-isioidiro-ri.’
JAM 4:16 Kaupoti idaibo kimaragoidiro nio ro abora nou iworohuti pua, nio keremiro sapuwo to eremowabu-dumo, ina keremowabu imese ubauba ia tanaro ie.
JAM 4:17 Ina noudo ie nio etio ra umoro na-iamo meamea tanaro kisioidiro sapuwo to, kaupoti kisioidiro tato, nio ro Godi sabi isebo-dumo.
JAM 5:1 Ina namabu sirio urubia, nio ata owera neito ma-dirowidiro-rimo! Idobi auna se deremerete-mo, mabu nio aboto auna ubauba tau tou-die, nio ro amadimo-owea-ri.
JAM 5:2 Nio edi namabu sirio ro neio ipusiti-dumo. Ibose nio edi meamea kiroidiro namabu sirio ro kipiri ro itotoutiti-dumo.
JAM 5:3 Nio edi sosopeni sirio ro barugu sirio arua namabu mutu, neio esepaesepa ro irobowado. Godi edi koto saiki ro nato, iedi esepa ro na-iamo nio neio ro paease amadimi-iwapotaidiro-ri ibo nio ubauba tanaro urubia ie. Ina nio edi namabu esepa ro era beda sosoro ra nio durupi neio ro amadimi-ihotiti-ri. Nio umoro a-iamo ra ibo nedi sopu duriomoro ro womu tau emou-die, ina nio meamea namabu inaina aise eremowoiriamuti-dumo?
JAM 5:4 Ma-dowea-mo! Nio pari namabu edi woko urubia ro imadabutiti-dumo, neio edi woko mani ro nio ro imowopiro-dumo. Mani abora Godi aboto tiaiauti-dioumo. Mabu neio edi woko mani ro nio ro imowopiro-dumo. Nedi woko urubia ro, abora imese pupuwo ia Abera Naramu Godi nou ro iamo timewidirotiti-die.
JAM 5:5 Nio keremiro mea se giwaboi-rimo nedi duriomoro ro nato ubi nakomu nio abato modobomodobo ato giamo nio ro mea tau giauri-rimo. Nio mea se ta-giamidimai simara durupi ubi tanaro na-gisioidiro-rimo. Nio nakara se kiwoubua nakomu sosoro ie awawo ta-gorowai-rimo, Godi ro tiwaguwo-die kiopiauti aboto.
JAM 5:6 Nio mea tuputupu urubia ro imotoburio pua, nio ro mabu tato moro ato bagea koto aboto aise iworohotiti-mo iato kiopiauti ie.
JAM 5:7 Ina noudo ie niramio, deremasebidiro-mo, serawo samo to oi mamo, koko se dorowotoi, womu tato Abera Naramu namadi-orowameai-ri. Ina pari kisioidiro urubia nio ro ma-diauri-mo, neio beda mino to iremasebidirotiti-dumo pari ohona mea se kisuwoduti aboto. Ina ibose surama daroho na-emasebidirotiti-dumo pari nou ro mea mino to kimaudurai aboto, neio masawe samo to oi ri pua. Ina gawia saiki nato na-otobowa, iopu mea mino to kisuwoduti ie.
JAM 5:8 Kimibiria urubia nio ibose masawe samo to oititi mamo, koko se ba-dorowotoi, mabu Abera Naramu korowameai tau aupise ie.
JAM 5:9 Niramio, kimibiria naminiramio sapuwo to mouro owera aro mamo, nio etio ra idaibo tanaro namadimi-isioidiro-ri, mea se, nio Godi ro koto aboto ama-iwou-ri. Koto kiauri dubu aupise ie amadi-orowameai-ri.
JAM 5:10 Niramio, Godi ipusu owera urubia neio ba-dimaragoidiro-mo. Neio ro Abera Naramu ipusu owera na-gimowauti-rimo, temeteme urubia aboudo ta-giauri-rimo, kaupoti neio masawe hio to oititi pua, koko se ta-gorowotoi. Neio ba-dimatiouti-mo.
JAM 5:11 Nio umoro ie nedi urubia ro koko se na-gorowotoi neio nimo ro ti-nimaragoidiro-dumo neio ro meana Godi aboudo ta-giwia-rimo. Nio ro keba se umoro ta-goi-rimo Iobu totomu, nou sirio mibo na-iaurititi koko se beda sosoro gotoi. Nou edi mibo tanaro sirio ro na-goroporeai-rimo, Abera Naramu ro meamea tanaro nou aboto nato gisioidiro. Mabu Abera Naramu imese auna nirimagare dubu e urubia aboto.
JAM 5:12 Mo niramio, nedi owera ro na-naro, auna ia owera nou e. Simara hodo kasaubiai owera koko kiwaititi sapuwo to, modobo ia pua Adiri sabowa masiro kapoi, o sopu goto masiro kapoi, ibose ata masiro kapoi, sabi ie. Nio ‘Io’ owera na-emaragoidiro-dumo, ‘Io’ se dutura-mo. ‘E e’ owera na-emaragoidiro-dumo, ‘E e’ se dutura-mo. Nio ro morobise to gidimu-utura-ri nato aise gidimi-isioidiro-ri. Nio idaibo tanaro kisioidiro tato, nio ro ubauba wisa amadimi-imade-ri.
JAM 5:13 Nio abato a-womidiro ra ata dubu ata mibo maumo ato? Nu modobo ie Godi aboto kararatoro. Ina nio abato a-womidiro ra ata dubu ata kamade mutu? Nedi dubu ro modobo ie Godi kamade ohare to kemaboduti.
JAM 5:14 Ina ibose nio abato ata dubu ata a-womidiro ra temeteme mutu? Nedi dubu ro modobo ie Iesu urubia kiwaboi urubia neio kirumai. Taie neibi ata ro temeteme sapuwo to nato kararatoro ie, Abera Naramu edi pupuwo ro neito mea isi eputa to na-emasia,
JAM 5:15 taie morobise kimibiria mutu kararatoro ato, temeteme dubu meana aise koi ie, nou Abera Naramu ro aise kowotobowa ie imese koroho ie. Ina temeteme dubu ro beda ubauba gisioidiro keba se Godi ro kimatopeamuti ie.
JAM 5:16 Ina noudo ie keba se nio simara ubauba kimibiria naminiramio aboto kiwapotaidiro modobo ie, ibose Godi ba-dararatoro-mo neio sapuwo to, nio meana kiwai aboto. Ina ma-dowea-mo, mea tuputupu dubu nu edi kararatoro owera ro imese pupuwo ia ie, nou ro beda sapuwo to kararatoro ra, tanaro morobise to aise kororosioidiro ie.
JAM 5:17 Eraia urubia dubu e nimo beda sosoro ra, kaupoti nou abato idaibo tanaro ta-gororosioidiro. Nou edi kararatoro owera ro pupuwo mutu garo Godi aboto, daroho kou tato sapuwo to. Ina nou rie Isiraere duriomoro ato daroho iarotiti pua, 3 kisimisi 6 sogomi daroho tato irowomidirotiti.
JAM 5:18 Eraia ina Godi aboto iato gararatoro daroho emeiriai ri, taie Godi ro daroho aise gemeiriai-ro, imese pari namabu daroho ro na-gimaudurai, imese meana ia se gisuwoduti-rimo.
JAM 5:19 Mo niramio, etu umoro ra nio abato ata dubu ata na-wararaseperai Godi edi morobise gabo ro nou aboudo, nio ata ro nou kowameai modobo ie.
JAM 5:20 Nedi kowarebai dubu ro umoro ba-moi ibo, nedi gabo kiaseperai dubu ro nou Godi edi gabo ro neito etu ro kowameai ra, nu nou ro pamo aboudo kapopo ie. Ibose nedi dubu ro beda ubauba tanaro sirio na-isioidirotiti, Godi ro imese aise kimatopeamuti ie.
1PE 1:1 Mo masiro Pita ie. Mo Iesu Keriso ro notiodorai-ro nou woko emesioidiro ri. Godi ro edi urubia girapoi-ro nou urubia to ararasoro ri, nedi peba titi ro mo ro nio aboto nisioidiro. Nio idaibo karaho urubia sosoro ie simara duriomoro keba ia se gemesere-rimo, musomuso duriomoro ato karaho urubia mino to orowomidiro. Nio arua Pontiasi duriomoro ato orowomidiro, arua Gereisia duriomoro ato, arua Kapadosia ato, arua Eisia duriomoro ato, arua nio Bitinia duriomoro ato orowomidiro.
1PE 1:2 Abera Godi nu simara umoro to nio nou ro keba ia se ta-gihodowa nou urubia to ararasoro ri. Nou edi Tarena Urio ro nio abato edi woko ro na-isioidirotiti nio tarena neito iwaititi-die. Nio nou ro keba ia se ta-gihodowa nio ro Iesu Keriso ubi tanaro se kisioidiro aboto, ibose nio nou ro nou karima ro neito imese marea tato iwaititi ri. Godi edi wisa tato nirimagare ro miro mutu nio aboto momuo se nou ro ba-memagagawadotiti-ro.
1PE 1:3 Nimo Abera Naramu Iesu Keriso nou simara abera Godi ie, nou nimo ro auna se memowabu-rimo! Nou auna nirimagare ie nimo aboto, ina noudo ie Iesu Keriso nou ro pamo rido na-gowameai-ro, abora nedi gabo ro noudo nimo ro kimaragoidiro to ti-niauri-dumo ibo orio keremiro nimo ro ta-nomidai-dumo. Abora nimo ro nedi orio keremiro ro na-nomidai-dumo nimo abato auna toititi.
1PE 1:4 Nimo Godi ro keba se ta-nihodowa Adiri sabowa ato edi meana ro na-owamo-die kirahidimai aboto, nedi meana ro kepuse gabo tato ie, marea koi gabo tato ie, ibose nu sosoro karatidiai gabo tato ie, mea sosoro imese aise ama-owamotiti-ri. Nedi meana ro Adiri sabowa ato iamo-die Godi ro nou nimasogoro-die.
1PE 1:5 Abera Naramu Iesu sapuwo to nio na-gimibiria-rimo, ina noudo ie Godi edi pupuwo korosa ro neito imowotoititi-die womu tato, tau nama-orobai-ri nio Godi ro nani to nato amadi-iapopo-ri. Nedi kiapopo tanaro ro Godi ro keba se ta-gemododiai, womu saiki ato nou ro paeapaea nato amadi-iwai-ri.
1PE 1:6 Neio sapuwo to nio auna kamade ro ba-miwati. Morobise ie nio egea mere se mibo maumo ato ta-woutiti-mo, erere koko kiwaibirio tanaro ro nio abato na-ororosioidirotiti-mo. Kaupoti nio kamade ro kiwati modobo ie.
1PE 1:7 Nedi koko kiwaibirio tanaro ro nio abato na-ororosioidiro-dumo, mabu mutu e. Nio edi kimibiria ro paease nou ri ama-iwaibirio-ri ibo nio morobise ra o bagea kimibiria urubia ra? Nio edi kimibiria ro auna nakomu e, nu gorodi sosoro pua womu to nama-ereredea-ri, iedi kimibiria ro womu tato womu tato nou ro ama-owamotiti-ri. Mabu gorodi era to kitai ato, nou marea era ro nato kiwagarewado ie, taie nou sosoro aise karatidiai ie. Kaupoti nio edi kimibiria ro gorodi sosoro pua. Iedi kiwaibirio tanaro ro nio ro na-iauri-dumo, nio neio ro iwapotaidiro-dioumo ibo nio kimibiria morobise ie. Iesu Keriso edi tau ato namadi-orowapotai-ri, nio nou ro ama-imowabu-ri, ibose auna masiro ama-imio-ri.
1PE 1:8 Iesu Keriso nio ro simara idomari to iauri pua sekere, kaupoti nu nio ro temododidiro-dumo. Iesu Keriso nio ro abora iauri pua, kaupoti nio kimibiria nou sapuwo to tiamo, ina noudo ie nio kamade ro tiwati. Iedi kamade ro auna kamade ie, urubia dubu ro owera to kemabuti gabo tato ie.
1PE 1:9 Nedi kamade ro mabu mutu e, nio ta-gimibiria-rimo ina nio edi keremiro ro Godi ro tiapopo-die. Nio nou mabu ato gimibiria-rimo.
1PE 1:10 Keba ia tau ato Godi edi ipusu owera urubia ro sirio owera erere tau ato ta-iwapotaidirotiti-mo, ibo nedi kiapopo tanaro ro nou sapuwo to Godi ro nio nirimagare ama-imowai-ri. Keriso ro edi Tarena Urio ro kebase ta-gemeiriai-ro Godi ipusu owera urubia aboto. Neio ro Tarena Urio edi owera ro maumo mea se iosoratiti-mo.
1PE 1:11 Neio Tarena Urio ro ibo imowapotaidirotiti-ro, ‘Ido Godi ro kohodowa dubu temeteme ama-iwia-ri, ina nou ro auna masiro ama-omidai-ri.’ Neio ubi neito owamotiti ibo nedi tanaro ro beda tau ato amadimo-ororosioidiro-ri, ibose beda sosoro amadimo-ororosioidiro-ri, nedi owera ro maumo binio to nou osoratiti-mo.
1PE 1:12 Godi ipusu owera urubia Keriso edi Tarena Urio ro nou ro imowapotaidirotiti-ro ibo nedi owera sirio ro ibo pua neio simara sapuwo to kimade, nio meana sapuwo to imadetiti-mo. Neio ro tagara tau ato gatamuai-rimo nedi owera ro urubia na-imowautiti-mo. Ina abora, nedi mea owera ro Iesu sapuwo to nio ta-gimowauti-rimo. Mabu Tarena Urio Godi ro Adiri sabowa rido ta-gemeiriai-ro, ina neio ro nou edi pupuwo ro nouto imowautiti-mo. Nedi owera maumo ro sowake urio sirio neio auna ubi ro iamotiti umoro koi aboto.
1PE 1:13 Ina noudo ie nio modobo ie kimaragoidiro tuputupu se kiamo, tanaro patu durupi to mea se kisioidiro aboto, ibose modobo ie tanaro kisioidiro aboto korodiobuti mutu. Iesu Keriso edi tau ato nio aboto namadi-orowateai-ri, nirimagare amadi-imowou-ri, ina nio nou aboto aise dirarowo-mo.
1PE 1:14 Nio Godi ro nou owera kirowidiro merebusere to giapoi. Ina noudo ie nio keba se edi ubauba ubi mutu gorowomidiro, abora idaibo sosoro orowomidiro mamo. Nio keremiro modobo pua ubauba ubi tanaro ro kimeruti.
1PE 1:15 Nio edi dubu ro girapoi-ro nou urubia to ararasoro ri, nu imese tarena ia dubu e. Ina noudo ie nio ro beda tanaro kisioidiro ra, nou sosoro ba-dirowomidirotiti tarena mino to.
1PE 1:16 Mabu owera Tarena Buka ato towamo ibo, ‘Mo tarena ie, ina noudo ie nio tarena to ba-dirowomidirotiti.’
1PE 1:17 Nio Godi aboto kararatoro ato, nou sirio tau nio ro abera to ororutiti-dumo. Nimo ro erere woko nato na-nisioidiro-dumo, nimo wisa nou ro erere se nimohodutiti-die, simara modobo ato nimohodutiti-die. Ina noudo ie nio nedi sopu duriomoro nato na-orowomidiro, nio apira urubia sosoro ba-dirowomidiro. Nio ro Godi aise demododidiro-mo,
1PE 1:18 mabu nio umoro ta-goi-rimo ibo duriomoro namabu idaibo siriba, gorodi mutu, neio womu to amadime-ereredea-ri, ina idaibo namabu to nio Godi ro neito iahodorai pua. Nio edi keba korowomidiro muro ro simara nasa naminami aboudo na-gimade-rimo, nio nouto ta-gorowagumaidiro-rimo. Kaupoti nio Godi ro ioudo ta-giahodorai-ro,
1PE 1:19 nou ro Keriso edi karima ro nio neito giahodorai. Iesu edi karima ro na-gisuputi imese auna wisa namabu e, nio Godi ro neito giahodorai. Iesu sipisipi dawade sosoro ie, nu imese modobo ia dubu e.
1PE 1:20 Nu Godi ro keba se gohodowa-ro sopu duriomoro kosioidiro tato moro ato. Kaupoti nu Godi ro nedi sopu duriomoro ro neito aise gemeiriai-ro nedi iana tau ro nato nio iwarebai ri.
1PE 1:21 Ina nio Godi owera ta-gimibiria-rimo, mabu Iesu ro edi tanaro ro gosioidiro. Godi ro Iesu pamo rido ta-gowameai-ro, taie iedi tau ro nato nu Godi ro auna masiro aise gomia. Ina noudo ie nio kimibiria tiworohuti-dumo Godi sapuwo to, ibose nio auna se imaragoidiro-dumo ibo nou ro beda owera karo ra, aise kisioidiro ie.
1PE 1:22 Nio ro kimibiria naminiramio morobise nirimagare imati-dumo. Keriso edi morobise owera ro nio ro morobise to obodoroutiti-dumo, ina nedi tanaro ro neito nio niro turi marea tato nakara se gorowaititi-rimo. Ina noudo ie nio abato morobise nirimagare aise ba-mowamotiti nio korowarebai aboto.
1PE 1:23 Mabu nio nirimagare keremati sapuwo to, ata mabu nou e, nio idaibo urio to orio kirotuti sosoro ie, orio keremiro ta-gimidiai-rimo. Nedi orio keremiro ro ibo pua nio abeamio ro kimio, mabu nedi keremiro ro saiki ata ama-araraseperai-ri. Kaupoti Godi edi owera ro nou edi keremiro ro karaseperai gabo tato ie. Nedi orio keremiro ro Godi edi mea owera ro nio ro neito gowea-rimo. Nedi mea owera ro nu keremiro mutu e, nou ro eremirotiti imese sirio tau aise owamotiti.
1PE 1:24 Mabu owera Tarena Buka ato towamo ibo, Imese urubia sugamuso sosoro ie. Neio edi awawo masiro ro kakamu sosoro ie, saiki ro na-iwia aise kitemeriawado ie, tuturu tau to orowotoi-ri pua.
1PE 1:25 Kaupoti Abera Naramu edi mea owera ro pamo tato ie, womu tato womu tato ibose to owamotiti. Ina nedi mea owera ro nio kebase na-gimowauti-rimo nou se ie.
1PE 2:1 Ina noudo ie, imese korohoio tanaro sirio aise ba-diwagare-mo idaibo, urubia kisaubuti, meana to karatigi, masawe kerereauri, urubia owera to ubauba kiwaititi.
1PE 2:2 Kaupoti orio kirotuti bamuai kainakaina beda sosoro ra, neio auna ubi ie nono isi kidio, nedi nono isi ro nato ata ubauba ata owamo pua. Ina nio idaibo sosoro korowomidiro modobo ie, Godi edi owera ro nou sogoi ro kiwati kiroromowado sapuwo to, womu tato nio Godi ro nato amadi-iapopo-ri.
1PE 2:3 Mabu nio ro nakara se ta-giauri-rimo ibo, Abera Naramu nou meana ie.
1PE 2:4 Nio Iesu Keriso aboto aise dou-rimo, nou nadi sosoro ie, keremiro nou abato towamo. Urubia sirio nedi keremiro nadi ro ta-iaurititi-mo sekere, kaupoti nou neio ro ubi tato to asorotiti-mo. Kaupoti nedi mea ia nadi ro, Godi ro keba ia se gohodowa moto ididi na, nou ubi nadi ie.
1PE 2:5 Nio abora etio ro ararasoro-dumo kimibiria urubia to, nio keremiro nadi sirio sosoro ie. Nio moto kididi namabu e, nou ro nio to urio to ididi rie. Nedi moto ro abora Godi ro tididi, ina nedi moto ro nato nio Godi ra urubia ra tarena turi urubia to ararasoro rie. Ina noudo ie iedi moto ro nato nio ro kiwoubua namabu urio to amadima-imatowo-ri, idaibo nio keremiro momuo se Godi aboto kiaiwo. Nio ro edi kiaiwo namabu ro namadimi-iaiwo-ri, Godi ro kamade mutu ama-imade-ri. Mabu nedi gabo ro Iesu Keriso ro keba se ta-gosioidiro.
1PE 2:6 Ina Tarena Buka ato owera ibo owamo, Godi ro ibo, Owera neito ma-dirowidiro-mo, mo ubi turimida nadi posi moto koko se kowotoi aboto, Ierusarema podo ato noti nowotobowa. Etio ro orodoromaidiro-dumo nedi turimida nadi posi ro nato, neio iretuti-ri pua, ina siripo ro iwati-ri pua.
1PE 2:7 Ina noudo ie nio kimibiria urubia to na-wararasoro-dumo, nedi nadi ro nio sosoro gabo ato na-owamo imese auna ia nakomu e, ina imese meana ia ie. Kaupoti kimibiria tato urubia sapuwo to, owera ibo ie neio aboto, Nedi mea nadi posi ro moto kididi urubia ro ubi tato to na-wasorotiti-mo, nadi posi ia nou se ie, moto nou ro gadiouti.
1PE 2:8 Ina ibose Godi ipusu owera dubu Aisaia owera nou ro kebase ta-gosioidiro kimibiria tato urubia sapuwo to ibo, Nedi nadi ro urubia sirio nato irohumotiti-dumo. Neio nadi ato nou ri irohumotiti-dumo, mabu neio ro Godi owera Iesu Keriso sapuwo to durupi to isioidirotiti pua. Neio Godi ro kebase ta-giapoi nedi kirohumo tanaro ro neio aboto ororosioidiro ri.
1PE 2:9 Kaupoti nio timase ie, nio Godi urubia ie, ina nio nou ro kebase girapoi-ro nou gu urubia to ararasoro ri. Godi nouse ie nio eputa dubu, ina nio nou turi urubia ie. Nio tarena urubia ie, ina nio Godi ro nou ia urubia to giapoi. Nio idaibo sosoro urubia to Godi ro nou ri girapoi, nou nio ro owauti ri nou ro beda meamea tanaro gisioidiro. Nio nou ro giwosuruwo-ro duwoduwo maumo rido, abora nou edi mea ia woroworo ro nato orowomidiro.
1PE 2:10 Keba se nio kaupoti patu to ararapoi pua. Kaupoti nio abora Godi urubia ie. Keba se nio Godi aboudo nirimagare tanaro iaurititi pua. Ina abora ibo pua, nou aboudo auna nirimagare tanaro nio ro ta-gowea-dumo.
1PE 2:11 Namuturubi nirimagare babio. Nedi sopu duriomoro ro nio nato na-orowomidiro nio duriomoro pua, nio karaho urubia sosoro orowomidiro, nio suwa duriomoro ato sosoro orowomidiro. Ina noudo ie nio mo ro a-nimagege ubauba ubi tanaro durupi to aise isioidiro mamo. Iedi ubauba ubi tanaro sirio ro boso neio ro iworoho-dioumo nio keremiro aboto.
1PE 2:12 Godi umoro tato urubia abato meamea tanaro se gi-isioidiro-ri. Nio sapuwo to neio ro bagea owera karo ie ibo, ‘Nio ro ubauba tanaro tisioidiro-dumo.’ Kaupoti nio ro edi meamea tanaro ro namadimi-isioidiro-ri, neio ro amadimi-iauri-ri, ina noudo ie Keriso edi tau ato namadi-orowameai-ri Godi neio ro aise amadime-emowabu-ri.
1PE 2:13 Abera Naramu masiro auna kowaititi sapuwo to, imese urubia masiro mutu na-orowomidiro urubia kiauri sapuwo to, nio ro modobo ie neio owera se kibodoro. Ibose iedi eputa dubu ro ohu ato na-omidiro-die, masiro Sisa,
1PE 2:14 ina iedi eputa urubia ro erere duriomoro nou sapuwo to na-emeauri-dumo, neio owera se ba-dibodoro-mo. Neio Roma sabowa gebari edi ohu eputa dubu ro Sisa nou ubi ato irowomidirotiti eputa urubia to, ina nou ro gimerio-ro nio aboto, ubauba tanaro kisioidiro urubia neio ro ubauba wisa simara modobo ato kimio aboto, ibose meamea tanaro etio ro isioidiro-dumo, neio imowabu rie.
1PE 2:15 Nio ro modobo ie meamea tanaro kisioidiro. Mabu kimaragoidiro tato urubia ro umoro tato owera karo ie nio sapuwo to. Ina Godi ubi ie meamea tanaro nio ro kisioidiro ato, neio owera karo aboudo nio ro neito kidiobuti ie.
1PE 2:16 Kebase nio Satani edi pupuwo maumo ro nato ta-gorowomidiro, kaupoti Iesu edi pupuwo ro neito nio nou ro aise gimapoduti-ro. Ina noudo ie kimapoduti urubia beda mino to korowomidiro ra, nio idaibo mino to ba-dirowomidiro. Modobo ia pua nio idaibo kimaragoidiro kiworohuti, ‘Nimo ubauba aboudo ta-niwagare-ro, nimo ubauba ro abora seni sosoro irobidiro pua.’ Nio dorogora se namadimo-oroho-ri ina ubauba tanaro erere se kisioidiro ato, ubauba ie! Godi edi sowake urubia ro beda sosoro korowomidiro ra, nio idaibo sosoro ba-dirowomidiro.
1PE 2:17 Imese urubia mea mino to aise gi-iworohuti-ri. Kimibiria naminiramio nirimagare aise ba-dimati-mo. Godi nio ro aise demododidirotiti-mo. Auna gabamani eputa dubu Sisa nou mea mino to aise gi-oworohuti-ri.
1PE 2:18 Wisa tato woko urubia, nio edi eputa urubia ro iauri-dumo, neio ubi woko aise gi-imesioidiro-ri, kimododidiro mutu. Nio mea se beda eputa urubia ro iworohuti-dumo miro tanaro na-iwapotaidiro-dumo, ibose karasaubuti mino to beda eputa urubia ro iworohuti-dumo, wisa meamea tanaro neio aboto atu se aise gi-isioidiro-ri.
1PE 2:19 Mabu urubia ro didi poro to temeteme na-iauri-dumo, Godi sapuwo to na-imaragoidiro-dumo, ina nedi temeteme ro nou maumo ato neio koko se na-orowotoi, io idaibo tanaro neito Godi neio ro kamade kowaititi ie.
1PE 2:20 Kaupoti nio simara ubauba tanaro sapuwo to na-iado-dumo, ina nio koko se na-ororowotoi, nio ro nou sapuwo to mea wisa beda sosoro kowea ra? Kaupoti nio ro ubauba tanaro kisioidiro tato, ina eputa urubia ro didi mabu ato nato na-iado-dumo, nio Godi sosoro gabo ato meana ie, ina nou nio ro kamade kowaititi ie.
1PE 2:21 Nio Godi ro girapoi-ro idaibo temeteme maumo ato orowomidiro ri. Mabu Keriso nio sapuwo to idaibo temeteme ta-giwaubere. Nou ro edi tanaro ro na-gosioidiro nio ro ioudo aratamudiro rie, nou edi mino ro nou obodoro rie.
1PE 2:22 Nou ro ata ubauba ata tu to owasomai pua, nou matagoro rido ata karasaubuti owera ata osuruwo pua.
1PE 2:23 Nou urubia ro owera to ubauba na-gowaititi-rimo, neio nou ro wisa imowame pua. Nou ubauba temeteme na-gomia-rimo, nou ro utura pua ibo, ‘Nio mo ro wisa ubauba anama-iwai-ri.’ E e, nou abato kimibiria kawakawa ro gowamo. Ina noudo ie nou keremiro aise gapoi, ina Godi tu ato aise gedea. Mabu Keriso umoro ie ibo Godi nou tuputupu koto kiauri dubu nouse ie.
1PE 2:24 Keriso nou se ie nimo edi ubauba sirio ro nou ro simara durupi to giratai ota kemowotowa teibo ato. Nou ro nedi tanaro ro nou mabu ato gosioidiro, nimo pamo urubia sosoro irobu rie, ubauba tanaro sirio kisioidiro sapuwo to, ibose nimo edi meamea tanaro kisioidiro aboto orowomidiro rie. Nou durupi ato edi ikoni ro giamo, nio meana neito goi-rimo.
1PE 2:25 Mabu nio sipisipi sosoro gararaseperai-rimo tima moro ato na-irohotiti-mo, ina nio nou aboto ta-gerewesegere-dumo. Nio edi sipisipi kimowotoi dubu ro nou aboto ta-gorowame-dumo. Ina nou nio keremiro kiauri dubu nouse ie.
1PE 3:1 Ina ibose, owera ama-ou-ri uramio ra mutu mamio, nio aboto. Nio simara uramio mea mino to kimododidiro modobo ie. Nio ro idaibo tanaro namadimi-isioidiro-ri, arua kimibiria tato uramio nio abato na-irowomidiro, modobo se kowamo ie kimibiria upi nio edi mea korowomidiro muro ro owera tato se neio nio ro kiwesegere ie Iesu Keriso edi mea gabo ro neito.
1PE 3:2 Mabu nio neio ro kieibimo ie tarena muro to korowomidiro ato, ibose nio ro mea mino to na-imododidiro-dumo.
1PE 3:3 Nio edi mea sosoro ro ohu durupi rido kou modobo pua. Auna se imaragoidiro mamo parasi parasi koroho aboto, sobo meana kiwaititi aboto, ibose awawo wisa sowio namabu kiroidiro aboto auna se imaragoidiro mamo.
1PE 3:4 Kaupoti nio niro turi ato edi meana ro iamotiti, nio ro durupi to nou ri iwapotaidirotiti-dumo. Idaibo meana nio abato aise kiamo modobo ie. Nio niro turi ato mea muro, miro mutu ba-miamotiti-ma. Iedi meana ro koroporeai gabo tato ie, Godi sosoro gabo ato auna nakomu e.
1PE 3:5 Mabu tarena mamio keba se na-gorowomidiro, kimibiria Godi sapuwo to na-iworohutiti-mo, neio mea sosoro idaibo mino to gorowaititi-rimo. Neio uramio aise imododidirotiti-mo.
1PE 3:6 Sera idaibo orobo ie, nou uramu ro beda owera iarotiti, nou ro durupi to aise isioidirotiti. Ibose nou ro uramu simara eputa dubu to asorotiti. Nio beda mamio ra meamea tanaro tere tato na-isioidiro-dumo, nio idaibo Sera busere ie.
1PE 3:7 Ina atu sosoro kitamudiro owera kimibiria uramio nio aboto ibo ie. Nio upi mutu na-orowomidiro, nio ro sirio tau neio ba-dimaragoidirotiti-mo, nio ro beda mino to amadimi-iwarebidirotiti-ri. Upi nio ro sirio tau mea mino to aise gi-iworohuti-ri. Pupuwo nio abato giporeai, upi nio sosoro pua neio pupuwo awawo pua. Uramio upi nio ro aise gi-imododidiro-ri. Mabu upi dubu nio atu se Godi abato edi keremiro ro owamo-die, nio ro wisa tato nou amadimo-omidai-ri. Uramio ro nedi gabo ro mea se namadimo-obodoro-ri, nio kararatoro tau ato, Godi ro nio kararatoro owera modobo ato kimewidiro ie. Ina Godi aboudo nio ro mea wisa kowea ie.
1PE 3:8 Abora mo ubi ie nedi owera ro na-nimowauti nato koporeai, nio kaupoti kimaragoidiro mutu korowomidiro modobo ie. Abora mo ubi ie nio kimibiria urubia imese sirio se korowarebai tanaro kisioidiro naminiramio korowarebai beda sosoro ra, idaibo mino to korowarebai modobo ie. Arua kimibiria urubia aboto nirimagare tanaro aise gi-isioidiro-ri. Sopu to aise gi-orowororuwoidiro-ri.
1PE 3:9 Ata dubu ata ro ubauba tanaro ata na-osioidiro oro aboto, nou wisana ubauba to emowameai mamo. Ibose ata dubu ata ro oro ubauba owera na-omio, nou wisana oro ro ubauba owera to emowameai mamo. Kaupoti oro ro Godi gi-araratoro-ri korosa nou aboto aiwai ri. Nio Godi ro nou sapuwo to girapoi-ro. Ina nedi mea tanaro ro nou kisioidiro nou mabu ato nio Godi ro meamea wisa nato ama-imio-ri.
1PE 3:10 Mabu owera Tarena Buka ato kebase ta-gisioidiro-rimo ibo, Urubia dubu ubi na-owamo mea se komidiro aboto, nu matagoro kemododiai modobo ie. Karasaubuti owera nou matagoro rido kosuwoduti modobo pua.
1PE 3:11 Nou modobo ie ubauba tanaro kisioidiro aboudo ba-maragarewado, ina meamea tanaro se kisioidiro. Nou modobo ie sirio tau korowaibirio miro pupuwo to kosora.
1PE 3:12 Mabu meamea tuputupu urubia neio Abera Naramu ro timowotoititi-die. Ibose neio edi kararatoro owera ro Abera Naramu ro timewidirotiti-die. Kaupoti ubauba tanaro kisioidiro urubia neio Godi ro nasa urubia to iasorotiti-die.
1PE 3:13 Nio abato auna ubi na-iamo tuputupu tanaro kisioidiro aboto, nou sapuwo to nio ubauba beda urubia ro amadimi-iwai-ri?
1PE 3:14 Nedi meamea tanaro ro nou sapuwo to nio ro ubauba temeteme kiauri sekere, kaupoti nio meamea wisa Godi aboudo kiwia ie. Nio ubauba beda urubia ro iwaititi-dumo, neio tere imati mamo, ibose siriosirio kimaragoidiro nio abato iamo mamo.
1PE 3:15 Kaupoti nio niro turi ato Keriso Abera Naramu to nouse dapoi-mo. Nio modobo ie sirio tau keremododiawado, urubia kimodowa owera kimowame aboto. Ina nio ata ro kimodowa ato ibo, ‘Mabu boira nio Keriso abato kimaragoidiro na-iamotiti?’, nedi urubia ro wisa kimowameai aboto wisa paea se kiamo ie. Kaupoti neio wisa owera nio ro kimowame ato, mea muro to gi-imowame-ri.
1PE 3:16 Modobo ie nio mea se korowomidiro, ina nou mabu rido nio keremasibai ibo, ‘Nimo ro ubauba tanaro isioidiro pua.’ Ina noudo ie nio urubia ro owera to ubauba na-iwaititi-dumo, mabu nio Keriso ubi tanaro isioidirotiti-dumo, saro to neio siripo koi ie. Mabu nio ro ubauba tanaro isioidiro pua, meamea tanaro isioidirotiti-dumo Keriso na-obodoro-dumo.
1PE 3:17 Godi ubi ato, nio ro temeteme amadimi-iauri-ri meamea tanaro kisioidiro sapuwo to. Io, Godi sosoro gabo ato ata ubauba tato ie nio ro idaibo temeteme kiauri aboto. Kaupoti nio simara ubauba tanaro sapuwo to temeteme nato na-imade-dumo, modobo ra? E e, modobo ia pua!
1PE 3:18 Keriso beda tanaro gosioidiro maumo nio ro mea se a-gowea-dumo ra? Nou kaupoti tau to imese garaburai urubia ubauba kimatopeamuti sapuwo to. Nou mea tuputupu tanaro dubu e. Nimo ro nedi kerewaekerewae tanaro sirio ro na-nisioidirotiti-dumo, temeteme nimo bobo ato nou ri gimidai. Nedi gabo ro nou ri gosioidiro nimo Godi aboto nou ro neido iwou rie. Nou durupi urubia ro gopia-rimo. Kaupoti nu Tarena Urio to gowameai-ro keremiro to.
1PE 3:19 Ina nedi urio keremiro ro nouto aise gou dibura ato edi urio ro gorowomidiro neio owera imowauti ri.
1PE 3:20 Neio keba ia se Noa edi tau ato gomidiro, Godi edi ubi tanaro ro neio ro a-gebesiai-rimo. Ina neio Godi ro ubauba tau se iwai pua, serawo samo to oi pua, nou ta-eremasebidirotiti neio ubauba kimeserai aboto. Kaupoti neio ro ubauba imeserai pua. Ina iedi tau ro nato Noa ro bokose pe na-ididititi, ina nedi bokose pe ro neito sipu tato urubia ro godoro-birimo, 8 urubia obo damo ato keremiro neibi ro giwia-birimo.
1PE 3:21 Nedi obo damo ro ata maumo owauti-die ibo obo to kiwarumiauti. Ina nedi obo to kiwarumiauti tanaro ro pikisa owera ibo owamo, nio abora ubauba aboudo nou ro iapopo-die. Nimo nedi sopu durupi ro na-niwarumiautiti-dumo maumo ibo owamo pua durupi rido marea kiwiouti. Nou pua io, Godi aboto nio ro amadima-aro-ri ibo mea ia se anama-irowomidiro-ri, keremasibowado aboto ibo nimo ro ubauba tanaro isioidirotiti pua. Iesu Keriso bobo rido na-geribua-ro nio nou ro neito iapopo-die.
1PE 3:22 Nedi dubu ro Iesu Keriso Adiri sabowa to nou ro godoro, abora Godi edi tumodi sapuwo ro nato auna gabamani to ohu ia to nou ro imidirotiti-die. Ina imese sowake urio sirio, erere orora pupuwo mutu na-irowomidirotiti, neio Iesu owera se kirowidiro ie.
1PE 4:1 Keriso durupi to temeteme ta-giwia. Ina noudo ie nio ibose mea se ba-dimaragoidiro-mo nou beda mino to goroho. Nou edi kimaragoidiro ro na-iworohutiti, nio ro idaibo sosoro kimaragoidiro ibose ba-diworohutiti-mo. Mabu etio ra temeteme na-iauri-dumo, ubauba tanaro sirio morobise to neio ro ta-gimesere-rimo kisioidiro aboto.
1PE 4:2 Ina noudo ie nedi tau kainai ro nato duriomoro ato nama-irowomidiro-ri, Godi ubi tanaro se kisioidiro aboto ama-irowomidiro-ri, ubauba tanaro ina isioidiro-ri pua, ubauba urubia ro na-isioidiro-dumo iedi ubauba tanaro ro.
1PE 4:3 Mabu nio kebase Godi umoro tato na-irowomidirotiti, nio ro auna tau dorogora mabu ato goporeai-rimo. Godi umoro tato urubia neio ro edi ubauba tanaro ro nou isioidirotiti-dumo, soka tanaro kisioidiro, auna sogoi ro kiwati ie ubauba tanaro kisioidiro aboto, neio kidio karadabu abato soka tanaro kisioidiro, ina orora kiroru. Godi edi sabi mako ro neio ro ta-gemadauriai-rimo.
1PE 4:4 Ina nedi tau ro nato kimibiria tato urubia nio abato na-orowomidiro boroboro ro girobai, mabu nio aradabu pua neio aboto, iedi durupi ubauba ubi tanaro sirio ro kisioidiro aboto. Ina noudo ie nio owera to neio ro nou ri iwatiti-dumo.
1PE 4:5 Kaupoti nedi urubia ro neio ro iedi ubauba ro na-isioidiro-dumo, Godi ro womu saiki ato koto aboto ama-iwou-ri. Nou ta-geremododiai nu edi koto kiauri woko ro nou ro osioidiro ri. Korowaburo urubia, korowomidiro urubia mutu, neio koto atu se ama-iwai-ri.
1PE 4:6 Pamo urubia keremiro kebase na-gorowomidiro, kowasoro urubia ro neio mea owera ta-imowautiti-mo. Nedi tanaro ro nou mabu ato gororosioidiro-rimo neio ro nedi mea owera ro kimibiria aboto, taie neio aise gorowaburo-rimo. Ubauba tanaro neio ro durupi to ta-gisioidiro-rimo, ina wisana pamo aise giauri-rimo, sopu duriomoro urubia aboto beda sosoro to ororosioidiro-dumo. Kaupoti nedi kimowauti tanaro ro nou mabu ato gisioidiro-rimo, kirowidiro urubia neio urio keremiro se korowomidiro aboto, Godi beda sosoro omidiro.
1PE 4:7 Tau aupiaupi ro orobowado-die imese namabu patu womu to kereredea aboto ie. Ina noudo ie nio kimaragoidiro patu mea se miamo, ibose tanaro kisioidiro ato modobo ie kororodiobuti, nio Godi aboto kararatoro owera mea se karo aboto.
1PE 4:8 Auna tanaro nou e, nirimagare aise gi-eremati-ri. Mabu nio ro nedi nirimagare ro na-owawutiti-dumo, nio edi ubauba sirio ro nou ro neito ama-imatopeamuti-ri.
1PE 4:9 Nio moto to kimibiria borubi kamade mutu aise gi-imaidodoro-ri, muhoio owera aro mamo.
1PE 4:10 Tarena Urio ro nimo kaokao se modobo niwaititi-die erere tanaro kisioidiro aboto, ina nedi erere tanaro ro urubia nio ro neito mea se ba-diwarebai-mo. Ina nedi erere tanaro ro kisioidiro aboto urubia mea se neito diwaboi-mo.
1PE 4:11 Etio ra owera nio abato na-imowauti-dumo, Godi simara ia owera ba-dimowauti-mo. Godi urubia kiwarebai tanaro etio ro isioidirotiti-dumo, neio ro ba-misioidiro-mo Godi edi pupuwo ro neito. Ina noudo ie imese sirio tanaro urubia ro kisioidiro ato Iesu Keriso edi pupuwo ro neito, nou sapuwo to urubia sirio ro Godi amadime-emowabutiti-ri. Imese pupuwo korosa, auna masiro mutu nou do ie, womu tato womu tato aise towamotiti. Ibose ba-mororosioidiro.
1PE 4:12 Namuturubi nirimagare babio, era sosoro edi kiwaibirio tanaro ro nio aboto na-oroho-dioumo, nio boroboro nato oi mamo. Idaibo kimaragoidiro iworohuti mamo ibo, ‘Aborabora tanaro ro ororosioidiro-dioumo nimo aboto.’
1PE 4:13 E e ibo pua, nou ibo ie nio abato kamade ro se kowamo modobo ie, mabu Keriso ro idaibo temeteme ta-giauri ina abora nio ro nou iauri-dumo. Keriso gebari pere ie, nou sosoro namadi-orowawea-ri, nio auna ia kamade ro ama-iwati-ri.
1PE 4:14 Nio Keriso na-owasoro-dumo, ina nou sapuwo to nio urubia ro ubauba owera namadimi-imio-ri, nio ro Godi aboudo meana kiwia ie. Mabu Godi edi Tarena Urio ro auna masiro na-orobidiro, nou nio abato tomidiro.
1PE 4:15 Modobo pua nio ro ubauba tanaro kisioidiro, idaibo urubia kiopiauti, piro tanaro kisioidiro, ubauba tanaro auna se kisioidiro, arua urubia tanaro aboto punugo se kiwaumudirio, ina neio sapuwo to temeteme kiauri.
1PE 4:16 Kaupoti nio ro temeteme kiauri ato mabu nio Keriso kowasoro urubia ie, siripo nato oititi mamo. Godi auna se ba-demowabu-mo, mabu nio abato Iesu Keriso edi masiro ro tiateidirotiti.
1PE 4:17 Abora tau ro orobowado-die Godi ro imese urubia koto kiwai aboto, nou ro koto edi tau ato nama-iwai-ri, nou ia simara urubia aboudo ama-aratamuai-ri. Nimo abato nedi tanaro ro kebase namadimo-ororosioidiro-ri, ina Iesu Keriso owera kimibiria tato urubia neio Godi ro beda mino to ama-iworohuti-ri?
1PE 4:18 Ina Tarena Buka ato owera ibose towamo, Meamea tuputupu tanaro kisioidiro urubia keba se koko tau sirio neio ro amadimi-iauri-ri, ina ido neio Godi ro nato amadi-iapopo-ri. Ina Godi tere kemati tato urubia, arua ubauba tanaro kisioidiro urubia mutu, neio nou ro beda mino to ama-iworohuti-ri? Modobo ia pua, neio imese moro to amadima-araraseperai-ri.
1PE 4:19 Ina noudo ie Godi ubi ato temeteme etio ro iauri-dumo, modobo ie neio Godi tu to kereredea. Nou ro beda owera karo ra aise kisioidiro ie, nou nimo kisioidiro dubu nouse ie, ina nimo ro modobo ie meamea tanaro aise kisioidiro.
1PE 5:1 Iesu urubia kemeauri urubia nio abato na-orowomidiro, mo aboudo owera ibo ie nio aboto. Mo ibose Iesu urubia kemeauri dubu e. Iesu Keriso temeteme edi tau ato giwia, nou mo ro simara idomari to ta-niauri. Keriso gebari pere ie, nou sosoro namadi-orowawea-ri, mo, nio mutu, nimo atu se auna masiro Godi aboudo anamadimo-omidai-ri. Ina noudo ie nio mo ro binio to a-nimadowerai, pupuwo owera nio aboto ibo ou-die.
1PE 5:2 Sipisipi kimowotoi urubia sipisipi mea mino to na-imowotoititi-dumo, Godi urubia nio ro idaibo mino to kimowotoi modobo ie. Nedi urubia ro neio Godi ro nio aboto giapoi-ro nio ro mea se emeauri rie. Nio ro nedi kemeauri woko ro morobise ubi mutu ba-demesioidiro-mo, Godi ubi beda sosoro owamo-die, ibo pua nio kimagege. Ibo pua mani aboto kimaragoidiro, kemeauri woko mea se nato kosioidiro kamade mutu.
1PE 5:3 Nio ro edi sipisipi emeauri-dumo modobo pua nio ro owera to kiworohuti. Kimibiria urubia ro namadimi-iauri-ri nio edi meamea tanaro ro, neio ro nio mea se nato amadimi-imatiouti-ri.
1PE 5:4 Ina noudo ie sipisipi kiwaboi auna dubu Iesu beda tau ato namadi-orowameai-ri, nio imese sirio se nou ro meana ia eputa dubu hato nato ama-iwoiti-ri. Nedi hato ro ubauba koi modobo pua, nanito nanito aise ama-iamotiti-ri nio abato.
1PE 5:5 Ina ibose pupuwo owera orio urubia nio aboto ibo ie. Iesu urubia etio ro emeauri-dumo, neio owera aise gi-irowidiro-ri. Ibose nio keremowabu tato mino to ba-doroworohuti-mo. Mabu owera keba se ta-gisioidiro-rimo Tarena Buka ato ibo, Godi ro keremowabu urubia gabo imoputi-die, kaupoti nou ro keremowabu tato urubia aboto wisa tato nirimagare auna ia se iaiwotiti-die.
1PE 5:6 Ina noudo ie nio modobo ie sopu to korowororuwoidiro, Godi edi pupuwo korosa ro nou maumo ato, Godi simara ubi tau ato nio nou ro ohu to kiwioro aboto. Nio nou ro auna nirimagare timatiti-die.
1PE 5:7 Ina noudo ie nio beda mutu mibo patu ro iamo, Godi aboto se ba-diaiwo-mo.
1PE 5:8 Mea se! Tanaro kisioidiro maumo ato modobo ie kororodiobuti, ibose kiraroweauti modobo ie. Nio nasa dubu Satani serawo tumu na sosoro ie, serawo iamo mutu iapeidirotiti urubia iho rie.
1PE 5:9 Ina noudo ie kimibiria to koko se ba-dorowotoi. Satani edi ubi ro binio to ba-demowabeouti-mo. Mabu nio umoro ta-goi-rimo keba se ibo, nio kimibiria naminiramio sirio duriomoro ato na-orowomidiro atu sosoro temeteme tiauri-dumo.
1PE 5:10 Ina abora nou ba-demaragoidiro-mo nio egea mere se mibo maumo ato amadimo-ou-ri. Godi imese wisa tato kiwarebai dubu e, ido nio nou ro modobomodobo nato ama-iwaititi-ri. Nio nou ro koko se ama-iwotoburio-ri, ina koko iato ama-imowaititi-ri. Nou ro girapoi-ro nedi womu tato womu tato meana ro iwamo-die, Iesu Keriso aboudo nio ro nou kimidai aboto.
1PE 5:11 Imese pupuwo korosa womu tato womu tato nou abato ba-mowamotiti. Ibose ba-mororosioidiro-mo.
1PE 5:12 Nedi peba titi kainai ro mo ro nisioidiro, ina mo Sairasi ro nowarebai. Mo umoro ie ibo nou ro beda owera karo ra aise kisioidiro ie. Nou mo kimibiria neama ie. Mo ro nedi peba titi ro nou mabu ato nisioidiro, mo ubi ie nio sirio tau Iesu Keriso sapuwo to kimibiria tanaro pupuwo kiwaititi. Mo ro beda owera nisioidiro Godi edi wisa tato nirimagare ro nou sapuwo to, io morobise owera nou se ie. Koko se nato ba-dorowotoi, huru to orowame mamo.
1PE 5:13 Nedi urubia ro Godi ro ibose na-girapoi ina Babironi sabowa ato na-orowomidiro, neio ro emeiriai-dumo kamade owera nio aboto. Ibose mo edi mere ro Mareko kamade owera nou ro ibose to emeiriai nio aboto.
1PE 5:14 Nio nakara se tu kamade mutu ba-deremamude-mo. Nio etio ra Iesu Keriso ro na-gidabuai, Godi edi miro ro nio abato aise ba-mowamotiti. Nouse ie.
2PE 1:1 Mo masiro Saimoni Pita ie, nedi peba titi owera ro mo ro nisioidiro. Iesu Keriso edi woko ro mo ro wisa tato se nemesioidirotiti, ibose mo nou ro kotiodorai dubu e. Iesu Keriso nimo ro Godi to nasorotiti-dumo, ibose nou nimo kiapopo dubu nouse ie. Nimo nou ro modobo ta-niwaititi nou owera kimibiria aboto, mabu nou mea tuputupu dubu e. Nio etio ra owera Iesu Keriso sapuwo to mea se na-gimibiria-rimo, neibi kitiodorai urubia beda sosoro nimibiria-birimo, nedi peba titi ro mo ro nio ia aboto nisioidiro.
2PE 1:2 Wisa tato kiwarebai, miro mutu nio niro turi ato aise ba-miroromowadotiti-do, obo sosoro ba-mararasedutiti-mo. Idaibo sosoro ba-mororosioidiro-mo, mabu Godi nio ro morobise to umoro ta-goi-rimo, ibose nimo kiapopo dubu Iesu nio umoro ie.
2PE 1:3 Godi edi pupuwo korosa ro nimo ro kebase edi na nomidai-rimo nou aboudo, nimo nou ro imese modobomodobo ta-niwaititi-ro keremiro mea se kiwaboi sapuwo to, ibose Godi ubi tanaro kisioidiro aboto. Nedi tanaro ro nou ro gisioidiro nimo aboto, mabu nimo ro Godi morobise umoro ta-noi-rimo. Godi imese meana ia ie, ibose nou masiro auna ia ie, nimo nou mabu ato nirapoi-ro nou urubia to ararasoro ri.
2PE 1:4 Idaibo mino to Godi ro hodo gasaubiai-ro nimo aboudo, awawo meamea ia tanaro kisioidiro aboto. Ubauba ubi tanaro erere se edi na ro iamotiti, imese sirio urubia nedi duriomoro ro nato na-irowomidiro, neio ro sirio tau aise isioidirotiti-dumo. Nedi ubauba ubi tanaro sirio ro sopu duriomoro urubia ubauba neio ro iwaititi-dumo. Kaupoti Godi ubi ie nimo ro nou edi kimasaubiai owera ro neito nedi ubauba ubi tanaro sirio ro neio aboudo karagareawado, ina Godi sosoro nato korowomidiro.
2PE 1:5 Godi ro nimo sapuwo to iedi awawo tanaro ro ta-gisioidiro. Ina nou mabu ato ie nio edi kimibiria ro na-iworohuti-dumo Iesu sapuwo to, ina meamea tanaro kisioidiro ba-dadabuai-mo. Ina Godi edi morobise umoro ro ba-dadabuai-mo.
2PE 1:6 Ina ubauba tanaro kisioidiro aboudo korodiobuti tanaro ba-dadabuai-mo. Ina koko tau ato kirimowotoi ba-dadabuai-mo. Ina Godi ubi gabo kobodoro ba-dadabuai-mo.
2PE 1:7 Ina borubi kimibiria urubia mutu naminiramio sosoro korowarebai ba-dadabuai-mo. Ina maumo nirimagare imese urubia sapuwo to ba-dadabuai-mo.
2PE 1:8 Mabu nedi meamea tanaro ro nio ro sirio tau namadimi-isioidiro-ri, ina nio abato namadimi-iroromowado-ri, nio Abera Naramu Iesu Keriso umoro koi sapuwo to meamea tanaro iopu sosoro nio aboudo amadimi-isuwoduti-ri.
2PE 1:9 Kaupoti beda urubia ra idaibo tanaro isioidiro tato, neio idaibo urio idomari mea se kirarowo pua, aupi namabu se kiauri ie, muso namabu neio ro timotimo se kiauri ie. Neio ro woki ta-gimati-dumo ibo neio edi ubauba tanaro sirio ro na-isioidiro-mo, Godi ro keba ia se gimatopeamuti.
2PE 1:10 Mo medamio niramio, nio Godi ro girapoi-ro nou urubia to ararasoro ri. Ina noudo ie nio pupuwo kiasibowado modobo ie paease kiwawuti aboto ibo nio Godi urubia ie. Mabu nio ro nedi meamea tanaro ro aise namadimi-isioidiro-ri, nio sipi amadimi-iwodouti-ri, Godi edi gabo ro nio ro kemeserai gabo tato ie.
2PE 1:11 Ina ido nimo Abera Naramu Iesu Keriso nimo kiapopo dubu, nimo boito nama-iwaboi-ri womu tato womu tato, nio odoro ri nou ro auna kamade mutu amadi-irumai-ri.
2PE 1:12 Mo umoro ie nedi totomu owera sirio ro nio ro kebase umoro ta-goi-rimo. Nio ro nedi morobise owera ro mea se ta-garatamudiro-rimo, koko se nou ri irobidiro-dumo. Kaupoti nio mo ro sirio tau umoro inaina anama-iwaititi-ri nedi totomu owera sirio ro neio sapuwo to.
2PE 1:13 Mo orodiobuti-ri pua mo idaibo tau ato na-nomidiro nedi sopu durupi ro nouto, mea tanaro ie nio umoro inaina aise kiwaititi nedi totomu owera sirio ro neio sapuwo to.
2PE 1:14 Mabu mo umoro ta-noi ibo mo ro nedi sopu durupi ro aupise ie anamadi-emeserai-ri. Nimo Abera Naramu Iesu Keriso mo nou ro paease ta-nemowawea-ro ibo nedi tanaro ro aupise amadi-ororosioidiro-ri mo aboto.
2PE 1:15 Mo ubi ie nio mo ro binio to umoro inaina kiwaititi nedi kitamudiro owera sirio ro neio sapuwo to. Ina mo ro nio karaburai to namadi-imeserai-ri, nedi owera sirio ro nio ro woki imati-ri pua, neio sapuwo to aise amadimi-imaragoidirotiti-ri.
2PE 1:16 Nio neibi ro ta-nimowautiti-bimo ibo nimo Abera Naramu Iesu Keriso nou amadi-orowameai-ri simara pupuwo korosa mutu. Karasaubuti totomu arua urubia ro simara bagea kimaragoidiro to na-gisioidiro-rimo, neibi ro nio neito imowautiti pua. E e, nou sosoro neibi ro simara idomari to na-nowea-birimo, nou imese auna ia dubu e.
2PE 1:17 Mabu iedi tau ro nato, Iesu Abera Godi ro auna masiro nato gomia. Imese auna ia woroworo Godi, owera kodu nou aboudo ibo gosuruo-ro, ‘Nou mo ia mere ie, mo ubi mere ie. Mo auna kamade ie nou aboto.’
2PE 1:18 Godi aboudo edi owera kodu ro na-gosuruwo-ro, neibi ia ro simara gare to ta-nemewidiro-birimo. Mabu neibi Iesu mutu edi tarena podo ro neito atu se nioro-birimo.
2PE 1:19 Godi edi ipusu owera urubia ro keba ia se Tarena Buka ato beda owera gisioidiro-rimo, io morobise owera nou se ie. Ina nedi owera ro nimo kimibiria urubia auna umoro ie ibo nou morobise ie. Neio ro beda owera gisioidiro-rimo nou se kibodoro modobo ie. Nedi owera ro nou pina sosoro ie duwoduwo nou ro ama-owagare-ri. Nou kibodoro modobo ie womu tato Iesu Keriso neito namadi-orowameai-ri. Idiai kiboni kebase beda sosoro ra namadi-imewiti-ri, ina kowaroho saiki saro rido nama-owaroho-ri, Iesu edi woroworo ro idaibo mino to nio edi niro turi ro nato ama-imewititi-ri.
2PE 1:20 Nio umoro sapuwo to auna ia owera nou e. Nio abato umoro aise kowamo modobo ie, ibo Godi ipusu owera urubia ro beda owera gisioidiro-rimo Tarena Buka ato, nedi owera ro ata dubu ata ro simara mino to nama-imabuti-ri, nu nakara se ama-arasaubuti-ri.
2PE 1:21 Mabu Godi edi ipusu owera ro Tarena Buka ato na-iamo, ibo pua ipusu owera urubia ro simara ubi ato kisioidiro. Neio Tarena Urio ro gimasouti, ina owera Godi aboudo ie neio ro urubia nato gimowauti-rimo.
2PE 2:1 Godi ipusu owera urubia keba ia tau ato Isiraere urubia abato ta-gorowomidiro. Ibose neio abato Godi ipusu owera karatigi urubia iato ta-gorowomidiro. Neio ro morobise owera imowautiti pua, karasaubuti owera imowautiti-mo. Ina nedi atu sosoro tanaro ro nio abato karasaubuti kitamudiro urubia ro amadimi-isioidiro-ri. Neio ro bagea kitamudiro nio aboto piro se amadimi-iwodoro-ri. Neio edi karasaubuti kitamudiro owera ro urubia edi mea kimibiria ro amadimi-iporeawado-ri. Nedi urubia ro auna ia Abera Naramu ro neio sapuwo to auna wisa ta-gaiwai neio iapopo ri. Kaupoti nou neio ro ibo amadima-aratiouti-ri, ‘Mo umoro pua iedi dubu ro.’ Nedi urubia ro neio ro urubia tuturu tau to isaubuti-ri pua, iedi tanaro ro neio ro aise namadimi-isioidiro-ri, ina iedi mabu ro nou ato, neio Godi ro saiki ata ama-imadibiai-ri.
2PE 2:2 Neio ro edi siripo tanaro ro namadimi-isioidiro-ri, ina sirio kimibiria tato urubia ro amadimi-iauri-ri, ina nou mabu ato ie Godi edi morobise gabo ro urubia sosoro gabo ato masiro ubauba amadimo-owaititi-ri.
2PE 2:3 Nedi karasaubuti urubia ro neio ro urubia edi na to namadimi-itamudiro-ri, nedi owera ro neio ro nakara se gisioidiro-rimo, nio edi mani ro namabu mutu karasaubuti mino to imade rie. Nedi urubia ro ubauba wisa Godi ro ama-imio-ri, keba ia se ta-gimedea. Neio ro edi ubauba wisa ro namadimi-imade-ri Godi ro timerebidiro-die sianu, simara tau emou-dumo. Auna ubauba tau tou-die saiki ata neio nou ro ama-iohiai-ri.
2PE 2:4 Ba-dimaragoidiro-mo, nio umoro neido doi-mo. Nio mo ro a-nimowapotai nedi urubia ro neio Godi ro saiki ata ubauba ama-iporeai-ri. Mabu Godi sowake urio sirio, ubauba tanaro etio ro gisioidiro-rimo neio wisa, gabo Godi ro imopai pua, imese ubauba ta-giwai, sisibo ia bobo goro to aise giherai. Taie magere aise gimopai. Neio ro womu tau koto ioudo emasebidirotiti-dioumo, simara ubauba wisa kimade aboto ie.
2PE 2:5 Keba urubia nedi duriomoro ro nato na-irowomidirotiti, neio Godi huru kemoworoho urubia ie. Abata obo Godi ro na-gemeiriai-ro, urubia sirio iwasiai pua, nou ro aise giopiauti. Neio Noa ro ta-imowautiti meamea tuputupu tanaro kisioidiro sapuwo to. Ina Godi ro Noa kawakawa gowarebai, keremiro nou gomia 7 urubia mutu.
2PE 2:6 Godi ro ibose Sodom ra Gomora ra sabowa teibo ubauba wisa na-gimia-ma neio ubauba tanaro kisioidiro sapuwo to, era to aise gimusubua-ma, ata nakomu ata ararasoro pua, imese aise giporeai-ma. Idaibo awawo tanaro Godi ro na-gisioidiro, urubia nato eremasibai rie, ibo ido Godi huru kemoworoho urubia neio nou ro idaibo mino to ama-iworohuti-ri.
2PE 2:7 Kaupoti Aberaham aramu Roti, nedi ubauba ro nou aboudo Godi ro nou ia se gowadau Sodom sabowa rido. Mabu Roti mea tuputupu dubu e, nou ro iedi sabi kisebo urubia ro na-iaurititi ubauba tanaro sirio na-isioidirotiti-mo, nou neio ro auna mibo omiotiti-mo.
2PE 2:8 Nedi ubauba tanaro sirio ro Roti ro simara idomari to na-iaurititi, ibose simara gare to ubauba owera na-irowidirotiti, nou urio neio ro idaibo adotiti-mo. Mabu neio ro edi tanaro ro na-isioidirotiti-mo, imese siripo ia tanaro isioidirotiti-mo. Ina Godi ro Roti neio aboudo aise gowagare.
2PE 2:9 Godi aboudo tanaro koko pua nou ubi tanaro se kisioidiro urubia nou ro koko kiwaibirio tanaro aboudo kiwagarewado ie. Ibose nou aboudo koko pua ubauba tanaro urubia kirobidiro, iana koto saiki emasebidiro ri. Neio iato na-eremasebidiro-dumo, ubauba wisa kimade ta-gatamuai-dumo.
2PE 2:10 Mareamarea ubi tanaro etio ro isioidiro-dumo, ina Godi edi ubi tanaro ro na-iseiotiti-dumo, nedi owera ro Godi ro wisa kimio sapuwo to, nou morobise ia owera ie nedi urubia ro neio sapuwo to. Neio ro Godi aboudo auna ia ubauba wisa amadimi-imade-ri. Nedi karasaubuti kitamudiro urubia ro neio auna keremowabu urubia ie, neio simara sapuwo to se keremaragoidiro ie. Neio ro awawo urio awawo masiro mutu tere kimati pua, neio ro ubauba owera karo kawa aise karo ie, ubauba neito aise iwaititi-dumo.
2PE 2:11 Kaupoti Godi edi sowake urio sirio ro neio ata pupuwo korosa mutu irowomidirotiti, neio edi pupuwo korosa ro imese pupuwo ia ie. Nedi karasaubuti kitamudiro urubia ro neio mutu keremotobowa ato modobo pua. Ina Godi edi sowake urio ro neio ro nedi awawo urio ro kiasoro pua Godi sosoro gabo ato.
2PE 2:12 Sirio tanaro sapuwo to neio imese umoro tato ie, kaupoti nedi tanaro sirio ro neio ro owera to ubauba iwaititi-dumo. Neio soka ra giro ra sosoro ie, durupi ubi tanaro kimaragoidiro tato se na-isioidirotiti-dumo. Tumu giro simara mamio ro na-girotuti-rimo urubia ro ido kiopiauti aboto ie, nedi urubia ro neio idaibo sosoro ie.
2PE 2:13 Neio ro edi ubauba na-isioidiro-dumo arua urubia aboto, wisa neio aboto Godi ro ama-iwame-ri. Neio kiho kidio paease siripo tato se isioidirotiti-dumo. Neio auna ubi ie idaibo tanaro kisioidiro. Nedi karasaubuti kitamudiro urubia ro neio nio mutu na-iradabutiti-dumo, marea obotama sosoro ie. Nio neio ro idaibo ubauba iwaititi-dumo ibose siripo iwaititi-dumo. Neio auna ia ubi ro iamotiti durupi ubauba ubi tanaro isioidiro ri, idaibo soriomu kisioidiro, kidio, upo tanaro kisioidiro.
2PE 2:14 Nedi urubia ro arua urubia upi neio ro idomari to se kimaipirio ie, idomari neio aboudo kiaubo pua. Neio ro ubauba tanaro kisioidiro aboudo korodiobuti pua, imese sirio tau noti isioidirotiti-dumo. Nedi karasaubuti urubia ro pupuwo tato kimibiria urubia poinai neio ro imaremo-dumo poinai ro irobo rie. Neio niro turi auna se gitamudiro-rimo namabu sogoi ro kiwati aboto. Nedi urubia ro Godi ro gabo kebase tau se ta-gimesioidiro, saiki ata nou aboudo ubauba amadimi-iwia-ri.
2PE 2:15 Neio ro tuputupu gabo tau se ta-gemeserai-rimo, Baramu Beio nu edi gabo gosowa nou emamaro-dumo. Isarena na-imaiwo Baramu ro aise gimade, Isiraere urubia imini owera to ubauba iwai ri. Mabu nou mani sogoi ro owatiti.
2PE 2:16 Kaupoti Godi ubi ato Baramu doniki ro gotuputai ibo, ‘Oro idaibo ubauba tanaro isioidiro.’ Doniki owera karo pua abora se garo, urubia dubu sosoro garo. Taie iedi owera ro Godi ipusu owera dubu Baramu nou ro na-girorowai, edi kawakawa tanaro ro kisioidiro aboudo doniki ro aise godiobo.
2PE 2:17 Nedi karasaubuti kitamudiro urubia ro obo sosu sosoro ie, ina nedi obo sosu ro nato obo omidiro pua, imese ororo ia ie. Ina ibose neio wiawia sosoro ie auna saiki tau ato, gawia egea se na-ihuduti-die daroho nato aise ou-ri pua. Ina duwoduwo ibi gugu imese sisibo ia ie neio imasogoro-die.
2PE 2:18 Mabu nedi urubia ro neio owera karo ato auna keremowabu e, ibose neio owera pararaparara karo kawa karo ie. Karasaubuti kitamudiro urubia ro arua urubia sairo rido na-imududirotiti-dumo, urubia aise iraidodorowadotiti-dumo. Taie neio edi ubi tanaro ro neio ro aise isioidirotiti-dumo. Neio ro auna se orio kimibiria urubia poinai imamo-dumo, ina neio ubi tanaro aise isioidirotiti-dumo. Orio kimibiria urubia ro kakate gabo dese to na-gimesere-rimo, idaibo mino to iageawado-dumo durupi ubauba ubi tanaro kisioidiro aboto orowame ri.
2PE 2:19 Nedi karasaubuti kitamudiro urubia ro ibo iaro-dumo, ‘Nio durupi ubi tanaro aise gidimi-isioidiro-ri, ata sabi tato ie.’ Kaupoti nedi karasaubuti urubia ro neio ia imese ubauba tanaro sowake urubia ie, ubauba tanaro sowake neio ro irohotiti-dumo. Mabu urubia dubu ubauba ro na-oworohuti, iedi ubauba ro nou ubi tanaro urubia dubu ro aise kosioidiro ie.
2PE 2:20 Ina Iesu Keriso nimo atu Abera Naramu, edi na ro niapopo-ro ubauba aboudo, nou umoro etio ro goititi-rimo, duriomoro urubia iedi marea tanaro aboudo ta-garagare-rimo. Kaupoti urubia edi mareamarea tanaro sirio ro nou aboto beda tau ato korowameai ra, ina iedi mareamarea tanaro ro poinai sosoro ie neio ro namadimi-iwakopeamuti-ri, ina namadimi-iwororuwo-ri, nirimagare iedi urubia ro keba ia se modobo ato irowomidirotiti pua, ina abora imese ubauba ia se orowomidiro. Ibo pua keba ia se beda mino to gorowomidiro.
2PE 2:21 Mabu nedi urubia ro neio ro Godi edi tuputupu gabo ro umoro koi tato rasiri ie, io modobo ie. Mabu etio ra nedi gabo ro umoro koi tato, neio ubauba wisa kainai ie Godi aboudo namadimi-iwia-ri. Kaupoti etio ra nedi gabo ro umoro na-goi-rimo, ina ido Godi edi tarena owera ro huru na-gemowou-rimo, auna ia ubauba wisa Godi aboudo nou amadimi-iwia-ri.
2PE 2:22 Totomu owera Tarena Buka ato idaibo urubia morobise to giwauti, Soka bekoko na-iromoruti, nu ina simara bekoko aise kimowameai ie. Ina ata muro owera idaibo urubia neio sapuwo to ibo ie, Giro batina obo to kowiouti ato, nou sigibere ato ina aise korowawodorowado ie.
2PE 3:1 Namuturubi nirimagare babio, mo ro kebase peba titi nio aboto ta-nisioidiro, ina abora ata peba titi nisioidiro nio aboto. Nedi peba titi teibo ro nio aboto nou ri nisioidiro-ma, mo ubi ie nio mo ro umoro ina iwai ri ibo, nio ro kebase beda owera gimibiria-rimo, nou sapuwo to se mea kimaragoidiro ba-diworohuti-mo.
2PE 3:2 Ibose mo ubi ie nio kimaragoidiro Godi tarena ipusu owera urubia ro beda owera garo-rimo, nio ro nou se ba-dimaragoidiro-mo. Ibose nio ro kimaragoidiro modobo ie nio aboto Iesu ro iedi urubia ro na-gitiodorai, neio ro beda owera garo-rimo. Nimo Abera Naramu Iesu nou nimo kiapopo dubu e, nou ro neio aboto nedi kitamudiro owera ro ta-gaiwai-ro nimo beda mino to korowomidiro ra.
2PE 3:3 Ina auna ia tanaro nou e nio umoro kiwai sapuwo to, womu tau ato keremasosowado urubia nio aboto paea se amadimo-orowapotaidiro-ri. Neio ro simara ia ubauba ubi tanaro aise amadimi-isioidiro-ri. Nio neio ro amadimi-imasosowado-ri gaga amadimi-imororouti-ri.
2PE 3:4 Neio ro urubia ibo amadimi-imowauti-ri, ‘Iesu korowameai owera na-garo abora boira, a-gorowameai-die ra? Etou owati nu? Nimo nasa naminami ta-gorowaburo-rimo, kaupoti nu nato orowameai pua. Kebase beda sosoro owamotiti, abora ibose to ama-owamo-ri. Godi ro duriomoro edi tau ato gosioidiro womu tato abora, ata tanaro ata ororosioidiro pua.’
2PE 3:5 Keba ia tau ato toboro simara sogosogo mutu Godi ro owera to gisioidiro. Nou ro duriomoro obo to gosioidiro, ina obo maumo rido aise gowioro-ro. Ina nedi duriomoro gebari ro edi obo rido gosioidiro, keba urubia imese namabu sirio mutu nedi obo ro nou ro giarumo. Nedi keremasosowado urubia ro neio ro idaibo owera amadima-aro-ri, mabu Abera Naramu ro beda tanaro keba ia se na-gisioidiro, neio umoro sekere kaupoti neio ro nu huru gemowou-rimo, neio ubi tato ie nou kemaragoidiro.
2PE 3:7 Abora nedi tau ro nato nedi duriomoro gebari ro toboro mutu, ibose beda mutu sogosogo namabu sirio ro iamo nato, Godi ro nedi atu owera ro neito irasogoro era ro iporeai ri. Kaupoti etio ra Godi huru na-emoworoho-dumo, neio womu tau sapuwo to irasogoro, neio ubauba kiwai sapuwo to era ro ama-ipisiamuti-ri.
2PE 3:8 Ina nedi owera ro nou se ba-demaragoidiro-mo, woki kemati modobo pua. Namuturubi nirimagare babio, 1,000 kisimisi, kaupoti saiki mutu neitiro Abera Naramu Godi aboudo atu sosoro ie.
2PE 3:9 Nou ro beda tanaro giwauti ororosioidiro ri, urubia ro nou sapuwo to aro-dumo ibo, Abera Naramu umodi ia ie nedi korowameai tanaro ro kosioidiro aboto. Sianu Abera Naramu umodi dubu pua, nou ro beda owera garo isioidiro ri. Kaupoti nou serawo nio aboto samo to oi-ri pua, imese urubia imotoititi-die ubauba aboudo erewesegere ri nou aboto. Mabu nu ubi tato ie ata dubu ata urio pamo kowea.
2PE 3:10 Kaupoti iedi tau ro namadi-orowateai-ri, urubia Abera Naramu ro piro se amadi-imuhia-ri, piro dubu beda sosoro kou ra, idaibo mino to amadi-ou-ri. Iedi tau ro nato obo kadoro diamo beda sosoro ra, toboro idaibo diamo mutu aise ama-araraseperai-ri. Saiki, sagana, kiboni, ibose duriomoro nu simara sogosogo namabu mutu, era ro aise ama-ipisiamuti-ri. Ata nakomu ata nedi sopu duriomoro gebari ro nato, masiro ararasoro-ri pua.
2PE 3:11 Morobise ie, imese namabu sirio, era ro ama-ipisiamuti-ri. Ina noudo ie nio ro nou sapuwo to na-imaragoidiro-dumo, ina nio beda mino to ama-orowomidiro-ri? Abera Naramu edi korowameai saiki ro nio namadime-emasebidiro-ri, nio tarena mino to ba-dirowomidiro, Godi ubi beda sosoro owamo. Nio ro idaibo tanaro namadimi-isioidiro-ri, nou edi korowameai tau ro nio ro aupise amadime-emowaititi-ri. Iedi saiki ro nato toboro nou simara sogosogo mutu era ro nato aise ama-ipisiamuti-ri. Saiki, sagana, kiboni neio aise ama-ihoriouti-ri, ata nakomu ata masiro ararasoro-ri pua.
2PE 3:13 Kaupoti Godi ro kebase owera ta-garo ibo, orio toboro, orio duriomoro, nu ia ro ama-isioidiro-mari. Ina urubia iato nama-irowomidiro-ri, neio ro meamea tuputupu tanaro se amadimi-isioidiro-ri. Iedi tanaro sirio ro kororosioidiro aboto, nimo ro nou nimasebidiro-dumo.
2PE 3:14 Namuturubi nirimagare babio, nedi tanaro ro kororosioidiro aboto nio ro nou emasebidiro-dumo. Ina noudo ie pupuwo auna ia se ba-diasibawado-mo duriomoro ato marea tato, ubauba tato korowomidiro aboto, ibose sirio tau nio Godi sosoro gabo ato miro to korowomidiro modobo ie.
2PE 3:15 Ina abora nedi owera ro ma-demaragoidiro-mo ibo, nimo Abera Naramu samo to orowameai pua, mabu nou serawo samo to koi tato dubu e, urubia nou ro timaragoidiro-die. Nou auna ubi ie imese urubia nou ro kiapopo. Ina atu sosoro owera nimo ata neama aboudo ie Pauro, nou edi muro kimaragoidiro ro Godi ro na-gomia-ro peba titi neito gisioidiro, ina nio aboto nato gimeiriai-ro.
2PE 3:16 Nou ro sirio peba titi owera erere urubia aboto na-isioidirotiti, nou sapuwo to atu sosoro owera ta-gisioidiro. Arua owera nou ro na-imeiriotiti maumo imese koko ia ie. Nedi owera maumo ro umoro tato urubia ro ibose pupuwo tato kimibiria urubia ro, morobise maumo neio ro karasaubuti mino to imabutiti-dumo. Neio ro ibose arua maumo owera Tarena Buka ato na-iamo karasaubuti mino to imabutiti-dumo. Neio ro idaibo tanaro na-isioidirotiti-dumo, Godi aboudo imese moro to amadima-aragareawado-ri.
2PE 3:17 Kaupoti, namuturubi nirimagare babio owera nio aboto ibo ie. Abora mo edi owera ro karasaubuti kitamudiro sapuwo to, nio ro umoro ta-goi-dumo. Nio nakara se keremowotoi modobo ie, ina noudo ie Godi edi morobise gabo ro neido ubauba tanaro kisioidiro urubia ro neio edi karasaubuti kitamudiro owera ro neito nio neio ro iaubo-ri pua.
2PE 3:18 Kaupoti namuturubi, mo ubi ie nimo kiapopo dubu Abera Naramu Iesu Keriso, nou edi wisa tato nirimagare maumo ro nio nato kiroromai, ibose nou edi umoro maumo ro nato kiroromai. Abora imese urubia ro Iesu memowabu-mo, imese imese tau. Ibose ba-mororosioidiro-mo!
1JO 1:1 Keba ia tau ato keremiro owera ta-gowamo, iedi keremiro owera ro urubia dubu e, ina nou sapuwo to nimowauti nio umoro oi ri. Nedi owera ro Iesu e. Mo borubi kitiodorai urubia mutu nimo ro simara gare to ta-nemewidiro-rimo, simara idomari to ta-nowea-rimo, ibose simara tu to ta-nowaseidiro-rimo.
1JO 1:2 Keremiro kimio dubu nou sosoro nato gorowapotai-ro paea dubu to gararapoi. Nedi keremiro ro nou aboudo gorowapotai-ro nimo ro ta-nowea-rimo, ina abora urubia nou sapuwo to nimowauti-dumo. Iedi keremiro kimio dubu ro keba se Abera mutu gomidiro-rido, ina nimo aboto nou ro gorowapotai-ro.
1JO 1:3 Mo borubi kitiodorai urubia mutu nimo ro beda tanaro niauri-rimo ibose na-nirowidiro-rimo, abora nio mo ro nou nimowapotai mabu nimo ubi ie nio mutu mea mino to atu se karadabu korowarebai. Ibose nimo mea mino to niradabutiti-dumo Abera Godi nou mere Iesu Keriso mutu.
1JO 1:4 Nou mabu rido nisioidiro nedi owera ro nimo atu se auna ia kamade ro iwati rie.
1JO 1:5 Iesu aboudo owera ia ta-nirowai-rimo ina abora nio mo ro a-nimowauti ibo Godi nou auna ia woroworo ie, nou abato ata duwoduwo ata owamo pua.
1JO 1:6 Nimo ro karo ato idaibo owera, ‘Nimo mea mino to niradabutiti-dumo Abera Godi mutu,’ ina duwoduwo maumo ato koroho ato, nimo karasaubuti urubia ie, nimo morobise gabo ato orowotoi pua.
1JO 1:7 Nimo woroworo ato korowomidiro ato Godi nou beda sosoro woroworo ato imidirotiti, nimo atu se mea mino to karadabu e ina korowarebai ie. Ibose nimo woroworo ato korowomidiro ato, nou mere Iesu Keriso edi karima ro nouto nimo ubauba sirio kimatopeamuti ie.
1JO 1:8 Nimo ro karo ato idaibo owera, ‘Nimo abato ubauba ata iamo pua, nimo imese meana ia ie,’ nimo nakara se narasaubuti-dumo ina iedi morobise owera ro nimo abato iamo pua.
1JO 1:9 Kaupoti nimo ro simara ubauba kiwapotaidiro ato, Godi umoro ie nimo ubauba sirio kimatopeamuti Iesu Keriso edi karima ro neito, mabu nou mea tuputupu tanaro dubu e, nou keba se beda owera garo nou ro aise kisioidiro ie.
1JO 1:10 Nimo ro karo ato idaibo owera, ‘Nimo ubauba kisioidiro pua,’ ina ibo ie Godi nimo ro karasaubuti dubu to nasorotiti-dumo, ina nou edi owera ro nimo niro turi ato iamo pua.
1JO 2:1 Merebusere nirimagare babio, modobo ie ubauba tanaro kisioidiro tato korowomidiro ina nedi owera ro nou mabu ato nisioidiro nio aboto. Kaupoti nimo ro kisioidiro ato ubauba tanaro Iesu Keriso nou tuputupu dubu e, nou ro karo ie owera Abera aboto nimo sapuwo to ubauba kimatopeamuti aboto.
1JO 2:2 Mabu nou simara keremiro gaiwai nimo sapuwo to, Abera serawo neito adibiai ri ina miro edea rie. Ibo pua nimo ubauba nakara se kimatopeamuti, ibose imese sirio urubia nedi duriomoro ro nato na-orowomidiro neio mutu e.
1JO 2:3 Nimo ro Godi owera kibodoro ato nimo umoro koi ie ibo Godi nimo mutu e.
1JO 2:4 Etio ro karo ra ibo, ‘Godi nimo umoro ie,’ kaupoti nou owera kibodoro tato io neio karasaubuti urubia ie, ina nou edi morobise owera ro neio niro turi ato iamo pua.
1JO 2:5 Kaupoti etio ro ibodoro-dumo Abera owera nou edio nirimagare ro momuo se neio abato modobo ato kiamo ie. Nimo ro karo ato ibo, ‘Nimo Iesu mutu noroho-dumo,’ modobo ie Iesu beda sosoro goroho nimo ibo koroho. Nimo umoro neido koi ie ibo nimo Iesu mutu e.
1JO 2:7 Nirimagare babio mo ro orio sabi owera iatiti pua nio aboto, nedi atu owera ro nio ro keba se ta-girorowai-rimo.
1JO 2:8 Kaupoti iedi orio sabi owera ro orio na ie, mabu Iesu nou simara durupi to nirimagare ta-gowapotai-ro ina nio abato edi nirimagare ro tiamo, nio ro nou owawuti-dumo. Mabu ubauba tanaro duwoduwo maumo ato na-isioidiro-dumo Iesu edi mea woroworo ro nou ro womu to amadi-osutai-ri.
1JO 2:9 Etu ro karo ra ibo, ‘Mo Godi edi mea woroworo ro nato nomidiro,’ kaupoti nou serawo na-woi arua urubia aboto, iedi dubu ro Godi edi mea woroworo ro nato omidiro pua, nou ubauba duwoduwo maumo ato omidiro.
1JO 2:10 Etu ra kimibiria neama nirimagare na-emati, nou Godi edi mea woroworo ro nato omidiro, nou Godi edi mea gabo ro neido aratateai-ri pua.
1JO 2:11 Kaupoti etu ra serawo na-owamo kimibiria neama aboto nou idaibo sosoro ie urubia dubu duwoduwo maumo ato na-waratowouti, kotoburio moro iauri pua, mabu edi duwoduwo ro nou nou ro atowouti.
1JO 2:12 Merebusere nirimagare babio, nedi owera ro nio aboto nisioidiro mabu nio Iesu ro gabo na-gimesioidiro nio ubauba Godi ro ta-gimatopeamuti.
1JO 2:13 Abeamio, nio aboto nisioidiro mabu nio keba se umoro ta-goi-rimo edi dubu ro keba ia keba ia tau ato na-imidirotiti, nou Iesu e. Orio urubia, nio aboto nisioidiro mabu nio ro Satani ta-gowororuwo-rimo. Merebusere, nio aboto nisioidiro mabu nio Abera Godi umoro ta-goi-rimo keba se.
1JO 2:14 Abeamio, nio aboto nisioidiro mabu nio umoro ie keba ia keba ia tau ato edi dubu ro na-imidirotiti. Orio urubia, nio aboto nisioidiro mabu nio niro turi aramirio-dumo, Godi edi owera ro nio niro turi ato tiamo, ibose Satani nio ro ta-gowororuwo-rimo.
1JO 2:15 Etio abato iamo ubi sopu duriomoro tanaro kisioidiro aboto io idaibo ie Abera nirimagare neio ro emati pua. Ubi auna se iamo mamo duriomoro tanaro kisioidiro aboto,
1JO 2:16 edi tanaro ro duriomoro urubia ro na-isioidiro-dumo, idaibo ie durupi ubi tanaro kisioidiro, arua urubia nakomu aboto kimaragoidiro, ibose simara namabu sirio sapuwo to keremowabu. Idaibo sirio tanaro Abera aboudo pua, duriomoro tanaro ie.
1JO 2:17 Sopu duriomoro simara ubauba ubi tanaro sirio mutu aupise ie womu to korosutai. Kaupoti Godi ubi tanaro etio ro isioidiro-dumo neio ro ama-irowomidirotiti-ri womu tato womu tato imese tau.
1JO 2:18 Merebusere nirimagare babio, womu tau aupise ou-die, nio ro keba se owera ta-girorowai-rimo ibo Iesu nasa dubu aupise ie amadi-orowapotai-ri, ibose abora Iesu nasa urubia ta-gorowapotai-dioumo, ina noudo ie nimo umoro ta-noi-dumo ibo abora womu tau aupise ou-die.
1JO 2:19 Nedi nasa urubia ro nimo kimibiria urubia edi soirio ro neio neido gosuwoduti-rimo, neio nimo morobise kimibiria borubi pua. Neio nimo morobise kimibiria borubi rasiri ie neio nimo mutu ba-sorowomidiro. Kaupoti neio ta-gosuwoduti-rimo noti gorowapotai-dioumo neio nimo morobise kimibiria borubi pua.
1JO 2:20 Ina nio sapuwo to, Tarena Urio nio abato tomidiro Iesu ro na-gemeiriai-ro, ina noudo ie nio ro morobise umoro ta-gimade-rimo.
1JO 2:21 Etou mabu rido nisioidiro nedi owera ro nio aboto? Nio ro morobise umoro imade pua, nou ri ra? E e, mabu nio morobise umoro ta-gimade-rimo, ibose nio umoro ta-goi-rimo ibo morobise owera rido ata karasaubuti owera ata osuruwo-ri pua.
1JO 2:22 Karasaubuti urubia etio ra? Urubia etio ra na-waro-dumo ibo, ‘Iesu Godi ro kohodowa dubu pua’, idaibo sosoro urubia karasaubuti urubia ie, io neio Iesu nasa urubia ie, Abera mere Iesu atu se neio ro ibeiouti-madumo.
1JO 2:23 Godi edi mere ro etio ro ebeiouti-dumo, Abera neio mutu omidiro pua. Etio ra paea se na-imowauti-dumo ibo ‘Iesu Godi ro Kohodowa Dubu e’, Abera neio mutu timidirotiti.
1JO 2:24 Keba se nio ro morobise owera na-girorowai-rimo nou se ba-miamotiti nio abato. Nedi owera ro nio abato nama-iamo-ri Iesu nou Abera mutu nio neitiro abato ama-irowomidiro-ri.
1JO 2:25 Iesu ro keba se ta-gutura womu tato womu tato keremiro nimo abato ama-iamotiti-ri.
1JO 2:26 Iedi urubia ro nio na-isaubuti-dumo, mo ro neio sapuwo to nisioidiro nedi owera ro.
1JO 2:27 Ina nio sapuwo to Tarena Urio nio abato tomidiro Iesu ro na-gemeiriai-ro. Modobo pua ata sosoro kitamudiro dubu nio nou ro kitamudiro aboto, mabu Tarena Urio nio abato tomidiro nio nou ro itamudiro. Tarena Urio karasaubuti pua, morobise ie, nou ro ata owera ata owopirowa pua, nio nou ro mea ia se itamudiro. Nio Tarena Urio ro beda sosoro to itamudiro, nio Iesu abato se ba-diateidiro-mo.
1JO 2:28 Merebusere nirimagare babio, Iesu abato se gi-ateidiro-ri mabu nio idaibo tanaro namadimi-isioidiro-ri, Iesu edi tau ato namadi-orowameai-ri nio kamade mutu ama-orowotoi-ri, siripo ri imatarumawado-ri pua.
1JO 2:29 Nio umoro tiamo ibo Iesu Keriso nou tuputupu dubu e. Ibose nio morobise umoro kiamo modobo ie ibo nio abato etio ra mea tuputupu tanaro na-isioidiro-dumo, neio Godi ro simara merebusere to ta-giapoi.
1JO 3:1 Ei! Nio gare neito ma-diedea-rimo! Nimo Abera ro auna ia nirimagare momuo se nimia-ro nimo nou merebusere to kararasoro aboto. Ina nimo nou e nou merebusere ie. Kimibiria tato urubia ro Iesu mea se neio ro eibimai pua, ina noudo ie nimo neio ro ieibimai pua ibo nimo Godi merebusere ie.
1JO 3:2 Nirimagare babio abora nimo Godi merebusere to nararasoro-dumo. Nimo beda sosoro nama-orowomidiro-ri umoro mea se iwai pua. Kaupoti nimo umoro tiamo Iesu korowapotai tau nimo nou sosoro anama-orowomidiro-ri. Mabu nou abora beda sosoro omidiro-die nimo ro anamadimo-owea-ri.
1JO 3:3 Ina etio ro imaragoidiro-dumo nedi tanaro namadimo-ororosioidiro-ri, neio modobo ie ubauba aboudo karatateawado Iesu beda sosoro imidirotiti ubauba tato.
1JO 3:4 Ubauba tanaro etio ro isioidiro-dumo Godi edi sabi ro neio ro isebo-dumo, mabu ubauba tanaro kisioidiro ato maumo ibo owamo sabi kisebo tanaro ie.
1JO 3:5 Ina nio umoro ta-goi-rimo Godi ro kohodowa dubu ta-gorowapotai-ro imese urubia ubauba imatopeamuti ri. Iesu ata ubauba tanaro tato dubu e,
1JO 3:6 ina nou mabu ato ie urubia etio ra Iesu mutu na-iradabutiti-dumo neio ubauba tanaro kisioidiro pua. Etio ra ubauba tanaro na-isioidiro-dumo neio ata umoro tato ie Iesu.
1JO 3:7 Merebusere nirimagare babio, nio amia urubia ro kisaubuti modobo pua erere tanaro sapuwo to, mabu etio ro isioidiro-dumo tuputupu tanaro io tuputupu urubia to neio ro se ararasoro-dumo, Iesu idaibo sosoro tuputupu dubu e.
1JO 3:8 Satani ro keba ia tau ato gatamuai womu tato abora nou ro ubauba tanaro noti isioidirotiti. Etio ro isioidirotiti-dumo ubauba io neio Satani patu urubia ie. Kaupoti Godi edi mere ro nou ri gorowapotai-ro Satani edi woko sirio ro na-gisioidiro nou ro itotouti rie.
1JO 3:9 Godi ro etio iasoro merebusere to neio ubauba inaina kisioidiro pua, mabu Godi ro neio niro turi ato orio keremiro ta-gibouti, ibose neio Godi merebusere to imese nato ta-gararapoi-rimo, ina nedi urubia ro ubauba tanaro isioidiro-ri pua.
1JO 3:10 Etio ra isioidiro tato tuputupu tanaro io neio Godi merebusere pua, ina ibose etio ra urubia nirimagare imati tato, io neio ibose Godi merebusere pua. Idaibo tanaro nimo ro na-niauri-dumo nimo umoro koi ie ibo Satani merebusere etio ra ina Godi merebusere etio ra.
1JO 3:11 Nimo nirimagare keremati modobo ie. Nedi owera ro nio ro keba se nou girowai-rimo.
1JO 3:12 Keina Satani namutuna ie nou simara neama na-gopia. Nou ro edi tanaro ro na-gosioidiro nio ro nou ematiouti ate! Mabu boira nou simara neama na-gopia? Mabu nou ro edi tanaro ro na-gisioidiro meana pua, ubauba ia ie, ina neama ro edi tanaro ro na-gisioidiro tuputupu ia ie.
1JO 3:13 Ina noudo ie kimibiria borubi nio orowadaudiro ate kimibiria tato urubia ro nio namadimi-ihoio-ri.
1JO 3:14 Nimo umoro ta-noi-rimo ibo nimo asaso pamo maumo ato orowomidiro pua, morobise keremiro maumo ato norowomidiro, mabu kimibiria borubi mutu nirimagare neremati-dumo. Etio ra nirimagare eremati tato neio asaso Godi sosoro gabo ato pamo urubia sosoro irobu, keremiro tato ie.
1JO 3:15 Etio ro ihoio-dumo urubia neio idaibo ie Godi sosoro gabo ato neio ro urubia iopiauti-dumo, ina nimo umoro tiamo kororopiauti urubia abato womu tato keremiro iamo-ri pua.
1JO 3:16 Nimo idaibo sosoro nimowapotai-die morobise nirimagare ibo ie, Iesu simara keremiro ta-gaiwai nimo sapuwo to. Ina nimo modobo ie kimibiria borubi sapuwo to simara keremiro kiaiwo.
1JO 3:17 Kimibiria urubia etio ra namabu sirio mutu na-orowomidiro ina borubi kimibiria urubia mibo mutu na-orowomidiro idomari to se namadimi-iauri-ri, Godi edi nirimagare ro neio abato a-iamo ra? E e. Iamo-ri pua.
1JO 3:18 Merebusere, nirimagare babio nimo nirimagare owera to se owawuti-ri pua, modobo ie nimo ro nedi nirimagare ro durupi to aise kowawuti.
1JO 3:19 Nimo nirimagare keremati ato arua urubia mutu nimo umoro ie ibo nimo ro morobise gabo nobodoro-dumo. Ina nou mabu ato ie nimo niro turi ato sirio tau miro ro kiamo ie, ata tere kimaragoidiro tato ie Godi sosoro gabo ato.
1JO 3:20 Nimo kimaragoidiro ato ibo, ‘Etu umoro ra nimo ro ubauba nisioidiro-dumo,’ kaupoti nimo ro isioidiro pua, Godi auna umoro ie nimo niro goro kimiauri aboto, nimo miro nou ro ina kimowame ie. Erere tau ato imese sirio tanaro na-ororosioidiro-dumo Godi nou auna umoro ie.
1JO 3:21 Kimibiria namuturubi nirimagare babio, nimo keremasibai ato ibo, ‘Nimo ro ubauba isioidiro pua,’ nimo abato miro ro kiamo ie, ibose nimo kararatoro ato Godi aboto siripo ri imatarumawado-ri pua nou sosoro gabo ato.
1JO 3:22 Nimo ro nou aboto beda namabu ri kararatoro ra, nou ro nimo kimio ie, mabu nimo ro nou owera ti-nibodoro-dumo ibose nou kamade ti-nowaititi-dumo.
1JO 3:23 Godi ro nimo keba se ta-nimowapotai-ro netewa teibo tanaro teibo kisioidiro-ma aboto. Nimo modobo ie kimibiria kiamo nou mere Iesu Keriso sapuwo to, ina ata nou e nimo nirimagare keremati modobo ie arua kimibiria urubia mutu. Nedi owera ro nou sapuwo to Iesu ro keba se ta-nimowapotai-ro.
1JO 3:24 Etio ro ibodoro-dumo Godi edi owera ro neio Godi mutu orowomidiro, ibose Godi neio mutu tomidiro. Nimo umoro beda sosoro koi ra ibo Godi nimo abato na-omidiro? Mabu nou ro Tarena Urio ta-gemeiriai-ro nimo aboto abora tomidiro nimo abato.
1JO 4:1 Namuturubi nirimagare babio, Godi ipusu owera urubia to na-waratigi-dumo neio duriomoro gabogabo ta-gororoburutai-rimo, abora neio toroho-dumo. Ina noudo ie urubia ro beda owera to imowauti-dumo nio ro modobo pua dorogora se kimibiria aboto. Ata dubu ro nio owera kimowauti ato nou nio ro mea se gi-emodobowauti-ri nou edi owera to na-waro, Tarena Urio aboudo ra o karasaubuti orora aboudo ra?
1JO 4:2 Ata dubu ro paea se na-imowauti ibo, ‘Iesu Keriso nedi duriomoro neito ta-gou-ro, paea dubu to gararapoi,’ io nedi owera ro morobise ie Tarena Urio aboudo ie. Nio ro umoro neito amadimo-oi-ri ibo nedi owera ro Tarena Urio aboudo osuruwo-die.
1JO 4:3 Ina ata dubu ro paea se na-imowauti ibo, ‘Iesu Keriso paea dubu to oroho pua nedi duriomoro ro nato,’ nedi owera ro Tarena Urio aboudo ou pua, Iesu nasa dubu aboudo ie. Nio ro keba se owera ta-girorowai-rimo ibo Iesu nasa dubu amadi-ou-ri ina abora nedi duriomoro nato toroho.
1JO 4:4 Merebusere nirimagare babio, nio Godi urubia ie. Kerematigi urubia nio ro keba se ta-giwororuwo-rimo mabu Tarena Urio nio abato na-omidiro nou imese auna ia ie, Satani nedi duriomoro ro nato na-woroho nou mutu modobo pua.
1JO 4:5 Nedi kerematigi urubia ro neio sopu duriomoro urubia ie, ina noudo ie neio ro edi owera ro na-imowauti-dumo neio ro duriomoro kimaragoidiro owera imowauti-dumo, ina duriomoro urubia ro aise irowidiro-dumo.
1JO 4:6 Ina nimo ia sapuwo to nimo Godi urubia ie, urubia etio ra umoro Godi, neio ro nimo owera tirowidiro-dumo. Nimo ro idaibo sosoro nieibimo-dumo Tarena Urio neio abato tomidiro. Kaupoti Godi umoro tato urubia io neio ro nimo owera kirowidiro pua. Nimo ro idaibo sosoro nieibimo-dumo Tarena Urio neio abato omidiro pua.
1JO 4:7 Namuturubi nirimagare babio, nimo nirimagare atu se keremati modobo ie mabu Godi nou nirimagare mabu dubu e. Nio abato etio ra urubia nirimagare na-imati-dumo neio Godi merebusere to ta-gararapoi-rimo ibose neio umoro ie Godi.
1JO 4:8 Etio ra urubia nirimagare imati tato, neio Godi umoro pua mabu Godi nou nirimagare mabu dubu e.
1JO 4:9 Nou simara ia mere gemeiriai-ro nedi duriomoro ro neito nimo keremiro gabo imodobura ri, nirimagare idaibo sosoro gowapotai-ro.
1JO 4:10 Morobise nirimagare tanaro ibo pua nimo ro Godi nirimagare beda sosoro nemati-dumo. Godi edi nirimagare na-iwawuti nimo aboto, io morobise nirimagare kimati ibo ie. Godi mere nou ri gemeiriai-ro araburai ri nou serawo adibiai ri miro edea rie, ibose nimo ubauba imatopeamuti ri.
1JO 4:11 Nou nirimagare idaibo sosoro gowapotai-ro nimo aboto, namuturubi nirimagare babio nimo atu se nirimagare keremati modobo ie.
1JO 4:12 Godi ata dubu ata ro owea pua. Kaupoti namabu nimo borubi kimibiria urubia mutu nirimagare keremati ato Godi nimo abato tateidirotiti, ina nou edi nirimagare ro imese iamo nimo niro turi ato.
1JO 4:13 Godi ro Tarena Urio ta-gemeiriai-ro nimo aboto, nimo idaibo sosoro to noi-rimo umoro ibo nimo Godi abato ti-niateidiro-dumo, ibose Godi nimo abato tateidiro.
1JO 4:14 Abera nou simara ia mere nedi duriomoro ro neito ta-gemeiriai-ro imese sirio urubia ubauba aboudo iapopo rie. Nimo ro nou mere ta-nemowea-rimo, ina urubia sirio nimo ro neito nimowauti-dumo.
1JO 4:15 Etio ro paea se na-imowauti-dumo ibo, ‘Iesu Godi mere ie,’ Godi neio abato tomidiro, ibose neio Godi abato tiateidiro-dumo.
1JO 4:16 Godi ro nimo nirimagare na-nimatiti-ro nimo umoro ta-noi-rimo ina abora nimo Godi nirimagare ato norodoromaidiro-dumo. Godi nou nirimagare mabu dubu e. Etio ra arua urubia nirimagare na-imatiti-dumo neio Godi abato iateidiro-dumo, ibose Godi neio abato tateidiro.
1JO 4:17 Ina idaibo sosoro tanaro kororosioidiro ato nimo nirimagare imese ama-iamotiti-ri nimo niro turi ato, nimo tere mutu orowotoi-ri pua Godi sosoro gabo ato nou ro koto to nama-iwou-ri. Nimo ro Godi tere emati-ri pua mabu Iesu idaibo sosoro na-imidirotiti Abera mutu, nimo abora idaibo sosoro norowomidiro nedi duriomoro ro nato.
1JO 4:18 Morobise nirimagare keremati ato tere iamo-ri pua nimo abato, mabu Godi edi nirimagare ro imese kiamo ato nimo abato edi tere ro nou ro kiwatatuti ie. Tere mabu ibo ie, ata dubu ubauba tanaro na-wosioidiro ina na-imaragoidiro ubauba wisa nou sapuwo to ama-owea-ri, iedi dubu ro nou tere koi ie, nimo umoro ie nirimagare auna se nou abato owamo pua.
1JO 4:19 Arua urubia nimo ro nirimagare nimati-dumo mabu Godi ro keba se edi nirimagare ro ta-gaiwai-ro nimo aboto.
1JO 4:20 Nimo kimibiria borubi paea urubia ie, kaupoti Godi nimo ro kiauri pua. Kimibiria dubu ro nou kimibiria borubi nirimagare imati tato, nou ro modobo ia pua Godi nirimagare kemati.
1JO 4:21 Etio ro emati-dumo Godi nirimagare neio ro modobo ie borubi kimibiria urubia nirimagare kimati. Nedi owera ro Godi ro ibo nimowapotai-ro.
1JO 5:1 Etio ro na-imibiria-dumo ibo Iesu nou Godi ro kohodowa dubu e, io neio Godi merebusere to ararasoro-dumo. Etio ro emati-dumo Abera Godi nirimagare, neio ro nou merebusere ibose to imati-dumo nirimagare.
1JO 5:2 Godi nimo ro nirimagare na-nemati-dumo ina nou owera kibodoro ato, nimo umoro neito ti-norowaititi-dumo ibo nou merebusere nimo ro morobise nirimagare ti-nimati-dumo.
1JO 5:3 Godi owera na-nibodoro-dumo nimo ro nou nirimagare nemati-dumo. Godi owera koko pua kibodoro aboto,
1JO 5:4 mabu nou edi merebusere sirio ro neio aboudo modobo ie duriomoro tanaro sirio kiwororuwoidiro aboto. Nimo edi kimibiria tanaro ro duriomoro tanaro patu neito niwororuwoidiro-dumo.
1JO 5:5 Etio ro imibiria-dumo ibo Iesu nou Godi mere ie, io neio ro se iwororuwoidiro-dumo duriomoro tanaro patu, arua urubia ro modobo pua kiwororuwoidiro.
1JO 5:6 Iesu Keriso na-gomidiro nedi duriomoro ro nato nou durupi Ioane ro obo to ta-gowarumia, io nou se pua, ina nou durupi rido karima ta-gosuputi pamo na-gowea.
1JO 5:7 Tarena Urio morobise ie, nou ro timowautititi ibo Iesu nou paea dubu to goroho. Tarena Urio nakara se pua Iesu na-owauti, ibose nedi tanaro teibo ro na-gororosioidiro-rido, nou durupi obo to Ioane ro na-gowarumia, ina nou durupi rido karima na-gosuputi, neibi ro Iesu atu se gowauti-birimo ibo nou paea dubu to goroho nato.
1JO 5:9 Urubia ro karo dorogora owera, auna nakomu pua nimo ro kimibiria ie, kaupoti Godi ro karo owera auna ia nakomu e, nimo ro modobo ie morobise to kimibiria, ina nou ia ro ta-nimowauti-ro nou simara mere sapuwo to.
1JO 5:10 Etio ro imibiria-dumo Godi edi mere ro nou sapuwo to, iedi morobise owera ro Godi ro na-imowauti nou sapuwo to neio niro turi ato tiamo. Etio ra kimibiria tato Godi ro owera na-imowauti nou mere sapuwo to, io neio ro Godi karasaubuti dubu to asoro-dumo.
1JO 5:11 Godi ro nimo keba se ta-nimowauti-ro ibo nimo ro womu tato womu tato keremiro nou aboudo ta-nowea-rimo, ina edi keremiro ro nou mere aboudo owamo-die.
1JO 5:12 Godi mere etio abato omidiro nedi keremiro ro neio abato towamo. Ibose Godi edi Mere ro etio abato omidiro tato, iedi keremiro ro neio abato owamo pua.
1JO 5:13 Godi edi mere ro nou sapuwo to nio na-imibiria-dumo mo ro nio aboto nisioidiro nedi owera sirio ro, nio umoro oi ri ibo womu tato keremiro nio abato towamo.
1JO 5:14 Godi aboto nimo tere tato nararatoro-dumo, nou ro nimo kararatoro owera ti-nimerewidirotiti-die nou ubi tanaro maumo ato na-owamo.
1JO 5:15 Ina nimo umoro kiamo ato ibo nimo kararatoro owera Godi ro ti-nimerewidirotiti-die, nimo umoro ie beda meamea ubi ato kararatoro ra nimo ro wisa kowea ie nou aboudo.
1JO 5:16 Nio ro na-owea-dumo ata kimibiria boinana ubauba na-wosioidiro, nio ro modobo ie nedi namutuna ro nou sapuwo to Godi kararatoro, ina nou ro nou womu tato keremiro komia ie. Arua ubauba tiamo urubia ro kisioidiro ato neio Godi ro imese kiasiai ie, korowameai gabo tato ie. Nedi namutuna ro nou ro idaibo ubauba na-wosioidiro nou sapuwo to mo ro imowapotai pua nio ro araratoro ri Abera.
1JO 5:17 Ata ubauba tanaro ata meana ato owamo pua, neio imese ubauba ia ie, kaupoti arua ubauba kisioidiro ato nio Godi ro imese iasiai-ri pua.
1JO 5:18 Nimo umoro ie Godi merebusere ro ubauba inaina kisioidiro pua. Godi edi mere ro nou ro iwasioutititi, neio Satani ro modobo pua ubauba kiwaititi.
1JO 5:19 Nimo umoro ie nimo Godi merebusere ie. Kaupoti arua urubia nedi duriomoro gebari ro nato na-orowomidiro, neio Satani pupuwo maumo ato torowomidiro.
1JO 5:20 Nimo umoro ie Godi edi mere ro ta-gou-ro, nou ro gabo ta-nimodobura-ro nimo ro morobise Godi umoro koi aboto. Ina nimo morobise Godi abato norowomidiro, ibose nou mere Iesu Keriso nou abato norowomidiro. Morobise Godi nou se ie, womu tato keremiro mabu dubu e.
1JO 5:21 Merebusere nirimagare babio, mea mino to ba-deremowotoi-mo, orora aboto orowaro mamo.
2JO 1:1 Mo Iesu urubia kemeauri dubu e, mo ro nou ri nisioidiro nedi peba owera ro. Oro Godi ro kohodowa orobo ie merebusere mutu. Nio mo ro morobise ia nirimagare nimatititi, ibose imese urubia etio ra morobise umoro na-iworohuti-dumo neio ro nio nirimagare timatititi-dumo.
2JO 1:2 Morobise umoro nimo abato tiamotiti ina ibose ama-iamotiti-ri womu tato womu tato, nou mabu ato ie nio mo ro nirimagare kimati.
2JO 1:3 Wisa tato kiwarebai, natonato, miro Abera Godi aboudo ie ibose nou mere Iesu Keriso nou aboudo ie nimo abato ama-iamotiti-ri, morobise umoro daro nirimagare mutu.
2JO 1:4 Mo ro owera ta-nirowai oro arua merebusere morobise gabo ato toroho-dumo Abera ro beda sosoro nimowapotai aise oroho-ri. Edi owera ro na-nirowai mo auna ia kamade ro norobai.
2JO 1:5 Nirimagare babio nio mo ro a-niraratoro nimo nirimagare keremati, nedi owera ro orio owera pua keba ia se ta-nirorowai-rimo.
2JO 1:6 Nirimagare maumo owamo ibo nimo ro isioidiro-ri Abera ro beda sosoro owera nimowapotai-ro. Modobo ie urubia nio ro nirimagare kimati, nedi owera ro nio ro keba ia se ta-girowai-rimo Abera aboudo.
2JO 1:7 Karasaubuti urubia sirio abora toroho-dumo neio ibo titamudiro-dumo Iesu Keriso nou paea dubu to oroho pua, kaupoti neio morobise urubia pua neio Iesu nasa urubia ie.
2JO 1:8 Ba-diraroweauti-mo, modobo pua idaibo sosoro bagea owera neio aboudo kirowidiro. Mabu nimo ro awawo woko ta-nisioidiro-rimo modobo pua nio ro kiasoperai, modobo ie nio ro Godi aboudo mea wisa momuo se kimade.
2JO 1:9 Etio ro emasaudo-dumo Iesu Keriso morobise kitamudiro tanaro, Godi neio abato omidiro pua. Ibose etio ra Iesu Keriso kitamudiro tanaro na-ibodoro-dumo Abera nou mere mutu neio abato timidiro-do.
2JO 1:10 Ina ibose amia urubia nio sabowa to kou ato, Iesu Keriso kitamudiro tanaro kibodoro tato, nedi urubia ro nio ro nato iramairiai mamo.
2JO 1:11 Mabu idaibo sosoro urubia nio ro kiramairiai ato, nio ro ubi to komidai ie neio edi ubauba kitamudiro ro.
2JO 1:12 Mo owera sirio ie nio kimowauti aboto kaupoti modobo pua mo ro kisioidiro peba to, mo modobo ie nakara se durupi to kou nio imowauti ri. Nimo ro idaibo tanaro atu moro ato namadimo-osioidiro-ri auna kamade anamadimo-owea-ri.
2JO 1:13 Godi ro ta-gohodowa nio edi mabira ro, nou edi merebusere ro neio ro emeiriai-dumo kamade owera nio aboto. Nou se ie.
3JO 1:1 Mo Iesu urubia kemeauri dubu e, mo ro nou ri nisioidiro nedi peba owera ro. Gaiasi nirimagare, nedi peba owera ro oro aboto nisioidiro. Oro morobise ia nirimagare nematititi mo ro.
3JO 1:2 Nirimagare, oro urio aramirio ina ibose mo a-nararatoro Abera aboto oro durupi idaibo sosoro karamirio. Mo a-nararatoro Abera aboto ibo oro sirio tau mea se komidiro modobo ie.
3JO 1:3 Amia kimibiria urubia ro nemowauti-mo ibo oro morobise gabo ato irohotiti. Mo auna kamade noi nedi owera ro na-nirowidiro.
3JO 1:4 Ibose mo auna ia kamade ro nowatititi idaibo owera kirowidiro mo kimibiria merebusere sapuwo to.
3JO 1:5 Nirimagare namutuna oro ro meamea kiwarebai tanaro tisioidirotiti amia kimibiria urubia aboto ito na-woroho-dumo oro sabowa to. Nedi daimodaimo urubia ro oro ro na-iwarebidirotiti,
3JO 1:6 neio ro nato gimowauti-rimo Iesu urubia ibo, ‘O nimo Gaiasi ro morobise nirimagare mutu niworohutiti.’ Neio ioudo kaimai ato oro sabowa rido ata sabowa to, Gaiasi oro ro modobo ie neio mea mino to kimeiriai Godi kamade kowaititi sapuwo to.
3JO 1:7 Mabu neio simara sabowa na-imeseretiti-mo Iesu woko emesioidiro ri, kimibiria tato urubia aboudo ata meamea nakomu ata imadetiti pua.
3JO 1:8 Modobo ie idaibo urubia nimo ro aise kiwarebai, ina nimo atu se karadabu nedi morobise woko ro nou kosioidiro aboto.
3JO 1:9 Oro sabowa ato Iesu kowasoro urubia na-orowomidiro mo ro peba owera ta-nemeiriai neio aboto. Kaupoti Dioterepi ro irowidiro pua mo edi owera ro, nou nakara se auna dubu to irarasorotiti.
3JO 1:10 Mo simara durupi to nama-ou-ri, Dioterepi sapuwo to nio mo ro nato anama-imowauti-ri nou ro beda tanaro isioidiro. Nou auna karasaubuti dubu e ibose mo nou ro ta-nasorotiti dorogora mabu ato. Ina nedi ubauba tanaro ro nou kawakawa se isioidiro pua, nou ro ibose kimibiria urubia Iesu woko emesioidiro ri nagirimo-ou-ri nou ro neio ta-ibeioutiti. Ibose ata kimibiria dubu nou ubi na-iamo iedi apira urubia ro neio kiwarebai aboto, edi dubu ro Dioterepi ro kowagare ie kimibiria urubia dubu patu maumo rido.
3JO 1:11 Namutuna nirimagare ubauba etio ro kisioidiro ra neio imatiouti mamo, etio ro kisioidiro ra meamea tanaro io neio gi-imatiouti-ri. Etio ro isioidiro-dumo meamea tanaro io neio Godi urubia ie. Kaupoti etio ro isioidiro-dumo ubauba tanaro neio ata ia umoro tato ie Godi.
3JO 1:12 Sirio urubia ro aro-dumo ibo, ‘O Demetiri mea dubu e, nou ro meamea tanaro isioidirotiti.’ Ibose nou ro edi morobise tanaro na-isioidiro urubia aboto paea se orowawuti-dumo ibo nou mea dubu e. Mo ibose a-naradabuai kutura ibo, ‘Nou mea dubu e.’ Oro umoro ie mo ro edio owera ro na-niarotiti io morobise owera ie.
3JO 1:13 Mo abato sirio owera tiamo oro kemowauti aboto, kaupoti modobo pua mo ro kisioidiro peba to,
3JO 1:14 mo ubi ie nakara se hio to kou durupi to oro emowauti ri. Modobo ie neitiro atu moro ato mea se komi nato keremowauti.
3JO 1:15 Miro oro abato imese ba-mowamotiti. Neitiro edi namuturubi ro na-orowomidiro nato, oro aboto kamade owera neio ro aiwai-dumo. Kimibiria namuturubi na-orowomidiro oro sabowa ato, mo aboudo ie neio kamade owera erere se ba-dimowauti. Nou se ie.
JUD 1:1 Mo Iudi ie, nedi peba titi owera ro mo ro nisioidiro Iesu urubia aboto. Mo Iesu Keriso wisa tato woko dubu e, ibose mo Iemisi neama ie. Godi ro edi urubia girapoi nou ia urubia to ararasoro ri, nedi peba titi ro nio ia aboto nisioidiro. Nio Abera Godi ro ta-gidabuai, nio nou ro nirimagare imatiti-die. Nio Godi ro ubauba aboudo tiwasioutititi womu tato Iesu neito namadi-orowameai-ri.
JUD 1:2 Wisa tato kiwarebai tanaro, miro, nirimagare nio niro turi ato auna se ba-miamotiti.
JUD 1:3 Namuturubi nirimagare babio, kebase mo ubi ta-gowamo ata owera nio aboto emeiriai ri. Nimo Iesu Keriso sapuwo to na-nimibiria-rimo, nimo Godi ro nou sapuwo to niapopo-ro ubauba aboudo. Ina mo ubi ie nedi kiapopo tanaro ro owera nou sapuwo to kisioidiro. Kaupoti nedi tanaro ro mo ro osioidiro pua. Mo ina na-nimaragoidiro modobo ie mo ro peba titi aise kisioidiro nio umoro kiwai sapuwo to. Nio mo ro abora binio to nou ri nimagege koko se irimowotoi ri, morobise owera Iesu Keriso sapuwo to na-nimibiria-rimo nimo ro nou kowairiawado modobo ie. Godi ro nedi morobise owera ro nou edi tarena urubia ro neio aboto kaupoti tau to imese gaiwai-ro imese tau sapuwo to.
JUD 1:4 Modobo pua nedi morobise owera ro arua urubia ro ata mino to kowauti. Nio aboto nedi umoro owera ro mo ro nou ri nisioidiro, mabu nio aboto arua urubia piro se ta-giririmudurai-dioumo. Neio nakara se aro-dumo ibo neio kimibiria urubia ie, kaupoti neio aratigi-dumo kimibiria urubia to na-wararasoro-dumo. Nedi urubia ro neio sapuwo to Tarena Buka ato kebase giwapotai-rimo ibo, neio Godi ro ubauba wisa ama-imio-ri. Neio ro Godi emaragoidirotiti pua. Nedi urubia ro neio ro Godi edi wisa tato nirimagare ro ubauba mino to ewesegerewado-dumo. Neio ibo imaragoidirotiti-dumo siripo tanaro auna se kisioidiro modobo ie. Abera Naramu Iesu Keriso nimo ia kaupoti eputa dubu nou se ie. Kaupoti nedi urubia ro Iesu Keriso neio ro emowabetiti-dumo.
JUD 1:5 Ina nio umoro sapuwo to nio kebase umoro ta-goi-rimo netewa didi tanaro peteibi keba ia se na-gororosioidiro-birimo. Mo ubi ie nio mo ro ina umoro kiwai. Isiraere urubia wisa tato woko na-isioidirotiti-mo Isipi duriomoro ato, neio Abera Naramu ro mea mino to giwosuruwo-ro. Neio na-woutiti-rimo ipi ato, arua ro nou owera imibiria pua. Taie nou mabu ato ie neio Abera Naramu ro aise iopiautititi.
JUD 1:6 Ibose arua sowake urio sirio nio ro ma-dimaragoidiro-mo, neio erere woko Godi ro ta-gimio mea mino to isioidiro ri. Kaupoti neio ro Godi ubi tanaro a-gimasaudai-rimo. Neio arua simara mea komidiro duriomoro ro imese gemeserai-rimo. Ina noudo ie neio Godi ro sisibo ia ibi gugu to neito giwodoro womu tato womu tato seni to na-gimatahiriawado iato aise tirowomidirotiti. Neio ro edi auna koto saiki ro nou emotoititi-dumo, ina ioudo namadi-iwosuruwo-ri taie era paruo to aise ama-iherai-ri.
JUD 1:7 Ina ibose mo ubi ie nio umoro kiwai Sodom ra Gomora ra sabowa teibo arua sabowa mutu gomo ato na-giamo, neio aboto beda ubauba tanaro ro gororosioidiro-rimo. Nimo neio aboudo keremoputi modobo ie womu tato womu tato era paruo sapuwo to, mabu neio ro imese ata sosoro siripo tanaro auna ia se isioidirotiti-mo.
JUD 1:8 Iedi karasaubuti urubia ro nio aboto na-godoro-rimo, neio ro idaibo tanaro tisioidiro-dumo, durupi nakara se ubauba irimowaititi-dumo arua urubia mutu na-irohotiti-dumo. Mabu neio bagea hiwo owera to iremowautiti-dumo ibo, ‘Nio ro nedi tanaro ro ba-disioidiro-mo, ubauba tato ie.’ Ibose nedi urubia ro neio ubi tato ie Godi owera kirowidiro, auna se ibeoutiti-dumo. Neio ro owera to sowake urio sirio ubauba iwaititi-dumo.
JUD 1:9 Keba ia tau ato Godi edi sowake urio ro auna to edi na ro ararasorotiti Maikoro, Mose pamo durupi kemoba sapuwo to nu Satani mutu owera to ta-gararaudurai-rido. Maikoro nu auna sekere ie, kaupoti Satani nou ro owera to ubauba nato owai pua. Nou ro ibo, ‘Oro ubauba wisa Abera Naramu ro ama-omia-ri.’
JUD 1:10 Nedi karasaubuti urubia ro ata sosoro ie. Neio ro sowake urio umoro oi pua, ina neio ro owera to ubauba iwaititi-dumo. Nedi urubia ro neio soka ra giro ra sosoro irohotiti-dumo, kimaragoidiro to etou tanaro kiraremaidiro ra, iedi tanaro ro dorogora se aise kosioidiro ie. Neio ro idaibo mino to pamo oworoho-dioumo keremiro imese moro to kiporeai aboto.
JUD 1:11 Auna ia ubauba nedi urubia ro neio aboto ama-ereredea-ri, mabu neio ro Keina edi gabo ro nato gotobowa-dumo simara neama na-gopia. Neio ubauba maumo to imese godoro-rimo, Baramu beda sosoro gosioidiro. Neio auna ubi ie mani kimade, Baramu ro beda sosoro gosioidiro, Isiraere urubia isarena na-gimaiwai-rimo. Ibose Kora ro urubia ta-gimudo Abera Naramu owera neio ro a-giwaruria-rimo, ina Godi ro neio nou ri gipisiamuti. Nedi karasaubuti urubia ro urubia neio ro ibose to imudo-dumo Godi owera iwaruriauti ri, ina ibose nedi karasaubuti urubia ro Godi ro ama-ipisiamuti-ri.
JUD 1:12 Karasaubuti kimibiria urubia nio mutu na-waradabu-dumo, nedi karasaubuti urubia ro nio neio ro marea iwaititi-dumo. Nedi ohona ro neio ro siripo mutu iho-ri pua, arua urubia aboto imaragoidiro-ri pua. Ibose nedi urubia ro ubauba sipisipi kimowotoi urubia sosoro ie. Neio simara durupi eremaragoidirotiti-dumo, sipisipi mea se imowotoi-ri pua. Nedi urubia ro neio nakara se orowarebaititi-dumo, arua urubia neio ro iwarebai-ri pua. Saiki auna se kotobowa ato neio daroho bubu sosoro ie, gawia kihudurai ato daroho aise eretei-ri pua. Mabu neio ro bagea owera karo ie, tanaro aise ororosioidiro-ri pua. Nedi urubia ro deimi ota sosoro ie, deimi iopu simara tau ato iasesuti-ri pua, sipi mutu ta-gaubai-rimo, imese pamo ia ie.
JUD 1:13 Nedi urubia ro bukopu eputa sosoro ie, nedi bukopu gesagesa ro ota petata, ota puara soso mutu, poto to aise kiwidiawado ie. Nedi urubia ro siripo tanaro idaibo mino to isioidirotiti-dumo. Idaibo urubia owera aise irowidiro mamo, mabu neio kerewai kerewai kiboni sosoro ie. Idaibo tanaro urubia Godi ro kebase ta-gimohodowa duwoduwo ia ibi gugu neio womu tato womu tato iato ama-irowomidirotiti-ri.
JUD 1:14 Inoki orora ie Adam. Nou 6 nasaio kebase ta-gorowomidiro ina nu 7 ie. Nedi karasaubuti urubia ro abora na-orowomidiro neio kebase Inoki ro ta-giwapotai-ro ibo, ‘Owera nou e neito ma-dirowidiro-rimo! Abera Naramu imese sirio ia tarena sowake urio mutu amadi-ou-ri, ota puara mororobiritai-rimo kioputi modobo pua.
JUD 1:15 Urubia sirio koto iwai ri amadi-ou-ri, ina ubauba tanaro kisioidiro urubia ubauba nato ama-iwai-ri. Idaibo Godi tere kemati tato urubia neio Abera Naramu ro paea se nato ama-imowapotaidiro-ri ibo, “Nio ubauba tanaro kisioidiro urubia ie. Nio ro Godi sapuwo to ubauba owera ta-iarotiti-mo.” ’
JUD 1:16 Nedi urubia ro mouro owera auna se karo ie, ibose auna kimowameduti urubia ie. Neio abato edi ubauba ubi ro na-iamotiti, neio ubauba to neio ro iwaguwo-dumo. Neio karasaubuti urubia ie keremowabu auna ie. Neio auna ubi ie arua urubia owera meamea to kiageawado.
JUD 1:17 Namuturubi nirimagare babio, nio ro ma-dimaragoidiro-mo nimo Abera Naramu Iesu Keriso edi kitiodorai urubia ro neio ro beda owera iarotiti-mo nio aboto, ibo ido etou tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri. Neio ro ibo, ‘Iana tau namadi-orobai-ri, keremasosowado urubia amadidimo-ou-ri, neio Godi tere kemati tato urubia ie, simara ubauba ubi gabo amadimi-ibodoro-ri.’
JUD 1:19 Nedi urubia ro nio abato torowomidiro, neio durupi edi ubauba ubi tanaro ro dorogora se aise kisioidiro ie. Neio niro turi ato Godi edi Tarena Urio ro omidiro pua. Ina noudo ie nio neio ro ihoduti-dumo.
JUD 1:20 Namuturubi nirimagare babio, nio ro tarena owera ta-gimibiria-rimo. Ina nedi kimibiria tanaro ro moto posi sosoro ie. Mea se nato ba-dididi-mo nio kimibiria pupuwo kiwaititi sapuwo to. Ibose nio Godi mutu keremowauti ato nio Tarena Urio ro ba-miwaboidiro.
JUD 1:21 Abera Naramu Iesu Keriso nou edi nirimagare ro ba-demasebidiro-mo, nio womu tato womu tato keremiro nou ro nama-imio-ri. Idaibo tanaro nio ro namadimi-isioidiro-ri, Godi edi nirimagare ro amadime-emaragoidirotiti-ri, ina nou maumo ato mea se ama-irowomidiro-ri.
JUD 1:22 Kimibiria urubia kimaragoidiro teibo na-iworohuti-madumo, neio nio ro nirimagare kimati modobo ie.
JUD 1:23 Ibose arua urubia era paruo to ou-dumo era ato aratowo ri. Nedi urubia ro nio ro hio ito diwagarewado-rimo, modobo pua neio era ro kioura. Ina arua urubia nio abato torowomidiro karasaubuti owera neio ro ta-gimibiria-rimo, neio nio ro nirimagare kimati modobo ie. Kaupoti mea se! Modobo pua nedi atu ubauba ro nio neito kodoro. Neio ro edi ubauba tanaro ro na-isioidiro-dumo, nio ro binio to nou ba-dimowabeouti-mo.
JUD 1:24 Nio Godi aboudo keremeseruti ato ubauba tanaro isioidiro ri, nou aboudo gabo towamo-die nio kiwasiouti ubauba tanaro kisioidiro aboudo. Ina ibose nou edi woroworo ato na-imidirotiti, nou abato pupuwo towamotiti nio nou ro neito kiwateai aboto. Nio ata ubauba tato ama-orowotoi-ri, auna kamade mutu.
JUD 1:25 Godi kaupoti nouse ie nou ro nimo ubauba aboudo ta-niapopo-ro Abera Naramu Iesu Keriso na-gemeiriai-ro neito. Imese meana ia, imese auna ia, imese pupuwo ia, imese auna ia masiro nou abato ba-miamotiti. Duriomoro ido to gosioidiro nou abato ta-iamotiti, ibose nou do to amadima-ararasoro-ri womu tato womu tato. Ibose ba-mororosioidiro-mo.
REV 1:1 Nedi buka ro owera nato tiamo urubia ro umoro koi tato tanaro Iesu Keriso ro Ioane aboto nou giwapotai-ro. Nedi tanaro ro Godi aboudo ie, ina Iesu Keriso ro nou giwapotai-ro nou sowake urubia aboto, beda tanaro ra aupise ie amadimo-ororosioidiro-ri. Iesu edi sowake urio ro nou gemeiriai-ro nou sowake dubu Ioane aboto, nedi tanaro sirio ro iwapotai ri.
REV 1:2 Mo Ioane nouse ie, mo ro nedi morobise tanaro sirio ro niauri simara idomari to ibo Godi edi owera ro Iesu Keriso ro giwapotai-ro mo aboto, morobise to noti niatiti.
REV 1:3 Godi edi ipusu owera ro nedi buka ro nato na-iamo, etio ro ioputi-dumo neio ro meana tiauri-dumo, ibose etio ro irowidiro-dumo ina durupi to aise na-isioidiro-dumo, nedi urubia ro meana tiauri-dumo. Mabu tau aupiaupi ro orobowado-die nedi tanaro sirio ro kororosioidiro aboto.
REV 1:4 Mo Ioane ie nedi peba titi owera ro mo ro nimeriai Iesu urubia aboto 7 awawo sabowa ato na-orowomidiro Eisia duriomoro ato na-iamo. Godi keba ia se na-imidirotiti, abora na-omidiro, ina ido ama-imidirotiti-ri, wisa tato nirimagare miro mutu nou aboudo nio abato aise ba-miamotiti. Ibose Godi edi Tarena Urio ro 7 tanaro mutu, Godi komidiro nakomu edi na ro emotoititi, wisa tato nirimagare miro mutu nou aboudo nio abato aise ba-miamotiti.
REV 1:5 Ibose wisa tato nirimagare miro mutu Iesu Keriso aboudo nio abato aise ba-miamotiti. Iesu Keriso ro Godi mea se owautiti. Iesu nou keba koroto mere sosoro ie. Mabu nu keba dubu e Godi ro pamo rido imese gowameai-ro. Duriomoro gabogabo eputa urubia to edi urubia ro ararasorotiti-dumo, Iesu eputa dubu kaupoti nou se ie, neio nou ro sopu to iaurititi-die. Nimo nirimagare Iesu ia ro nimatiti-die, ina nimo edi ubauba sirio ro nou na-garaburai nou edi karima ro na-gosuputi neito nimapoduti.
REV 1:6 Nimo Iesu ro ta-nidabuai nu edi kiwaboi maumo ro nato orowomidiro ri, ina Godi ra urubia ra turituri ato Iesu edi abera ro Godi nou woko iato emesioidiro ri. Ina noudo ie auna masiro pupuwo korosa mutu nou abato womu tato womu tato aise ba-miamotiti. Ibose ba-mororosioidiro-mo!
REV 1:7 Ba-dowea-mo Iesu tema ohu rido amadi-ororuwo-ri. Nu imese sirio ia urubia ro simara idomari to amadimo-owea-ri. Nu edi tau ato garaburai ubauba etio ro gowai-rimo, nu ibose neio ro amadimo-owea-ri. Nedi duriomoro ro nato na-orowomidiro sirio erere owera urubia neio idobi amadimi-iroto-ri, neio ro nu sosoro namadimo-owea-ri. Morobise ie! Ibose ba-mororosioidiro-mo!
REV 1:8 Abera Naramu Godi ibo aro-die, ‘Keba moro mo do ie, saro gabo mo do ie, imese namabu mo ro ta-nimapogai.’ Imese pupuwo ia Godi keba ia se ta-imidirotiti, abora tomidiro, ina ido ama-imidirotiti-ri.
REV 1:9 Mo Ioane ie, mo nio naramu e, ina mo nio mutu Iesu sapuwo to atu se temeteme noti niauri-dumo. Nimo atu se Godi edi kiwaboi maumo ro nato koko se norowotoi. Mo ro Godi edi owera ro urubia na-nimowautiti, ibose Iesu mo ro simara idomari to na-niaurititi beda tanaro ro gisioidiro, nou sapuwo to nimowautiti, ina mo dibura to nou ri nedea-rimo Petimosi Ura ato.
REV 1:10 Abera Naramu edi saiki ro nato mo Godi edi Urio ro nou ro aise noworohuti. Ina huru rido mo ro auna kodu nato nirorowai humuko diamo sosoro
REV 1:11 na-gutura-ro ibo, ‘Oro ro beda tanaro ama-iauri-ri, buka ato aise ba-disioidiro. Ina 7 awawo sabowa ato mo urubia iato na-orowomidiro, nedi umoro owera ro neio aboto nou ba-dimerio. Nedi 7 sabowa ro neio ie Epesesi, Semena, Pegimu, Taiatira, Sadisi, Piradepia, Raodesia.’
REV 1:12 Mo iato a-niraroweauti owera kodu edi dubu aboudo gosuruo-ro, nou nosora. Mo edi tau ato nerewesegerai mo ro 7 gorodi erempa kiaremo nakomu se niwia, erempa mutu.
REV 1:13 Neio turituri ato ata dubu se nowea, Imese Urubia Kiauri Dubu nou sosoro nowea na-gotoi. Keakea tuturu obotama goroidiro sairo mabu ta-giwasomai. Nou ro ibose gorodi gagabe ta-garagodea nou goroidiro.
REV 1:14 Nou eputa sobo mutu ipakea musuga sosoro ie imese keakea ia ie. Ibose nu idomari teibo imese era pina sosoro giriware-rido.
REV 1:15 Nou sairo teibo sagaru durupi saiki korosa ro kimewia ato, idaibo sosoro gerememiouti-rido. Ibose nou owera kodu kadoro obo diamo sosoro geremohumo-ro.
REV 1:16 Nou ro tumodi tu to 7 kiboni girobidiro. Nou matagoro rido sapuwosapuwo susura giri nou ro asumaidirotiti. Nou sosoro woidomari bubu ro kowasiai tato saiki idaibo sosoro imese benenio ia se irememioutititi.
REV 1:17 Nu sosoro edi tau ato nowea mo nou sairo mabu ato egenabo nirosiriti, sapuwo pamo imese norobu. Nou tumodi tu na-gotuturai, mo durupi ato aise gedea. Nou ro ibo, ‘Oro tere na ie! Keba moro ato ti-nitoititi, saro gabo ato ti-nitoititi-die, imese namabu sirio mo ro ta-nimapogai, mo do ie.
REV 1:18 Mo nouse ie keremiro mabu dubu. Mo kebase ta-naraburai, owera neito ma-dirorowai-ro mo womu tato womu tato keremiro dubu nouse ie. Pamo abato edi magere ki ro, ibose korowaburo urubia korowomidiro moro Dudi nou magere ki, mo ro tinorobidiro-ma.
REV 1:19 Ina noudo ie oro ro dese to edi na iauri, ina abora etou tanaro ro ororosioidiro-dumo, ina ido etou tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri, neio se buka ato aise disioidiro.
REV 1:20 7 kiboni oro ro na-iauri-die mo ro tumodi tu to na-nirobidiro, ibose 7 gorodi erempa kiaremo nakomu oro ro na-iauri-die, erempa mutu, maumo oro ro umoro oi tato, abora oro aboto maumo anama-iwapotai-ri. 7 kiboni neio Godi sowake urio iwapotaidiro-die, Iesu urubia 7 awawo sabowa ato na-orowomidiro neio iwarebidiro na ie. 7 gorodi erempa kiaremo nakomu, Iesu urubia iwapotaidiro-die, 7 awawo sabowa ato na-orowomidiro io neio ie.’
REV 2:1 Abera Naramu owera mo aboto ibo gutura-ro, ‘Mo edi sowake urio ro mo urubia Epesesi sabowa ato nou ro na-emeaurititi, owera nou aboto ibo ba-demeiriai mo urubia sapuwo to. Muro owera mo aboudo ibo ie, mo Iesu nouse ie, mo ro tumodi tu to 7 kiboni nirobidiro, ina 7 gorodi erempa kiaremo nakomu turituri ato nirohotiti.
REV 2:2 Mo auna umoro ie nio ro etou tanaro isioidirotiti-dumo, idaibo nio ro auna woko mo sapuwo to na-isioidirotiti-dumo. Ina mo auna umoro ie nio koko se ti-wotoititi-dumo. Mo umoro ie ibo nio ro ubauba tanaro kisioidiro urubia mutu kidabuti nio ubi tato ia ie. Nedi urubia ro bagea to ibo iarotiti-dumo, “Nimo Iesu ro kitiodorai urubia ie.” Kaupoti neio Iesu ro kitiodorai urubia pua. Nedi urubia ro neio kitamudiro owera, tanaro kisioidiro mutu nio ro mea se ta-gimeiouti-rimo. Neio nio ro ta-gieibimai-dumo ibo neio karasaubuti urubia ie.
REV 2:3 Mo sapuwo to nio ro koko tau na-iaurititi-mo, nio koko se iwotoititi-mo. Pua ie mo nio ro aise nowasorotiti-mo.
REV 2:4 Kaupoti nio ubauba tanaro kaupoti nou sapuwo to ubi tato nou ri noi. Nio kimibiria gabo to edi tau ato godoro-rimo, mo nio ro arua urubia mutu auna se nemaragoidirotiti-mo. Ina nio abora beda gorowati-dumo?
REV 2:5 Ma-dimaragoidiro-mo! Nio abora iroruwo-die, nio kebase aupiaupi se gorowomidiro mo abato, abora mo aboudo damodamo oititi-dioumo! Ba-derewesegerai-mo ina beda nirimagare tanaro na-gisioidiro-rimo kebase, mo nio ro auna se na-nemaragoidirotiti-mo, neio se ina ba-disioidiro-mo. Nio korowameai tato keba komidiro muro to, mo nio aboto anamadi-ereredea-ri, nio aboudo erempa kiaremo nakomu anamadi-owatateai-ri, nio mo ro anama-iburutai-ri.
REV 2:6 Kaupoti mo nio ro kamade neito nowai-dumo nio ro ata mea tanaro mo sosoro gabo ato nou isioidiro-dumo. Nikorasi urubia neio bagea karasaubuti kitamudiro urubia ie, neio ro edi tanaro ro na-isioidiro-dumo, nio ro auna se ihoio-dumo. Ibose neio ro edi tanaro ro na-isioidiro-dumo, mo ro auna se nihoio.
REV 2:7 Nio etio ra modobo ato kirowidiro Tarena Urio beda owera aro-die mo urubia aboto, nou owera gare se ba-demedea-mo. Nio etio ra koko se na-iwotoi-dumo, ubauba tanaro na-iwameduti-dumo, nedi urubia ro mo ro anama-imapoi-ri keremiro kimio ota iopu kiho aboto, Godi edi mea ia moro ro nato na-owotoi.’
REV 2:8 Abera Naramu owera mo aboto ibo gutura-ro, ‘Mo edi sowake urio ro mo urubia Semena sabowa ato nou ro na-emeaurititi, owera nou aboto ibo ba-demeiriai mo urubia sapuwo to. Owera ibo ie, Keba moro ato ti-nitoititi, saro gabo ato ti-nitoititi, imese namabu sirio mo ro ta-nimapogai, mo do ie. Ibose mo ta-naraburai, ina ta-norowameai-ro pamo rido, owera mo aboudo ibo ie.
REV 2:9 Mo umoro ie nio temeteme mo sapuwo to noti iauri-dumo, ibose namabu tato noto orowomidiro. Kaupoti Adiri sabowa ato nio wisa sirio tiamo-die. Nio beda owera to iwaititi-dumo ubauba, mo umoro ie. Neio ibo iaro-dumo “Nimo Iu urubia ie”, kaupoti neio Iu urubia pua, neio Satani urubia ie.
REV 2:10 Ubauba tau nio aboto aupise tou-die, nio nato tere oi ate. Nio mo ro a-nimowapotai nio kiwaibirio sapuwo to Satani ubi ato nio arua, dibura to amadimi-iaremo-ri. Nio mibo tuturu tau to iauri-ri pua. Iesu gabo ato koko se aise ba-dorowotoi, womu tato pamo kowea, ina nio mo ro womu tato womu tato keremiro nato nama-imio-ri.
REV 2:11 Nio etio ra modobo ato kirowidiro Tarena Urio beda owera aro-die mo urubia aboto, nou owera gare se ba-demedea-mo. Nio etio ra koko se na-iwotoi-dumo, ubauba tanaro na-iwameduti-dumo, edi tau ato arua urubia ina pamo namadimo-owea-ri, nio ro nedi ubauba ro owea-ri pua.’
REV 2:12 Abera Naramu owera mo aboto ibo gutura-ro, ‘Mo edi sowake urio ro mo urubia Pegamu sabowa ato nou ro na-emeaurititi, owera nou aboto ibo ba-demeiriai mo urubia sapuwo to. Sapuwosapuwo giri susura mo abato towamo, mo aboudo owera ibo ie.
REV 2:13 Mo umoro ie nio edi moro ato irowomidirotiti, sirio urubia iato Satani ubi tanaro isioidirotiti-dumo. Kaupoti mo nio ro mea se nowasorotiti-dumo. Entipasi ro morobise to mo sapuwo to sirio tau urubia nou ro imowautititi, ina nou iedi tau ato gopia-rimo nio sabowa ato, Satani ro na-iaurititi iedi sabowa ro, nio ro mo gabo emeserai pua, koko se aise giwotoi-rimo.
REV 2:14 Kaupoti nio abato sipu tato ubauba tanaro nou nimowea, neibi sapuwo to ubi tato nou ri noi. Nio kimibiria urubia maumo ato, arua urubia Baramu edi ubauba tanaro ro nou obodoro-dumo. Io nedi dubu ro nou ro ata auna dubu masiro Baraki nou Isiraere urubia mutu boso aboto na-gou-rimo, neio nou ro Satani namusu to giwou. Ina noudo ie Isiraere urubia Baraki ro ubauba aise giwai. Neio nou ro ubauba gabo to giwaguwo, idaibo ohona orora sapuwo to na-gimamo-rimo nou giho-rimo, ibose upo tanaro iato gisioidiro-rimo. Baramu edi ubauba tanaro ro na-ibodorotiti-mo, nio abato arua urubia torowomidiro nou sosoro.
REV 2:15 Ibose nio abato arua urubia torowomidiro, Nikorasi urubia edi kitamudiro tanaro ro na-ibodoro-dumo.
REV 2:16 Ina noudo ie ubauba aboudo aise derewesegerai-mo! Kerewesegerai tato, mo nio aboto aupise ie kou, boso anamadi-owou-ri neio aboto. Giri ro asumaidirotiti mo matagoro rido, boso nou mutu anamadi-owou-ri.
REV 2:17 Nio etio ra modobo ato kirowidiro Tarena Urio beda owera aro-die mo urubia aboto, nou owera gare se ba-demedea-mo. Nio etio ra koko se na-iwotoi-dumo, ubauba tanaro na-iwameduti-dumo, ohona mana to na-giasoro-rimo piro se na-iamo, sapuwo nio paea se mo ro nato anama-imio-ri. Ibose nio mo ro erere se anama-imio-ri keakea nadi, nio orio masiro nadi ato neio ro se ama-iateidiro-ri. Nio abato etio ro amadimi-imade-ri edi nadi ro, nio ia ro amadimo-oititi-ri orio masiro umoro, arua urubia umoro oi-ri pua.’
REV 2:18 Abera Naramu owera mo aboto ibo gutura-ro, ‘Mo edi sowake urio ro mo urubia Taiatira sabowa ato nou ro na-emeaurititi, owera nou aboto ibo ba-demeiriai mo urubia sapuwo to. Owera ibo ie, Godi edi mere ro mo nouse ie, nedi owera ro mo aboudo ie. Mo idomari teibo imese era pina sosoro iriwaretiti-do. Ibose mo sairo teibo sagaru durupi saiki ro kimewia ato idaibo sosoro erememioutiti-do.
REV 2:19 Mo auna umoro ie nio ro beda tanaro isioidirotiti-dumo, ibose mo umoro ie nio natonato beda sosoro irimatiti-dumo. Mo umoro ie nio kimibiria mo sapuwo to beda ipi ato iamo. Mo ibose umoro ie urubia nio ro nirimagare maumo ato beda sosoro iwarebidirotiti-mo. Ina mo auna umoro ie nio koko se ti-wotoititi-dumo. Keba se nio ro mo ubi tanaro mea se ta-nemesioidirotiti-mo, ina abora mea ia se ti-nemesioidiro-dumo.
REV 2:20 Kaupoti nio abato ubauba tanaro kaupoti nou sapuwo to mo ubi tato nou ri nato noi. Ata ubauba ia orobo Iesebere nio aboto na-gereredea-ro, nu nio ro owagare pua, nio ro idomari to se giauri-rimo. Nedi orobo ro Godi ipusu owera orobo to iratigititi, nu ubi neito owamotiti Godi sowake urubia nou ro kakate moro to iwamedei ri. Ina noudo ie neio ro upo tanaro isioidiro-dumo, orora ohona na-imamo-dumo iato iho-dumo.
REV 2:21 Nedi orobo ro upo tanaro aboudo kerewesegerai tau mo ro ta-nomia, kaupoti nu ubi tato goi.
REV 2:22 Nu mo ro temeteme mutu anama-eherai-ri keta to imese ama-orobuti-ri. Ibose nu edi upo tanaro ro etio ro isioidirotiti-dumo, nou ubauba tanaro aboudo neio kerewesegerai tato, neio ubauba ia temeteme mo ro anama-imio-ri.
REV 2:23 Nu edi kowasoro urubia ro anama-owopiauti-ri. Erere sabowa ato mo urubia ro namadimi-irowidiro-ri, neio umoro nato amadimo-oi-ri ibo, imese urubia niro turi, kimaragoidiro patu, mo auna umoro ie, ina nio ro beda tanaro isioidiro-dumo, nio erere se wisa nou sapuwo to anama-imio-ri.
REV 2:24 Ina nio arua mo urubia Taiatira sabowa ato na-orowomidiro, nio aradabu tato iedi orobo ro nou edi bagea kitamudiro tanaro ro nou aboto. Ina ibose iedi tanaro ro amia urubia ro na-imaragoidiro-dumo ibo neio Satani edi maumo tanaro piro se na-iamo, iedi tanaro ro nio ro umoro oi pua. Mo ro ata owera anama-utura-ri nio arua aboto.
REV 2:25 Nio ro kimibiria kebase edi na gomidai-rimo, nouse ba-dorobidiro-mo, womu tato mo korowameai. Ata tanaro ata nio kosioidiro aboto, mo ro ohu rido imotomai-ri pua.
REV 2:26 Nio etio ra koko se na-iwotoi-dumo, ubauba tanaro na-iwameduti-dumo, ina mo ubi tanaro na-isioidiro-dumo womu tato mo korowameai, nio aboto idiai kiboni mo ro anama-apoi-ri, ibose imese urubia patu nio aboto anama-iapoi-ri nio ro amadimi-iauri-ri. Abera ro edi pupuwo korosa ro mo aboto beda sosoro gaiwai-ro, ina mo ro nio aboto anama-aiwai-ri. Ina Tarena Buka idaibo sosoro owera aro-die, Sirio duriomoro saiki ata nou ro eputa dubu edi auri gamini ro urubia sirio nou ro neito koko muro to ama-iwaboi-ri. Kepuru na-epeputi ina kerekere na-orowararioidiro-dumo nou ro urubia idaibo mino to ama-iwosuwoduti-ri.
REV 2:29 Nio etio ra modobo ato kirowidiro Tarena Urio beda owera aro-die mo urubia aboto, nou owera gare se ba-demedea-mo.’
REV 3:1 Abera Naramu owera mo aboto ibo gutura-ro, ‘Mo edi sowake urio ro mo urubia Sadisi sabowa ato nou ro na-emeaurititi, owera nou aboto ibo ba-demeiriai mo urubia sapuwo to. Owera ibo ie, Godi edi Tarena Urio 7 tanaro mutu mo abato tomidiro, ina 7 gorodi erempa kiaremo nakomu, erempa mutu, mo abato ibose tiamo. Owera mo aboudo ibo ie. Mo auna umoro ie nio ro etou tanaro isioidirotiti-dumo. Urubia ro ibo imaragoidirotiti-dumo nio kimibiria teremiro-dumo, kaupoti nio pamo ro irobu.
REV 3:2 Diriribua-mo! Nio abato edi kimibiria kainakaina ro na-iamo, dimowoiriai-mo, aupise korodouti ido to neio araseperai-widumo. Mabu nio mo ro na-niauri mo ro edi tanaro ro na-niasouti, nio ro Godi sosoro gabo ato mea se iporeawado pua.
REV 3:3 Ina noudo ie ba-dimaragoidiro-mo keba se nio ro beda kitamudiro gomidai-rimo, ina beda owera girowidiro-rimo, edi kitamudiro ro durupi to aise disioidiro-mo, ina ubauba aboudo aise derewesegerai-mo. Nio kerewesegerai tato, mo piro dubu sosoro anamadi-ereredea-ri, ina nio umoro oi-ri pua mo beda tau ato anamadi-orowameai-ri.
REV 3:4 Kaupoti Sadisi sabowa ato arua urubia nio abato torowomidiro, neio obotama marea tato iroidiro-dumo, idaibo kerewae kerewae tanaro neio ro isioidirotiti pua. Neio keakea obotama mutu mo abato ama-iateidiro-ri.
REV 3:5 Nio etio ra koko se na-iwotoi-dumo, ubauba tanaro na-iwameduti-dumo, nedi urubia ro neio keakea obotama amadimi-irori-ri. Ata buka towamo, womu tato womu tato keremiro etio ro amadimi-imidai-ri, neio masiro iato tiamo. Nedi keremiro buka ro neido etio ra koko se na-iwotoi-dumo, neio masiro mo ro beda kiwagareawado pua. Mo ia ro Abera Godi nou sowake urio mutu neio sosoro gabo ato, nedi urubia ro anama-iasoro-ri mo morobise kowasoro urubia to.
REV 3:6 Nio etio ra modobo ato kirowidiro Tarena Urio beda owera aro-die mo urubia aboto, nou owera gare se ba-demedea-mo.’
REV 3:7 Abera Naramu owera mo aboto ibo gutura-ro, ‘Mo edi sowake urio ro mo urubia Piredepia sabowa ato nou ro na-emeaurititi, owera nou aboto ibo ba-demeiriai mo urubia sapuwo to. Owera ibo ie, Mo tarena ia ie, ibose mo ro morobise owera niarotiti. Eputa dubu Deibidi abato edi ki ro kebase na-owamotiti, iedi atu ki ro abora mo abato owamotiti. Owera mo aboudo ibo ie. Nou ro beda magere kodobura ra, ata ro gabo tato ie kopai, ibose nou ro na-wopai, ata ro gabo tato ie kodobura.
REV 3:8 Mo auna umoro ie nio ro etou tanaro isioidirotiti-dumo. Owera neito ma-dirowidiro-rimo, abora magere aise aidiro-die nio mo ro ta-nimodobura. Iedi magere ro ata ro kopai gabo tato ie. Mo umoro ie nio kimibiria pupuwopupuwo se iamo pua. Kaupoti mo edi kitamudiro ro mea se ibodorotiti-dumo, ina mo nio ro aratioutiti pua.
REV 3:9 Neito ma-dirowidiro-rimo, arua urubia ibo iaro-dumo, “Nimo Iu urubia ie”, kaupoti neio karasaubuti urubia ie, Iu urubia pua, neio Satani urubia ie. Mo ro arua tanaro neio aboto anama-isioidiro-ri, ina noudo ie neio nio aboto amadimo-ou-ri, nio sairo mabu ato amadimi-iroboreauti-ri. Taie neio nato amadima-aro-ri ibo “Nio Iesu ro auna nirimagare timatiti-die.”
REV 3:10 Nio mo ro keba se na-nimowapotai koko se orowotoi ri mo owera nio ro aise gibodoro-rimo. Ina noudo ie nedi auna ubauba tau ro na-wou-die nedi duriomoro gebari ro neito urubia iwaibirio ri, nio mo urubia ie, anama-iwairiai-ri.
REV 3:11 Mo aupise ie anamadi-orowameai-ri. Nio ro keba se edi kimibiria ro na-gomidai-rimo, nou se ba-dorobidiro-mo koko se, modobo pua nio edi mea wisa ro nou sapuwo to ata ro kiwasiri.
REV 3:12 Nio etio ra koko se na-iwotoi-dumo, ubauba tanaro na-iwameduti-dumo, nedi urubia ro neio mo ro Tarena Moto turi posi sosoro anama-iwotoburio-ri Godi abato. Neio iato ibose to ama-irowotoititi-ri, ioudo beda keremeseruti pua. Ina neio abato owera mo ro anama-iatiti-ri. Abera Godi nu edi masiro ro, ibose nu edi sabowa ro namadi-ororuwo-ri nou aboudo, masiro Orio Ierusarema, neio abato anama-iatiti-ri. Ibose mo orio masiro neio abato anama-iatiti-ri.
REV 3:13 Nio etio ra modobo ato kirowidiro Tarena Urio beda owera aro-die mo urubia aboto, nou owera gare se ba-demedea-mo.’
REV 3:14 Abera Naramu owera mo aboto ibo gutura-ro, ‘Mo edi sowake urio ro mo urubia Raodesia sabowa ato nou ro na-emeaurititi, owera nou aboto ibo ba-demeiriai mo urubia sapuwo to. Owera ibo ie, edi masiro ro mo neito nararasorotiti “Nou Se ie”. Ina ibose Godi mo ro mea se morobise to nowautiti. Ibose imese namabu sirio Godi ro mo tu to gisioidiro, owera mo aboudo ibo ie.
REV 3:15 Mo auna umoro ie nio ro etou tanaro isioidirotiti-dumo. Nio kimibiria egea mere se gebobo ta-goi-dumo. Nio aragare pua mo aboudo, ina ata sapuwo rido kiauri ato nio kimibiria korosa ia pua, egea mere se pupuwo tato ro irobowado, mo nio ro morobise to owasorotiti pua. Korosa kiworohuti modobo ia ie. Nio korosa ubi tato koi ato, gebobo ba-doi-mo. Korosa mere imese modobo ia pua!
REV 3:16 Nio turi ato orowotoi, korosa ia pua, ibose gebobo ia pua ina noudo ie nio mo ro kibeiomai aboto ie idaibo nio imorowa rie.
REV 3:17 Nio ibo na-iaro-dumo, “Nimo namabu sirio ie, modobo ato nirowomidirotiti, namabu nimo ro iosoratiti pua.” Kaupoti nio eremasibai pua ibo nio abato mibo sirio ia se tiamotiti. Nio imese nitonito ia se irowomidirotiti, arua urubia ro natonato imati-dumo. Nio modobo ato irowomidirotiti pua, nio namabu tato urubia ie. Ibose nio mea se irarowo pua, idomari pogo urubia ie. Nio mo sosoro gabo ato porose se sosoro irowomidirotiti. Kaupoti nio nakara se eremasibowado pua ibo nio idaibo sosoro mibo sirio mutu irowomidirotiti.
REV 3:18 Ina nio mo ro muro owera nimia, agoago nadi masiro gorodi nou auna ia korosa era to kitai ato, nou auna wisa namabu to aise kararapoi ie. Morobise kimibiria idaibo sosoro ie, mo aboudo nou ba-dimade-mo, morobise namabu sirio urubia to ararasoro ri. Ibose nio mo aboudo keakea obotama ba-dimade-mo, nio iroidiro na ie. Nedi keakea obotama ro durupi neito namadimo-orowasio-ri, nio mo sosoro gabo ato siripo ro ina iwati ri pua. Ibose idomari meresini mo aboudo ba-dimade-mo, idomari mea se kirarowo sapuwo to.
REV 3:19 Mo edi urubia ro nirimagare na-nimatiti neio mo ro kimutuputiawado ie, neio ro ubauba beda tau ato iwaseidiro-dumo, neio mo ro ubauba wisa kemowame ie ubauba kimesere sapuwo to. Ina noudo ie nio abato auna ubi ro ba-miamo mo ubi tanaro nou kisioidiro aboto, ina ubauba aboudo derewesegerai-rimo.
REV 3:20 Owera neito ma-dirowidiro-rimo, abora mo magere damo ato notoi ina nio aboto owera to ti-norowapotaidirotiti nio ro magere emodobura ri. Mo owera kodu etu ro kemororowai ra ina magere kemodobura ato, mo nou aboto kodoro ie, ina mo nou mutu ohona atu se kiho ie.
REV 3:21 Nio etio ra koko se na-iwotoi-dumo, ubauba tanaro na-iwameduti-dumo, mo ro neio anama-imapoi-ri mo mutu orowomidiro-ri, mo edi komidiro nakomu ro nato. Mo koko se beda sosoro nirimowotoi ina mo abera gomo ato nomidiro, nio idaibo sosoro to ama-irowomidiro-ri mo abato edi komidiro nakomu ro nato.
REV 3:22 Nio etio ra modobo ato kirowidiro Tarena Urio beda owera aro-die mo urubia aboto, nou owera gare se ba-demedea-mo.’
REV 4:1 Nedi tanaro sirio ro mo ro kiauri na-gororoporeai, mo toboro ohu to nato nawota. Ei! Mo sosoro gabo ato Adiri sabowa magere korodobura se nowea. Mo ro iedi atu kodu ro humuko diamo sosoro kebase ta-nirorowai, ina nato nirorowai ibo na-gutura-ro, ‘Oro mo aboto neito dioro-ro, ido to beda tanaro ro amadimo-ororosioidiro-ri morobise to, oro mo ro nou anama-emasouti-ri.’
REV 4:2 Iedi tau ro nato, mo ina Tarena Urio ro noworohuti. Ina Adiri sabowa ato mo sosoro gabo ato eputa dubu komidiro nakomu nou se nowea. Ina iedi komidiro nakomu ro nato mo ro Godi se nowea na-gomidiro.
REV 4:3 Nou karimakarima benenio nadi sosoro nowea. Nou edi komidiro nakomu ato na-gomidiro darai ro ta-gemowagoberai, iedi darai ro auna gititi nadi sosoro ie.
REV 4:4 Iedi komidiro nakomu ro turi ato gotoi ina arua 24 komidiro nakomu ro gemowaperai-rimo. Iedi 24 komidiro nakomu ro nato 24 eputa urubia neio ro gorowomidiro. Neio keakea obotama to neito ta-geremeduti-rimo ina gorodi hato eputa urubia beda hato iroidirotiti-dumo neio ro eputa ato nou se giroidiro-rimo.
REV 4:5 Komidiro nakomu rido penenio se gerememiouti-rimo, ibose gururu ioudo aise geremohumo-rimo. 7 turupina neio ro giriware-rimo, nou komidiro nakomu sosoro gabo ato. Nedi 7 erempa pina ro neio ro Godi edi Tarena Urio ro 7 tanaro mutu nou e.
REV 4:6 Ibose komidiro nakomu sosoro gabo ato, auna obo paruo garasi se sosoro ie nou ro gomidiro. Iedi komidiro nakomu ro 4 keremiro nakomu neio ro aupise aiwidirotiti-bimo. Neibi idomari sirio mutu e, sosoro rido huru rido aise irarowotiti-dumo.
REV 4:7 Keba keremiro nakomu auna serawo tumu na masiro raioni nou sosoro ie, ata keremiro nakomu burumukau sosoro ie. Ina ata urubia dubu sosoro woidomari mutu e, ina ata auna banawario tamu to na-iarubiautiti nou sosoro ie.
REV 4:8 Nedi keremiro nakomu ro neibi erere se 6 tamu mutu e. Ina neibi durupi ato, ibose tamu maumo ato, idomari sirio ie neio aise irarowotiti-dumo. Neio imese sirio tau wasare aise iwatiti-dumo, keremasio pua ibo, ‘Imese pupuwo ia Abera Naramu Godi, nu tarena ie, tarena ia ie, imese tarena ia ie. Nu kebase ia se ta-imidirotiti, abora tomidiro, ina ido ama-imidirotiti-ri.’
REV 4:9 Nedi 4 keremiro nakomu peteibi ro Godi emowabutiti-bimo, eso owera mutu. Nou ro imidirotiti womu tato womu tato turi komidiro nakomu ato. Neibi beda tau ato katamuai ra nou kemowabu,
REV 4:10 nedi 24 eputa urubia ro neio sopu to aise kiroruo ie nou sosoro gabo ato. Taie etu ro imidirotiti komidiro nakomu ato womu tato womu tato keremiro to neio ro atu se iato kemowabu e. Neio eputa rido eputa urubia gorodi hato neio ro aise kibedai ie nou sosoro gabo ato, sopu ato aise kiedea ie. Taie nu iato kemowabu e ibo,
REV 4:11 ‘Nimo Abera Naramu Godi imese modobo ia ie, nimo ro, imese urubia mutu, oro kemowabu aboto, oro masiro nimo ro ohu ia to kowoubua aboto, ibose oro pupuwo aboto nimo ro kiroboreauti aboto. Mabu imese sirio nakomu oro ro simara ubi ato gisioidiro, ina abora aise noti iamotiti.’
REV 5:1 Iedi dubu ro na-gomidiro komidiro nakomu ato, nou ro tumodi tu to peba ketebuti se gorobidiro. Iedi peba ketebuti ro nato, goro ato, ohu ato, titi se giamo, ina 7 kimakoko nakomu koko neito ta-gimowaititi, urubia ro titi kioputi aboudo gabo iwasiai rie.
REV 5:2 Ibose mo ro nato nowea auna pupuwo sowake urio, auna owera to nato gimowauti-ro ibo, ‘Ata dubu ata a-womidiro ra auna ia masiro mutu, kimakoko nakomu nou ro kisebo ina peba ketebuti kemobodorai aboto?’
REV 5:3 Kaupoti Adiri sabowa ato, nedi sopu duriomoro nato, Dudi sabowa ato ata dubu ata omidiro pua idaibo auna masiro mutu peba ketebuti nou ro kemobodorai aboto, ina titi egea mere se kimetai aboto.
REV 5:4 Mo buro iato idobi se nedea mabu ata auna masiro dubu ata omidiro pua peba ketebuti ato kimakoko nakomu kisebo aboto, ibose titi nou ro egea mere se kimetai aboto.
REV 5:5 Iato tuturu to owamo pua mo ro 24 eputa urubia neio ata nou owera kodu se nemororowai mo aboto na-gutura-ro ibo, ‘Oro idobi na ie! Ma-dowea! Auna serawo tumu na masiro raioni Iuda edi gu ro neido ie, ibose nou auna eputa dubu e Deibidi aboudo orobu-die. Nou ro imese nasa urubia ta-giwamedei, nu keba se imese otoi. Nedi dubu ro nou aboudo modobo ie nedi kimakoko nakomu ro kisebo ina peba ketebuti kemabodorai aboto.’
REV 5:6 Mo ro sipisipi dawade se nowea. (Iesu sipisipi dawade to asorotiti-dumo.) Nedi sipisipi dawade ro kopia sosoro gotoi komidiro nakomu turituri ato. Nu ibose 4 keremiro nakomu peteibi ro ta-gemowaperai-birimo. Ina 24 eputa urubia ro ibose ta-gemowaperai-rimo. Nu 7 gaini mutu e, ibose 7 idomari mutu e. Nedi 7 idomari ro neio Godi Urio ie. Nou Godi ro gemeirio imese duriomoro gabogabo to.
REV 5:7 Nedi sipisipi dawade ro ioudo na-gou-ro taie etu ro imidirotiti komidiro nakomu ato, nou aboudo peba ketebuti iato gomidai-ro tumodi tu to edi na gorobidiro.
REV 5:8 Nou ro edi tau ato gomidai-ro, 4 keremiro nakomu peteibi 24 eputa urubia mutu neio atu se goto to aise giroborea-rimo sipisipi dawade sosoro gabo ato. Neio ro imese sirio se gita sosoro nakomu masiro hapu erere se nou geremerebidiro-rimo. Ibose neio ro gorodi nuku erere se geremerebidiro-rimo iato a-giamo meamea nibo nakomu. Meamea nibo owapotaidiro-die Iesu edi tarena urubia ro neio kararatoro owera ie.
REV 5:9 Neio atu se orio wasare iato giabodo-rimo, ‘Auna masiro mutu dubu oro nou se ie peba ketebuti komidai aboto ina kimakoko nakomu kisebo aboto. Mabu oro ta-gopia-rimo, oro edi karima ro na-gisuputi urubia oro ro neito gimidai-ro, Godi urubia to nato gararapoi-rimo. Nedi urubia ro oro ro na-gimidai-ro neio erere gu urubia ie, erere owera urubia ie, erere tanaro urubia ie, erere duriomoro urubia ie.
REV 5:10 Neio oro ro ta-giapoi Godi ro kiwaboi maumo ato orowotoi ri, ibose nou imese sirio tau emowabu ri. Nedi urubia ro ido sopu duriomoro urubia amadimi-iauri-ri, eputa urubia to neio ro amadima-ararasoro-ri.’
REV 5:11 Iato tuturu to pua mo ro auna ia wasare kodu nato nirorowai. Iedi kodu ro imese sirio ia sowake urio aboudo ie, ota puara morobiritai-mo, neio aboudo gosuruo-ro edi kodu ro. Iato iedi komidiro nakomu ro, 4 keremiro nakomu peteibi, ina 24 eputa urubia, neibi imese sirio sowake urio ro ta-gimowaperai-rimo.
REV 5:12 Neio ro wasare auna se nato giabodo-rimo ibo, ‘Nedi sipisipi dawade ro kebase edi na gopia-rimo, nou modobo ia ie urubia ro nou auna pupuwo korosa dubu to kasoro, ibose auna muro dubu to kasoro, ina auna pupuwo dubu to kasoro. Ibose beda mutu namabu sirio ra nou ro kirahidimai modobo ie. Nou ibose modobo ia ie imese sirio urubia ro nou masiro ohu to kowoubua, nou auna ia dubu to kasoro, ina nou auna se kemowabu.’
REV 5:13 Tuturu to pua mo ro ina nato nirorowai ata wasare diamo. Godi ro edi namabu sirio ro na-gisioidiro Adiri sabowa to, sopu duriomoro ato na-oroho-dumo, Dudi sabowa ato na-orowomidiro, ibose buru oromo ato na-oroho-dumo, ina beda mutu keremiro namabu ro oroho-dumo erere moro ato, urio sirio mutu, nedi wasare ro neio aboudo gou-ro. Neio atu se wasare iato giabodo-rimo ibo, ‘Etu ro imidirotiti komidiro nakomu ato, ibose sipisipi dawade, neitiro se nimo ro kimowabu-ma modobo ie, neitiro masiro se kiwoubua-ma modobo ie. Neitiro nimo ro auna ia to kiasoro-ma modobo ie, ina auna pupuwo teibo to kiasoro-ma modobo ie, imese sirio tau womu tato womu tato.’
REV 5:14 Iato iedi 4 keremiro nakomu peteibi ro, neibi ro atu se ibo, ‘Ibose ba-mororosioidiro-mo!’ Taie, iedi 24 eputa urubia ro neio goto to aise giroborea-rimo, Godi ra sipisipi dawade ra iato gimowabu-marimo.
REV 6:1 Mo neido na-nirarowea mo ro sipisipi dawade se nowea, keba kimakoko nakomu na-gesebea. Ina mo ro owera kodu se nirorowai, iedi owera kodu ro a-gou-ro 4 keremiro nakomu peteibi edi na ro imidirotiti-bimo Abera Naramu edi komidiro nakomu ro nou abato. Neibi ata ro gutura-ro iedi owera kodu ro toboro gururu sosoro ibo, ‘Neito dou-ro.’ Iato mo na-nirarowea iau! Mo ro keakea hosi se nowea mo sosoro gabo ato. Iedi hosi ohu ro nato urubia dubu ro gomidiro. Iedi urubia dubu ro gari se gorobidiro. Ina nu Godi ubi ato eputa dubu hato nou gemamitiai-birimo. Taie imese gaimai boso aboto duriomoro urubia sirio iwameduti ri.
REV 6:3 Keba kemakoko nakomu sipisipi dawade ro ta-gesebea, ina ata nou ro iato gesebea, mo ro ata owera kodu nato nirorowai iedi 4 keremiro nakomu peteibi ro neibi ata aboudo, iato gutura-ro, ‘Neito dou-ro!’ Iau! Karima hosi se nowea era mio sosoro ie. Iedi hosi ro nato a-gomidiro urubia dubu giri gebari ta-gemowateai-rimo, nou pupuwo korosa Godi ubi ato gomia-rimo miro owagare ri imese duriomoro gebari aboudo, urubia ororopiauti ri.
REV 6:5 Netewa teibo kimakoko nakomu teibo sipisipi dawade ro ta-gisebea-ma, ina ata nou ro iato gesebea, mo ro ata owera kodu nato nirorowai iedi 4 keremiro nakomu peteibi ro neibi ata aboudo, iato gutura-ro, ‘Neito dou-ro!’ Mo na-nirarowea Iau! Mo ro a-nowea garegare hosi. Iedi garegare hosi ro nou ohu ato a-gomidiro ata dubu nou ro a-gorobidiro ohona kidoburio nakomu. Taie iato ata auna owera kodu mo ro nato nirorowai. Iedi 4 keremiro nakomu peteibi ro iedi kodu ro neibi edi moro ato gomidiro-birimo kodu ioudo gou-ro. ‘Duriomoro gebari ato ohona tato tau ama-ereredea-ri. Pupuwo korosa oro abato towamo idaibo tanaro ororosioidiro rie. Urubia abora ohona modobo ato na-imade-dumo, ido neio ro idaibo imade-ri pua, kainakaina ohona wisa imese ohu ia to amadimi-ioro-ri, urubia auna sogoi ro ama-iwatiti-ri. Kaupoti oribi ota, waini kumabo mutu ubauba iwai mamo. Oribi iopu isi, waini iopu isi mutu, urubia abato aise ba-miamotiti!’
REV 6:7 Netewa didi kimakoko nakomu peteibi sipisipi dawade ro ta-gisebea-ibi, ina ata nou ro iato gesebea, mo ro ata owera kodu nato nirorowai iedi 4 keremiro nakomu peteibi ro neibi ata aboudo, iato gutura-ro, ‘Neito dou-ro!’ Mo na-nirarowea, iau! Mo ro a-nowea agoago hosi, urubia durupi agoago beda sosoro koi ra pamo ro na-emou-die. Iedi hosi nou ohu ato Pamo ro a-gomidiro. Pamo na-gou, nu saro rido Dudi ro gobodoro. Dudi ubi ie urubia sirio nou ro iwoiriamuti ri nou aboto. Godi ro ibo gutura, ‘Pamo ra Dudi ra, nitiro mo ro pupuwo korosa nimia-ma, nedi duriomoro gebari ro netewa netewa patu to kiasiouti ato, ina kaupoti patu nitiro ro kiopiauti to oporeai ri. Erere mino to ba-diopiauti-do, boso to, ohona tato to, temeteme to, ina serawo namabu to.’
REV 6:9 Netewa netewa kimakoko nakomu peteibi sipisipi dawade ro ta-gisebea-ibi, ina ata nou ro iato gesebea. Nadi kitomuti patapata mabu ato mo ro urio sirio nato niwia. Neio ro Godi owera koko se ta-irobidirotiti-mo, urubia nouto ta-imowautiti-mo ina urubia ro nou mabu ato giopiauti-rimo.
REV 6:10 Nedi urubia ro na-giopiauti-rimo auna owera to nato gutura-rimo ibo, ‘Auna ia eputa dubu, tarena ia dubu ibose morobise ia dubu, sopu duriomoro urubia neio oro ro beda tau ato ama-iwai-ri koto, ina nimo kiopiauti wisa oro ro beda tau ato ama-iwameai-ri?’ Nedi urubia ro neio erere se keakea tututu sodo Godi ro gimio. Godi ro neio ibo gimowapotai, ‘Egea mere se ba-deremasebidiro-mo, womu tato nio kimibiria naminiramio mo sowake nio mutu na-nemoworohutiti-mo, sopu duriomoro urubia ro neio ro namadimi-iopiauti-ri. Nio beda sosoro giopiauti-rimo mako nama-orobai-ri, taie wisa neio ro amadimo-owea-ri koto abato.’
REV 6:12 Paibu kimakoko nakomu sipisipi dawade ro ta-gisebea-ibi, mo ibose to nirarowo ina ata nou ro iato gesebea. Tuturu to owamo pua auna ia sopu momuruwo nato goromuruwouti. Saiki beneniobenenio kimeweti duwoduwo to aise gararapoi, garegare obotama sosoro ie. Ina sagana era mio karima beda sosoro ra ibo girarowo-ro.
REV 6:13 Ina kiboni sirio toboro rido aise giretuti-ro sopu duriomoro to, woimu iopu auna gawia ro na-imowamuseti-die idaibo sosoro giretuti-ro sopu duriomoro to.
REV 6:14 Toboro kere turi ato aise gararapepea-rido keta ketebuti beda sosoro ra sapuwosapuwo ibo geretebuti-rido sapuwo womu rido sapuwo womu to. Beda mutu podo sirio ro gorowotoi ina ura na-giwadaudiro neio korowotoi moro rido ibose kiwadaudiro moro rido aise garagareawado-rimo.
REV 6:15 Awawo eputa urubia duriomoro edi na urubia ro iaurititi-dumo, awawo gabamani urubia, boso koroho awawo urubia, namabu sirio urubia, awawo masiro urubia, wisa tato woko urubia, ibose simara ubi woko kisioidiro urubia, nedi urubia sirio ro neio tere ri agabea maumo to aise garateauti-rimo. Ibose neio arua nadi maumo to goropiro-rimo.
REV 6:16 Nedi urubia ro neio nadi ra podo ra aboto aise gorowaro-rimo iwasio ri. Neio ro ibo, ‘Nimo diwasio-rimo, nedi dubu ro omidiro eputa dubu komidiro nakomu ato nou aboudo diwasio-rimo! Ibose sipisipi dawade auna serawo ie nimo aboto, nou aboudo diwasio-rimo!
REV 6:17 Mabu abora nou e auna serawo saiki noto owaroho, neitiro edi serawo ro nou aboudo, ata dubu ata ro keremiro ama-owea-ri ra?’
REV 7:1 Nedi tanaro ro nou saro gabo ato mo ro netewa netewa sowake urio peteibi se niwia-ibi. Neibi kebase ta-goroburutai-birimo sie, nigori, surama, gawia, beda sapuwo rido iadudurotiti-dioumo, neibi ro aise girobai-birimo, duriomoro kihuduti aboudo iwasiai ri, duriomoro, buru oromo, ota kihuduti modobo pua.
REV 7:2 Godi ro neibi pupuwo korosa ta-gimiai-ibi, neibi ro duriomoro ra buru oromo ra ubauba iwai-ma ri. Taie iato ata sowake urio mo ro nato nowea saiki kidiawado moro aboudo ioudo gioro-ro. Nou ro keremiro mabu dubu Godi, nou edi isabuna kimamo nakomu ro nou se gorobidiro-ro. Nedi sowake urio ro nou ro auna kaunene iato gutura-ro iedi netewa netewa sowake urio peteibi ro neibi aboto.
REV 7:3 Nou ro ibo, ‘Nibi ro duriomoro, buru oromo, ota, tau se ubauba iwai ate, womu tato neibi ro Godi edi sowake urubia ro neio isabuna kimamo witoro ato, paease kiwapotai aboto ibo neio Godi do ie.’ Taie, neibi ro Godi edi sowake urubia ro witoro ato isabuna iato gimamo-rimo.
REV 7:4 Ina iato mo ro owera ta-nirorowai isabuna beda mutu urubia ro gimade-rimo. Isiraere imese gu sirio aboudo 144,000 urubia isabuna neio witoro ato sowake urio peteibi ro gimamo-birimo. Nu gu gabogabo neio ie: Iuda gu aboudo 12,000 ie, Rubeni gu aboudo 12,000 ie, Gadi gu aboudo 12,000 ie, Asere gu aboudo 12,000 ie, Napatari gu aboudo 12,000 ie, Manase gu aboudo 12,000 ie, Simioni gu aboudo 12,000 ie, Riwai gu aboudo 12,000 ie, Isaka gu aboudo 12,000 ie, Seburuni gu aboudo 12,000 ie, Iosepa gu aboudo 12,000 ie, ina Beniamini gu aboudo 12,000 ie. Neio atu se kidabuai ato 144,000 urubia ie, Godi edi isabuna ro sowake urio aboudo neio ro gimade-rimo.
REV 7:9 Nedi tanaro na-goroporeai-rimo nou saro gabo ato iau!, mo sosoro gabo ato auna ia dubu patu ota puara mororobiritai-rimo idaibo sosoro ie, modobo pua kioputi imese sirio ia ie. Nedi urubia sirio ro erere duriomoro rido goroho-rimo, erere gu urubia ie, erere tanaro urubia ie, daro erere owera urubia ie. Neio eputa dubu komidiro nakomu nou sosoro gabo ato gorowotoi, ibose Sipisipi Dawade sosoro gabo ato gorowotoi. Nedi urubia ro keakea tututu sedo ta-giroiti-rimo, neio ro wakau girobidiro-rimo.
REV 7:10 Neio ro auna ia kodu to ibo garo-rimo, ‘Godi oro etu ro imidirotiti nedi komidiro nakomu ro nato, ibose Sipisipi Dawade na-imidirotiti, nitiro urubia simara ubauba aboudo nitiro ro kiapopo ie.’
REV 7:11 Iato iedi komidiro nakomu ro, 24 eputa urubia, ina 4 keremiro nakomu peteibi, neibi imese sirio sowake urio ro ta-gimowaperai-birimo. Iedi komidiro nakomu ro nou sosoro gabo ato, neio imese atu se eputa aise giwaposowa-rimo, taie Godi iato gemowabu-rimo.
REV 7:12 Neio ro ibo, ‘Nou ibose ba-mororosioidiro-rimo! Oro modobo ia ie nimo ro auna se kemowabu, ina oro auna ia dubu to kasoro, ina auna muro dubu to kasoro. Oro modobo ia ie nimo ro eso owera karo oro aboto, ibose oro masiro ohu to kowoubua, oro auna pupuwo korosa dubu to kasoro, ina auna pupuwo dubu to kasoro. Imese sirio tau nimo ro nedi owera ro oro nouto memowabu-rimo womu tato womu tato. Ibose ba-mororosioidiro-mo!’
REV 7:13 Taie iato 24 eputa urubia mo neibi ata ro nemodowa-ro, ‘Iedi urubia ro na-orowomidiro-die keakea obotama mutu, neio etio ra? Ina boido ra neio?’
REV 7:14 Ina mo ro ibo, ‘Auna dubu, oro umoro ie.’ Taie, nou ro ibo, ‘Iedi urubia ro neio auna koko tau aboudo gou-dioumo, neio obotama Sipisipi Dawade edi karima ro garawiriti neio ro neito ta-giwiouti-rimo, keakea neito giwai-rimo.
REV 7:15 Ina noudo ie iedi urubia ro neio Godi komidiro nakomu nou sosoro gabo ato nou ri irowotoititi. Neio ro nu duwo saiki sirio tau Godi ubi tanaro nou ri isioidirotiti-dumo nou edi Tarena Moto ro nato. Ibose etu ro imidirotiti komidiro nakomu ato neio nou ro asesepu maumo ito ama-iatopea-ri, iato ama-irowomidirotiti-ri.
REV 7:16 Neio ohona sogoi ro ina iwati-ri pua, obo sogoi ro ina iwati-ri pua, ina auna saiki korosa ro iauri-ri pua.
REV 7:17 Mabu sipisipi dawade edi na imidirotiti eputa dubu komidiro nakomu ato, sipisipi kimowotoi dubu ro sipisipi beda sosoro kimowotoi ra, neio nou ro ibo ama-imowotoi-ri, ibose ama-iwaboidiro-ri keremiro kimio obo gabibiri aboto idio ri. Keba se neio edi mibo mutu na-irowomidirotiti, iedi mibo ro Godi ro ama-iwatateai-ri neio aboudo, ido mibo tato ama-irowomidirotiti-ri.’
REV 8:1 Sipisipi Dawade ro iana kimakoko nakomu aise gesebea. Iedi kesebea ro na-gesebea, iedi tau ro nato Adiri sabowa ato auna gasio aise gereredea, ata diamo ata ororosioidiro pua.
REV 8:2 Iedi diamo tato tau ro egea mere se ta-gadomaidiro, taie mo ro nato niwia iedi 7 sowake urio ro Godi sosoro gabo ato na-irowotoititi. Neio humuko erere se nou ro iato gimio, neio se girobidiro-rimo.
REV 8:3 Ina iato ata sowake urio ro gou-ro, nou ro a-gorobidiro-ro gorodi nuku meamea nibonibo nakomu beda moro ato iamotiti, nou imese gou-ro Godi komidiro nakomu sosoro gabo to, gorodi nadi kitomuti bato gowamo. Taie nedi sowake urio ro auna ia mea nibo nakomu Godi ubi ato gomia-rimo, nou ro nou giedea gorodi nadi kitomuti ohu ato, era iato ibose to giriware, taie nou ro iato aise gimusubua.
REV 8:4 Iedi mea ia nibo ro ina Godi edi tarena urubia ro neio edi kararatoro owera ro, neitiro na-garadabuai-rido, neio ro gioro-rimo sowake urio aboudo Godi aboto.
REV 8:5 Iedi atu sowake urio ro nadi kitomuti rido era nou ro ioudo na-gimade-ro, nou ro edi mea nibo nuku ro neito iato giaremo, taie iedi nuku ro nou ro sopu duriomoro to aise geherai-ro. Nou neito na-gorowateai sopu duriomoro to, iato penenio ro gerememiouti-rimo, gururu moromoro rido aise geremohumo-rimo, ibose auna sopu momuruwo aise gororosioidiro nedi duriomoro gebari ro nato.
REV 8:6 Taie iedi 7 sowake urio ro 7 humuko nato gimododiai-rimo iouria ri.
REV 8:7 Keba sowake urio ro humuko nato guria, koko daroho nadi iopu sosoro, era karima mutu, na-geremadabuti-rimo, binio to aise giretuti-ro. Ina noudo ie sopu duriomoro netewa didi patu peteibi to kiapeputi-bi ato, ata patu beda mutu ota ro gorowotoi iato, ibose beda mutu sugamuso ro gorowotoi goto ato, goto ia mutu, era ro imese aise gipisiamuti, ata nakomu ata emeserai pua.
REV 8:8 Kaupoti sowake urio ro humuko keba se ta-guria, iato ata sowake urio ro ata humuko nato guria-ro. Tuturu to pua, auna ia podo sosoro era ro giriware, buru oromo to Godi ro nato geherai. Buru oromo netewa didi patu peteibi to kiasiouti-bi ato, ata patu edi obo ro gomidiro urubia karima to aise gararapoi.
REV 8:9 Ina beda mutu keremiro nakomu ro goroho-rimo iedi oromo ipi ro nato neio imese aise gorowaburai-rimo, ibose beda mutu sawa pe ro goroho-rimo iedi oromo ipi ro nato neio imese giwarumia.
REV 8:10 Netewa teibo sowake urio teibo humuko keba se ta-giouria-rido, ina iato ata sowake urio ro humuko nato guria-ro. Iato auna kiboni turupina sosoro toboro rido nato garaubai-ro, oromo sirio sapuwo nou ro aise girobai, obo gabibiri sirio mutu.
REV 8:11 Iedi kiboni ro geretei-ro neito nu masiro owamo ibo Miwahodo, nou ro beda oromo turi girobai, ibose beda gowo kainakaina girobai, neio obo imese karakara ia aise giwai. Urubia sirio ro na-gidio-rimo edi karakara obo ro, neio aise gorowaburo-rimo.
REV 8:12 Netewa didi humuko peteibi sowake urio peteibi ro ta-giouria-birimo, ina ata sowake urio ro ata humuko iato guria. Saiki kimewia sapuwo kere benenio aise giaseperai, sagana ibose beneniobenenio kimewiti sapuwo kere aise giaseperai. Ibose kiboni sapuwo kere neio edi woroworo ro aise giaseperai-rimo. Ina noudo ie neio sapuwo kere duwoduwo ro aise girobai. Saiki tau sapuwo kere duwoduwo se gowamo. Duwo tau sapuwo kere woroworo ta-giaseperai, imese duwoduwo ia se gowamo.
REV 8:13 Mo ina na-nirarowea giriai gebari se nowea ohu ato na-giarubiauti. Nou ro auna se iato giaia, ibo ‘Iau o! Iau o! Auna mibo tau tou-die duriomoro urubia aboto! Mabu saro humuko peteibi sowake urio peteibi ro beda tau ato namabimi-iourio-ri, awawo ubauba tanaro sirio ro amadimo-ororosioidiro-ri.’
REV 9:1 Netewa netewa humuko ta-giouri-birimo, ina ata nato guria ata sowake urio ro, mo ro nato nowea ata kiboni toboro rido aise geretei sopu duriomoro to. Iedi kiboni ro auna ia bobo magere ki Godi ubi ato gomia-rimo.
REV 9:2 Nou ro edi auna ia bobo ro magere ki to na-godobura, auna era gahuta nou ro gioro-ro beda sosoro ra moto era ro kouho ato, idaibo sosoro gioro-ro bobo rido. Iedi garegare gahuta ro gioro-ro auna ia bobo rido, saiki ra toboro ra duwoduwo aise giwai-ma.
REV 9:3 Iedi gahuta ro nou maumo rido pugo sirio aise giroruwo-ro sopu duriomoro to. Nedi pugo sirio ro Godi ro pupuwo korosa aise gimia, gaburia beda sosoro ra urubia pugo ro iagege rie.
REV 9:4 Neio Godi ro ta-gitomu ibo sugamoso, pari namabu, ota ubauba iwai mamo. Kaupoti Godi edi isabuna ro iateidiro tato neio witoro ato,
REV 9:5 nedi urubia ro neio amadimi-iagege-ri. Nedi urubia ro pugo ro neio se amadimi-iagege-ri 5 sogomi to. Urubia ia pugo ro kiagege kawa amadimi-iagege-ri, neio aise orowaburo-ri pua, temeteme amadimi-iwaubere-ri. Gaburia ro kagegeai beda sosoro temeteme kowaibia ra, idaibo sosoro temeteme neio ro nou amadimi-iwaubere-ri.
REV 9:6 Nedi tau ato namadimo-ororosioidiro-ri, urubia ro korowaburo amadime-emaragoidiro-ri, kaupoti neio orowaburo-ri pua. Neio auna temeteme ro amadimi-iwaubere-ri, pamo neio aboudo ama-aratateawado-ri.
REV 9:7 Pugo neio hosi sosoro goroho-rimo boso aboto urubia ro na-giwou-rimo. Neio ro eputa dubu gorodi hato beda sosoro ra, idaibo sosoro nakomu neio ro ta-giroiti-rimo. Neio sosoro woidomari urubia dubu sosoro ie.
REV 9:8 Neio sobo daimo mutu e mamio sobo sosoro ie, neio ibonoro tututu ia ie, imese susura ia ie, auna serawo tumu na masiro raioni, neio ibonoro sosoro ie.
REV 9:9 Neio edi hoko korowasiouti nakomu ro auri sosoro ie. Neio kiarubiauti edi tau ato gitamuai-rimo, iedi diamo ro nou auna diamo gebari ie. Nedi diamo ro hosi sirio boso aboto koroho woiri mutu nakomu saro rido kororomudo, idaibo sosoro diamo gebari ie. Ina ibose, toboro gururu diamo sosoro na-eremohumo-dumo neio boso aboto hio ito na-orowararioidiro-dumo, nedi kiarubiauti diamo idaibo sosoro ie.
REV 9:10 Nedi pugo sirio ro urubia amadimi-imataumo-ri gaburia beda sosoro irimataumotiti-dumo. Pugo sirio neio pupuwo korosa Godi ro ta-gimia 5 sogomi to urubia poro to imataumo ri.
REV 9:11 Neio eputa dubu to edi na ro gararasoro, ata ubauba sowake urio ie nou auna ia bobo rido ioudo ta-gosuruwo-ro. Nedi ubauba sowake urio ro Hiburu owera to masiro Abodoni ina Giriki urubia masiro to Aporiona, nedi masiro teibo ro maumo ibo owamo ‘Kisamodorowado Dubu’.
REV 9:12 Keba ubauba tanaro imese gororoporeai-rimo, kaupoti netewa teibo ubauba teibo tou-diedo.
REV 9:13 Paibu humuko sowake urio ro ta-giourio-rimo, ina ata sowake urio ro ata humuko iato guria. Tuturu to owamo pua mo ro owera kodu nato nirorowai, gorodi patapata gomogomo aboudo, Godi sosoro gabo ato edi na ro itoititi.
REV 9:14 Nou ro ibo gutura-ro humuko edi sowake urio ro na-gorobidiro nou aboto, ‘4 sowake urio Iupereitisi oromo bara ato na-imidirotiti-bimo abora ba-dimahodai-biro.’
REV 9:15 Iedi 4 sowake urio ro Godi ro neibi keba se ta-gimododiai-bi, nedi saiki ro, sogomi, kisimisi nou se ie nou emotoititi-bimo ubauba nato ororosioidiro rie. Nedi 4 sowake urio ro nato gimahodai-biro Iupereitisi oromo rido, urubia netewa didi patu peteibi to kiapeputi ato, ata sapuwo kiopiauti to iporeai rie.
REV 9:16 Mo ro nou nirorowai-ro urubia sipu mako na-gorobai 200,000,000 boso urubia, iedi 4 sowake urio peteibi ro neibi ubi ato neio sirio se hosi to boso aboto ou ri.
REV 9:17 Mo ro hiwo korobu sosoro to niauri hosi, ina hosi kiwararioidiro urubia neio hoko korowasio namo ro imese karima ia ie, egea mere se toboro bubu sosoro ie, ibose imese agoago ia ie kakaba iopu kome sosoro ie. Hosi eputa na-giwou-rimo auna serawo tumu na masiro raioni neio eputa sosoro giwou-rimo. Neio matagoro rido era, gahuta mutu, ibose agoago ubauba nibo gahuta, neio ro gosuwoduti-rimo.
REV 9:18 Nedi duriomoro gebari ro nato, netewa didi patu peteibi to kiapeputi-bi ato, hosi edi matagoro rido na-gosuwoduti-rimo, urubia sapuwo kere neio ro giopiauti-rimo.
REV 9:19 Urubia kiopiauti aboto pupuwo korosa hosi matagoro ato giamo, ibose pupuwo korosa hosi wapomu ato giamo, mabu wapomu kaokao bagawe eputa sosoro ie urubia ubauba idaibo mino to giwai-rimo.
REV 9:20 Kaupoti arua urubia ta-geremeserai-rimo neio orowaburo pua, nedi ubauba ro na-gororosioidiro neio ro na-giauri-rimo, kaupoti neio nato ubauba aboudo erewesegerai pua, aise gisioidiro-rimo. Neio ro orora aise irorutiti-mo. Neio ro ibose gorodi to, siriba to, auri to, nadi to, ota to, asaso urubia ro tu to na-isioidirotiti-mo, neio ro aise irorutiti-mo. Nedi keremiro tato nakomu ro neio kirarowo pua, owera kirowidiro pua, koroho pua.
REV 9:21 Iedi ubauba tanaro hosi ro na-gisioidiro-rimo beda urubia ro geremeserai-rimo, neio ro ubauba tanaro inaina aise isioidirotiti-mo, neio ro imeserai pua. Neio ro urubia aise iopiautiti-mo, ibose giwari aise isioidirotiti-mo, pakani aise iworohotiti-mo, upo tanaro aise isioidirotiti-mo, duboi namabu piro to aise imadetiti-mo, neio ro nedi ubauba tanaro sirio ro imesere pua.
REV 10:1 Mo ro ina ata auna pupuwo sowake urio nato nowea Adiri sabowa rido na-gororuwo-ro, nou tema obotama ta-gorori, eputa abato darai ta-gorowotowa, nou woidomari rido saiki woroworo beda sosoro ra ibo gimewia. Nou sairo teibo auna ia boroboro koko posi era mio sosoro giriware-rido,
REV 10:2 ina nou ro peba ketebuti kainai nou se gorobidiro, kodobura se gowamo. Nou tumodi sairo buru oromo ato gowotobowa, ina pere sairo goto ato gowotobowa.
REV 10:3 Iato nou ro auna iamo gutura-ro, auna serawo tumu na masiro raioni, nou iamo sosoro gutura-ro. Nou edi tau ato na-gutura ibose 7 gururu owera ibose to geremohumo-rimo.
REV 10:4 7 toboro gururu owera edi tau ato na-garo-rimo, mo ubi ie iedi owera ro iatiti ri. Kaupoti mo ro owera kodu se nirorowai Adiri sabowa rido na-gutura-ro, ‘Nedi owera ro na-irorowai, oro ro iatiti ate! Piro se ba-miamo!’
REV 10:5 Iedi sowake urio ro mo ro edi na nowea sairo sapuwo buru oromo ato gowotoi, ina sapuwo sairo goto ato gowotoi, taie nu tumodi tu Adiri sabowa to aise gowotobowa.
REV 10:6 Nou ro koko owera hodo asaubiai ri ibo gutura, ‘Edi dubu na-imidirotiti womu tato womu tato keremiro to, toboro, sopu duriomoro, ibose buru oromo, imese beda mutu namabu patu ra, nou ro gisioidiro, mo ro nou masiro napoi nedi owera ro koko owai ri abora na-naro morobise owera ie. Iana humuko keba se uria-ri pua sowake urio ro, tauo keba se urubia umoro tato tanaro Godi ro na-giwapotai-ro nou ipusu owera urubia aboto nou sowake na-irohotiti-mo, nedi tanaro sirio ro paea se nato amadimo-ororosioidiro-ri. Tau tuturu to owamo-ri pua, aupise ie, amadimo-ororosioidiro-ri!’
REV 10:8 Mo ro edi owera kodu ro keba se na-nirorowai Adiri sabowa rido na-gutura-ro, ina nato nirorowai. Nou ro ibo mo aboto, ‘Iedi sowake urio ro, sapuwo sairo buru oromo ato na-owotoi, ina sapuwo sairo goto ato na-owotoi, nou aboto dou! Peba ketebuti kodobura nou ro na-orobidiro, domidai-ro!’
REV 10:9 Taie mo edi sowake urio ro nou aboto aise nou, mo ro ibo, ‘Iedi peba ketebuti ro mo aboto kaiwai modobo ra?’ Taie nou ro ibo, ‘Nou e, domidai! Ba-douho! Oro ro nama-ouho-ri, nu nogobe topo sosoro ie, ina niro turi to nama-ereredea-ri, oro niro temeteme ro ama-orobai-ri.’
REV 10:10 Taie mo ro nou tu rido na-nomidai-ro, aise nouho, imese topo ia ie nogobe sosoro ie, kaupoti niro turi to na-gereredea-rimo, mo niro temeteme ro aise norobai.
REV 10:11 Taie mo neio ro iato nemowapotai-rimo, ‘Erere tanaro urubia, erere duriomoro urubia, erere owera urubia, ibose eputa urubia neio sapuwo to, Godi ipusu owera ina ba-dimowauti!’
REV 11:1 Mo modobo Abera Naramu aise nomia-ro, taie nou ro nato nemowapotai-ro, ‘Ba-dou, Tarena Moto ba-dodoburio, nadi kitomuti ba-dodoburio, ibose mo iato etio ro nemowabu-dumo oro ro ba-dioputi!
REV 11:2 Kaupoti Iu owera karo tato urubia neio beda moro ato iradabutiti-dumo Tarena Moto abato, iedi moro ro odoburio ate, ba-demeserai! Mabu iedi moro ro neio ta-nimapoi. Nedi urubia ro tarena sabowa Ierusarema 42 sogomi to neio ro amadimi-itarumawado-ri.
REV 11:3 Ina netewa teibo woiginisi dubu teibo mo sapuwo to urubia na-imowautiti-do, neitiro mo ro pupuwo korosa anama-imio-mari, neitiro ro mo ipusu owera 42 sogomi to urubia neito amadi-imowautiti-ri, nou ibo owamo 1,260 saiki to. Nedi dubu teibo ro garamu suana mutu amadi-imowautiti-ri.’ Mo ipusu owera dubu Sekaraia, urubia nou ro ta-imowauti keba se oribi ota teibo sapuwo to, ibose gorodi erempa kiaremo nakomu teibo sapuwo to, edi na itoititi-do sopu duriomoro edi Abera Naramu ro nou sosoro gabo ato. Neitiro ro nedi urubia dubu teibo ro imabuti-madioudo. Etio ubi ra neitiro ubauba kiwai-ma aboto, neitiro matagoro rido era ro se kosuruwo ie, taie iedi nasa urubia ro era ro aise kiho ie. Etio ra ubi na-iamo neitiro ubauba kiwai-ma aboto, iedi urubia ro morobise to aise korowaburai ie. Nedi dubu teibo ro mo ipusu owera namadi-irowautiti-ri 42 sogomi to, neitiro abato pupuwo korosa ama-owamotiti-ri daroho neitiro ro aise amado-odiobutiti-ri. Ibose neitiro abato pupuwo korosa towamo erere obo neitiro ro urubia karima to aise amadi-iwaititi-ri. Neitiro ibose pupuwo korosa mutu e, erere ubauba ia tanaro urubia abato amadima-araratuamuti-ri simara ubi tau ato.
REV 11:7 Nedi dubu teibo ro Godi owera korowauti nama-oroporeai-ri, ibisa auna ia bobo rido na-gioro-ro, iedi dubu teibo ro neitiro aboto boso amadi-owou-ri. Neitiro nou ro ama-iwamedei-mari, pamo se ama-iopia-mari.
REV 11:8 Neitiro pamo durupi teibo auna gabo ato iato aise ama-irobu-mari iedi auna sabowa ro nato. Neitiro Abera Naramu ota kemowotowa teibo ato iato keba se ta-gemopoguti-rimo. Iedi sabowa ro piro masiro teibo mutu e, Sodom ra Isipi ra.
REV 11:9 Iedi sabowa ro nato erere tanaro urubia, erere gu urubia, erere owera urubia, erere duriomoro urubia, nedi dubu teibo ro pamo durupi teibo netewa didi saiki peteibi ina ata saiki sapuwo, neitiro kiauri-ma to imese amadimi-isoberai-mari. Neio ro kimoba-ma aboudo sabi amadime-edea-ri.
REV 11:10 Ina neio kamade ro ama-iwati-ri, namabu aise amadimo-oromio-ri, mabu awawo temeteme neitiro ro imiotiti-do abora pamo ie, neio kamade nou ri amadimi-iworohuti-ri.
REV 11:11 Neio kamade giworohuti-rimo, kaupoti netewa didi saiki peteibi na-gororoporeai-birimo, ina ata saiki na-gowaroho, saiki turi ato nedi woiginisi dubu teibo ro neitiro Godi ro keremiro huhuame nato gimia-ma. Taie neitiro pamo rido aise giribua-rido, imese gotoi-rido. Neitiro edi urubia ro giauri-marimo neio auna tere ro giwati.
REV 11:12 Iato neitiro ro auna owera kodu nato girorowai-rido Adiri sabowa rido na-gutura-ro ibo, ‘Nitiro neito dioro-rido!’ Taie neitiro Adiri sabowa to imese gioro-rido tema maumo ato, neitiro edi kioro ro na-gioro-rido, neitiro edi nasa urubia ro neio ro idomari to ibose to giauri-marimo.
REV 11:13 Iedi atu tau ro nato auna ia sopu momuruo ubauba mino to nato goromurowai modobo pua, auna sabowa sapuwo kere ta-gamiriti. Iedi sopu momuruo ro nou ro 7,000 urubia nou giopia. Sopu momuruo ro edi urubia ro giaseperai, neio auna tere ro giwati. Taie neio ro Godi Adiri sabowa ato etu ro imidirotiti nou auna masiro dubu to gasoro-rimo.
REV 11:14 Keba ubauba tanaro imese gororoporeai-rimo, ibose turi ubauba tanaro imese gororoporeai-rimo, kaupoti saro ubauba tanaro tou-die.
REV 11:15 6 sowake urio ro humuko ta-giourio-birimo iato ata sowake urio tau ro gowamo. Nou ro iana humuko nato guria. Taie, nou saro gabo ato Adiri sabowa ato mo ro auna owera kodu nato nirorowai ibo na-gutura-rimo, ‘Nedi duriomoro gebari ro Abera Naramu Godi nou edi kohodowa dubu ro nou mutu neitiro do to imese gararapoi. Nedi duriomoro gebari ro Godi ro ama-iaurititi-ri womu tato womu tato.’
REV 11:16 Iedi 24 eputa urubia ro simara komidiro nakomu ato na-irowomidirotiti Godi abato, neio sosoro woidomari sopu to aise giwaposowa-rimo. Taie Godi neio ro iato gemowabu-rimo
REV 11:17 ibo, ‘Imese pupuwo ia Abera Naramu Godi kebase na-imidirotiti, ina abora na-omidiro, oro aboto eso owera niaro-dumo. Mabu urubia kiwaboi sapuwo to oro simara pupuwo korosa ta-giwapotaidiro-ro.
REV 11:18 Kimibiria tato urubia neio serawo ro iwatiti, kaupoti oro edi serawo ro ta-gowapotai-die. Abora tau ta-gorobai-die korowaburo urubia neio oro ro koto ama-iwai-ri. Ibose tau ta-gorobai-die oro ro wisa kimio aboto. Oro ipusu owera urubia oro edi sowake ro na-iworohutiti-mo, ibose oro edi tarena urubia ro, ibose awawo masiro urubia dorogora urubia mutu oro masiro ohu to na-owoburiotiti-mo, neio imese oro ro wisa abora ama-imio-ri. Ibose tau ta-gorobai-die sopu duriomoro ubauba etio ro owaititi-dumo, neio oro ro ama-ipisiamuti-ri.’
REV 11:19 Iato tuturu to owamo pua Godi edi Tarena Moto ro Adiri sabowa ato na-otoi-die, Godi ro magere aise godobura-ro. Iedi tarena moto goro ro nato Godi edi tarena bokose ro paea se imese gowamo-ro. Sopu duriomoro ato penenio ro se gerememiouti-rimo, gururu aupi ato kutura muso ato kutura. Sopu momuruwo ro sopu aise gomuruwouti, ibose koko daroho nadi iopu sosoro toboro rido binio to giretuti-ro.
REV 12:1 Toboro ato urubia umoro kiwai tanaro iato gororosioidiro-ro, urubia orobo ro saiki na-gorori iato aise gorowapotai-ro. Sagana nou ro sopu to giauri. Nou eputa ato, eputa orobo hato ro gowamo, iedi hato ro 12 kiboni ie.
REV 12:2 Nedi orobo ro nu mere niro mutu e, mere oroto ri temeteme ro na-owaibiatiti auna iamo nou iarotiti.
REV 12:3 Tuturu to pua urubia umoro kiwai tanaro ata, toboro ato iato gororosioidiro-ro. Auna ia karima kanigiri nu 7 eputa mutu e eputa dubu hato se giroidiro-rimo. 10 gaini nou 7 eputa rido neio ro gorowotoi.
REV 12:4 Kanigiri ro toboro rido kiboni netewa didi patu to kiapeputi-bi ato, ata patu woipi to aise gitabitai-ro taie iato aise giherai-ro nedi sopu duriomoro ro neito. Taie kanigiri iedi orobo ro nou sosoro gabo ato aise gotobowa. Nu ubi neito gowamo mere kainai nou sosoro gabo ato mamu ro oroto ri taie nato aise omodia rie.
REV 12:5 Taie iedi orobo ro nou ro dubu mere se goroto, sirio duriomoro saiki ata nou ro eputa dubu edi auri gamini ro urubia sirio nou ro neito koko muro to ama-iwaboi-ri. Kaupoti iedi mere ro mamu aboudo Godi ro aise gasioidiro-ro taie imese gowioro, nou ia komidiro moro ato iato aise gowomi.
REV 12:6 Taie nedi orobo ro nu beda duriomoro gemododiai goto se duriomoro nu ito aise godau, iato imidirotiti 1,260 saiki to. Nu Godi ro iato mea se iaurititi.
REV 12:7 Ina iato Adiri sabowa to auna ia boso nato gereredea. Godi edi sowake urio ro auna to edi na ro ararasorotiti Maikoro nu simara sowake urio sirio na-gidabuti, taie iedi auna kanigiri ro neio ro nato gemeiriai-rimo kado. Kanigiri ibose nu simara sowake urio sirio ta-gidabuti, nu ubi ie wisa owameai ri.
REV 12:8 Kaupoti nou pupuwo modobo pua. Maikoro nu simara sowake urio sirio mutu kanigiri neio ro imese sopu to ta-gowororuwo-rimo. Taie kanigiri nu simara sowake urio mutu Godi ro sabi aise gimedea neio ina Adiri sabowa ato korowomidiro modobo pua.
REV 12:9 Taie iedi auna kanigiri gebari ro Adiri sabowa rido Godi ubi ato aise geherai-rimo nedi sopu duriomoro ro neito. Kanigiri nu kebase bagawe to gorodobo nou ubauba orora nouse ie masiro Satani. Urubia sirio edi na ro isaubutiti, nou simara sowake urio sirio mutu, neio giherai-rimo nedi sopu duriomoro ro neito.
REV 12:10 Iato tuturu to owamo pua Adiri sabowa rido mo ro auna kaunene nato nirorowai na-gutura-ro, ‘Nimo Godi ro ta-gowapotai-die pupuwo korosa urubia ubauba aboudo kiapopo aboto, ibose nou edi kiwaboi tanaro ro ta-gorowateai-die. Ina pupuwo korosa Godi edi kohodowa dubu ro nou aboudo paease ta-gorowapotai-die. Mabu nimo kimibiria borubi sapuwo to kararasoro owera duwo saiki edina dubu ro iarotiti Godi sosoro gabo ato, nu abora neito ta-geherai-dioumo nedi sopu duriomoro ro neito.
REV 12:11 Sipisipi dawade na-garaburai, kanigiri nimo kimibiria borubi ro neito aise geteamoidiro-rimo. Ibose neio ro woiginisi owera Iesu sapuwo to na-obodoroutiti-mo, neio ro kanigiri neito gowororuwoidiro-rimo. Nedi urubia ro simara keremiro eremaragoidirotiti pua, korowaburo aboto tere eremati pua.
REV 12:12 Ina noudo ie Adiri sabowa oro kamade diworohuti ibose oro abato etio ro orowomidiro neio mutu kamade atu se diworohuti-mo! Kaupoti nirimagare ie duriomoro ra buru oromo ra nitiro aboto, auna ubauba tanaro sirio nitiro aboto amadimo-ororosioidiro-ri. Mabu Satani nitiro aboto ta-gororuo-die. Nu umoro ta-goi ibo nu tau komukere ro ta-gorobai-die, nou simara ubauba ubi tanaro kisioidiro aboto, ina noudo ie nu abora auna ia serawo ro owati.’
REV 12:13 Kanigiri sopu duriomoro to tau keherai ie, taie edi agimari orobo ro nou ro serawo ri aise gaipirio-ro opia ri.
REV 12:14 Kaupoti nedi orobo ro auna banawario edi tamu teibo ro nou gemadebo-rimo, nouto odau ri. Nu Godi ro iedi duriomoro ro gemapoi goto se duriomoro neito aise godau, iato imidirotiti ina nu Godi ro iato mea mino to iaurititi. Nu iato netewa didi kisimisi 6 sogomi neito imidirotiti, nu kanigiri aboudo godau.
REV 12:15 Nu kanigiri ro iato egea se na-otorutiti, taie obo nou matagoro rido nato garapusia-ro kadoidiro obo sosoro gou-ro, edi orobo ro karumo aboto.
REV 12:16 Kaupoti edi orobo ro goto ro gowairiai na-garapepea, taie obo goto ro aise godio.
REV 12:17 Kanigiri auna ia serawo goi iedi orobo ro nou aboto. Taie nou aise gaimai boso owou ri nou edi merebusere sirio ro neio aboto. Godi edi sabi ro etio ro ibodoro-dumo, ibose Iesu edi owera ro koko se na-irobidiro-dumo, orobo edi merebusere ro, io neio ie.
REV 12:18 Taie kanigiri buru oromo bara ato imese gotoi.
REV 13:1 Mo neido na-nirarowea, mo ro ibisa se nowea buru oromo rido na-geribua-ro. Nou 10 gaini mutu e, 7 eputa, ina 10 eputa urubia hato idaibo sosoro na-iroidiritotiti-dumo nou giroidiro-rimo gaini ato. Eputa ato Godi masiro ubauba kowaititi sapuwo to masiro iato giamo.
REV 13:2 Nedi ibisa ro serawo namabu repadi, nou sosoro ie. Nou sairo pata medube imese tututu ia ie musuga musuga. Ibose nou matagoro gebari ia ie, ibonoro imese susura ia ie. Iedi kanigiri ro nou ro ibisa simara pupuwo korosa iato gomia ibo nu modobo ie erere tanaro kisioidiro, ibose nou ro iato gomia simara komidiro nakomu urubia nou ro ioudo iauri ri. Ibose nou ro auna masiro gemapoi urubia simara mino to iauri ri.
REV 13:3 Nedi ibisa ro nu ata eputa kikoni poro mutu e, nu idaibo sosoro keba se pamo ta-gowea, kaupoti nou meana ta-goi. Iedi ibisa ro imese urubia sirio ro eputa poro na-gemowea-rimo, neio auna kimaragoidiro ro giopiauti, taie neio ro nou ubi tanaro aise gisioidiro-rimo.
REV 13:4 Ibose kanigiri neio ro aise emowabutiti-mo, mabu ibisa pupuwo korosa nou ro gomia. Iedi ibisa ro neio ro ibose ta-emowabutiti-mo. Neio ro ibo iaro-mo ibisa sapuwo to, ‘Ata nou sosoro omidiro pua! Ata dubu ata modobo pua nou mutu keremotobowa, nu gebari pere ie!’
REV 13:5 Ina Godi ro 42 sogomi ibisa aboto nou giadodorai nu nakara se auna se eremowabu ri, ibose Godi masiro ubauba kowaititi aboto.
REV 13:6 Taie ibisa ro ubauba owera karo nato gatamuai, io Godi masiro ubauba nato owaititi, ina Godi sapuwo to nou ro arua ubauba owera iarotiti. Ina Adiri sabowa sapuwo to, ibose Adiri sabowa ato etio ro orowomidiro neio sapuwo to ubauba owera nato iarotiti.
REV 13:7 Ina gabo ta-gorodobura-ro ibisa ro boso owou ri Godi edi tarena urubia ro neio aboto, ibose neio nou ro sopu to iwororuwoidiro ri. Ibose gabo ta-gorodobura-ro ibisa ro erere gu urubia, erere tanaro urubia, erere owera urubia, erere duriomoro urubia, neio nou ro simara ubi to iworohuti ri.
REV 13:8 Imese beda mutu urubia ro orowomidiro nedi duriomoro gebari ro nato, ibisa neio ro amadime-emowabu-ri. Ata buka ato womu tato womu tato keremiro etio ro amadimo-owea-ri, neio masiro iato tiamo. Kaupoti iedi urubia sirio ro ibisa neio ro namadime-emowabu-ri, neio masiro iato iamo pua. Nedi buka ro sipisipi dawade buka ie, edi na gopia-rimo. Duriomoro ido to gosioidiro, Godi ro keba se arua urubia nedi buka ro nato masiro ta-gisioidiro iato ibose to iamotiti.
REV 13:9 Etio ra gare mutu, owera gare mea se ba-memedea-mo!
REV 13:10 Etio ra Godi ro kebase na-gihodowa dibura to iaremo ri, neio dibura to amadimi-iaremo-ri. Etio ra Godi ro kebase na-gihodowa arua urubia ro giri to iopiauti ri, neio giri to amadimi-iopiauti-ri. Ina nou mabu ato ie, koko tau idaibo amadimi-iauri-ri Godi edi tarena urubia ro, ina neio modobo ie koko se korowotoi, ibose neio kimibiria modobo ie koko se kirobidiro.
REV 13:11 Mo ro ina nato nowea ata ibisa goto maumo rido na-gioro-ro, nou netewa teibo gaini teibo mutu e sipisipi dawade gaini teibo sosoro ie. Kaupoti nu owera na-iarotiti, kanigiri owera kodu sosoro iarotiti.
REV 13:12 Nedi goto ibisa ro oromo ibisa ro pupuwo korosa nato gomia, nou ubi tanaro kemesioidiro aboto. Imese urubia sirio nedi sopu duriomoro ro nato na-orowomidiro goto ibisa ro aise gimagege, oromo ibisa emowabu ri. Iedi oromo ibisa ro edi kikoni poro ro pamo na-gowea, meana ta-goi.
REV 13:13 Nedi goto ibisa ro nou ro erere awawo pupuwo korosa tanaro nato gisioidiro. Idaibo nou ubi ato era toboro rido aise giretuti-ro urubia sosoro gabo ato nedi sopu duriomoro ro neito.
REV 13:14 Nu pupuwo korosa oromo ibisa ro ta-gomia, ina pupuwo korosa tanaro nouto gisioidiro. Ina noudo ie iedi urubia sirio ro nedi sopu duriomoro gebari ro nato na-orowomidiro, nedi pupuwo korosa tanaro ro na-giauri-rimo, neio nou ro neito gisaubuti. Goto ibisa ro nedi tanaro ro na-gisioidiro, oromo ibisa masiro idaibo auna neito gowaititi. Ibose goto ibisa ro urubia sirio aise gimutura ota titi oromo ibisa sosoro osioidiro ri. Iedi oromo ibisa ro kebase giri to gaudurai-rimo eputa ato, pamo sosoro ikoni poro mutu e, kaupoti araburai pua.
REV 13:15 Ina gabo ta-gorodobura-ro goto ibisa ro pupuwo korosa komidai aboto, ina noudo ie oromo ibisa edi ota titi ro goto ibisa ro keremiro huhuame nato gemohudurai, nu owera karo sapuwo to. Ina ota titi ro urubia sirio aise gimagege nou emowabu ri. Nou ro ibo, ‘Mo ia nio ro ba-demowabu-rimo. Nio abato na-orowomidiro mo kemowabu tato, mo owera ato nio arua urubia ro amadimi-iopiauti-ri.’
REV 13:16 Goto ibisa ro imese urubia sirio aise gimagege neio tumodi tu ato o witoro ato isabuna imamo ri. Awawo masiro urubia, masiro tato urubia, namabu sirio urubia, namabu tato urubia, wisa tato woko urubia, ina urubia simara woko na-isioidiro-dumo, neio imese goto ibisa ro gimagege iedi isabuna ro imamo ri neio tumodi tu ato o witoro ato.
REV 13:17 Beda urubia ra isabuna tu ato o witoro ato kemedea tato, nedi urubia ro neio aboudo gabo tato ie namabu mani to kimade ina keremahudirio. Iedi isabuna ro ibo owamo ibisa edi masiro ro nou se ie, nou masiro edi namba ro nou mutu.
REV 13:18 Etio ra mea muro mutu, neio ro maumo mea se ba-miosora-mo keba ibisa edi namba ro, nedi namba ro urubia dubu namba ie. Ina iedi namba ro owamo ibo 666.
REV 14:1 Mo iato na-nirarowea, iau! Mo ro Sipisipi Dawade se nowea Saioni podo ato na-gotoi-ro 144,000 kimibiria urubia mutu. Saioni podo Ierusarema sabowa ato itoititi. Ina Sipisipi Dawade nu edi Abera masiro ro, ibose nu ia edi masiro ro Iesu, neio witoro ato edi masiro teibo ro neitiro ro se gi-ateidiro-ma.
REV 14:2 Ina iato tuturu to owamo pua Adiri sabowa rido auna diamo nato nirorowai kadoro obo diamo sosoro, toboro gururu sosoro geremohumo-ro. Iedi diamo ro geremohumo-ro gita sosoro kiado namo hapu sirio neio diamo sosoro geremohumo-rimo.
REV 14:3 144,000 urubia orio wasare nato giabodo-rimo neio Godi komidiro nakomu sosoro gabo ato gorowotoi, ibose neio 4 keremiro nakomu peteibi, 24 eputa urubia mutu neio sosoro gabo ato gorowotoi. Kaupoti nedi 144,000 urubia ro nedi orio wasare ro neio ia ro se goi-rimo umoro ina nou giabodo-rimo, arua urubia ro modobo pua umoro koi. Nedi urubia ro neio Godi ro auna wisa to giapopo-ro duriomoro rido.
REV 14:4 Nedi urubia ro gorowotoi neio ata ubauba tato ie, arua mamio mutu upo tanaro isioidirotiti pua, neio irimo busere sosoro ie. Neio aboto Sipisipi Dawade ro beda owera karo ra aise ibodorotiti-mo. Nedi urubia ro neio duriomoro urubia aboudo auna wisa to ta-giapopo-ro. Omona kiasesuti pari namabu Godi aboto urubia ro na-iaiwo-dumo, nedi urubia ro idaibo sosoro ie, Godi sapuwo to ibose Sipisipi Dawade sapuwo to.
REV 14:5 Nedi urubia ro neio ipusu rido karasaubuti owera isuwodutiti pua, neio ata ubauba tato ie.
REV 14:6 Mo iato na-nirarowea mo ro Godi sowake urio se nowea toboro ato na-godau-ro. Nou ro Iesu edi womu tato mea owera ro nou gowou-ro urubia imowauti ri nedi sopu duriomoro ro neito. Nedi mea owera ro nou ro erere duriomoro to giworohuti, idaibo erere gu urubia aboto, erere owera urubia aboto, erere tanaro urubia aboto giwauti.
REV 14:7 Nou ro urubia auna owera to ibo gimowauti, ‘Godi masiro auna ba-dowaititi-mo, nu nio ro auna se ba-demaragoidirotiti-mo. Mabu tau ta-gosiomai-die urubia kimeiouti aboto. Adiri sabowa, sopu duriomoro, buru oromo, obo sosu imese namabu mutu nou ia ro gisioidiro. Ina noudo ie nou nio ro imese sirio tau aise kemowabu modobo ie.’
REV 14:8 Keba sowake urio ta-gou-ro ina ata sowake urio iato gou-ro owera mutu, ‘Auna sabowa Babironi ta-weresebuti Babironi sabowa ararasoro-ri pua, imese ta-waratowouti! Kebase sirio duriomoro urubia nou ro ubauba ta-iwaititi nou edi ubauba durupi ubi tanaro ro neito. Urubia dubu ro boinana dubu tuba auna se na-omio, ina nou ubauba neito na-owaititi, Babironi sabowa ro urubia sirio ubauba ibo iwaititi.’
REV 14:9 Netewa teibo sowake urio teibo neitiro saro gabo ato, ina ata sowake urio tau ro gowamo taie, nou ro auna owera to nato gutura-ro ibo, ‘Beda urubia ro imowabu-madumo ibisa ota titi mutu, ibose ibisa edi isabuna ro etio witoro ato giwate-rimo, o tu ato,
REV 14:10 nedi urubia ro Godi ro karakara waini obo neio aboto kainai se imio-ri pua idio ri. Nedi karakara waini obo ro owamo ibo Godi edi auna serawo ro nouse ie, ata nakomu ata potoro ie nou pupuwo tato kowai aboto. Ina nou mabu ato ie nedi urubia ro neio temeteme iamo aise amadimi-imarotiti-ri. Neio era mio daroho iopu sosoro ubauba nibo mutu iedi tau ato nama-iho-ri tarena sowake urio sirio Sipisipi Dawade mutu neio sosoro gabo ato ama-ikakauhuti-ri.
REV 14:11 Neio edi era mio ro nama-ihotiti-ri womu tato gahuta aise ama-imaubotiti-ri. Ibose ibisa nu ota titi mutu edi urubia ro gemowabu-rimo, o nou edi masiro ro etio durupi ato giateidiro, neio ata sipere tato ie, duwo saiki temeteme iamo aise amadimi-imarotiti-ri.’
REV 14:12 Godi edi tarena urubia ro nou edi sabi ro na-ibodoro-dumo, ina Iesu sapuwo to kimibiria koko se na-irobidiro-dumo, neio modobo ie korowotoi keremasebidiro mutu, korodiobo tato.
REV 14:13 Taie ina mo ro ata owera nato nirorowai Adiri sabowa rido na-gutura-ro, ‘Nedi owera ro mo ro nama-aro-ri buka ato aise ba-disioidiro, nedi tau ro neido etio ra kimibiria na-iworohuti-dumo Abera Naramu sapuwo to, ina namadimo-orowaburo-ri, neio Godi ro meana kimio ie.’ Tarena Urio owera ibo aro-die nedi urubia ro neio aboto, ‘Io morobise ie, awawo woko na-isioidirotiti-dumo Iesu sapuwo to, imese amadimo-oroporeai-ri. Ina neio tu kawakawa ou-ri pua. Nedi meamea tanaro na-gisioidiro-rimo neio mutu amadidimo-ou-ri wisa imade ri.’
REV 14:14 Mo ina toboro ohu to iato nirarowea mo sosoro gabo ato, ei toboro kere se nowea. Ina edi keakea toboro kere ro nato Imese Urubia Kiauri Dubu nou se nowea na-gomidiro eputa dubu gorodi hato ta-gorori, pari ohona kiasio susura giri se gorobidiro-ro.
REV 14:15 Taie iato tuturu to owamo pua ata sowake urio Tarena Moto rido na-gosuruwo-ro Adiri sabowa ato na-itoititi. Nou ro gomidiro tema ato, owera nou aboto ibo gutura-ro, ‘Nedi susura giri ro neito pari ohona ba-diasio ina ba-didabuti mabu duriomoro ato pari ohona gumuni ta-goi-dumo, kiwoiriamuti tau ta-gorobai-die.’
REV 14:16 Edi dubu ro mo ro na-nowea tema ohu ato na-gomidiro nou duriomoro to na-giroborea, susura giri nato gaudomowado, gumuni se edi na ro gorowotoi nou ro aise giwoiti-ro.
REV 14:17 Taie ina iato ata sowake urio Tarena Moto Adiri sabowa ato na-gotoi ioudo nato gosuruo-ro, nu ibose susura kabi se gorobidiro-ro.
REV 14:18 Ibose ata sowake urio era korosa edi na ro iaurititi, dao kimatowo patapata ato, nu iato gosuruo-ro auna owera to iato gutura-ro kabi edi na ro gorobidiro nou aboto, ‘Dokou kototo tau ta-gorobai, ina dokou aboto ba-dedei.’
REV 14:19 Taie edi sowake urio ro nu kabi nato gewedei nedi duriomoro gebari ro nato, imese dokou aise giebuti, ina aise gituti. Dokou dao ro urubia iwapotaidiro-die. Iedi kituti moro ro Godi niro pupuwo korosa kowapotai moro ie. Nou sabowa gomo ato owamotiti, sairo to kituti ato isi goro rido isuwoduti-dumo. Dokou na-gituti-rimo isi na-gisuruo-rimo urubia karima ie ina iedi karima paruo obo ro aise gorobodorouti. Iedi karima obo ro oromo sosoro gororosioidiro, karima obo paruo nato gohau-ro kituti moro rido, kodobowa ato 300 kiromita ibo ie. Nu ohu to kioro mako ibo ie, urubia dubu bena mako kowasomai ie, karima womu nato gopuwoidiro.
REV 15:1 Mo ro ina ata auna ia tanaro urubia umoro koi sapuwo to Adiri sabowa ato nato nowea. Mo ro 7 sowake urio se niwia neio ro 7 iana ubauba kororosioidiro namabu nou girobidiro-rimo. Nedi 7 ubauba ro namadimo-ororosioidiro-ri imese iana ia ubauba ro amadimo-ororosioidiro-ri, Godi niro pupuwo nato aise ama-oporeai-ri.
REV 15:2 Taie ina mo ro ata nakomu nato nowea buru oromo obo garasi sosoro ie, era mio mutu garadabuai-rido. Nedi oromo ro nou bara ato urubia ro se gorowotoi. Nedi urubia ro ibisa neio ro gowamedei-rimo. Ibisa ubi tanaro kisioidiro aboto eresebea pua, ibose ibisa edi ota titi ro emowabu pua. Nu edi namba ro nou masiro na-owapotaidiro-die neio witoro ato ibose tumodi tu ato imowate pua. Neio idaibo sosoro girimowotoi-rimo koko se. Nedi urubia ro gita sosoro kiado namo hapu Godi ro erere se ta-gimio, nou se geremebidiro-rimo.
REV 15:3 Taie Godi edi sowake dubu ro Mose, Sipisipi Dawade mutu neitiro edi wasare ro iato giabodo-rimo, ‘Abera Naramu Godi imese pupuwo ia, oro tanaro kisioidiro mutu imese ohu ia ie, imese meana ia ie. Oro eputa dubu e imese erere duriomoro urubia oro ro iaurititi. Oro tanaro kisioidiro mutu imese tuputupu ia ie, ibose morobise ia ie.
REV 15:4 Abera Naramu, oro imese urubia ro tere amadime-emati-ri, ibose oro masiro ohu ia to amadimo-owouburio-ri. Mabu oro kaupoti nakara se nou se ie tarena dubu. Beda mutu erere tanaro urubia ra imese duriomoro rido saiki ata namadidimo-ou-ri, oro neio ro nato amadime-emowabu-ri. Mabu oro edi tuputupu tanaro ro na-gisioidiro urubia ro ta-giauri-rimo.’
REV 15:5 Nedi tanaro ro nou saro gabo ato, mo ina na-nirarowea, mo ro nato nowea Tarena Moto ato Adiri sabowa ato na-gotoi-ro, nou ata masiro Godi edi tarena parai moto ro, nou magere kodobura se nowea.
REV 15:6 Iedi Tarena Moto goro ro neido iedi 7 sowake urio ro neio ro gosuruwo-rimo, 7 ubauba kororosioidiro namabu erere se nou geremebidiro-rimo. Neio imese marea tato obotama na-gerememiouti-rimo, neito geremeduti-rimo, gorodi gagabe to ta-geremagodeauti-rimo.
REV 15:7 Godi womu tato womu tato keremiro to imidirotiti. Nou edi serawo obo ro gorodi nuku ato irowomidirotiti. Taie iato 4 keremiro nakomu peteibi neibi ata ro 7 sowake urio erere se iato gimio-ibi.
REV 15:8 Nou edi Tarena Moto ro gahuta ro ta-gatowouti. Iedi gahuta ro Godi edi auna ia masiro ro pupuwo mutu neitiro giwapotaidiro-maro. Ata dubu ata modobo ia pua edi Tarena Moto ro neito kodoro, womu tato iedi 7 sowake urio ro 7 serawo obo gorodi nuku ato na-gorowomidiro kimawiriti, taie ubauba kororosioidiro to nato amadimo-oroporeai-ri.
REV 16:1 Mo ro ina auna owera kodu nato nirorowai Tarena Moto goro rido na-gutura-ro ibo, ‘Ba-dou-mo, 7 karakara obo nuku Godi serawo edi na to na-iamo duriomoro gebari neito ba-demawiriti-mo!’
REV 16:2 Tuturu to owamo pua keba sowake urio ro goto nato gemawirai, awawo ubauba temeteme ikoni keremapuse kawa aise geremapuse-rimo. Ibisa isabuna etio abato giateidiro-rimo ibose ibisa edi ota titi ro na-gemowabu-rimo, neio ia abato ubauba temeteme ikoni aise geremapuse-rimo.
REV 16:3 Ina iato tuturu owamo pua ata sowake urio Godi edi serawo karakara nuku obo ro buru oromo nato gemasia. Kemasia saro gabo ato, iedi buru oromo obo ro karima to aise garapoi, pamo urubia karima sosoro gomidiro. Imese sirio keremiro namabu patu buru oromo ato na-oroho-dumo neio aise gorowaburai-rimo.
REV 16:4 Netewa teibo serawo obo nuku teibo sowake urio teibo ro ta-giawirai-marido, ina ata sowake urio ro gou-ro imese beda mutu oromo sirio ro giamo obo sosu mutu nato gimasia. Neio imese sirio se urubia karima to aise gararapoi-rimo.
REV 16:5 Iato oromo sirio edi urio ro iaurititi, mo ro nou owera kodu se nemororowai ibo na-gutura-ro, ‘Godi etu ro gomidiro, ibose etu ro imidirotiti, oro imese tarena ia ie. Oro ro edi ubauba wisa ro na-iaiwo-die imese tuputupu ia se imerio-die nedi urubia ro neio aboto.
REV 16:6 Oro ro nedi tanaro ro nou mabu rido isioidiro mabu oro edi ipusu owera urubia ro, oro edi tarena urubia ro neio mutu, neio ro giopiauti-rimo karima nato garawiriti-rimo. Ina wisana neio edi kidio obo ro karima to nou mabu ato giwaititi.’
REV 16:7 Ina iato owera kodu mo ro nato nirorowai kimatowo patapata rido na-gutura-ro ibo, ‘Io Abera Naramu Godi imese pupuwo ia, oro ro ubauba tanaro sapuwo to morobise tuputupu ia tanaro to iaiwotiti-die.’
REV 16:8 Netewa didi serawo obo nuku peteibi ta-giawiriti-birimo, ina ata sowake urio Godi edi serawo obo nuku ro saiki nato gemawirai. Saiki Godi ro pupuwo korosa nato gomia urubia saiki korosa ro ioura ri.
REV 16:9 Iedi atu saiki era korosa ro saiki aboudo na-gou-ro urubia ubauba mino to gioura, ina neio ro Godi masiro erere tau ato imese ubauba gowaititi-rimo. Mabu nedi ubauba tanaro ro na-gororosioidiro-rimo neio abato, Godi ubi ato gororosioidiro-rimo. Kaupoti nedi urubia ro ubauba aboudo nato erewesegere pua, ubauba tanaro neio ro aise gisioidiro-rimo. Ibose Godi masiro neio ro auna owaititi pua.
REV 16:10 Netewa netewa sowake urio ro Godi edi serawo obo nuku ro ta-gimawiriti-birimo, ina iato ata sowake urio ro ibisa komidiro nakomu nato gemasia. Nou ro edi duriomoro sirio ro giauri duwo ro aise giahidimai. Ibisa edi urubia ro gobodoro-rimo neio temeteme na-giwaubere-rimo kimarihi se goroho-rimo.
REV 16:11 Neio ro ina Godi Adiri sabowa ato na-imidirotiti-die masiro ubauba nato gowaititi-rimo, mabu neio auna ikoni temeteme giwaubere-rimo. Kaupoti neio ro beda ubauba tanaro ra na-gisioidiro-rimo, nato erewesegere pua, inaina aise gisioidiro-rimo.
REV 16:12 5 sowake urio ro Godi edi serawo obo nuku ro ta-gimawiriti-birimo ina iato ata sowake urio ro Iupereitisi oromo gebari nato gemasia. Iedi obo gebari ro gomidiro egenabo gomiodoi oromo imese ororo ia se gowamo. Iupereitisi oromo obo beda tau ato gomiodoi nasa rubi sirio saiki kidiowado moro rido neio kiabu gabo gimesioidiro-rimo.
REV 16:13 Mo iato na-nirarowea netewa didi ubauba urio peteibi se niwia-ibi, neibi kohoke sosoro ie. Neibi erere se gosuwoduti-birimo, ata kanigiri matagoro rido gosuruo-ro, ata oromo ibisa matagoro rido ie, ina ata nou simara karasaubuti ipusu owera dubu matagoro rido gosuruo-ro.
REV 16:14 Neibi imese ubauba ia urio peteibi ie. Neibi ro awawo korosa tanaro amabimi-isioidiro-ri urubia sirio isaubuti rie. Eputa urubia imese sirio duriomoro gabogabo ato na-orowomidiro ubauba urio peteibi ro neio amabimi-iraturio-ri. Nedi ubauba urio peteibi ro eputa urubia sirio neio boso urubia mutu, neibi ro kaupoti moro to amabimi-idabuti-ri, taie boso aboto atu se nato amadimo-ou-ri. Nedi boso saiki ro imese auna ia saiki ro ama-owamo-ri, imese pupuwo ia Godi nou ro nedi saiki ro kebase ta-gohodowa.
REV 16:15 Iesu ro ibo, ‘Owera neito ma-dirowidiro-rimo! Piro dubu urubia umoro tato tau beda sosoro kou ra, mo idaibo mino to anamadi-ou-ri, nio ata umoro oi-ri pua. Etio ro irimowotoi-dumo kimibiria mutu ina Godi edi meamea obotama ro araraseperai tato, nedi urubia ro Godi ro meana ama-iwai-ri. Neio porose se oroho-ri pua.’
REV 16:16 Nedi ubauba urio peteibi ro erere duriomoro eputa urubia sirio atu moro to iato gidabuti-rimo. Iedi moro to garadabuti-rimo Hiburu owera to asoro-dumo masiro Amagedoni.
REV 16:17 6 sowake urio ro Godi edi serawo obo nuku ro ta-gimawiriti-birimo. Ina iato ata ro gou-ro Godi edi iana ia serawo obo nuku ro nou mutu, taie ohu rido nato gemasia-ro. Tuturu to owamo pua Tarena Moto goro rido Godi edi komidiro nakomu ro owera kodu nou aboudo nato gosuruo-ro, ‘Nou se ie imese notoroporeai-dumo!’
REV 16:18 Iato penenio aise gerememiouti-rimo. Toboro gururu aupi ato kutura, muso ato kutura ibo gorowati-rimo. Iato auna sopu momuruwo nato goromuruwouti. Urubia ro idaibo sopu momuruwo kiauri pua, abora ia nakomu gebari ro gororosioidiro, imese auna ia ie.
REV 16:19 Nedi sopu momuruwo ro nou ro iedi auna sabowa ro netewa didi patu to giapepeai-bi. Ibose duriomoro erere ato, erere awawo sabowa ato, moto sirio aise giwaposoro. Godi ro Babironi sabowa gebari woki emati pua, nou ro ta-gemaragoidiro-ro. Godi edi serawo waini obo ro neio aboto kainai se emagagai pua.
REV 16:20 Beda mutu ura ro giwadaudiro aise gararaseperai-rimo. Podo na-gorowotoi boito hato gou-rimo.
REV 16:21 Toboro rido koko daroho nadi iopu sosoro neio ro giretuti-ro, kainai abere mibo beda sosoro ra idaibo mibo ie. Iedi nadi ro na-giretuti-ro urubia neio ro aise giopiauti-rimo. Kaupoti nedi urubia ro Godi masiro ubauba aise gowaititi-rimo. Mabu iedi koko daroho iopu ro na-giretuti-ro imese ubauba mino to giretuti-ro, temeteme neio ro gimio-rimo.
REV 17:1 7 nuku edi sowake urio ro girobidiro-rimo neibi ata ro gutura-ro mo aboto ibo, ‘Mo mutu mou-rido, oro mo ro anama-emowawea-ri edi auna masiro era gabo orobo ro, nou ro Godi aboudo beda sosoro ubauba wisa ama-imidai-ri. Nu sirio oromo ato namabu keremahudirio woko iworohutiti.
REV 17:2 Erere duriomoro eputa urubia sirio nou aboto na-irohotiti-dumo, era gabo tanaro isioidirotiti-dumo. Ibose imese sirio urubia nedi sopu duriomoro ro nato na-irowomidiro, nou aboto irohotiti-dumo era gabo tanaro isioidiro ri. Ina nedi tanaro ro neio daradara nou ro iwaititi. Koko obo kidio ato daradara beda sosoro koroho ra, ibo irohotiti-dumo.’
REV 17:3 Ina iato Tarena Urio ro noworohuti, taie Godi edi sowake urio ro nou ro aise norobai-ro, imese newedei goto se duriomoro to. Mo ro iato kaupoti orobo se nowea, nu karima ia ibisa ato gomidiro. Iedi ibisa ro nato Godi masiro ubauba kowaititi owera sirio neio ro se giateidiro. Iedi ibisa ro nu 7 eputa mutu e ina 10 gaini neio ro giawotidiro-ro.
REV 17:4 Iedi orobo ro nu meamea ia karima awawo mani obotama neito geremeduti. Nou ro nou giroidiro gorodi namabu, awawo mani nadi kainakaina, nu imese ta-gobodiai keremeduti. Nou ro gorodi panikere se gorobidiro, iedi panikere goro ro nou ato, erere mareamarea tanaro nou edi upo tanaro maumo ato na-iamo, imese sirio ia ubauba marea nibo mutu, neio ro giamo, edi ubauba nibo ro panikere neio ro kagomuti ie.
REV 17:5 Ina nou witoro ato nedi piro masiro ro neio ro giateidiro, Babironi Sabowa Gebari, Era Gabo Tanaro Nou Aboudo Isuwoduti-dioumo, ina Mareamarea Korowaititi Tanaro Nou Aboudo Isuwoduti-dioumo.
REV 17:6 Ina iedi orobo ro mo ro nato nowea, nu koko obo kidio sosoro goroho. Mabu Iesu edi tarena urubia ro na-owautiti-mo nou sapuwo to arua urubia ro ta-giopiauti-rimo, ina nedi orobo ro neio kiopiauti sapuwo to nou koko obo kidio sosoro nou kamade ro owatiti. Ina nu mo ro na-nowea mo iato na-niraroweauti, mo kimaragoidiro ro nopia.
REV 17:7 Ina mo sowake urio ro nato nemodowa-ro, ‘Oro kimaragoidiro ro etou ri opia? Oro mo ro piro owera anama-emowapotai-ri iedi orobo ro nou sapuwo to, ibose nu edi ibisa ato na-omidiro. Iedi atu ibisa ro nou se ie 7 eputa mutu e, 10 gaini na-giawotidiro-ro.
REV 17:8 Iedi ibisa ro oro ro na-owea nu kebase ta-gomidiro, nu abora omidiro pua, ina ido auna ia bobo rido amadi-erereihai-ri. Kaupoti nu Godi ro era paruo to ama-eherai-ri. Duriomoro ido to gosioidiro, beda urubia ra keremiro namadimo-owea-ri, neio masiro Godi ro buka ato ta-gisioidiro. Kaupoti nedi urubia ro masiro kisioidiro tato, neio kimaragoidiro ro ama-iopia-ri ibisa neio ro namadimo-owea-ri. Mabu kebase nou ta-gomidiro, abora omidiro pua, ina nou ro ama-omidiro-ri.’
REV 17:9 Sowake urio ro ina ibo garo, ‘Modobo ie kimaragoidiro maumo mea se kiosora nedi owera ro nou sapuwo to. 7 eputa io 7 podo iwapotaidiro-die, iedi orobo ro iato imidirotiti.
REV 17:10 7 eputa ibose 7 eputa urubia iwapotaidiro-die, io keba se 5 ta-gorowomidiro eputa urubia to, abora kaupoti ro omidiro, ina ata ido amadi-ou-ri. Nu nama-omidiro-ri, Godi ubi ato nou tuturu to omidiro-ri pua.
REV 17:11 Keba se edi ibisa ro gomidiro ina abora omidiro pua, nou ro ama-ararasoro-ri eputa dubu to. 7 eputa urubia beda sosoro gorowomidiro, nou ro ama-ararasororo-ri eputa dubu to taie, nou Godi ro nato ama-eherai-ri era paruo to.
REV 17:12 Oro ro na-iwia 10 gaini iwapotaidiro-die ibo 10 eputa urubia neio eputa urubia to ido amadima-ararasoro-ri. Ina ibisa mutu neio komukere tau to eputa urubia to neito ama-orowomidiro-ri,
REV 17:13 tanaro neio ro kaupoti ubi to amadimi-isioidiro-ri, iedi eputa urubia sirio ro neio edi pupuwo korosa ro ibisa tu to amadimi-iedea-ri, neio eputa dubu to ararasoro ri.
REV 17:14 Taie nedi urubia ro atu se nato amadima-aradabuai-ri, boso nato amadimo-owou-ri Sipisipi Dawade aboto. Ina Sipisipi Dawade ro etio giapoi nou urubia to, ina morobise to na-wasorotiti-dumo, neio nou mutu amadima-aradabuai-ri. Iedi eputa urubia sirio ro ibisa mutu neio Sipisipi Dawade ro imese moro to ama-iwororuwo-ri. Mabu beda mutu abera naramu sirio, Sipisipi Dawade neio Abera Naramu e. Ina imese beda mutu eputa urubia sirio ra, Sipisipi Dawade neio eputa dubu e.’
REV 17:15 Sowake urio ro ibo mo aboto, ‘Iedi oromo sirio ro oro ro na-iwia, era gabo orobo namabu keremahudirio woko iato na-iworohutiti, iedi oromo sirio ro erere gu iwapotaidiro-die, erere tanaro urubia, erere duriomoro urubia, erere owera urubia io neio ie.
REV 17:16 Ina iedi 10 gaini ro oro ro na-iauri ibisa mutu, neio ro edi era gabo orobo ro amadimo-ohoio-ri. Ibose nou edi namabu sirio ro neio ro amadime-emowadaudiro-ri, ina nou neio ro nakara se porose se amadime-emeserai-ri. Neio ro nou dao amadimo-ouho-ri, ina era to iato amadime-emosubuwa-ri,
REV 17:17 mabu Godi ro nedi 10 eputa urubia ro neio eputa to ta-giedea nou ubi tanaro aise kisioidiro aboto. Neio ro ubi to nou mabu ato gomidai-rimo iedi eputa urubia sirio ro neio edi pupuwo korosa ro ibisa tu to amadimi-iedea-ri, womu tato Godi owera na-iarotiti-ro nedi tanaro ro nou sapuwo to morobise to nato amadimo-ororosioidiro-ri.
REV 17:18 Iedi era gabo orobo ro oro ro na-owea nou auna sabowa gebari ie, imese duriomoro eputa urubia nou ro sopu to iauri-die.’
REV 18:1 Kebase edi tanaro ro na-gororosioidiro-rimo ina nou saro gabo ato, mo ro nato nowea ata sowake urio Adiri sabowa rido na-gororuwo-ro. Nedi sowake urio ro auna ia pupuwo korosa mutu e, ina nedi duriomoro gebari ro nu edi woroworo ro nou ro gemowia.
REV 18:2 Nou ro auna ia owera to nato giaia-ro ibo, ‘Auna sabowa Babironi ta-weresebuti, Babironi sabowa ararasoro-ri pua, imese ta-waratowouti! Erere ubauba urio sirio nedi sabowa ro neio komidiro moro to ta-gararapoi. Ibose sirio pawa mareamarea nibo ohona na-ihotiti-dumo, neio ro nedi sabowa ro eso mona to gapoi-rimo iato korowomidiro aboto.
REV 18:3 Mabu kebase sirio duriomoro urubia nou ro ubauba ta-iwaititi, simara ubauba durupi tanaro ro neito. Urubia dubu ro boinana dubu tuba na-omio ina nou ro ubauba neito na-owaititi, Babironi sabowa ro urubia sirio neio nou ro ibo iwaititi. Erere duriomoro eputa urubia edi era gabo orobo ro nou aboto aise irohotiti-mo, idaibo tanaro isioidiro ri. Namabu keremahudirio urubia nedi duriomoro gebari ro nato auna mani urubia to ta-gararapoi-rimo. Mabu nedi duriomoro urubia ro ubi auna ia se iamotiti awawo wisa namabu kimade aboto Babironi aboudo.’
REV 18:4 Taie mo ro ina ata owera kodu nato nirorowai Adiri sabowa rido na-gutura-ro ibo, ‘Mo urubia, nedi sabowa ro nio ro demeserai-mo! Dosuruwo-rimo! Iato aise igorowomidiro, mabu nedi orobo ro ubauba tanaro isioidirotiti, modobo pua nio karadabuai nou ubauba to. Ina ibose modobo pua iedi auna ubauba tau ro nou aboto na-wou-die nio atu se nou ro kirobai.
REV 18:5 Mabu nou edi ubauba tanaro sirio ro na-isioidirotiti, iedi ubauba nibo ro na-owiorotiti Adiri sabowa imese ta-gowasomai. Babironi ro edi ubauba ro na-isioidirotiti Godi ro woki imati pua, nou ro aise imaragoidirotiti.
REV 18:6 Babironi ro beda ubauba isioidirotiti urubia aboto, modobo ie atu sosoro wisa nou ro ba-mimadetiti. Nou ro beda ubauba tanaro isioidirotiti, wisa edi ubauba sirio ro ohu rido aise ba-memotomotiti-mo. Nou ro urubia ubauba kiwaititi sapuwo to wisa ohu rido auna se ba-memotomotiti-mo.
REV 18:7 Nou ro auna mani namabu beda sosoro imadetiti, nu nakara se auna neito orowaititi. Nu abora temeteme ba-miwaubere, mibo maumo ato aise ba-mimidirotiti. Nu nakara se ta-geremowabu ibo, Mo eputa orobo sosoro nomidiro, mo garamu orobo sosoro omidiro pua, mo idobi suwosuwo omidiro-ri pua.
REV 18:8 Ina noudo ie pamo, idobi suwosuwo komidiro, sogoi tau, nedi ubauba tau ro amadima-aratuamudiro-ri. Nou ubauba neio ro amadimo-owai-ri, ibose era ro ama-ouho-ri. Mabu Abera Naramu Godi nu pupuwo korosa mutu e, nou ro edi ubauba na-isioidirotiti ubauba wisa Godi aboudo ama-iauri-ri.
REV 18:9 Duriomoro sirio edi eputa urubia sirio ro nou aboto era gabo tanaro isioidiro ri na-irohotiti-mo, ibose awawo mani namabu nou aboudo na-imadetiti-mo, nou era ro nama-ouho-ri neio ro era gahuta se amadimi-iauri-ri. Neio iato eputa aise amadimi-iborea-ri, auna nirimagare ro ama-iopia-ri, idobi suwo se amadimi-isuputi-ri, ina koi to iato amadime-emerete-ri.
REV 18:10 Neio musomuso se amadi-orowotoi-ri auna tere ro ama-iopia-ri era korosa iamo namadime-emewidiro-ri. Neio ro ibo amadima-aro-ri, “Iau o! Iau o! Babironi oro imese auna sabowa gebari ro orowati, beda geremobo natonato ie. Oro tuturu tau to eremasebidiro pua, erere ubauba wisa sirio oro aboto ta-gororosioidiro-dumo.”
REV 18:11 Nedi sopu duriomoro ro nato erere namabu keremahudirio urubia na-orowomidiro, neio idobi suwosuwo ama-orowotoi-ri Babironi amadime-emerete-ri. Mabu besinisi namabu kimade aboto potoro ie, ibose namabu kimade aboto beda urubia ro amadimi-imade-ri, neio mani tato ie. Besinisi urubia ro nedi namabu ro nou imade-mo, ina urubia ro iwamade na neio ie,
REV 18:12 gorodi, siriba, awawo mani nadi kainakaina, mea ia sosoro obotama, sirika obotama, erere karimakarima obotama, mea nibo koko ota, erere sosoro namabu awawo tumu na gaini to na-gisioidiro-rimo, egea mere karima auri to na-gisioidiro-rimo, koko ia auri to ina ibose nadi masiro maboro neito na-gisioidiro-rimo.
REV 18:13 Ohona topo kiwaititi meresini idaibo sinamon, kani mabu, ibose erere meamea nibo dehoro, waini obo, oribi isi, parowa, woiti, burumukau, sipisipi, hosi, kimudidiro nakomu woiri mutu, wisa tato woko urubia, ina boso ato kiaubo urubia. Nedi namabu sirio ro urubia ro imade-ri pua.’
REV 18:14 Iedi owera kodu ro mo ro ina nato nirowidiro. Nou ro ibo, ‘Babironi, oro edi meamea namabu ro giropu na-imatiti abora boira? Neio ta-gorowadau oro aboudo. Oro edi awawo wisa namabu ro oro ro ina iwia-ri pua, imese moro to ta-gararaseperai-dumo.’
REV 18:15 Babironi aboudo beda besinisi urubia ro imadetiti-mo neio mani ta-iaurititi-mo, neio tere ri muso rido ioudo amadi-orowotoi-ri. Babironi temeteme iamo nama-emaro-ri, besinisi urubia idobi suwo se amadimi-isuputi-ri, ina koi to iato amadime-emerete-ri.
REV 18:16 Neio ro ibo, ‘Iau o Babironi oro buro, auna sabowa ro orowati. O Babironi sabowa gebari oro imese ta-iremedutiti didirididiri obotama to, bubu obotama to, karima obotama to. Oro sagaru neito ta-irowaititi gorodi na-iroidirotiti, awawo mani nadi na-iroidirotiti.
REV 18:17 Iedi awawo wisa namabu sirio ro oro ro na-iworohutiti neio imese ubauba mino to ta-gipisiamuti-dumo.’ Sawa pe abeamio, sawa pe to koroho urubia, sawa pe woko urubia, Babironi sabowa muso rido
REV 18:18 amadimi-iauri-ri era gahuta nama-ioro-ri. Neio auna se nato amadimi-iaiauti-ri ibo, ‘Idaibo sabowa gebari ata nou sosoro owamo pua, auna ia sabowa gebari ie!’
REV 18:19 Neio iato era panese se amadimi-imade-ri iato amadimo-orowoititi-ri. Neio idobi suwo se amadimi-isuputi-ri, ina koi to amadime-emerete-ri. Neio ro ibo, ‘Iau o! Babironi auna sabowa gebari ie sawa pe gebarigebari abeamio boito gou-dumo? Neio auna mani urubia to nato gararapoi-dumo mabu neio nou aboudo gotobowa-rimo. Eio! Babironi natonato ia ie. Nou edi awawo wisa namabu sirio ro neio imese ubauba mino to ta-gipisiamuti-dumo.
REV 18:20 Adiri sabowa ato nio etio ro orowomidiro, Babironi sabowa ubauba wisa sapuwo to nio kamade ro ba-diwati. Godi edi tarena urubia ro, Iesu edi kitiodorai urubia ro, Godi edi ipusu owera urubia ro nio atu se kamade ro diwati. Nio Babironi ro ubauba mino to na-iworohutiti nu Godi ro nio sapuwo to owai ubauba.’
REV 18:21 Owera kodu karo na-goporeai, ata auna pupuwo sowake urio auna nadi gohi gebari nato goumai-ro, idaibo woiti kituti nadi sosoro ie. Iedi nadi ro nou ro na-gowoubua-ro, taie aise geherai-ro buru oromo to. Sowake urio ro ibo, ‘Babironi sabowa, oro idaibo mino to ama-oroporeai-ri. Urubia ro owea-ri pua, imese moro to ama-aratowouti-ri.
REV 18:22 Gita sosoro kiado diamo, ibose wasare keremaboduti, dowe ugeuge kiourio, humuko kiourio, oro abato iedi diamo ro ido irowidiro-ri pua. Erere woko umoro urubia ido oro abato woko isioidiro-ri pua. Ohona kisioidiro diamo ido oro abato irowidiro-ri pua, iedi diamo ro imese moro to amadima-araraseperai-ri.
REV 18:23 Erempa pina oro abato iriware-ri pua, imese moro to amadimo-orodouti-ri. Orio kararemo urubia neio keremowauti owera ido oro abato eremowauti-ri pua. Oro ubauba ro nou mabu rido gorobai-die, mabu oro edi besinisi urubia ro kebase neio duriomoro ato awawo masiro urubia to irarasorotiti-mo. Oro ro pakani tanaro auna se ta-isioidirotiti, ina sirio duriomoro urubia oro ro kakate gabo to idaibo mino to ta-isaubutiti.
REV 18:24 Babironi oro ubauba ro nou mabu rido orobai-die, mabu Godi edi ipusu owera urubia ro ibose nu edi tarena urubia ro neio edi karima ro iato garawiriti-rimo. Ibose nedi sopu duriomoro gebari ro nato etio giopiauti-rimo neio edi karima ro Babironi oro abato giwia-rimo.’
REV 19:1 Kebase tanaro ta-gororosioidiro-rimo, ina mo ro nato nirorowai owera togo Adiri sabowa ato na-gotobowa-ro. Nedi urubia sirio ro kamade ri giaiauti-rimo ibo, ‘Iawe se memowabu-rimo! Auna masiro pupuwo korosa mutu Godi abato ba-miamotiti. Nimo ubauba aboudo nou ia ro niapopo-ro.
REV 19:2 Mabu nou ia ro wisa kiaiwo ato, nou ro morobise mino to, ibose tuputupu mino to kimeiouti ie. Iawe Godi se memowabu-rimo! Mabu nou ro nedi auna era gabo orobo ro koto ta-gowai. Nou ro nedi duriomoro ro nato urubia sirio ubauba ta-giwaititi, nou edi ubauba durupi ubi tanaro ro neito. Nedi era gabo orobo ro Godi ro ubauba wisa ta-gomia mabu nou ro giopiauti Godi edi sowake urubia ro.’
REV 19:3 Tuturu to owamo pua owera togo urubia sirio aboudo ina nato gotobowa-ro kamade ri neio nato giaiauti-rimo, ‘Iawe memowabu-rimo! Nou aboudo era gahuta womu tato womu tato aise owiorotiti-die.’
REV 19:4 Taie iato 24 eputa urubia, 4 keremiro nakomu peteibi mutu aise giroruo-ibi kauhio to Godi neibi ro iato gemowabu-birimo. Nou ro imidirotiti ohu komidiro nakomu ato neibi ro nou gemowabu-birimo. Neibi kemowabu owera auna se ibo garo-birimo, ‘Ibose ba-mororosioidiro-mo! Iawe se memowabu-birimo!’
REV 19:5 Iato mo ro ata owera kodu ohu komidiro nakomu rido nato nirorowai ibo na-gutura-ro, ‘Nio etio ra nou sowake urubia Godi tere na-ematiti-dumo, nio arua awawo masiro na-irobidiro-dumo ina nio arua dorogora urubia ie, modobo ie nio ro Godi kemowabu.’
REV 19:6 Tuturu to owamo pua ina mo ro urubia sirio owera sosoro nimororowai, idaibo kadeidiro obo diamo sosoro, ibose gururu sosoro diamo aise geremohumo-ro. Iedi urubia sirio ro kamade ri aise giaiauti-rimo, ‘Iawe se memowabu-rimo! Mabu nimo Abera Naramu Godi imese pupuwo ia ie, imese namabu sirio nou ro iauri.
REV 19:7 Nimo kamade ro auna ia se miwati-ro, nou masiro ohu ia to mowiourio-rimo. Mabu Sipisipi Dawade orobo kedea tau ta-gorobai-die, ina nu orobo ta-geremododiai nou ro kedea aboto.
REV 19:8 Nedi orobo ro mea didiri marea tato obotama orori na ta-gomia-rimo.’ (Mea didirididiri marea tato obotama owapotaidiro-die meamea tanaro Godi edi tarena urubia ro neio ro na-isioidiro-dumo.)
REV 19:9 Iato mo sowake urio ro nedi owera ro nou nemowapotai-ro, ‘Nedi owera ro oro ro buka ato aise ba-disioidiro, Godi ro owera etio aboto gimerio Sipisipi Dawade marete soriomu aboto ou ri, nedi urubia ro neio ro Godi aboudo meana kiwia ie.’ Nou ro ibose nedi owera ro nou gadabuai-ro, ‘Nedi owera ro kebase na-naro nou morobise owera ie Godi aboudo ie.’
REV 19:10 Mo ro nedi owera ro na-nirorowai sowake urio sairo mabu ato egenabo nereteamoidiro nou emowabu rie. Kaupoti sowake urio ro mo aboto owera simara se gutura-ro ibo, ‘Idaibo tanaro osioidiro ate! Godi ia se ba-demowabu! Oro ie, mo ie, oro borubi kimibiria urubia mutu morobise owera Iesu sapuwo to na-imowauti-dumo, nimo imese Godi sowake urubia ie. Etio ro imowauti-dumo morobise owera Iesu sapuwo to, neio Godi ipusu owera urubia sosoro ie.’
REV 19:11 Toboro ohu to ina nato nawota ei! Adiri sabowa magere korodobura se nowea. Mo sosoro gabo ato keakea hosi se nowea na-gotoi. Hosi ohu ato edi dubu ro gomidiro-ro nu masiro ibo ie ‘Nou ro beda owera karo ra aise kosioidiro ie’. Nu ata masiro ‘Morobise’. Urubia nou ro wisa tuputupu mino to kimowame ie erere tanaro kisioidiro sapuwo to. Nou ro urubia boso kimowou ato, nou ro boso tuputupu mino to kisioidiro ie.
REV 19:12 Nu idomari teibo era pina sosoro iriwaretiti-do, ibose nou eputa ato sirio eputa dubu hato ta-geremamiti. Nou durupi ato ata sosoro masiro ro giateidiro, urubia umoro pua, nu ia nakara umoro ie iedi masiro ro.
REV 19:13 Nou ro tuturu sedo goroidiro, boso urubia nou ro na-giopiauti neio edi karima ro sedo nou ro aise gorobai. Edi dubu ro nu masiro ‘Godi Owera ie’.
REV 19:14 Adiri sabowa rido erere patu boso koroho urubia nu saro rido aise gobodoro-rimo. Nedi boso urubia ro imese sirio ia ie, neio meamea keakea marea tato obotama neito geremeduti-rimo, neio ro ibose erere se keakea hosi to gou-rimo boso aboto.
REV 19:15 Neio edi boso eputa dubu ro nou matagoro rido susura giri nou ro se gasomaidiro-ro, duriomoro urubia sirio iedi giri ro neito iopiauti rie. Sirio duriomoro saiki ata nou ro eputa dubu edi auri gamini ro urubia sirio nou ro neito koko muro to ama-iwaboi-ri. Nedi dubu ro nou ro gereipi iopu ama-ituti-ri, kituti moro rido karima obo isi ioudo amadimi-isuwoduti-ri. Iedi kituti moro ro nato Godi imese pupuwo ia dubu nu niro pupuwo kemagagai moro ie.
REV 19:16 Nu sedo ato ina urumere ato nedi masiro ro nou ro gateidiro, Imese beda mutu eputa urubia sirio, Sipisipi Dawade neio eputa dubu e. Ina beda mutu abera naramu sirio, Sipisipi Dawade neio Abera Naramu e.
REV 19:17 Mo ro ata sowake urio nato nowea saiki ato na-gotoi-ro. Iedi sowake urio ro erere pawa sirio toboro ato na-gorowadaudiro neio nou ro nato gimowapotai auna owera to ibo, Godi ro auna soriomu ama-osioidiro-ri, nio nedi soriomu ro nou aboto ba-daradabuti-rimo!
REV 19:18 Nio nou ri nirumai eputa urubia sirio, boso awawo urubia, boso abato pupuwo to koroho urubia, hosi neio simara kiwararioidiro urubia mutu, simara woko kisioidiro urubia, urubia wisa tato woko na-imesioidiro-dumo, masiro tato urubia, awawo masiro urubia, imese sirio urubia, neio pamo durupi nio ro amadimi-iho-ri.
REV 19:19 Mo iato na-nirarowea ibisa se nowea eputa urubia sirio mutu, erere duriomoro rido na-goroho-rimo, neio kaupoti moro to gorowoiriamuti-rimo. Neio simara boso koroho urubia mutu gou-rimo, keakea hosi ato edi na ro gomidiro boso nou aboto gowou-rimo nou simara boso urubia mutu.
REV 19:20 Kebase, karasaubuti ipusu owera dubu ro sirio pupuwo korosa tanaro ta-gisioidiro oromo ibisa ubi maumo ato. Nedi pupuwo korosa tanaro ro neito urubia sirio nou ro ta-gigediouti. Nedi urubia ro ibisa edi isabuna ro na-gimade-rimo, ibose nou edi ota titi ro na-emowabutiti-mo, io nou ro neio se gigediouti. Kaupoti ibisa, nou karasaubuti ipusu owera dubu, ibose nou edi boso urubia sirio ro neio mutu, keakea hosi ato edi na ro gomidiro-ro neio nou pupuwo mutu modobo ia pua. Nou ro ibisa nato aise gorobai, karasaubuti ipusu owera dubu mutu. Ibisa ra karasaubuti ipusu owera dubu ra neitiro nou ro keremiro se giherai-ma era paruo to, agoago nadi era bato irewaretiti-die.
REV 19:21 Neitiro edi boso urubia ro, keakea hosi ato edi na ro gomidiro-ro giri sapuwosapuwo susura nou matagoro rido na-gasumawado-ro, neio neito giopiauti. Neio edi pamo durupi sirio ro pawa sirio nato garageai-rimo, modobo pua neio ro kiho to kiporeai.
REV 20:1 Ina mo ro nato nowea sowake urio Adiri sabowa rido na-gororuwo-ro. Nou auna bobo magere ki, ibose seni gebari mutu nou girobidiro-maro,
REV 20:2 nou ioudo na-gou-ro kanigiri gebari nou ro aise gohiai, iato gemotohiti 1,000 kisimisi to ibose to ama-imidirotiti-ri. Iedi kanigiri ro tagara bagawe ie, kararasoro orora, Satani nou se ie.
REV 20:3 Nu sowake urio ro aise gigirimaidiro auna bobo to, magere na-gemopai, taie isabuna iato gemedea, nu iato imidirotiti 1,000 kisimisi to. Satani iato noudo ama-imidirotiti-ri, nou ina gabo tato ie urubia kisaubuti aboto, womu tato 1,000 kisimisi namadimo-oroporeai-ri, taie nou egea mere tau to gabo nato amadime-emodobura-ri osuruwo ri.
REV 20:4 Nedi tau ro nato mo ro eputa urubia korowomidiro nakomu se niwia, neio ato urubia se gorowomidiro. Nedi urubia ro neio Godi ro ta-giapoi urubia sirio koto kiwaititi aboto. Arua kimibiria urubia ro owera Iesu sapuwo to na-imowautiti-mo, ibose neio ro Godi owera aboudo koko se na-irarebidirotiti-mo, neio arua urubia ro nou mabu ato giariauti-rimo. Nedi urubia ro ibisa, ota titi mutu neitiro neio ro imowabutiti-ma pua, ibose neio eputa ato ibisa edi isabuna ro imaremo pua, tu ato imaremo pua. Neio Godi ro keremiro to nato giwameai-ro.
REV 20:5 Neio ro Iesu mutu urubia sirio iaurititi-mo 1,000 kisimisi to. Nedi tau ro nato nou keba tau e, urubia sirio Godi ro pamo rido atu se na-giwameai-ro. Neio imese nou ro meana kiwai ie, ina ibose tarena kiwai ie. Neio pamo ina iauri-ri pua, era paruo to ihere-ri pua. Neio ro Godi ra Iesu ra atu se aise amadimi-imowabutiti-mari, Iesu mutu urubia sirio neio ro amadimi-iaurititi-ri 1,000 kisimisi to. Arua urubia Godi ro pamo rido tau se iwameai pua, womu tato iedi 1,000 kisimisi ro namadimi-oroporeai-ri.
REV 20:7 Iedi 1,000 kisimisi ro namadimo-oroporeai-ri Satani Godi ubi ato dibura ato na-imidirotiti sowake urio ro magere nato amadi-emodobura-ri.
REV 20:8 Taie nou ioudo nato amadi-osuruwo-ri, imese duriomoro urubia sirio nou ro isaubuti ri, Godi edi nasa urubia ro Goga ra Magoga ra to na-iasoro-madumo, nou ro aise ama-idabuti-ri, taie boso aboto nato ama-iworoho-ri. Neio imese sirio ia ie, ota puara imese morobiritai-rimo idaibo sosoro ie kioputi modobo pua.
REV 20:9 Neio imese duriomoro gabogabo rido aise garadabuti-rimo, taie imese gidiai-rimo, Godi edi tarena urubia ro aimara sabowa ato na-gorowomidiro neio aboto, neio ro iato gimowaperai-rimo iopiauti rie. Nedi aimara sabowa ro nou auna sabowa ie, nedi urubia ro nato na-orowomidiro neio Godi ro nirimagare imatiti-die. Kaupoti Godi ro toboro rido era aise geherai-ro duriomoro urubia sirio neio edi boso urubia sirio ro imese era ro aise gipisiamuti.
REV 20:10 Ina iedi kararasoro dubu ro Satani neio etu ro isaubutititi, nou Godi ubi ato era paruo to aise gepeduai-rimo. Iedi era paruo ro korosa ia nadi era bato irewaretiti-die, Godi ro keba se ibisa nu simara karasaubuti ipusu owera dubu mutu atu se ito ta-giherai-ma. Neibi atu se imese womu tato womu tato temeteme ro iato aise ama-iwauberetiti-biri.
REV 20:11 Mo iato na-nirarowea eputa dubu auna keakea komidiro nakomu se nemowea nou ato Godi ro gomidiro. Toboro ra duriomoro ra Godi sosoro gabo rido imese moro to aise gararaseperai-rido.
REV 20:12 Mo ro imese sirio pamo urubia se niwia, awawo masiro urubia, masiro tato urubia, nedi urubia ro eputa dubu komidiro nakomu sosoro gabo ato gorowotoi, ibose buka sirio erere se gimaputi-rimo. Ata buka ato womu tato womu tato keremiro etio ro amadimi-imidai-ri, neio masiro iato tiamo, nedi buka ro ibose to gemapimai-rimo. Nedi pamo urubia ro koto Godi ro iedi tau ro nato giwai neio ro beda tanaro isioidirotiti-mo, Godi ro buka ato keba se ta-gisioidiro.
REV 20:13 Obo pamo edi urubia ro giauri-rimo koto aboto ibose aise gidiai-rimo. Bobo goro ato iedi pamo urubia ro girobu, ibose Dudi ato iedi pamo urubia ro gorowomidiro, neio koto aboto ibose ta-gou-rimo. Urubia Godi ro koto erere se giwai neio duriomoro ato beda tanaro isioidirotiti-mo.
REV 20:14 Taie Pamo, Dudi mutu neitiro era paruo to Godi ro aise giherai-ma. Era paruo owamo ibo saro tau e urubia pamo ro kiwia aboto, Godi aboudo imese moro to kararaseperai ie.
REV 20:15 Etio ra keremiro kowea sapuwo to neio masiro buka ato kiamo tato, iedi urubia ro Godi ro era paruo to aise gipedu.
REV 21:1 Mo ro iato orio Adiri sabowa, orio sopu duriomoro mutu neitiro se niwia-ma. Keba se iedi Adiri sabowa ro gowamo sopu duriomoro mutu, neitiro teibo ta-gararaseperai-rido, boito hato gou-rido. Ibose buru oromo gebari iedi na ro owamotiti ta-gararaseperai.
REV 21:2 Mo ro iato Godi edi tarena sabowa gebari ro nou se nowea, orio Ierusarema Godi aboudo na-gororuwo-ro Adiri rido. Nedi sabowa ro idaibo sosoro ie, Godi ro mea mino to ta-gemododiai meamea namabu to ta-gemeduti nou idaibo uramu ro edea rie.
REV 21:3 Mo ro ina owera kodu komidiro nakomu aboudo nato nirowai auna se na-gutura-ro ibo, ‘Owera neito dirorowai-rimo! Abora Godi urubia mutu atu moro ato ama-irowomidiro-ri, neio nou ro simara urubia to ama-iapoi-ri. Ina Godi neio mutu iato ibose to ama-imidirotiti-ri, ina nu neio ro amadime-emowabutiti-ri.
REV 21:4 Imese mibo patu nedi urubia ro neio aboudo ama-ibedai-ri, neio mibo tato ama-irowomidirotiti-ri. Iedi sabowa ro nato urubia korowaburo tato ama-irowomidiro-ri, pape tato ie iedi sabowa ro nato. Idobi iroto-ri pua, temeteme iato iwaibia-ri pua. Keba komidiro muro potoro ie, iato imese moro to ta-gararaseperai-rimo, abora orio komidiro muro ie.’
REV 21:5 Komidiro nakomu ato edi dubu ro gomidiro nou ro ibo, ‘Ma-dowea, mo ro imese sirio tanaro orio tanaro to niwesegerai-die.’ Nou ro ina owera iato gutura-ro, ‘Nedi owera ro dese to na-naro buka ato aise ba-disioidiro. Neio morobise to aise amadimo-ororosioidiro-ri, neio koko se kirobidiro modobo ie.’
REV 21:6 Nou ro ina mo aboto ibo, ‘Taie nedi tanaro sirio ro ta-gororosioidiro-dumo. Keba moro mo do ie, saro gabo mo do ie, imese namabu mo ro ta-nimapogai. Karatamuai moro mo do ie, ina womu mo do ie. Etio ra obo sogoi ro na-iwati obo gabibiri na-ororuwo-die, iedi keremiro kimio obo ro neio mo ro nou anama-imapoi-ri idio ri. Nou sapuwo to ata wisa tato ie, kidio kawa amadimi-idiotiti-ri.
REV 21:7 Nio etio ra koko se na-iwotoi-dumo, ubauba tanaro na-iwameduti-dumo, Godi ro edi tanaro na-imasogoro-die neio ia ro amadimi-imade-ri. Mo neio Abera Naramu to anama-ararasoro-ri. Ina neio mo merebusere to amadima-ararasoro-ri.
REV 21:8 Kaupoti etio ra mo kowasoro aboudo tere ri na-gararaseperai-rimo, kimibiria tato urubia, siripo tanaro kisioidiro urubia, urubia kiopiauti urubia, upo koroho urubia, pakani urubia, orora kiroru urubia, karasaubuti urubia, neio iato ama-irowomidirotiti-ri era paruo ato agoago nadi era bato irewaretiti. Neio ata sosoro pamo ina amadimi-iauri-ri, Godi aboudo imese moro to amadima-araraseperai-ri.’
REV 21:9 Godi edi 7 serawo obo ro nuku ato na-irowomidirotiti iedi 7 sowake urio ro na-girobidiro-rimo, neibi ata ro gou-ro mo aboto, nou ro ibo, ‘Dou-ro oro mo ro orio Ierusarema sabowa anama-emasouti-ri, nu besere sosoro ie Sipisipi Dawade ro ta-gedea.’
REV 21:10 Mo iato Tarena Urio ro noworohuti taie sowake urio ro aise norobai auna ia podo ohu to imese nowioro. Mo nou ro ioudo nemasouti-ro iedi tarena Ierusarema sabowa gebari ro, Adiri sabowa rido na-gororuwo-ro Godi aboudo.
REV 21:11 Godi edi woroworo ro iedi auna sabowa ro nou ro na-nemowawea-ro, imese woroworo ia se gowamo. Iedi auna sabowa ro iedi mino to gerememiouti mea ia auna ia wisa nadi sosoro gerememiouti, iesipa nadi sosoro ie, ibose garasi sosoro ie imese aise gerememiouti.
REV 21:12 Nedi sabowa ro auna boroboro imese tuturu ia kara to ta-gemowagoberai-rimo, kara goro ato giamo 12 magere. Ina iedi 12 magere ro 12 sowake urio erere se gimotoi-rimo. Isiraere urubia 12 gu magere gabogabo ato neio gu masiro ro giateidiro-rimo.
REV 21:13 Saiki kidiawado moro rido netewa didi magere peteibi ro giaidiro-ibiro, ina saiki korioduti moro rido netewa didi magere peteibi ro giaidiro-ibi, sie sapuwo rido netewa didi magere peteibi giaidiro-ibi, nigori sapuwo rido netewa didi.
REV 21:14 Iedi auna sabowa kara ro 12 nadi goto maumo ato nou giwotobowa-rimo. Ina iedi 12 erere nadi ro nato Sipisipi Dawade edi kitiodorai urubia ro neio masiro erere se iateidirotiti.
REV 21:15 Mo owera iedi sowake urio ro nemowou-ro nou ro kodoburio gonopu se gorobidiro-ro. Iedi kodoburio gonopu ro gorodi rido gosioidiro-rimo sabowa gebari odoburio na, magere sirio, pari sapuwosapuwo idoburio na ie.
REV 21:16 Sabowa gebari boroboro tuturu atu sosoro mako ato giamo. Sowake urio ro iedi sabowa gebari ro nato godoburio, gorodi kodoburio gonopu to. Nou ro na-godoburio, nu umoro nato goi ibo nedi sabowa ro tuturu 2,400 kiromita ie, ohu to na-godoburio 2,400 kiromita ie. Sabowa boroboro 2,400 ie.
REV 21:17 Sabowa iedi kara to na-gemopai-rimo nato gowea 65 mita kara tuturu ibo ie. Nedi modobo ro na-gomidai urubia dubu tu kauhio rido tu mopokoi to neito godoburio, nou ro ibo godoburio 144 tau to, nou owamo ibo 65 mita.
REV 21:18 Kara Godi ro na-gosioidiro iesipa mea ia sosoro nadi neito gosioidiro, sabowa ia agoago nadi gorodi ata marea tato nadi neito gosioidiro garasi sosoro imese ata marea tato ia ie.
REV 21:19 Nadi kara edi na to gadiouti-rimo erere titi nadi to gimeduti-rimo. Keba nadi masiro iesipa nou karima nadi ie o gititi nadi ie neito gemede-rimo, nou abo bubu nadi sapaia neito gemede-rimo, ina nou abo karesedoni nadi erere titi mutu e neito gemede-rimo. Ina nou abo gititi nadi ie masiro emera neito gemede-rimo,
REV 21:20 ina ata nadi karima to kasiouti masiro sadonikisi neito gemede-rimo, ina ata kaneria nadi to gemede-rimo urubia durupi karima beda sosoro ra ibo ie. Ina ata nadi kirisorai neito gemede-rimo nou agoago nadi ie, ina ata beri nadi to gemede-rimo gititi nadi ie, ina ata topasi nadi to gemede-rimo agoago nadi ie. Ina ata gititi nadi kisopere nadi ie. Ina ata nadi huakini nadi to gemede-rimo karima nadi ie o agoago nadi ie. Iana nadi ametisi nadi to gemede-rimo bubu nadi ie.
REV 21:21 Iedi sabowa ro 12 magere ro giaidiro ina neio 12 awawo wisa keakea nadi magere ie. Kaupoti keakea nadi boroboro kaupoti magere ie. Sabowa turi ato auna gabo imese marea tato gorodi gabo ie, garasi beda sosoro ra ibo ie.
REV 21:22 Iedi sabowa ro nato mo ro tarena moto owea pua, iato otoi pua. Mabu Abera Naramu Godi imese pupuwo ia, Sipisipi Dawade mutu neitiro tarena moto nou se ie, urubia sirio ro neitiro paease amadimi-imowabutiti-mari.
REV 21:23 Iedi sabowa ro nato saiki tato ie ibose sagana tato ie, mabu auna ia woroworo Godi ia aboudo imewititi. Ibose Sipisipi Dawade sabowa erempa sosoro imewititi.
REV 21:24 Urubia sirio duriomoro gabogabo ato nedi woroworo ro nato amadimo-oroho-ri. Eputa urubia ro sirio duriomoro gabogabo rido neio ro meamea sosoro namabu amadimi-iworoho-ri nedi sabowa ro neito Abera Naramu aboto iaiwo ri.
REV 21:25 Iedi sabowa ro nato magere ibose to ama-iaidirotiti-ri mabu duwo tato ie iato, imese woroworo ia se owamotiti.
REV 21:26 Imese sirio duriomoro urubia ro simara mea ia sosoro namabu, ibose beda namabu sapuwo to na-eremowabutiti-dumo, neio ia amadim-iwodouti-ri nedi sabowa ro neito.
REV 21:27 Nedi sabowa ro ata ubauba tanaro ata neito odoro-ri pua. Ina ibose etio ra ubauba ia nibo tanaro kisioidiro urubia, karasaubuti tanaro kisioidiro urubia, nedi sabowa ro neito beda kodoro pua. Kaupoti etio masiro ro iamo Sipisipi Dawade edi buka ro nato keremiro kowea sapuwo to, io neio ro se amadimo-odoro-ri nedi sabowa ro neito.
REV 22:1 Iedi atu sowake urio ro mo nou ro ina nato nemowapotai-ro keremiro kimio oromo obo. Iedi obo ro imese garasi ia sosoro gerememiouti, ata pokiri iopu tato ie. Iedi obo ro Godi ra Sipisipi Dawade ra neitiro iedi komidiro nakomu ro ioudo ororuwotiti-die.
REV 22:2 Sabowa turi ia ato gabo iato gowamo, ina oromo ro gabo turi noko ia to gapepea-ro. Oromo bara ato keremiro kimio ota iopu kiho ato iato itoititi. Ina ibose oromo ata sapuwo ato ata keremiro kimio ota ibose to itoititi. Iedi ota teibo ro neido sogomi gabogabo ato erere iopu aise iasesutiti-dumo. Ota teibo iedi puara ro na-iwotoititi-do meresini ie duriomoro gabogabo urubia meana neito iwaititi ri.
REV 22:3 Nedi sabowa ro nato beda namabu ra o urubia ra Godi ro keba se owera to ubauba na-giwai, iato pua ie. Godi ra Sipisipi Dawade ra neitiro iedi komidiro nakomu ro iato aise ama-owamotiti-ri. Godi edi sowake urubia ro nou neio ro aise amadime-emowabutiti-ri.
REV 22:4 Nou sosoro neio ro amadimi-iauri-ri, ina nou masiro neio witoro ato ama-iateidiro-ri, paease iwapotaidiro ri ibo neio Godi do ie.
REV 22:5 Iedi sabowa ro nato duwo ama-araraseperai-ri mabu Abera Naramu Godi neio erempa ie, woroworo nou aboudo amadi-osuruwo-ri. Taie eputa urubia to womu tato womu tato neio ro ama-irowomidirotiti-ri.
REV 22:6 Iedi atu sowake urio ro owera mo aboto ina nato garo-ro. Nou ro ibo, ‘Nedi owera sirio ro oro ro na-irowidiro morobise to amadimo-ororosioidiro-ri, koko se kirobidiro modobo ie. Abera Naramu Godi, nou ipusu owera urubia neio urio aboto, owera nou ro iarotiti-die. Nou ro ibose sowake urio ta-gemeiriai-ro nou sowake urubia imowapotai ri ibo beda tanaro ra ororosioidiro ri Godi ro na-giapoi, aupise ie morobise to kororosioidiro.’
REV 22:7 Iesu ro ibo, ‘Owera neito ma-dirorowai-rimo! Tau musomuso se owamo pua mo korowameai aboto! Etio ro isioidiro-dumo Godi ipusu owera nedi buka ro nato na-iamo, nedi urubia ro Godi ro neio korosa ama-iwaititi-ri.’
REV 22:8 Mo Ioane ie, nedi owera sirio ro sowake urio ro giwapotai-ro, mo ia simara gare to nirowidiro, ibose beda tanaro ro gororosioidiro-rimo mo ro simara ia idomari to niauri. Mo iato kauhio to aise nirimusubua, sowake urio sairo mabu ato nou emowabu rie.
REV 22:9 Kaupoti nou ro ibo gutura-ro mo aboto, ‘Idaibo tanaro mo aboto aise gosioidiro-ro! Mo oro mutu neitiro atu se sowake dubu teibo ie, Godi ipusu owera urubia, oro kimibiria naminiramio, nimo atu se nedi buka owera ro nimo ro na-nibodorotiti-dumo, nimo nou sowake urubia ie. Oro ro Godi se ba-demowabu!’
REV 22:10 Mo nou ro ina nato nemowapotai-ro ibo, ‘Nedi ipusu owera sirio ro nedi buka ro nato na-iamo oro ro koko iwaititi mamo, paease ba-miamo urubia ro ioputi ri. Mabu tau aupiaupi ro orobowado-die nedi tanaro sirio ro kororosioidiro aboto.
REV 22:11 Etio ra ubauba tanaro na-isioidiro-dumo, neio simara se ubauba tanaro aise ba-misioidiro-mo. Etio ra maremarea tanaro na-isioidiro-dumo, neio simara se mareamarea tanaro aise ba-misioidiro-mo. Etio ra meamea tuputupu tanaro na-isioidiro-dumo, neio ro ibose ba-misioidirotiti-mo meamea tuputupu tanaro. Ina ibose etio ra tarena urubia to na-ararasoro-dumo, neio tarena mino to ba-mirowomidirotiti.’
REV 22:12 Iesu ro ibo, ‘Owera neito ma-dirowidiro-rimo! Tau musomuso se owamo pua mo korowameai aboto, imese urubia sirio beda tanaro gisioidiro-rimo wisa kimio sapuwo to.
REV 22:13 Keba moro mo do ie, saro gabo mo do ie, imese namabu mo ro ta-nimapogai. Keba moro ato ti-nitoititi, saro gabo ato ti-nitoititi-die, imese namabu sirio mo ro ta-nimapogai, mo do ie. Karatamuai moro mo do ie, ina womu mo do ie.
REV 22:14 Obotama etio ro giwiouti-rimo, mo sosoro gabo ato marea tato namadimi-iwotoi-ri, nedi urubia ro Godi ro korosa neio kiwai ie. Ina noudo ie nedi urubia ro Godi ro modobo ama-iwaititi-ri sabowa gebari edi magere ro neito kodouti aboto. Ina ibose keremiro kimio ota iopu nou ro ama-imapoi-ri neio ro kiho aboto.
REV 22:15 Kaupoti etio ra amadime-eremeserai-ri, auna sabowa to odoro tato, neio ibo ie, orora kiroru urubia, pakani urubia, soka urubia, upo koroho urubia, urubia kiopiauti urubia, auna kamade mutu karasaubuti tanaro kisioidiro urubia, ina durupi to aise kisioidiro ie. Nedi urubia sirio ro Godi edi sabowa ro neito odoro-ri pua.
REV 22:16 Mo Iesu e, sowake urio mo ia ro nemeiriai nio aboto nedi tanaro sirio ro iwapotai ri, Godi urubia umoro iwaititi ri. Mo auna eputa dubu e gu Deibidi aboudo orobu-die, Deibidi edi bobo ro mo ro korobai ie. Mo Idiai kiboni sosoro ie, orio saiki kowaroho ato mo ro kimewia ie.’
REV 22:17 Tarena Urio, Sipisipi Dawade edi orio orobo ro nou mutu, neitiro ro ibo iarotiti-dioudo, ‘Modobo ie neito kou!’ Ibose nedi buka owera ro etio ro amadimi-irowidiro-ri, neio ibo ba-miarotiti-mo, ‘Modobo ie neito kou!’ Obo sogoi ro etio iwati, ba-mou-rimo obo idio ri. Etio abato ubi na-iamo, nedi keremiro kimio obo ro wisa tato se ba-midiotiti-mo.
REV 22:18 Mo aboudo koko owera nou e. Imese beda mutu urubia ro namadimi-irowidiro-ri Godi edi ipusu owera ro na-iamo nedi buka ro nato, nou ohu rido beda urubia ro itomo-dumo, neio ibose Godi ro iedi ubauba ia tanaro sirio ro nedi buka ro nato na-iamo, nedi urubia ro neio aboto ama-iaiwai-ri.
REV 22:19 Nedi buka ro nato Godi ipusu owera sirio ro na-iamo, neio aboudo etio ro namadimi-iwagare-ri, neio Godi ro imapoi-ri pua keremiro kimio ota iopu kiho aboto. Neio ibose Godi ro imapoi-ri pua nou edi tarena sabowa ro neito kodoro aboto. Nedi keremiro kimio ota ro, Godi edi tarena sabowa ro nou mutu, neitiro sapuwo to owera tiamo nedi buka ro nato.
REV 22:20 Iesu ia ro imowauti-die nedi owera ro ibo, nedi owera sirio ro na-iamo nedi buka ro nato imese morobise owera ie. Nou ro aro-die ibo, ‘Io morobise ie! Mo aupise ie anamadi-orowameai-ri.’ Ibose ba-mororosioidiro-mo! Abera Naramu Iesu, dou-ro!
REV 22:21 Abera Naramu Iesu edi wisa tato nirimagare ro imese kimibiria urubia mutu aise ba-mowamotiti. Nouse ie.
