27
Mɛ Kyu Yesu Kpe Ɔbelɛnsɛ Pilato Ansi Dɔ
Nyɛnyɛngɛ fu‑u mɔ Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ abono mɛ kya gyi nbɛlɛ mɔ pɛwu mɛ da gɛnɔ gɛnɔɔbono mɛ laa wɔra de Yesu ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ mɔ. Imɔso mɛ ŋminde mɔ, ne mɛ kparɛ mɔ kyu kpaa wɔra ɔbelɛnsɛ ɔbono ɔ tɛ sa Rom wura mɔ abaa dɔ yɛɛ oꞌ gyi mɔ-nbɛlɛ. Mɛ kya terɛ gɛnen ɔbelɛnsɛ ɔbono yɛɛ Pilato.
Gyudasɛ Gi Wɔra Mɔ-Nyoro Ɔfɛ
Gyudasɛ ɔbono ɔ yɛgɛ Yesu akyobo mɛ nyɛ mɔ mɔ gi nu yɛɛ Yesu laa wɔra ɔmɔɔsɛ. Imɔso o nu mɔ-nyoro gɛsɛ yɛɛ ɔ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Gɛnen so mɔ o kiiri aterenbi abi oko de saalaa mɔ kperɛ asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, “Nɛ fɛ ɔnyen ɔbono ɔŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn mɔ sa fɛye kaaborɛ ɔ kya laarɛ ɔꞌ nyɛ lɛwu faa, nɛ wɔra ilaa nyɛnyɛn!” Mɛ lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, “Imɔ ibono iŋ fɛ aye-giso. Fo-nkon ilaa ne!”
Mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, Gyudasɛ gi ŋmanyan aterenbi mɔ too mɔmɔ Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ gikpaara mɔ so nfono, ne ɔ naa kyon kpaa wɔra mɔ-nyoro ɔfɛ mɔɔ. Asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ mɛ tɔɔsɛ aterenbi mɔ ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, “Aterenbi adɛ mɔ, nkalan aterenbi ne. I lii fɛɛ amɔ ne a kyu sɔɔ isa ɔbono a laa yɛgɛ de ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ mɔ, imɔso iŋ dɛ ɔkpa yɛɛ aꞌ kyu amɔ kpaa saarɛ aye-ɔson aterenbi dɔ.” Mɔmɔ pɛwu mɛ tɔgɛ kyule abara yɛɛ mɛꞌ kyu gɛnen aterenbi mɔ kpaa sɔɔ gɛsinkpan gɛbono mɛ kya terɛ yɛɛ Nlɔbi Ɔpɔrɔbo Gɛsinkpan mɔ de mɛꞌ kyu nno wɔra asafo opuleten. Imɔ idɛ so mɔ, asa mɛ yela gɛsinkpan gɛbono ginyen giko yɛɛ Nkalan Gɛsinkpan. Mɛ san ma‑a terɛ gɛnen ginyen mɔ baa lii de ndɛ. Imɔ idɛ mɔ i yɛgɛ ilaa ibono Gyɛrɛmaya gi wolaa wu tɔgɛ mɔ i wɔra gɛsintin. Gyɛrɛmaya gi wɔra Wurubuaarɛ ikalan ɔtɔgɛbo. Ɔ tɔgɛ yela yɛɛ,
“Isirale awura mɛ kyule yɛɛ
mɛ laa sɔɔ mɔ aterenbi boduduusɛ abi oko de saalaa.
10 Ne mɛ kyu gɛnen aterenbi mɔ kpaa sɔɔ nlɔbi ɔpɔrɔbo gɛsinkpan.
Gɛnen ne Wurubuaarɛ gi tɔgɛ me yɛɛ nꞌ wɔra ne.”
Ɔbelɛnsɛ Pilato Gi Taasɛ Yesu Ilaa
11 Ɔbelɛnsɛ Pilato kya gyi Yesu nbɛlɛ mɔ, ɔ taasɛ mɔ yɛɛ, “Fo ne n gyɛ wura sa Gyuda awura mɔ?” Ne Yesu gi lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, “Fo-gɛnɔ dɔ ne i lii.” 12 Gɛnɔten gɛbono Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ ten gyanꞌ Yesu so mɔ berɛ, Yesu mɛŋ tɔgɛ sɛi kyu naa de imɔ so. 13 Pilato gi kii taasɛ mɔ yɛɛ, “Foŋ kya nu ilaa ibono pɛwu mɛ dɛ ma‑a gyanꞌ fo so faa?” 14 Yesu mɛŋ baa bugi mɔ-gɛnɔ tɔgɛ sɛi, imɔso i tansi dɛ ɔbelɛnsɛ mɔ gɛnɔ.
Pilato Gi Sa Ɔkpa Yɛɛ Mɛꞌ Mɔɔ Yesu
15 Gɛsi kamaasɛ Gyuda awura mɛ laa gyi mɔmɔ-Lɛwu Gi Sorogɛ Aye So gɛkɛ belɛ mɔ, Pilato kya kyena tigi mɔmɔ-asa abono mɛ tii de obu mɔ dɔ ɔko de kaasɛ ɔꞌ nyɛ mɔ-nyoro naa. Gyuda awura mɔ gbaa-gbaa ne n kya lɛɛ gibaa yii yɛɛ ɔdɛ ne mɛ kya laarɛ, ne Pilato kya tigi mɔ. 16 Gɛnen owi ɔbono dɔ mɔ ɔnyen ɔko tii de obu, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ [Yesu] Barabasɛ. Asa sakyɔ mɛ nyi mɔ-ilaa so. 17 Imɔso asa mɛ koola mɛ yelɛ, ne Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, “Nꞌ tigi anɛ sa fɛye? [Yesu] Barabasɛ abɛɛ Yesu ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Kirisito mɔ?” 18 Pilato gi wu yɛɛ Yesu ilaa i bo Gyuda awura abelɛnsɛ mɔ gɛlaaloo daa so ne mɛ kyu mɔ bara mɔ.
19 Pilato san ɔ tɛ nbɛlɛ ogyiten ɔ kya gyi nbɛlɛ mɔ gɛnen mɔ, mɔ-ka gi sun isa mɔ asɛ yɛɛ, “Ɔnyen ɔbono fo kya gyi mɔ-nbɛlɛ faa mɛŋ wɔra ilaa nyɛnyɛn. Imɔso gɛŋ sa foꞌ wɔra mɔ sɛi. Deeri gɛnyɛ nɛ kuu oderi wu mɔ, ne baa lii de ndɛ faa, iŋ gyɛ me ne n tɛ.”
20 Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ wolaa tɔgɛ wɔra sakpii mɔ yɛɛ mɛꞌ tɔgɛ Pilato yɛɛ oꞌ tigi daa Barabasɛ de ɔꞌ yɛgɛ Yesu ne ɔꞌ wɔra ɔmɔɔsɛ. 21 Pilato gi kii taasɛ sakpii mɔ yɛɛ, “Gɛnen asa anyɔ adɛ dɔ mɔ, anɛ ne fɛ kya laarɛ yɛɛ nꞌ tigi sa fɛye?” Mɔmɔ pɛwu mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, “Barabasɛ.” 22 Mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, “Mɔ, nnɛ ne nꞌ wɔra Yesu ɔbono mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Kirisito mɔ?” Nfono mɔ asa mɔ pɛwu mɛ lɛɛ gɛnɔ yɛɛ, “Da mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ!” 23 Ne Pilato gi taasɛ mɔmɔ yɛɛ, “De iꞌ wonɛ? Menɛ ilaa nyɛnyɛn ne ɔ wɔra?” Nfono mɔ, mɛ lɔrɔ kpen ken-ken daa yɛɛ, “Da mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ!”
24 Pilato gi wu yɛɛ ɔ buɛɛlɛ sakpii mɔ kpon. I kya laarɛ iꞌ bara ikɔ. Gɛnen so mɔ, o kyu nkyu foro mɔ-abaa sakpii mɔ ansi dɔ nfono, ne ɔ tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, “Gɛnen ɔnyen baarɛ lɛwu berɛ, meŋ nyi mɔ so sɛi. Fɛꞌ wolaa bii yɛɛ fɛye ne n yɛgɛ ne ɔ laa wɔra ɔmɔɔsɛ faa.” 25 Sakpii mɔ pɛwu gi lɛɛ gɛnɔ sa mɔ yɛɛ, “Yɛgɛ mɔ-lɛwu mɔ ɔꞌ sola daa aye‑rɛ aye-biana de aye-naanaana!”
26 Mɛ tɔgɛ gɛnen mɔ, Pilato gi tigi Barabasɛ sa mɔmɔ, ne ɔ yɛgɛ asogya mɛ taa Yesu awulibi ne ɔ tɔgɛ yɛɛ mɛꞌ kyu mɔ naa kpaa da mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ.
Pilato Asogya Mɔ Mɛ Kyɛfoo Yesu
27 Nfono mɔ Pilato asogya mɔ mɛ kyu Yesu kyu loo mɔmɔ-gɛsun ɔwɔraten, ne mɛ terɛ mɔmɔ Rom asogya gikpen pɛwu ba mɔ asɛ nno. 28 Mɛ luu mɔ-ngbɛ nbono o suu mɔ ne mɛ kyu giwurakuru kyu gyaabii bun mɔ. 29 Mɛ luo iwe kyu wɔra fɛɛ wura gɛpɛ kyu bun mɔ-gimu, ne mɛ kyu oyii tugɛsɛ kyu wɔra mɔ-gibaa gyisɛ dɔ fɛɛ ɔ gyɛ daa wura. Mɛ san mɛ kya gyaabii mɛ kya ŋmii mɔ mɛ kya koso mɛ kya faala mɔ yɛɛ, “Gyuda awura wura! Fo‑rɛ gimu dɛnsɛ!” 30 Mɛ kya too akyɔlɛ ma‑a bun mɔ, ne mɛ sɔgɛ oyii tugɛsɛ mɔ lii mɔ-gibaa dɔ kiiri taa mɔ-gimu dɔ. 31 Mɛ kyɛfoo Yesu gɛnen ta mɔ, mɛ maragɛ giwurakuru mɔ, ne mɛ kiiri mɔ gbaa-gbaa lɛɛ ngbɛ kyu suu mɔ, ne mɛ san kparɛ mɔ lii de mɛꞌ kpaa da mɔ aŋanbi mada de oyii de oꞌ wuꞌ.
Mɛ Da Yesu Aŋanbi Lɛwu Oyii So
32 Mɛ dɛ Yesu mɛ kya lii ɔsowolɛ mɔ so mɛꞌ kpaa mɔɔ mɔ mɔ, mɛ gyangara ɔnyen ɔko, mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Simon. Ɔ gyɛ daa Siirinnyen. Ne mɛ nyise mɔ yɛɛ ɔꞌ sola Yesu lɛwu oyii mɔ. 33 Mɛ naa gɛnen kpaa fo gɛtɛɛko, mɛ kya terɛ nno yɛɛ Gologota. (Gologota gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ Gimu Giwuye Gikpalan.) 34 Mɛ fo nno mɔ, mɛ kyu ilaa bololosɛ iko kyu wɔra nta dɔ ne mɛ kyu sa Yesu; ɔ da kerɛ mɔ, o kine yɛɛ ɔ maŋ nun.
35 Mɛ da Yesu aŋanbi mada de oyii mɔ, ne mɛ yɛ mɔ-nyoro so atɔ kyu. Mɛ kya yɛ atɔ mɔ mɔ, mɛ too ilaa iko kerɛ. Ibono ɔko gi gyi mɔ, o kyu. 36 Mɛ yɛ atɔ mɔ ta mɔ, mɛ san sii mɛ tɛ mɛ kya dii mɔ. 37 Ilaa ibono so mɛ da mɔ aŋanbi oyii so gɛnen mɔ i mada mɔ-amu so yɛɛ,
YESU, GYUDA AWURA WURA MƆ NE.
38 Mɛ da iyu inyɔ iko kee aŋanbi lɛwu iyii so fɛɛ Yesu-lɛɛ mɔ. Ɔko bo de Yesu gyisɛ gibaa so ne ɔko, mɔ, bo de mɔ-benɛ so.
39 Yesu kyɔlɛ oyii mɔ so gɛnen mɔ, asa abono mɛ kya kyon de nfono mɔ mɛ kya tugi mɔ inosun, ne mɛ kya saalɛ mɔ yɛɛ, 40 “Fo ne yɛɛ fo laa boori Wurubuaarɛ ɔson obu mɔ de foꞌ kyu nkɛ nsa kii yii mɔ mɔ? Kii mɔlɛgɛ fo-nyoro! Nengyene fo ne n gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ gɛsintin mɔ, kpelegɛ lii lɛwu oyii mɔ so de aꞌ kerɛ.” 41 Gɛnen kee ne Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ mɔ de nbara aŋmarasɛbo mɔ de mɔmɔ abelɛnsɛ sɛnsɛ mɔ mɛ yoole mɔ ne. Mɛ kya tɔgɛ 42 yɛɛ, “Mɔ ne n mɔlɛgɛ asa. Ɔ maŋ taalɛ mɔlɛgɛ mɔ-nyoro. Iŋ gyɛ mɔ ne n gyɛ Isirale awura wura mɔ? Oꞌ kii kpelegɛ oyii baarɛ so de aꞌ sɔɔ mɔ gyi! 43 Mɔ ne yɛɛ ɔ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi mɔ. Mɔ ne n kya ka gyanꞌ Wurubuaarɛ so. Imɔso nengyene Wurubuaarɛ kya laarɛ mɔ-ilaa mɔ, ɔꞌ mɔlɛgɛ mɔ kon de aꞌ kerɛ!” 44 Ne iyu ibono mɛ da mɔmɔ‑rɛ Yesu aŋanbi mɔ kee mɛ saalɛ mɔ gɛnen.
Yesu Gi Lɛɛ Ɔŋɛ
45 I fo owi ken-ken gerɛ-gerɛ mɔ, i wɔra gibiri sirim gɛnen gɛsinkpan mɔ pɛwu so kaaborɛ owi gbaasɛ. 46 Gɛnen owi gbaasɛ ɔbono dɔ mɔ, Yesu gi kpen ken-ken tɔgɛ mɔ-gɛdɛ dɔ yɛɛ, “Ilayi, Ilayi, lama sabakitani?” (Imɔ gɛsɛ ne n gyɛ yɛɛ, “Me-Wurubuaarɛ, me-Wurubuaarɛ, i wonɛ ne fo lɛɛ ansi taa me yɛgɛ gɛnen?”) 47 Asa abono mɛ yelɛ nno mɔ ako mɛ nu mɔ asɛ ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, “Ɔ kya terɛ Oloobu Ilaagya!” 48 Nfono mɔ, ɔko gi selɛ kyu taatɔ dufu-dufu ɔko kyu kpaa nyise wɔra mɔmɔ-nta bonyansɛ nko dɔ, ne o kyu de gɛyabii diirɛ kpe Yesu gɛnɔ asɛ yɛɛ ɔꞌ kyogyoo. 49 Abono mɛ yelɛ nno mɔ ako mɛ tɔgɛ sa kaasɛ mɔ yɛɛ, “Yelɛ de aꞌ kerɛ yɛɛ Ilaagya laa lii Wurubuaarɛ dɔ baa mɔlɛgɛ mɔ?”
50 Yesu gi kii kpen ken-ken ne ɔ lɛɛ ɔŋɛ. 51 Nfono mɔ gikuru gibono gi tii Wurubuaarɛ tudɔ-lɛɛ obu belɛ mɔ gi kyan ginyɔ lii soso baa yii gɛsɛ kyim. Gɛsinkpan gɛ gyigisi, ne afolɛ a boori-boori. 52 Nkyan nbono gi bo afolɛ dɔ mɔ gi bugi-bugi ne asa abono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ ɔmɔ yela sa mɔ-nyoro mɔ sakyɔ mɛ kyingi lii ibuni dɔ, 53 ne mɛ lii nkyan mɔ dɔ. Yesu gi kyingi mɔ, imɔ gɛmara mɔ, gɛnen ibuni ibono mɛ naa baa loo Gyɛrusalem ɔsowolɛ ɔbono Wurubuaarɛ gi lɔrɔ yela sa mɔ-ɔson mɔ, ne mɛ lɛɛ mɔmɔ-nyoro gɛwi nyiile asa sakyɔ. 54 Asogya ɔbelɛnsɛ mɔ mɔ‑rɛ asogya sɛnsɛ abono mɛ kya dii Yesu mɔ mɛ wu gɛsinkpan gigyigisibi mɔ de ilaa ibono i wɔra-wɔra nfono mɔ, i tansi dɛ ɔmɔ-gɛnɔ ne i wɔra ɔmɔ gifuu, ne mɛ tɔgɛ yɛɛ, “Gɛsintin, ɔnyen baarɛ tansi ɔ gyɛ Wurubuaarɛ mɔ-bi!”
55 Akyii sakyɔ abono mɛ buu Yesu lii Galeli ba Gyɛrusalem mɛ kya kpaa mɔ mɔ kee mɛ bo nno. Mɛ yelɛ gɛta-gɛta wu ilaa idɛ pɛwu. 56 Gɛnen akyii abono dɔ ako ne n gyɛ Mariya Magadalakyii mɔ, de Mariya, Gyeemesi de Gyosɛfo mɔmɔ-nyi, de Sɛbedi mɔ-ka ɔbono ɔ korogɛ Yesu akasɛbo anyɔ ako mɔ.
Yesu Gipule
57 I baa wɔra gɛdɔɔdɛ mɔ, aterenbi wura ɔko gi ba. Mɛ kya terɛ mɔ yɛɛ Gyosɛfo. Ɔ gyɛ daa Arimatiyanyen, ne ɔ sɔɔ Yesu gyi. 58 O kpe Pilato asɛ ne ɔ kpaa kolɛ mɔ yɛɛ ɔ laa kpaa saga Yesu gibuni mɔ lii lɛwu oyii mɔ so kyu kpaa pule. Pilato gi sa mɔ ɔkpa. 59 Imɔso Gyosɛfo gi kpaa saga Yesu gibuni mɔ. O kyu gikɛlɛlɛ kyabi-kyabi kyu mili Yesu gibuni mɔ, 60 ne o kyu kpaa pule mɔ Gyosɛfo gbaa-gbaa gɛkyan pobɔrɔ dɔ. Gɛ gyɛ daa folɛbɔ ɔbono ɔ wolaa yɛgɛ mɛ logedi yela sa ibuni gipule mɔ. Nno ne o pule Yesu, ne ɔ belen gibui belɛ-belɛ baa tii ɔbɔ mɔ gɛbunono ne ɔ naa. 61 Ɔ kya pule Yesu gɛnen mɔ, Mariya Magadalakyii mɔ de Mariya banban ɔko mɔ mɛ tɛ nno mɔmɔ-ansi a sa de gɛkyan mɔ.
Abelɛnsɛ Mɔ Mɛ Yɛgɛ Asogya Mɛ Dii Yesu Gɛkyan Mɔ
62 Gɛkaabono Yesu gi wuꞌ mɔ gɛ gyɛ gɛkɛ gɛbono Gyuda awura mɛ kya baala nyoro ma‑a gyoo mɔmɔ-gɛkɛ kyoolasɛ. Imɔ gɛdɛ kɛsɛ mɔ, Gyuda awura asunbi alɛɛbo abelɛnsɛ de Farasii gikpen mɔ dɔ asa mɛ kpaa gyanꞌ Pilato asɛ. 63 Mɛ tɔgɛ sa mɔ yɛɛ, “Ɔbelɛnsɛ, a kya nyingi yɛɛ nkɛ nbono gɛnen ɔbonbo mɔ tɛ de ansi mɔ, ɔ tɔgɛ yɛɛ, ‘Nɛ wuꞌ mɔ, imɔ gɛkɛ sasɛ mɔ Wurubuaarɛ laa kyingi me lii ibuni dɔ.’ 64 Imɔso sa fo-asogya gɛnɔ yɛɛ mɛꞌ kpaa dii mɔ-gɛkyan mɔ dandan kaaborɛ nkɛ nsa mɔ giꞌ lɔɔ gyanꞌ. Iŋ gyɛ gɛnen mɔ, mɔ-akasɛbo mɔ mɛ laa naa kpaa yuuri mɔ-gibuni mɔ de mɛꞌ kyu naa mɛ kya kɛɛ abon yɛɛ Wurubuaarɛ gi kyingi mɔ lii ibuni dɔ. Gɛnen gɛmara-gɛmara abon abono a laa wɔra nyɛnyɛn don abono mɔmɔ-ɔbelɛnsɛ mɔ gbaa-gbaa tɛ de ansi ne ɔ kɛɛ mɔ.” 65 Pilato gi tɔgɛ sa mɔmɔ yɛɛ, “Yo, nan sa fɛye asogya gikpen de mɛꞌ kpaa dii gɛkyan mɔ sa fɛye. Fɛye, mɔ, fɛꞌ kpaa wɔra ilaa kamaasɛ ibono fɛ laa taalɛ mɔ de ɔko ɔŋ sa ɔꞌ nyɛ kpaa yii folɛbɔ mɔ.” 66 Pilato gi tɔgɛ gɛnen mɔ, mɛ koso lii, ne mɛ kyon kpe gɛkyan mɔ gɛten. Mɛ kpaa wɔra adawo ako kyu daasɛ folɛbɔ mɔ. Ne mɛ san yɛgɛ asogya mɔ mɛꞌ yelɛ nno mɛ kya dii.