LUKA
Itɔ̃me Bielea Lɛ Kumɛgɔ I Luka Ɔtsɛrɛ
1
Wũ ɔnyii Tiofilo, maturi gbodzoo ɔɔpia so kubɛ kumɛgɔ maawo sɔ si matsɛrɛ ira masegu i ara wa loba i bo ndɛ̃ iso masɛ. Matsɛrɛ lɛ kumɛgɔ i mma lonya Itɔ̃me Bielea karɔ̃kasɛkɔ̃ ɔɣere bo awe, fiɛ mato maya ne isã ana. Ne ɔso ne, Bokɔse Tiofilo, gɔ mme wũ losu losia so iso lotsue ara wagbe ta karɔ̃kasɛkɔ̃ ɔso ne, lobara adzuni sɔ ilɛ sɔ loatsɛrɛ wã kukaakɔ losese-ɔ kumɛgɔ aba. Nto lobara ngbɔ ala lobie sɔ aatsue ira biara nɛ mate-ɔ wodoroo.
Maɣɛ Yohanes Iɣe Masɛ.
Ɔwi gɔ ame i Herodes ɔɖe sigara i Yudea karɔ̃ iso ne, Ɣaa sɔrɛdze ɔwɛ̃ ɔwe gɔ marɔ Zakaria. Ɔbɔrɛ i sɔrɛdze Abia ikuri ame. Zakaria gɔgbe ɔre marɔ Elisabet ne. Ɔ̃ wũ ɔbɔrɛ i masɔrɛdze ɔɣekparɛ ame. Ɔrã gu ɔre gɔgbe ɔsɛ ngbã lɛ Ɣaa masɔrɛdze awe i Ɣaa anɔ. Maɖe ɔ̃ mmara ɔɖuɖu iso kukaakɔ. Ɣɛɛ ne, maiɣe ɔbi ala Elisabet ɖe ɔlɛma fiɛ ma inyɔɔ ana ɔɔsɛ katɔ̃ i akɔ ame.
Iyi iwɛ̃ ne, Zakaria ɔkɛlɛ ma Yudase isɔrɛyo sɔ ɔ̃abara ɔ̃ masɔrɛdze karabara ala ma ikuri iɔɣo sɔ maabara. I masɔrɛdze kubarara kanya ne, gɔ mabara kareremi ne, Zakaria iso isia, ne ɔso ɔkɛlɛ Ɣaa isɔrɛyo ame sɔ ɔ̃atsuedza kua kɔrɔ̃kɔrɔ̃a ɔtã Ɣaa i isɔrɛkasege iso. 10 Ɔwi gɔ ɔto ɔtsuedza kua kɔrɔ̃kɔrɔ̃a mmɔ ne, masumudze tsɔra ɣɛ i inyamɔ mato makparama kayi.
11 Ɣaa kpabo ɔwɛ̃ ɔɖi so ɔte wũ. Ɔɣɛ i isɔrɛkasege ga iso ɔto ɔtsuedza kua kɔrɔ̃kɔrɔ̃a kuɖearɔ̃ iso. 12 Gɔ Zakaria ɔnya wũ ne, ɔkpɛ̃ so, ifɔ̃ ɔmɔɛ̃ wũ gbaã. 13 Ɣɛɛ Ɣaa kpabo gɔmɔ ɔɣere wũ sɔ, “Zakaria, daanigã! Ɣaa ɔɔnɔ fɔ kayi ikparama, ne ɔso fɔ ɔre Elisabet to ɔ̃aɣe ɔbirɛrɛĩ ɔtã-ɔ. Tã wũ iyere sɔ Yohanes. 14 Si maɣe wũ ne, ato aana isoɣɔ, alɛlɛ gbaã lɛ kumɛgɔ iaɖe maturi gbodzoo ana isoɣɔ. 15 Ɔto ɔ̃aɖe ɔturi siare i Ɣaa anɔ. Ɔdaanɛ̃ ndã kpokporoa kumiwɛ̃ mɛ loamɔɛ̃ wũ ɖuɖuuɖu. Siwarã Bielea to siayi ɔ̃ ame fiɛ maaɣe wũ. 16 Ɔ̃ loakpesera Israel maturi gbodzoo ɔbɔ ma Sate Ɣaa kɔrɛ ne. 17 Ɔ̃ ɔɖe loaɖe Bosate iba katɔ̃ fiɛ siwarã gu ɔle gɔ lowe i Ɣaa kanyaɖidze Eliya ame to iawe i ɔ̃ ame. Ɔto ɔ̃afere mabi gu mase kanya ndu. Ɔto ɔ̃afinikira matsuelese ɔkpesera mma nsɛ mabu iti ame i ibɔlɔlɔ iso. Nnɛgbe loatã Bosate maturi ɔnyɔ tuee matã ɔ̃ iba ne.”
18 Mmɔ i Zakaria to ɔkarɛ kpabo gɔgbe sɔ, “Be loatã lofɔ nnɛgbe loɖe? Bo gu wũ iyo ɔnyi ɔɖuɖu somina ɔɔsɛ katɔ̃ i akɔ ame.”
19 Ne kpabo to ɔtã wũ mmuai sɔ, “Mme nɖe Gabriel gɔ nsɛ ɔya i Ɣaa katɔ̃ ne. Ɔ̃ ɔɖe lopia me sɔ loɣere-ɔ kanya gagbe ne. 20 Atoa sɔ aifɔ nnɛ loɣere-ɔ aɖe ne, ito iaba lɛ kumɛgɔ loɣɛ ku ɔwi gɔ i Ɣaa ɔsia ita. Ɣɛɛ kumɛgɔ aifɔ aɖe ɔso ne, fɔ ɔnyagɛmi iisibata ɔnya gbɔgbɔɔgbɔ nnɛ loɣɛ ɔba i ne ame.” 21 Ɔwi gɔ i nnɛgbe ɔɖuɖu to ikɛlɛ i katɔ̃ ne, mma nɣɛ masia Zakaria i isɔrɛyo inyamɔ ɔkpɔkpɔtɔ alasɔ maiɣe nnɛ ɔso fiɛ ɔ̃ɔna ɔpã ngbɔ. 22 Gɔ ɔba ɔ̃abɔrɛ i iyo ne, ɔ̃isito ɔwo ika ɔɖegu ma. Ne ɔso matsue sɔ ɔnya iɖi ite i isɔrɛyo mmɔ. Gɔ ɔ̃ito ɔwo ika ɔɖe ɔso ne, nrɔɔ̃ ka ɔto ɔɖiɖi si ɔ̃aɣere ma ira.
23 Ɔwi gɔ i Zakaria ɔɔro ɔ̃ karabara i isɔrɛyo ne, ɔkpese ɔkɛlɛ ɔ̃ iyo. 24 Ɔwi kurukutu kama ne, Elisabet ɔba ɔ̃ala kayiri, ne ɔso ɔkɔla so i iyo awa aru i kuɖokpo. 25 Ne Elisabet ɔɖe ika ɔɣɛ sɔ, “Kiniɔ ne, Ɣaa ɔɔnyɔ me nnya. Ɔ̃ɔɖi me kunuarɛ i anɔ ɔkɔlɛ me anɔ kato i maturi ndɛ̃.”
Maɣɛ Yesu Iɣe Masɛ.
26 Ɔwi gɔ i Elisabet kayiri ɔɔfɔ awa akuɔ ne, Ɣaa ɔpia ɔ̃ kpabo Gabriel sɔ ɔkɛlɛ ɔmagɛ̃ gɔ marɔ Nasaret i Galilea karɔ̃ iso. 27 Ɔsia wũ kanya i ɔbitɛ ɔwɛ̃ gɔ marɔ sɔ Maria kɔrɛ. Ɔbitɛ gɔgbe makarɛ matã Yosef gɔ lobɔrɛ i igara David ɔɣekparɛ ame ne. 28 Gɔ kpabo ɔba ɔ̃abo Maria kɔrɛ ne, ɔɣere wũ sɔ, “Isobuɛ itã-ɔ! Bosate piagu-ɔ fiɛ ɔ̃ kusɛkusɛ ana sia-ɔ iso.”
29 Kpabo gɔgbe atɔ̃me ɔkpɔkpɔtɔra Maria adzuni ala ɔ̃inɔ kaya gagbe karɔ̃. 30 Mmɔ i kpabo to ɔɣere wũ sɔ, “Maria, daanigã ala Ɣaa nnyainyɔ piagu-ɔ. 31 Ato aba aala kayiri aɣe ɔbirɛrɛĩ, tã wũ iyere sɔ Yesu. 32 Ɔto ɔ̃afɔ iyere gbaã fiɛ maarɔ wũ sɔ Ɣaa Ɔlesate mɔmɔ ɔbi. Bokɔse Ɣaa to ɔ̃asɛra wũ sigara lɛ ɔ̃ ɔwa tɛtɛ David awe. 33 Ɔto ɔ̃aɖe sigara i Yakob mawa iso ɔwi ɔɖuɖu ame. Fiɛ ɔ̃ sigara iɖe iibafe inya ɖa.”
34 Mmɔ i Maria to ɔkarɛ wũ sɔ, “Nda nwagbe aawo ɔba gɔ loiɣe ɔrɛrɛ̃ kuwɛ̃?” 35 Mmɔ i kpabo gɔmɔ to ɔtã wũ mmuai sɔ, “Siwarã Bielea to siayi fɔ ame fiɛ Kato gu Karɔ̃ Baradze ɔle to ɔ̃aba-ɔ iso. Ne ɔso ɔbirɛrɛĩ gɔ aaɣe ne, maarɔ wũ sɔ, Ɔsekelea, Ɣaa Ɔbi Birɛrɛĩ. 36 Lobie sɔ loatã-ɔ itsue sɔ ne, fɔ ɔnyiibi gɔ nɖe Elisabet fiɛ ɔɖe ɔlɛma ne, ka ɔto kayiri awa akuɔ atoa sɔ ɔ̃ akɔ ɔɔsɛ katɔ̃. 37 Alasɔ kuira iiɖo Ɣaa ibara.”
38 Ne Maria ɔɣere wũ sɔ, “Nyɔ! Mme ne, Ɣaa ɔɖabo loɖe. Ɔbara ɔtã me lɛ kumɛgɔ aɣɛ.” Ne Ɣaa kpabo ɔrui ne.
Maria Ɔkɛlɛ Elisabet Kɔrɛ.
39-40 Ayi wamɔ ame ne, Maria ɔledza so ɔpɛ siwa ɔkɛlɛ Yudea karɔ̃ iso i abe ndɛ̃. Ɔkɛlɛ Zakaria iyo ɔsɛ ɔ̃aya Elisabet. 41 Gɔ Elisabet ɔnɔ Maria kaya ne, ɔ̃ ɔbi gɔ i kayiri ame ko lotsue ngba, ɔluwɛ̃ Siwarã Bielea ɔyi Elisabet ame ɔɖuɖu. 42 Ne ɔto ɔkpagɛ silɔ kato ɔɣɛ sɔ, “Maafere-ɔ kusɛkusɛ i marɔ̃go ndɛ̃ fiɛ fɔ ɔbi gɔ aaɣe ne, mafere wũ kusɛkusɛ! 43 Mme nɖe nna fiɛ Bosate ɔnyi aaba ɔ̃aya me? 44 Alasɔ ɔluwɛ̃ gɔ lonɔ fɔ kaya ne, ɔbi gɔ mpia me i kayiri ame ko lokpɛ̃ so i isoɣɔ ame. 45 Na isoɣɔ gbaã alasɔ afɔ kanya ga i Ɣaa kpabo ɔba ɔ̃aɣere-ɔ aɖe sɔ iaba ɔso.”
Maria Ɔka Siba Ipɛ Ɔnɔ.
46 Ne Maria ɔpia ɔnɔ kanya sɔ,
“Wũ ɔtu to ɔle Bosate.
47 Fiɛ so ɔɣɔ me i Ɣaa gɔ nɖe wũ Ɖidze iso,
48 alasɔ ɔnyigi me
ɔ̃ ɔɖabo gɔ loire kuira.
Ita i kiniɔ ito ikɛlɛ ne, mawa gu mawa tɛtɛ ɔɖuɖu to maakpere me sɔ ɔturi gɔ ilɛgu.
49 Alasɔ Ɔlesate ɔbara ara siare ɔtã me, fiɛ
ɔ̃ iyere se sekelee.
50 Ɔ̃ nnyainyɔ se itã
mawa gu mawa ma ɔɖuɖu nsɛ manigã wũ.
51 Ɔɖi ɔ̃ ɔle ɔte
fiɛ ɔsamarã mma nsɛ makɔlɛ so kato i ma situ ame. 52 Ɔkpasera magarakpakpa fiɛ
ɔkɔlɛ mma lobɔ so karɔ̃ kato. 53 Ɔsu ara sɛɛ ɔmidza mma i kukã to,
ɔkpesera maranase mawɛrɛba.
54 Ɔ̃ anɔ sia i itɔ̃me
nɛ ɔɣere bo mawa ɔsɛ iso,
fiɛ ɔ̃ɔba sɔ ɔ̃abuai Israel kaɖe.
55 Ɔnyigi ɔ̃ nnyainyɔ nɛ ɔsu ɔtã Abraham
gu ɔ̃ mawa ikpa ta kayi karokɔ̃.”
56 Ne ɔso Maria ka ɔwegu Elisabet awa atɛ ɔɖui fiɛ ɔkpese ɔkɛlɛ ɔ̃ aɖe.
Ndupiedze Yohanes Iɣe.
57 Gɔ ɔwi ɔɣo sɔ Elisabet aaɣe ɔbi ne, ɔɣe ɔbirɛrɛĩ. 58 Ɔ̃ magbamikui gu ɔ̃ manyii ɔɖuɖu ɔnɔ iwawãra siare nɛ i Ɣaa ɔbara ɔtã wũ. Ne ɔso managu wũ isoɣɔ gbaã.
59 Iyi nɛ maɖi ɔbi i iyo ne, masɛ maatu wũ sirɛrɛ̃ fiɛ mabie sɔ si masu ɔ̃ ɔse iyere Zakaria masia wũ. 60 Ɣɛɛ ɔ̃ ɔnyi iinɔgu ma karɔ̃. Ɔɣere ma sɔ, “Misia wũ Yohanes.”
61 Mawararã ku wũ sɔ, “Mi ɔlɛdze ɔmele masɛ marɔ ngbɔ?”
62 Mmɔ maɖiɖi nrɔɔ̃ makarɛ ɔbi ɔse sɔ mme iyere ɔto ɔbie sɔ masia ɔbi. 63 Zakaria ɔkarɛ ita nɛ iso masɛ matsɛrɛ ara. Gɔ ɔfɔ ne ne, ɔtsɛrɛ sɔ, “Ɔ̃ iyere nɖe Yohanes.” Ne ɔso ibara ma ɔɖuɖu ɣii. 64 Ɔluwɛ̃ Zakaria ɔnyagɛmi ɔkurisi ɔtsɛ ika iɖe ile Ɣaa. 65 Ifɔ̃ siare ɔmɔɛ̃ ɔ̃ magbamikui itã sɔ itɔ̃me nɛgbe ɔki ikã Yudea simagɛ̃ dzɛ i abe iso abuiti ɔɖuɖu ame. 66 Mma ɔɖuɖu lonɔ ara wagbe ɔla maɔkarɛ so sɔ, “Mme ɔturi igbã i ɔbi gɔgbe to ɔba ɔ̃aɖe?” Makarɛ so ngbɔ ala ite sekelee sɔ Ɣaa kɔrɔ̃ sia wũ iso.
Zakaria Ɔɣɛ Itɔ̃me Ɔsɛ.
67 Mmɔ i Siwarã Bielea ɔbo i ɔbi ɔse Zakaria ame ɔɣɛ ɔsɛ sɔ,
68 “Mitã bole Bosate gɔ nɖe Israel Ɣaa alasɔ ɔbuai kaɖe, ɔɖi bo sɔ boana isobuɛ.
69 Ɔsu Ɖidze gɔ mba ɔle ɔtã bo gɔ lobɔrɛ i ɔ̃ ɔɖabo igara David ɔkparɛ ame.
70 Ɔɣɛ ɔsɛ kokooko ɔkigu i ɔ̃ kanyamaɖidze sekelea iso sɔ
71 ɔ̃aɖi bo ɔbɔrɛgu i mma nto mabie bo ikpi
gu bo matsirise ɔɖuɖu nrɔɔ̃ ame.
72 Ɔɣɛ sɔ ɔ̃anyɔ bo nnya lɛ kumɛgɔ ɔɣere bo mawa ɔsɛ
fiɛ ɔ̃anyigi kanya ga ɔnyi ku bo mawa.
73 Ɔkã ndamu ɔtã bo ɔwa Abraham teteree sɔ,
74 ɔ̃aɖi bo ɔbɔrɛgu i bo matsirise nrɔɔ̃ ame
ɔtã bo bobara ɔ̃ karabara sɔ ifɔ̃ iisibakpɛ̃ bo.
75 Ɔto ɔ̃asekelera bo fiɛ ɔ̃abara bo bɔlɔlɔ i ɔ̃ anɔ i bo agbanayi ɔɖuɖu ame.
76 Fiɛ fɔ, wũ ɔbi ne, maakpere-ɔ sɔ, Ɣaa Ɔlesate kanyaɖidze.
Fɔ loaɖe Bosate katɔ̃ aledza ɔri atã ɔ̃ iba ne.
77 Ato aaɖi ate maturi sɔ maana iɖi ala
mato maana akpi isu itsɛ.
78 Bo Ɣaa sɛ ɔɣara so pɔkɔsɔɔ fiɛ ɔba nnyainyɔ.
Ɔto ɔ̃asese bo Ɖidze gɔ loafiɛ ɔfere bo lɛ kuɣɛ̃.
79 Ɔto ɔ̃atã ikpawaĩ nɛgbe ɔba itã maturi ma nsi
i idududu ame
fiɛ kukpi ifɔ̃ to ma
sɔ ɔ̃akɔ bo ɔkigu i isobuɛ ɔri iso.”
80 Gɔ ɔbi ɔba ɔ̃are iti ne, ɔwe ɔle i Siwarã Bielea ame. Ɔwe i fafuĩ ame ngbegɔ i maturi na gbɔgbɔɔgbɔ ɔwi gɔ ɔ̃ɔledza so ɔtã sɔ ɔ̃abara ɔ̃ karabara i Israel.