MARKO
Itɔ̃me Bielea Lɛ Kumɛgɔ I Marko Ɔtsɛrɛ
1
Ndupiedze Yohanes Ɔya Itɔ̃me Bielea Isã.
Itɔ̃me Bielea ise i Yesu Kristo, Ɣaa Ɔbi iso ngbe ne.
Koko ɔwi ne, Ɣaa Kanyaɖidze Yesaya ɔtsɛrɛ ɔsɛ sɔ Ɣaa ɔɣɛ i ɔ̃ Ɔbi iso sɔ,
“Loasese kpabo ɔɖe-ɔ katɔ̃
sɔ ɔ̃aledza maturi ɔtã fɔ iba.
Mito mianɔ ɔ̃ isãya gɔ ɔto ɔki
i fafuĩ karɔ̃ ame sɔ,
‘Miledza ɔri mitã Bosate iba.
Mikpɛ̃ ɔ̃ ɔri sekelee!’ ”
Kpabo gɔgbe nɖe Yohanes gɔ lowe i fafuĩ ame ngbegɔ ɔpie maturi ndu i ɔwore ame lɛ ma Yudase sɛ mabara awe ne. Ɔɣere ma sɔ mafiniki i ma situ ame manyua akpi ɔbara si mafɔ ndu ipie kubarara si Ɣaa aasu ma akpi ɔtsɛ ma. Maturi gbodzoo ɔbɔrɛ i Yudea karɔ̃ iso gu ma ɔmagɛ̃ siare gɔ nɖe Yerusalem makɛlɛ fafuĩ ame sɔ maakã Yohanes itɔ̃me atsue. Gɔ maɖi ma ara lalaa maɣɛ ne, Yohanes ɔpie ma ndu i Yordan ɔwore ame.
Ɔwi gɔgbe ame ne, Yohanes awu wa ɔpia ne, kapuipɔngɔ siwɛrɛ̃ masu mawe, fiɛ ɔsu bɔi ɔko kafiami ɔtɔ so ɔsɔ. Aɖera wa ɔla ɔ̃ɔɖe nɖe maɣendu gu kugbadzedzei.
Ɔ̃ itɔ̃me nɛ ɔla iɣɛ nɖe sɔ, “Ɔturi gɔ loaba i wũ kama ne, ɔɖo me fafaafã, ngɔ ndokota iikote sɔ loabɔdzo loɖi. Mme ne, ndu losu lopie mi. Ɣɛɛ ɔ̃ ɔto ɔ̃asu Siwarã Bielea ɔpie mi.”
Yohanes Ɔpie Yesu Ndu.
Ayi wamɔ ame ne, Yesu ɔbɔrɛ i Nasaret i Galilea karɔ̃ iso, ɔba ɔ̃ɔfɔ Yohanes itupie kubarara i Yordan ɔwere ame. 10 Gɔ Yesu to ɔbɔrɛ i ndu ame ne, ɔnya kato ɔbusi, Siwarã Bielea ɔso sisia wũ iso lɛ ilɔpɔ. 11 Manɔ silɔ ɔbɔrɛ i kato sɔ, “Fɔ nɖe wũ Ɔbi gɔ loipia kuɣɛ, fiɛ abo me anɔ ne.” 12 Ɔluwɛ̃ ne, Siwarã Bielea ɔkɔ wũ sikɛlɛgu fafuĩ ame. 13 Ɔwe i mmɔ ɔ̃ ɔnɔwɛ̃ ayi sina, ne Ɔbosam ɔba ɔ̃ala wũ ɔnyɔ ne. Ɔwe i mmɔ ku mabɔi lalaa. Ɔwi gɔmɔ ame ne, Ɣaa makpabo ɔso maba maabuai wũ mapia wũ ɔle.
14 Gɔ mamɔɛ̃ Yohanes mapia i iyo kama ne, Yesu ɔrui ɔkɛlɛ Galilea karɔ̃ iso ɔsɛ ɔ̃aɣɛ Ɣaa Itɔ̃me Bielea.
15 Mmɔ ɔto ɔɣɛ sɔ, “Ɔwi sɛɛ gɔmɔ ɔɔɣo. Ɣaa sigara ɔɖewi ɔɔbore ɔbo. Mifiniki si mifɔ Itɔ̃me Bielea nɛgbe miɖe.”
16 Gɔ Yesu to ɔkila i Galilea ibu kɔrɛ ne, ɔnya asabu mapiadze inyɔ ma nɖe Simon gu ɔ̃ ɔnyiibi Andrea mato mapia asabu mamɔɛ̃ akpɛ.
17 Yesu ɔɣere ma sɔ, “Miba miasiai me si loakpesera mi maturi maɖidze mitã Ɣaa.” 18 Ɔluwɛ̃ ne, manyua ma asabu masɛ marui masiai wũ.
19 Ɔsɛ kɛkɛĩ kere ne ɔnya manyiibi inyɔ ma nɖe Zebedeo mabi Yakobo gu Yohanes. Masi i ɔkolo ame mato maledza ma asabu. 20 Gɔ Yesu ɔnya ma ne, ɔkpere ma sɔ masiai wũ. Ma wũ mata ɔluwɛ̃, marui i ma ɔse Zebedeo gu ɔ̃ marabaradze kɔrɛ i ɔkolo ame masiai Yesu.
Yesu Ɔsa Siwarã Lalaa Ɔɖi I Ɔrɛrɛ̃ Ɔwɛ̃ Ame.
21 Yesu gu ɔ̃ masiaidze magbe ɔkɛlɛ ɔmagɛ̃ gɔ marɔ Kapernaum. Ma Yudase Iwarãyi ne, Yesu ɔsɛ ma kasarɛkɔ̃ ɔsɛ ɔ̃ate Ɣaa Itɔ̃me. 22 Ibara mma lokã wũ atsue ɣii, alasɔ ɔte ara lɛ ngɔ mba ɔle, iiɖe lɛ ma Yudase mmara matedze awe.
23 Ɔluwɛ̃ ne, ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ gɔ i siwarã lalaa si iso fiɛ ɔwe i kasarɛkɔ̃ mmɔ 24 ɔsiagu kulu teteree sɔ, “Yesu Nasaretse, be mpia i bo gu-ɔ ndɛ̃? Ɔba ɔɔba sɔ si aba aawɔra bo? Nɣe ɔturi gɔ igbã aɖe. Fɔ nɖe Ɣaa Ɔsesea Sekelea ne.”
25 Yesu ɔtɔ̃me ɔpia siwarã sɔ, “Lo kutsuɛ si abɔrɛ i ɔ̃ ame.” 26 Siwarã ɔtidza ɔrɛrɛ̃ ku ɔle, sitã ɔla kulu fiɛ sibɔrɛ i ɔ̃ ame sife.
27 Ibara mma lowe i mmɔ ɣaa, ne mato makarɛ so sɔ, “Be igbã iɖe ngbe ne? Mme ara ite igbã ka iɖe ngbe? Ngɔgbe ba ɔle ɔto ɔɖegu siwarã lalaa ika fiɛ sito sinɔ sibara i iso!” 28 Ne ɔso Yesu iyere ɔre i Galilea karɔ̃ ɔɖuɖu iso.
Yesu Ɔsa Maturi Sinyɛ.
29 Gɔ Yesu ɔbɔrɛ i kasarɛkɔ̃ mmɔ ne, ɔ̃ gu Yakobo gu Yohanes ɔkɛlɛ Simon gu Andrea iyo. 30 Gɔ mabo ne, mawɛ̃ ɔɣere Yesu sɔ Simon masɔrɔ̃go rɛ ɔto ɔnyɛ ɔbe ɔtɔ. 31 Ne ɔso Yesu ɔbore ɔbo wũ, ɔmɔɛ̃ wũ kɔrɔ̃ ɔtara wũ ɔɣedza. Ɔluwɛ̃ ɔsarɛ ɔta ɔwa aɖera ɔtã ma.
32 Gɔ kuɣɛ̃ ɔbo iyo ne, maturi ɔsore manyɛse gu mma i siwarã lalaa si iso gbodzoo mabɔ Yesu kɔrɛ. 33 Ne ɔso ɔmagɛ̃ ame maturi ɔɖuɖu ɔbɔrɛ maba maɣɛ i kayogodɔ̃ mato manyɔ. 34 Yesu ɔsa manyɛse ma nto manyɛ sinyɛ agbãagbã fiɛ ɔsa siwarã lalaa ɔɖi i mma ame sipia. Ɔ̃itã siɖe ika alasɔ siɣe sɔ ɔ̃ nɖe Kristo.
Yesu Ɔɣɛ Ɣaa Itɔ̃me I Galilea Karɔ̃ Iso.
35 Ɔɖesɛrã si kaɖe aaɖaɛ ne, Yesu ɔkɛlɛ ngbegɔ i kuwɛ̃ na ɔsɛ ɔ̃akparama kayi.
36 Ɔwi kama ne, Simon gu ɔ̃ malaa ɔbie Yesu. 37 Gɔ manya wũ ne, maɣere wũ sɔ, “Maturi fu i mmɔ mato mabie-ɔ!”
38 Ɣɛɛ ne, Yesu ɔɣere ma sɔ, “Mitã bokɛlɛ simagɛ̃ dzɛ loki silɔ ame. Ma wũ inya sɔ loaɣere ma Itɔ̃me Bielea, ala ne ɔso loba kayi ne.”
39 Ne ɔso ɔki i Galilea karɔ̃ iso. Ɔkiki ngbegɔ masɛ masarɛ ɔɣɛ Itɔ̃me Bielea fiɛ ɔsa siwarã lalaa ɔɖi i maturi ame.
Yesu Ɔsa Ɔrɛrɛ̃ Ɔwɛ̃ Gɔ Nto Ɔnyɛ Ɔnyɛ Rɛtɛa.
40 Ɔrɛrɛ̃ ɔwɛ̃ gɔ nto ɔnyɛ ɔnyɛ rɛtɛa ɔsɛ Yesu kɔrɛ. Ɔpɛ agɛgɛ̃ ɔtã wũ iti ɔɣɛ sɔ, “Si aɖɔɛ ne, aawo me ɔsa lose sekelee.”
41 Ɔ̃ itɔ̃me ɔɖo Yesu kayiri, ne ɔso ɔɖi kɔrɔ̃ ɔpɛgu wũ. Ne ɔɣere wũ sɔ, “Loɖɔɛ, se sekelee!” 42 Ɔluwɛ̃ ɔsarɛ, ɔ̃ iso ɔse sekelee.
43 Mmɔ ame ne, Yesu ɔɣere wũ sɔ ɔrui ɔkɛlɛ. Ɔsi wũ mmara sɔ, 44 “Daaɣere kuwɛ̃ nnɛ loba. Ɣɛɛ ne, kɛlɛ aasu so te Ɣaa sɔrɛdze si atã ara wa i Mose mmara ɔkarɛ si ite maturi sɔ ka ase sekelee.”
45 Ɣɛɛ gɔ ɔrui ne, ɔtsɛ ɔtsɛ itɔ̃me ikararã kumɛgɔ i Yesu ɔsa wũ ɔnyɛ. Ne ɔso Yesu iisiwo ɔmagɛ̃ ame ɔbo kpawee. Ne ɔso ɔwe i fafuĩ ame fiɛ maturi ɔbɔrɛ i ngɔi gbodzoo maba ɔ̃ kɔrɛ.