11
Tuisa Tawi Izyraeu tõ esẽme
(2 Samueu 5.1-10)
Mame emero Izyraeu tõ patary tõ poe tõximõse toto Tawi maro Eperõ po. Ynara tykase toto eya:
— Tuisa, oekyry tõme ynanase Izyraeu pakõme kuexirykõke. Pake kutuisarykõme Sauu ahtao, yna esẽme mexiase, soutatu tõ aroneme etonatoh pona. Mame ynara tykase Ritonõpo Kuesẽkõ opoko: “Omoro mase tuisame exĩko, Ritonõpo poetory tõ esẽme,” tykase toto.
Mame Izyraeu tõ tamuximãkõ toytose ahtao Tawi a Eperõ pona tõmirykõ totapose eya xine Ritonõpo netaryme. Mame Tawi zuhpokoxi, oriu tyrise eya xine tutuisarykõme Tawi ritohme, Izyraeu tõ esẽme, Ritonõpo omihpyry ae ro urutõ Samueu a.
Morarame tuisa Tawi toytose Izyraeu tõ soutatu tõ maro emero Jerusarẽ pona etonase jepuseu tõ maro. Morara ahtao moro pata esety Jepume kynexine, moroto jepuseu tõ esaryme exiryke. Tosaka xine ahno omõsaromepyra tokarose eya xine repe. Naeroro ynara tykase toto Tawi a:
— Xiaro omõsaromepyra mase, tykase. Yrome Xião tapoise Tawi a tosaryme ehtohme “Tawi pataryme”.
Ynara tykase Tawi:
— Jepuseu etapahpõ apitorymã soutatu tõ tuisaryme exĩko mana.
Joape, Zeruia mũkuru, toytose takorehmananõ maro jepuseu tõ poremãkapose. Mame soutatu tõ tuisaryme toehse ynororo. Morarame tõsesarise Tawi moroto jamihme ehtoh tao. Morara exiryke “Tawi Pataryme” tosehpase moro eya xine. Moro pata tyrise ropa eya tomye, nono ematopõpyry poe xixi tũtatoh wino, mame moro tyrikehse Joape a. Orẽpyrahxo toehse Tawi imaro Ritonõpo exiryke.
Soutatu tõ orẽpyra exiketomo
(2 Samueu 23.8-39)
10 Ynara mã Tawi akorehmananomo, soutatu tõ orẽpyra exiketomo. Imoihmãkõ maro, Izyraeu tõ maro, Tawi takorehmase eya xine tuisame ehtohme Ritonõpo omihpyry ae ro. Tawi maro oximaro orẽpyra toh kynexine.
11 Apitoryme Jasopeão, Hakamoni põ kynexine, “Oseruaõkõ” tuisaryme kynexine ynororo. Tywaratã ke tõsetapase ynororo 300mãkõ maro. Totapase toto eya emero porehme toiro etonatoh po. 12 Mokyro mykapo “Oseruaõkõ” maro Ereaza, Toto mũkuru kynexine. Aoi ekyryme kynexine. 13 Tawi maro Ereaza kynexine pirixteu tõ maro osetapãko. Moro etonatoh esety Pase-Tamĩ kynexine. Tupito rãnao kynexine, sewata ke arykahpyry. Mame Izyraeu tõ toepapitose. 14 Yrome osetapakehpyra kynexine ynororo typoetory tõ maro, tupito rãnao. Pirixteu tõ totapase eya xine. Ritonõpo a takorehmase toto pirixteu tõ poremãkapory poko.
15 Mame oseruao “30mãkõ” soutatu tõ toytose toto topu konõto pona Tawi enese, Aturã eutary pũto. Moroto pirixteu tõ tõsesarise jakanahmã Ahno konõto po. 16 Morara ahtao Tawi kynexine, tynyrihpyry jamihmã tao. Pirixteu tõ imoihmãkõ Perẽ po toh kynexine.
17 Mame tõkurume tuna poko typenetase Tawi. Ynara tykase ynororo:
— Tuna pitiko sehxo hano pẽkamã poe, Perẽ omõtoh myhto. Yrome enehne pyra myhene, tykase.
18 Morara kary etaryke tyya xine, mokaro “Oseruaõkõ” soutatu tõ toytose pirixteu tõ esary rãnakuroko, tuna anỹse pẽkamae. Moro tuna tonehse eya xine Tawi a. Yrome mokaro nenepyhpyry onẽpyra Tawi kynexine. Tukuãse rokẽ eya nono pona, tynekaroryme Ritonõpo a. 19 Ynara tykase ynororo:
— Ritonõpo, sero tuna onẽsaromepyra ase! Moxiã munuru enyry sã exiry ya moro tuna tõse ya ahtao, etapananõ rãnakuroko toytose toto exiryke enehtohme ya, tykase.
Morara karyke eya moro tuna onẽpyra tokurehse ynororo.
Morohne tyrise mokaro a, “Oseruaõkõ” orẽpyra exiketomo a.
20 Morarame Apisai, Joape akorony, “30mãkõ” tuisaryme kynexine. 300me topetõkara totapase eya, warata ke. Naeroro orẽpyrahxo exiketyme toehse ynororo “30mãkõ” maro. 21 Mokaro “30mãkõ” orẽpyrahxo exiketõ maro Apisai kynexine. Toto tuisaryme toehse ynororo, toto motye toexiryke. Yrome mokaro “Oseruaõkõ” imotye toh kynexine.
22 Penaia, Jeoiata mũkuru, Kapazeu põ roropa orẽpyra exiketyme kynexine soutatume. Moape põkõ soutatu konõto asakoro totapase eya. Mame kuenime konõto tõmehse ahtao, neweme ahtao tyhtose ynororo oramãka reão etapase. Moro tao totapase eya rahkene. 23 Ejitu põ konõto roropa, 2,25 meturume exikety, totapase eya, emary po waratã konõto nexiase omoxĩ roropa. Tõsetapase Penaia mokyro Ejitu põ maro, tykaparuke. Mame iwaratã tapoise eya emary poe, ike etapatohme. Totapase eya rahkene. 24 Morohne tyrise Penaia a. Naeroro tuisame toehse, “30mãkõ” orẽpyra exiketõ maro. 25 Imehnõ “30mãkõ” maro orẽpyrahxo kynexine. Yrome mokaro “Oseruaõkõ” imotye toh kynexine. Tymenekase ynororo Tawi a towomananõ tuisaryme ehtohme.
26 Ynara roropa soutatu tõ orẽpyra exiketõ kynexine:
Asaeu, Joape akorony; Eranã, Toto mũkuru, Perẽ pono; 27 Samote Harote pono; Here, Perete pono te, 28 Ira, Ike mũkuru, Tekoa pono; Apieze, Anatote pono; 29 Xipekai, Husa pono; Irai, Aoi pono; 30 Maarai te, Herete, Paana mũkuru, Netopa põkomo; 31 Itai, Ripai mũkuru, Kipea pono Pẽjamĩ po; Penaia, Piratõ pono; 32 Hurai, Kaaxi jakanahmã pono; Apieu Arapa pono; 33 Azamawete, Paarũ pono; Eriapa, Saaupõ pono; 34 Hasẽ mũkuru tomo Kizõ pono; Jonata, Sake mũkuru, Harara pono; 35 Aião, Sakaa mũkuru, Harara pono; Eripau, Ua mũkuru; 36 Hepea, Mekera pono; Aia, Perõ pono; 37 Hezero, Karameru pono; Naarai, Ezepai mũkuru; 38 Joeu, Natã akorony; Mipaa, Hakari mũkuru; 39 Zereke, Amõ pono; Naarai, Peerote pono, mokyro Joape pyre aroneme kynexine; 40 Ira, Karepe maro, Jatia põkomo; 41 Uria, heteume exikety, Zapate, Arai mũkuru; 42 Atina, Xiza mũkuru, tamuxime exikety Rupẽ ekyryme, tysoutatu tõ 30mãkõ maro; 43 Hanã, Maaka mũkuru; Josapa Mitã pono; 44 Uzia Asatera pono; Sama, Jeieu maro, Hotão mũkuru tomo Aroea põkomo; 45 Jetiaeu, Joa maro, Xiniri mũkuru tomo, Tize põkomo; 46 Erieu, Maawa pono; Jeripai, Josawia maro, Eranã mũkuru tomo; Itima Moape põ exikety; 47 Erieu, Opete, Jaazieu maro, Zopa põkomo.