36
Jerusarẽ põkõ enaroximãko axirio tomo
(2 Tuisa 18.13—19.37; 2 Koronika 32.1-19)
Morarame 14me jeimamyry taropose tuisa Ezekia ahtao Juta tõ esẽme ehtoh poko, Axiria tuisary, Senakeripe, tooehse Juta tõ nonory pona. Juta patary tõ tapuruse exiketõ põkõ maro totonase ynororo. Typoremãkase toto eya. Moromeĩpo soutatu tõ tuisary tonehpose Axiria tuisary a ytotohme pata Rakixi poe Jerusarẽ pona soutatu tõ maro tuhke, Ezekia poremãkapose. Mame toeporehkase toto ahtao Jerusarẽ pona osema tao toh nexiase, kamisa zonohnanõ erohtoh esary pũto, nono ahkahpyry tuna esemary pũto, tuna enehtohme kaino pẽkamã poe. Oseruao Ezekia poetory esã toytose oseporyse imaro: tuisa tapyĩ erase Eriakĩ, Hiukia mũkuru; omi merone Sepena; tuisa akorehmane Joa, Asape mũkuru, enara. Mame Axiria soutatu tõ esẽ ynara tykase eya xine:
— Sero omi arotoko Ezekia a, tuisa konõto Axiria esẽ omiryme: “Onoky enetupuhnõko mah ãkorehmaneme enaromyra oehtohme? Omi yna motye ekarõko mah? Torẽnase yna imehnõ poremãkapory poko, yna soutatu tõ orẽpyra mã toto. Onoky ekarõko mah ãkorehmanekõme, orẽpyra oehtohkõme, Axiria tuisary poetoryme pyra oehtohkõme? Otarame Ejitu tuisary eraximãko mase ãkorehmatohme, yrome morara awahtao aruma apoiry sã exiry omyxiryme, etahkãko mana, oemary wasakãko. Moro sã Ejitu esẽ Parao mana, ãkorehmaneme tyrise ynororo ahtao.
“Otarame Ritonõpo Oesẽkõ enetupuhnõko mase ãkorehmaneme? Yrome ikyryry tykararahse Ezekia a; okyno zahkatoh tõkehko, eahmatoh roropa. Morara tyrise eya Jerusarẽ po, toiro Ritonõpo eahmatoh tyripose ahtao eya. Ynara ãko ase oya yna tuisary omi poe: ‘Asakoro miu kawaru tõ ekarõko ase oya epona orutua kõ tyripory waro awahtao. Yna soutatu tõ esẽ putuhtome ahtao ro, omotye aexiry mana. Morara ahtao ro Ejitu tõ eraximãko matose kahu tõ etonatoh enehpotohme kawaru po soutatu tõ maro! 10 Toiroro, Ritonõpo maro pyra, ononory typoremãkase ya, ekarõko matou? Arypyra, Ritonõpo a tonehpose ywy etonatohme, ononory enahkatohme.’ ”
11 Mame ynara tykase Eriakĩ, Sepena, Joa maro, mokyro a:
— Tuisa, oturuko aramaiku omiry ae, ajohpãme samo, enetupuhnõko ynanase. Epereu omiry ae oturupyra exiko, mokaro pata apuru po exiketomo a oetarykõ ino.
12 Ynara tykase ynororo:
— Tonyohse exiase Tuisa konõto a, senohne poko oturuse oya xine, otuisarykõ maro, mokaro netaryme roropa, pata apuru po typorohse exiketõ netaryme. Jetykõ enahnõko mã toto, isukurukõ ẽnõko roropa mã toto, amarokõ roropa morara exĩko matose.
13 Mame toexikihmase ynororo tykohtase epereu omiry ae:
— Etatoko pahne tuisa konõto Axiria esẽ omiryme oya xine! 14 Ynara ãko oya xine mana: “Osenekunohpopyra ehtoko Ezekia a. Opynanohsaromepyra xine mana. 15 Aomiry onetara ehtoko: ‘Ritonõpo Oesẽkõ opynanohtorỹko mana,’ karyhtao. Tuaro ehtoko, opynanohpyra xine Ritonõpo mana, apatarykõ onewomara mana. Apatarykõ poremãkãko axirio tõ soutatu tõ mã rahkene. 16 Ezekia omiry onetara ehtoko. Axiria tuisary omi poe otũtatoko apatarykõ poe õsekarotohkõme. Morara awahtao xine uwa epery enahnõko matose anarykahpyrykomo, fiku epery enahnõko matose otupikõ pono. Tuna ẽnõko matose otunary eutary aono, 17 aarorykõ ponãmero, tuisa konõto a, imepỹ nono pona sero ononorykõ saaro. Moroto uwa tõkehko nae eukuru ritohme te, tiriiku nae roropa pão ritohme. 18 Osenekunohpopyra ehtoko Ezekia a: ‘Ritonõpo opynanohtorỹko mana,’ karyhtao oya xine. Imehnõ neponãmarykõ ahno tõ onypynanohpyra tokurehse. Axiria esemy a typoremãkase toto emero porehme. 19 Otoko na Hamate neponãmary tomo, Arapate neponãmary tõ roropa seromaroro? Otoko na Separawaĩ neponãmary tomo? Samaria põkõ towomase toh nae ineponãmarykomo a, yjamitunuru winoino? 20 Otara ahtao pata põkõ typynanohse ineponãmarykomo a, toto onyporemãkapopyra Axiria esẽ ehtohme? Oty pokoino: ‘Jerusarẽ pynanohnõko Ritonõpo,’ ekarõko matou?”
21 Yrome mynyhme rokẽ toh kynexine, tuisa Ezekia omihpyry omipona; omitara toh nexiase. 22 Morarame Eriakĩ a, Sepena a, Joa a roropa tupõkõ tyxihkase, toemynyhmarykõke. Mame toytose toto tuisa zuruse mokyro Axiria soutatu tõ tuisary oturutopõpyry poko.