7
Sajẽtu poetory kurãkatopõpyry poko Jezu a
(Mat 8.5-13)
Morarame morohne poko mokaro amorepakehxĩpo Jezu toytose ropa Kapanaũ pona. Moroto soutatu esẽ kynexine, sajẽtu. Ipoetory tõ 100me kynexine, soutatu tomo. Romanome kynexine ynororo, juteukara. Inamoto kure pyra toehse. Ĩpyno pohto rokẽ pyra kynexine. Orihsasaka toehse ynororo. Mame Jezu ekary totase ahtao sajẽtu a, imehnõ tonyohse eya Jezu enehtohme. Juteu tamuxiry tõ tonyohse eya mokyro kurãkatohme. Mame Jezu a toytose tahtao xine, ynara tykase toto eya,
—Oenehse ynanoehno Sajẽtu omi poe, inamoto kurãkatohme ropa oya. Oytory kure yna a ynororo kure yna a exiryke. Yna pyno mana, Juteu tõ pyno. Atamorepatoh tyripose roropa eya yna atamorepatohme. Morara exiryke kyryh kaxiko, aomipona, tykase toto Jezu a.
Naeroro toto maro toytose Jezu. Mame moe hkopyra toehse ahtao tope tõ tonyohse ropa sajẽtu a, Jezu maro toto oturutohme ropa. Morarame tõsẽpatakãmase toto. Ynara tykase toto Jezu a, sajẽtu omihpyry tokarose eya xine,
—Oserekohmara exiko ytapyĩ taka ooepyry poko. Tuisa konõto kara ase nykã rehne. Ime pyra roropa ase. Naeroro ytopyra roropa ase oya ihxipỹke jexiryke, nykã rehne. Õmiry ke rokẽ ypoetory ikurãkako aekurãkatohme ropa, nykã rehne. Ywy roropa tosẽke ase, typoetoke roropa ase soutatu tõ ke, “Ytoko,” karyhtao ya, ytõko ypoetory mana, jomipona. “Osehko,” karyhtao imepyny a, oehnõko roropa mã ya. “Enara tyriko,” karyhtao ya, tyrĩko mã toh roropa jomipona. Moro saaro mase õmiry ke kurãkõkara kurãkary ropa waro mase, nykã reh sajẽtu, tykase nenyohtyã Jezu a.
Mame morara kary totase ahtao Jezu a,
—To! tykase. Tõsenuruhkase. Mame tymarõkomo a toeramase ynororo, ynara tykase eya xine,
—Tonetupuhse ywy mokyro a yronymyryme. Juteukara mokyro repe yrome jenetupuhno. Mokyro panõ onenepitopyra reahse Izyraeu to htao. Morara exiryke inamoto kurãkãko ropa ase, tykase eya xine Jezu.
10 Mame mokyro poetory tõ toytose ropa, tosẽkõ tapyĩ taka. Moro tao kuranõpokara kure ropa tonese eya xine, toekurãkase ropa, Jezu omiry ke rokene. Enara.
Pytỹpo mũkuru ẽsemãkatopõpyry ropa poko Jezu a
11 Moromeĩpo imepỹ pata pona toytose Jezu Naĩ pona, typoetory tõ maro. Tuhkãkõ roropa toytose Jezu maro. 12 Mame pata apuru eutary pota tao tooehse tahtao xine ekepyry aronanõ tonese eya xine. Pytỹpo mũkuru kynexine aorikyhpyry, toirõ kynexine imũkuru. Mame tuhke patapõkõ mokyro maro toehse, pytỹpo maro zonemyry enese. 13 Morarame mokaro eneryke tyya samũ tykase Jezu tukurohtao. Toenupunase roropa ynororo pytỹpo poko. Ynara tykase eya,
—Xitara exiko, tykase eya Jezu.
14 Morarame toytose ynororo, ekepyry ẽ apose. Mame aronanõ totypohse ahtao ynara tykase Jezu, aorikyhpyry a,
—Aimo owõko ty, tykase eya.
15 Mame sẽpe towõse ynororo. Mame tõmitase ropa ynororo. Mame Jezu a tynẽsemãkahpyry ropa tokarose ropa jeny a. 16 Moro eneryke tyya xine tõsenuruhkase toto. Kure Ritonõpo tyrise eya xine. Ynara tykase toto,
—Kure kuhse mase, Ritonõpo. Ritonõpo omiry poko urutõ imehxo exikety kymaro xine mana. Kypynanohse xine Ritonõpo tooehse, tykase toto.
17 Morarame Jezu tokãtose eya xine Juteu tõ patary punero, imehnõ patapõkõ punero, enara.
João a typoetory tõ enyohtopõpyry pokoJezu maro toto oturutohme
(Mat 11.2-19)
18 João poetory tomo a Jezu ehtopõpyry tokarose ropa tosẽkomo a. Mame asakoro typoetory tõ tykohmase ropa tyya. 19 Mame toto enyohne ropa toto oturupotohme ropa Jezu a. Ynara tykase João, eya xine,
—Ynara kahtoko Jezu a, “Ritonõpo nymenekahpyry eraximãko ynanase. Ynoro hmahno? Ynorome pyra awahtao, imepỹ eraximãko ynanah?” kahtoko ke Jezu a, tykase João tynenyohtyamo a.
20 Morarame tooehse toto Jezu a. Ynara tykase eya,
—Ahno ẽpurihkahpõ yna enyohno oya yna oturupotohme oya. Omoro toko hma, “Oehnõko mana,” katopõpyry João a. Ynorome pyra awahtao imepỹ eraximãko ynanah? tykase toto Jezu a.
21 Morarame mokaro morotona toytose ahtao tuhke kurãkõkara kurãkãko Jezu kynexine. Inyrokurukõ roropa tymynyhpãkapose ropa eya. Jorokohpãkõ roropa kure ropa tyripose eya. Tonurãkara roropa tonutanohpose ropa eya. 22 Morarame ynara tykase Jezu João nenyohtyamo a,
—João a ytotoko ropa. Zurutatoko ynyrihpyry poko, onetahpyrykõ poko, onenehpyrykõ poko, enara. Ynara enẽko matose, tonurãkara kure osenuhmãko ropa mana. Ytoytopynỹpotõ kure ytoytõko ropa mana. Xikihxikihme ytoytõko mã toto. Ipũ imotatyã kure exĩko ropa mana. Otato pyra aehtyã otato exĩko ropa mana. Aorihtyã ẽsemãnõko ropa mã toto. Te, kure Ritonõpo ehtoh waro pyra exiketõ tuarõtãko mã toto Ritonõpo omiry poko, enara. 23 Mame tãkye kuhse matose exĩko jenetupuhkehpyra awahtao xine, poremãpyra awahtao xine, kahtoko João a, tykase Jezu eya xine.
Sero Jezu oturutopõpyry João poko
24 Mame João nenyohtyã toytose ropa toto ahtao, ynara tykase Jezu imoihmãkomo a João poko.
—João maro mytoatose ahno esaka pyra. Oty enesehxo mytoatose morotona. Pyrouimo panõ tyryrykane naronarory enese mytoatose repe? Orutua jamitu kara enese mytoatose? 25 Onoky enese mytoatose? Kurãke autupohtohpyry eneseh mytoatose? Yrome kurãke autupohtotyã tapyi kurã tao rokẽ mã toto, pata esã tapyĩ tao roropa mã toto. 26 Kuurutoko. Onoky enese mytoatose? Ritonõpo omiry poko urutõ enese mytoatohse? “Ỹ,” kahtoko, kuezuhtoko. Ynara ãko ase oya xine, Ritonõpo omiry poko urutõ motye exikety kuhse tonese oya xine, João mokyro. 27 Etatoko ke, mokyro poko ynara tymerose Ritonõpo omiryme, “Ynenyokyhpyry mosero, ãko Ritonõpo. Osemazuhme mosero aropõko ase oesemary rineme samo. Imehnõ tuarõtanohneme mana,” katopõpyry Ritonõpo a tymerose mokyro poko, tykase Jezu.
28 —Ynara ãko ase oya xine, ahnome aenurutyã motye João mana, ahno ẽpurihkahpono. Emero motye mana. Yrome Ritonõpo poenõme aenurutyã mã imepyra ro tahtao xine João motye ro toh mana, tykase Jezu eya xine.
29 Tuhkãkomo a totase Jezu omiry, kowenu tinerũ apoinanomo a roropa totase.
—Zae Ritonõpo mana, tykase toto. Pake João omiry etahpõkõ kynexine. Ritonõpo omipona toehse toto. Tõsẽpurihkapose roropa toto João a tonetupuhse tyya xine exiryke. 30 Yrome parixeu tõ Ritonõpo omipona se pyra toh kynexine, Moeze nymerohpyry poko amorepatõkõ maro. Pake João a ytopyra toh kynexine osẽpurihkapose.
31 Morarame ynara tykase Jezu eya xine,
—Oty sã seromatokomo? Izyraeu tomo? Onoky sã roropa matou? 32 Ynara sã matose. Poetohti sã matose osepekahtoh tao. Kohrame exiketõ sã matose. Ynara ãko toto poetohti tomo oxime rokẽ kohkohtãko, “Ynaneto rue repe onetarykõme. Yrome wara matokene. Mame ynanyhnamõ roropa repe onetarykõme. Yrome onyhnamopyra matokene. Oty se keh matou?” ãko toto oseya rokene. 33 Mokaro sã matose. Ynara exiryke, João, ahno ẽpurihkaneme tooehse oya xine repe. Toitoine otuhpyra kynexine tõtururu poko Ritonõpo maro, jehnahpyry roropa onẽpyra kynexine. Yrome amarokõ ynara tykase ipoko, “Jorokohpe mokyro,” matose ipoko. 34 Morarame Kapu ae Ayhtohpyry tooehse roropa oya xine. Tõtuhse ynororo. Eukuru tõse roropa eya. Yrome ynara matose ipoko, “Enetoko ke, moky kahpyry autukurujano, eukuru ẽne, kowenu tinerũ apoinanõ epeme, iirypyrymãkõ epeme roropa,” matose ipoko roropa. 35 Yrome Ritonõpo omipona se exiketõ mã tuaro Ritonõpo ehtoh enetupuhnõko. Zae aehtoh enetupuhnõko roropa mã toto.
Sero Jezu otuhtopõpyry poko parixeu tapyĩ tao
36 Morarame Jezu toahmase parixeu a tytapyĩ taka aytotohme otuhse. Parixeu esety Ximão kynexine. Mame itapyĩ taka toytose Jezu. Mame typorohse kohrame otuhtoh pona. 37 Moro pata po nohpo kynexine, iirypyrymano, orutua kõ poko exikety. Morarame, “Jezu toytose parixeu tapyĩ taka otuhse,” kary totase tyya ahtao, parixeu tapyĩ taka toytose roropa ynororo. Mame ixtaratu typyne exikety tarose eya topu risẽ ao, arapaxturu ao. 38 Mame Jezu mykakoxi typorohse ynororo, eponaro. Tyxitase ynororo, tyyrypyry rumekary se toexiryke. Tonakuru ke Jezu pupuru tysũsũmase eya. Moromeĩpo tũsety ke ipupuru tykorokase ropa eya tyxitakehxĩpo. Typohse roropa ipupuru pona eya. Ixtaratu ke roropa typopase roropa eya, eahmaryme tyya, ipyno toexiryke. 39 Moro eneryke tyya, ynara tykase Jezu kohmahpono, parixeu tukurohtao,
—Mose Ritonõpo poe urutõme nymyry ahtao, nohpo tupupuru poko exikety enetuputyry. Iirypyryme mose nohpo ehtoh waro exiry, tykase ynororo tukurohtao rokene.
40 Morarame ynara tykase Jezu Ximão a,
—Ximão, jotururu se ase amaro, tykase.
—Oty poko? tykase. —Kaxiko, kuuruko, tykase Ximão Jezu a. Mame ynara tykase Jezu,
41 —Asakoro orutua kõ kynexine, tosẽkõ tinerũ apoihpõkomo. Toiro orutua a tineru tapoise 500 miume. Imepyny a 50 miume rokẽ tapoise. 42 Morarame tynapoihpyrykõ epehmary se ropa toh toehse repe. Yrome tosẽkõ onepehmasaromepyra toh kynexine asakororo, tytineruke pyra toexirykõke. Moro eneryke tyya toenupunase toto poko esẽkomo. Ynara tykase ynororo, “Otara kara ywyroro moro epehmãko ase onepehmara oehtohkõme,” tykase typoetory tomo a esẽkomo.
—Ximão, morara ahtao onoky tokoh tosẽ sehxo nae? tykase Jezu, tõturupose parixeu a.
43 Mame ynara tykase Ximão,
—Otarãme mokyro, tuhkehxo tineru apoihpono. Mokyro tosẽ sehxo mana, tykase Ximão. Ynara tykase Jezu eya,
—Zae mase morara karyke oya.
44 Morarame nohpo a toeramase Jezu. Ynara tykase ynororo Ximão a,
—Mose nohpo enẽko mase. Atapyĩ taka oehno. Yrome jepuhkurikatoh onekaropyra makẽ ya. Mose nohpo rokẽ upupuru kurikano tonakuru ke. Tũsety ke upupuru tykorokase roropa eya. 45 Tomõse atapyĩ taka jahtao ypohpyra roropa makene. Yrome mose nohpo jeahmakehpyra mana upupuru pona. 46 Jũsety anahpara roropa makene typoxinẽ ke. Mose nohpo rokẽ upupuru popano ixtaratu ke. 47 Morara exiryke ynara ãko ase oya, mose ypoko toenupunatohke otuarõtanohtorỹko mana tyyrypyry tuhke korokatopõpyry poko ya. Imepỹ mã pitiko tyyrypyry tykorokase ahtao, morararo pitiko rokẽ ypoko enupunãko mana, tykase Jezu parixeu a.
48 Morarame ynara tykase Jezu nohpo a,
—Oorypyry ykorokano, tykase.
49 Mame imehnõ otuhketõ ynara tykase toto oseya rokene,
—Onoky mosero iirypyry korokane? tykase toto.
50 Mame ynara tykase Jezu nohpo a,
—Tonetupuhse oya jexiryke typynanohse mase. Ytoko ropa. Torẽtyke pyra exiko, tykase Jezu eya.