12
Oserematoh esẽme Jezu ehtoh poko
(Mak 2.23-28; Ruk 6.1-5)
Morara kaxĩpo tyya Jezu kỹtone typoetory tõ maro, tupito rãnakuroko. Oserematohae kỹtone. Mame omise toexirykõke ipoetory tomo a arexi panõ tytyhkase tynapyrykõme. Toipe juteu tõ pake. “Ematonanohnõko mase,” kara toto imepỹ tupi po tonahsẽ apoiryhtao omise exikety a enahtohme. Morarame arexi panõ tyhkary eneryke tyya xine ynara tykase parixeu tõ Jezu a,
—Eneko ke, azahkuru opoetory tõ mana. Moeze omihpyry omipona pyra toto arexi tyhkaryke eya xine oserematohae. Erohnõko toto, tykase toto Jezu a.
Ynara tykase Jezu eya xine,
—Pape imerohpyry onenepitopyra ro hmatohu Tawi poko typoetory tõ maro, omise toto ehtopõpyry poko? (Kytamurukõme Tawi kynexine. Tuisame roropa kynexine.) Mame Ritonõpo maro oturutoh taka tomõse ynororo typoetory tõ maro. Wyi tonese eya xine. Imehnõ nekarohpyry kynexine Ritonõpo zurume. Moro onenahpopyra kynexine Moeze omihpyryae ro. Arão pakõ zurume rokẽ kynexine repe. Yrome moro tonahse Tawi tomo a. (Mame moro enahxĩpo Tawi tomo a, “Popyra matose,” kara Ritonõpo kynexine eya xine.) Tyoro roropa onenepitopyra ro matohu Moeze omihpyry? Emero oserematohae tynekarory etapananõ mã Moeze omihpyry omipona pyra exĩko, Ritonõpo maro oturutoh tao toerokurukõke. Yrome toto onyhxiropyra Ritonõpo mana. Etatoko pahne, ime jehtoh Ritonõpo maro oturutoh motye kuhse mana. Otarãme Ritonõpo omiry waro pyra matose. Ynara tymerose, “Oekykõ kaneru tõ etaparyhtao oya xine onekarorykõme ya, kure mã repe. Yrome imehnõ pyno awahtao xine moro kure kuhse ya mana,” me tymerose Ritonõpo omiryme. Moro tonetupuhse oya xine ahtao yna onyhxiropyra oexirykõ mana, azahkuru pyra yna exiryke. Kapu ae Ayhtohpyry oserematoh esẽme mana. Ywy ase oserematoh esemy, tykase Jezu eya xine.
Aosemahmirihmahpyry kurãkatopõpyry ropa poko
(Mak 3.1-6; Ruk 6.6-11)
Morotoino Jezu toytose ropa juteu tõ atamorepatoh taka. 10 Moroto orutua kynexine, aosemahmirihmahpyry. Imehnõ roropa moroto kynexine Jezu eraximãko, ihxirory se toexirykõke. Iirypyryme Jezu enery se toh kynexine repe. Morara exiryke ynara tykase toto,
—Otara ãko Ritonõpo nymeropohpyry nah? Zae sytatou ynara ahtao, kurãkõkara kurãkary ropa ahtao kyya xine oserematohae? tykase toto Jezu a.
11 Morarame ynara tykase Jezu eya xine,
—Kaneru esẽme awahtao xine, mame oserematohae oekykõ toepukase ahtao oramã aka, ytopyra hmatohu oekykõ anỹse ropa oramã ae? kynako Jezu kynoturupone eya xine. 12 Kaneru tõ kure Ritonõpo a. Ipyno mana. Yrome kaneru motye kuhse opyno xine mana. Naeroro azahkuru matose imehnõ akorehmary se pyra awahtao xine. Moeze omihpyry omipona sytatose imehnõ akorehmaryhtao kyya xine oserematohae ro, tykase Jezu eya xine.
13 Mame ynara tykase ynororo kurãkara a,
—Oemary itopohmako, tykase.
Mame tomary tytopohmase kurãkara a. Axĩ kure toehse ropa osetato ro. 14 Mame parixeu tõ toytose morotoino oximõme oturuse Jezu etapatohme tyya xine repe.
—Setapatone. Otãto etapãko sytatou? tykase toto.
Ritonõpo nymenekahpyry poko typoetoryme
15 Mame moro poko Jezu tutuarõtase tahtao toytose morotoino imepỹ pona. Mame imoihmãkõ imaro toytose. Mame kurãkõkara tukurãkase ropa eya. Emero porehme tukurãkase ropa eya toto. 16 Mame ynara tykase Jezu eya xine,
—Jekãtopyra ke ehtoko, tykase Jezu eya xine. 17 Izaja omihpyryae ro morara tykase Jezu. Ynara tykase Izaja pake Ritonõpo omiryme,
18 “Mose ypoetoryme mana, ãko Ritonõpo.
Tymenekase ya mana.
Ipyno ase roropa yronymyryme.
Yzamaro roropa mana.
Juzenu ekarõko ase eya
zae jomiry ehtoh poko sero nonopõkõ amorepatohme emero porehme.
19 Imehnõ oneonezuhpyra mana.
Opore oturupyra roropa mana.
Osemataõkõ netaryme opore oturupyra mana.
20 Pitiko zemime ahtao onezehkapopyra ynororo mana,
amoriry etahkasẽ anaorihmapopyra mana tomeseke.
Tyyrypyrykõke iporemãtyã pitiko zemime exikety sã mana.
Mokaro pynanohnõko mana.
Etuarimaketõ pynanohnõko roropa mana
pitiko rokẽ enetuputyryhtao ro eya xine.
Toto zehno pyra exĩko mana.
Toto akorehmãko roropa mana itamurumehxo tonetupuhtohme toto a.
Orẽpyra exikehpyra ynororo mana.
Zae pyra ehtoh enahkapõko roropa mana.
21 Mame tosẽkõme mokyro enetupuhnõko seropõkõ mana emero porehme,”
tykase Izaja pake Ritonõpo omiryme.
Peuzepu poko
(Mak 3.20-30; Ruk 11.14-23)
22 Morarame orutua enehne toto Jezu a, tonurẽkara, tomirẽkara, enara. Jorokohpe roropa kynexine. Mame mokyro tukurãkase ropa Jezu a. Joroko roropa tutũtanohpose eya, enara. Mame kynosenuhmane ropa rahkene. Sekere tykase roropa ynororo. 23 Mame tõsenuruhkase imoihmãkomo.
—To! otarãme Tawi parỹpyry nymyryme nase, tykase toto.
24 Mame morara kary totase tyya xine ahtao ynara tykase parixeu tomo,
—Mokyro mã Peuzepu poe rokẽ jamihme mana. Naeroro joroko tõ tũtanohpõko ropa mana ahno ae, tykase toto ajohpe. Peuzepu joroko tamuru esety akorony.
25 Toto osenetupuhtoh waro Jezu kynexine. Morara exiryke ynara kynako eya xine,
—Pata tamurupõkõ oxiehno ahtao atatapoĩko toto. Mame okynã pyra osenahkãko mã toto. Morararo pata pitiko ahtao. Moropõkõ atatapoiryhtao osenahkãko mã toto. Tapyitaõkõ roropa tyekyry zehno ahtao osenahkãko mã toto. 26 Morararo joroko tõ tãtapiakase ahtao, oxiehno roropa toto ahtao okynã pyra osenahkãko mã toto. 27 “Joroko tamuru poe joroko tõ tũtanohpõko mokyro mana,” ãko matose ypoko repe. Naeroro oturupoxi oya xine. Onoky poe roropa joroko tõ tũtanohpõko ropa opoetory tõ nahe? Joroko tamuru poe joroko tõ tũtanohpõko toh nae? Arypyra. Morararo joroko tamuru tyjamitunuru onekaropyra ya mana. Opoetory tõ eneryke oya xine azahkuru oexirykõ enetupuhnõko matose. 28 Joroko tamuru poe pyra ase. Ritonõpo zuzenu poe joroko tõ tũtanohpõko ropa ase. Moro eneryke oya xine tuaro exĩko matose. Emero esẽme Ritonõpo exiry waro exĩko matose. Tarona roropa tooehse ynororo mana oya xine.
29 —Etatoko pahne, mõkomo arory se omato ahtao imepỹ tapyĩ tae tapyi esẽ myhnõko aporo. Mame tymyhse esẽ ahtao, imõkomory arõko mana.
30 —Ypyno pyra awahtao xine yzehno matose. Jakorehmara awahtao xine imehnõ enepyry poko ya, toto aropõko rokẽ matose ywinoino. Jakorekehkãko matose. 31 Morara exiryke ynara ãko ase oya xine, oorypyrykõ porehme korokary waro ase. Iirypyryme õmirykõ toehse ahtao moro korokary waro roropa ase. Toiro rokẽ onykorokara ase. Ritonõpo zuzenu kerekeremaryhtao oya xine moro oorypyrykõ onykorokara ase ekurehnõko. Onykorokara Ritonõpo roropa ekurehnõko mana, Tuzenu tounohse oya xine exiryke. 32 Kapu ae Ayhtohpyry kerekeremaryhtao oya xine, moromeĩpo oorypyrykõ rumekary se ropa awahtao xine, moro korokãko ropa Ritonõpo mana. Yrome Ritonõpo zuzenu tounohse oya xine ahtao moro oorypyrykõ onykorokara Ritonõpo mana ekurehnõko. Seromaroro onykorokara mana. Imeĩpo onykorokara roropa mana jũme, tykase Jezu eya xine.
Otyro zoko epery
(Ruk 6.43-45)
33 —Otyro zoko kure ahtao kure eperytãko mana. Yrome ãtaryka htao rokẽ tarykase ahtao popyrahme sã eperytãko mana. Eperytara roropa mana. Morara exiryke epery eneryke otyro zoko kure exiry enetupuhnõko sytatose. Morohne saaro ahno, kure toto exiry eneryhtao tyya xine kure toto omiry etaryhtao roropa tyya xine kure toto exiry enetupuhnõko imehnõ mana. Mãpyra popyra toto exiry eneryhtao iirypyryme toto ehtoh enetupuhnõko imehnõ mana. 34 Okoi sã matose. Iirypyryme matose ipunaka. Morara exiryke õmirykõ iirypyryme roropa mana. Iirypyryme okurohtao xine oexirykõke, ajoajohpe õmirykõ mana. 35 Kure awahtao xine kure osenetupuhnõko matose okurohtao xine. Mame õmirykõ roropa kure exĩko. Mãpyra popyra awahtao xine popyra roropa osenetupuhnõko matose okurohtao xine. Õmirykõ popyra roropa exĩko mana enara.
36 —Etatoko pahne, kurãkõ apiakatohpo õmihpyrykõ xihpyry poko oturupõko oya xine Ritonõpo mana. Imehnõ kerekerematopõpyry poko roropa oya xine oturupõko mana. 37 Morarame õmihpyrykõ ekarõko ropa oya xine mana. Otarãme kure omihpyrykõ kynexine. Otarãme popyra kynexine. Kure õmihpyrykõ ahtao, “Kure matose,” ãko mana. Yrome popyra õmihpyrykõ ahtao awãnohtorỹko Ritonõpo mana, tykase Jezu eya xine.
Jezu jamitunuru enery se parixeu tõ ehtopõpyry
(Mak 8.11-12; Ruk 11.29-32)
38 Morarame parixeu tõ toytose Jezu a, Moeze omihpyry poko amorepatõkõ maro. Ynara tykase toto,
—Jezu, ajamitunuru enery se ynanase, tykase toto Jezu a.
39 Yrome ynara tykase Jezu eya xine,
—Popyra matose, Ritonõpo omipona pyra oexirykõke ipunaka, “Ajamitunuru enepoko yna a, oenetupuhtohme yna a,” karyke oya xine. Yjamitunuru onenepopyra ase oya xine. Toiro rokẽ enepõko ase oya xine. Jona ehtopõpyry panõ enepõko ase oya xine. (Ritonõpo poe urutõme Jona kynexine pake.) 40 Mame kanaimo a tonahse ynororo. Oseruao tõmehse ynororo zuakuru ao. Mokyro ehtopõpyry sã mã Kapu ae Ayhtohpyry. Oseruao ẽmehnõko mana, aorihtyã esao. 41 Etatoko pahne, kurãkõ apiakatohpo, Niniwepõkõ Ritonõpo ẽpataka exĩko mã toto. Amarokõ roropa oximõme Ritonõpo ẽpataka exĩko matose imaro xine. Mame Niniwepõkõ ohxirotorỹko mã toto oorypyrykõ poko. Ynara exiryke, Jona omiry etaryke tyya xine tyyrypyrykõ turumekase eya xine. Ritonõpo omiry omipona se kynexine toto. Etatoko pahne, Jona motye ase taro amaro xine. Jomiry etãko matose repe. Yrome jomipona pyra matose, tykase Jezu eya xine. 42 —Kurãkõ apiakatohpo ikurenaẽkõ tuisary ohxirotorỹko roropa mana, nohpo. Mya toytose ynororo Saromão omiry etase, tuarohxo Saromão exiryke tuisamehxo exiryke roropa. Yrome Saromão motye kuhse exikety nase amaro xine. Oty katoh jomipona pyra hmatou? tykase Jezu eya xine.
Joroko aepyry ropa tunurumekahpyry a ropa
(Ruk 11.24-26)
43 Ynara tykase ropa Jezu,
—Joroko otarãme tũtãko mã repe ahno ae. Mame xiaxiake ytõko ynororo. Imepỹ zupĩko mã ynororo tosaryme repe. Yrome onenepyra tahtao 44 ynara ãko mã otarãme tyya rokene, “Ytõko ropa ase jesahpyry aka ropa, unurumekahpyry aka ropa,” ãko. Mame tunurumekahpyry a ytõko ropa mana. Kure enẽko ropa ikurohtao mana. Taõke pyra, tutumehse samo, saereme potu enẽko ropa mana. 45 Naeroro omõpyra aporo, eramãko ropa mana imehnõ joroko pokona, tymarõme toto ehtohme moro tao. Popyrahxo exiketõ imaro oehnõko mana, 7me, osesarise mokyro ahno aka. Mame mokyro itamurumehxo jorokohpe exĩko mana. Osemazuhme toehtopõpyry motye popyra exĩko mana. Mokyro ehtoh sã exĩko popyra exiketõ mã seromaroro, tykase Jezu eya xine.
Jezu eny, zakorõ tõ maro
(Mak 3.31-35; Ruk 8.19-21)
46 Morarame toto zururuhtao ro, Jezu ẽ kynoehne zakorõ tõ maro. Jezu maro tõtururu se toh kynexine repe. Yrome omõpyra toh kynexine tapyi taka. Jarãnao rokẽ toh kynexine. 47 Morara exiryke ynara tykase imepỹ Jezu a,
—Etako ke, asa mokyro noehno, ãkorõ tõ maro. Tõtururu se mã toto amaro, tykase ynororo Jezu a.
48 Morarame ynara tykase Jezu,
—Onoky koh mokyro aja? Onokah koh mokaro jakorõ tomo? tykase Jezu eya.
49 Mame typoetory tõ enepone toto a,
—Moxiã enetoko. Moxiã ajame nase toehse, jakorõ tõme nase toehse. 50 Emero Papa kapuaõ omipona exiketõ mã jakorõme exĩko, woryxiryme exĩko roropa, ajame roropa exĩko, tykase Jezu eya xine.