5
Sinꞌman Jesús tsꞌan naijon na vaa pila
Jndë na tui nanꞌvaꞌ, santcüꞌë́ Jerusalén yo Jesús ee juu tsjoonꞌñeen tueeꞌ nguee ntyja njan jaa nnꞌan judíos. ꞌNdyo tsjoon Jerusalén tovaa ncüii ꞌndyovꞌaa tꞌman na jnanꞌquijndyuhan juuhanꞌ ꞌNdyovꞌaa Quinman. Ndyo joꞌ tovaa ncüii pila tꞌman. Juu pilaꞌñeen, yo jñꞌoon hebreo, conanꞌquijndyu nnꞌanhanꞌ Betzata. Xiꞌjndio ngiaaꞌhanꞌ, joꞌ min ꞌon ntꞌaa na xiaꞌntyi nꞌoon ntꞌeiiꞌhanꞌ min. Quiiꞌ joo ntꞌaaꞌñeen manꞌ ncüii tmaanꞌ nnꞌan vꞌi, nnꞌan nchjan yo nnꞌan na jndë tatei nduee, yo ngꞌe, yo ninꞌnnꞌan na ndiquitsacaꞌ. Tominndooꞌhan na ntsijndei ndaa na ñjon pilaꞌñeen. Ee tcya tcya xjen tondyocue ncüii ángel na totsitsꞌii jon juu ndaaꞌñeen. Ndoꞌ vi na jndë tui na nndaꞌ, juu tsꞌan na ngua jndyee quiiꞌ ndaaꞌñeen, nꞌman juu minꞌcya ro nnon tycu na iquenon juu. Juu vꞌaaꞌñeen tomꞌaan ncüii tsansꞌa na jndë ntcyu nchoꞌnqui vantjoꞌ nen chu na viiꞌ juu. Joꞌ jndyiaaꞌ Jesús juu na vaa juu joꞌ. Ndoꞌ ngꞌe na ntyjii jon na jndë tijndye xuee na nndaꞌ vaa iquenon juu, joꞌ itso jon nnon juu:
—¿Aa ninꞌquinꞌmanꞌ?
Ndoꞌ tꞌa tsanviiꞌñeen, itso juu:
—Nndaꞌ ta, taꞌnan tsꞌan nchje ja quiiꞌ ndaahaꞌ xjen na tsijndeihanꞌ, joꞌ viochen xjen na matsichön na ngua, ncüiichen tsꞌan matyuaaꞌntyi venoonꞌ juu ja.
Ndoꞌ itso Jesús nnon juu:
—Quinaquintyjaꞌ, quitsintcüiꞌ tsueꞌ, ndë cjaꞌ vaꞌ.
Xjenꞌñeen ninꞌñoonꞌ tcoꞌyahanꞌ tsanꞌñeen, jnꞌman juu, jndë joꞌ sintcüi juu tsue ꞌnaanꞌ juu, taꞌ juu na tëca juu. Ndoꞌ juu xuee na sꞌaa Jesús na nndaꞌ, xuee na já nnꞌan judíos cotajndyë́.
10 Ngꞌe na nndaꞌ, vendye ntyjë nnꞌan judíos jnduehan nnon juu tsanꞌñeen:
—Nanein xuee na cotajndyëë. Juu ntji na coꞌxenhanꞌ itsiquindyihanꞌ na tyiꞌcüanaan na ngayonꞌ tsue ꞌnanꞌ.
11 Majoꞌ tꞌa juu, itso juu:
—Nquii tsan na sinꞌman ja itso jon nnön na quitsintcüihanꞌ ndoꞌ na quindyoyꞌönhanꞌ.
12 Ndoꞌ taxeeꞌ nanꞌñeen nnon juu, jnduehan:
—¿Nin nquii tsꞌan tsanꞌñeen na nndaꞌ vaa tso juu nnonꞌ?
13 Majoꞌ juu tsanꞌñeen na jndë jnꞌman, tyiꞌquintjii juu nin tsꞌan sinꞌmanhin, ngꞌe jndye nnꞌan na tomꞌan joꞌ. Ndoꞌ jndë jnduiꞌ ndyaꞌ Jesús joꞌ. 14 Ndoꞌ vi na jndë tui na nndaꞌ, ntjii nndaꞌ Jesús juu quiiꞌ vatsꞌon tꞌman. Itso jon nnon juu:
—Ndyeeꞌ ra, quenꞌ cüenta, jndë jnꞌmanꞌ, cacüentyjeꞌ na matsitja ꞌuꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon chaꞌ tyiꞌntjonꞌ ncüii nnon na majantyichen.
15 Ndoꞌ taquitso tsanꞌñeen ndëë nnꞌan judíos na nquii Jesús sinꞌman jonhin. 16 Ngꞌe na nndaꞌ sꞌaa Jesús, joꞌ tentyja nnꞌan judíosꞌñeenhin. Tojooꞌ yantyi nꞌonhan na nnanꞌcueeꞌhanhin ee juu tsꞌianꞌñeen sꞌaa jonhanꞌ juu xuee na cotaꞌjndyeehan. 17 Majoꞌ tso Jesús ndëëhan:
—Nquii Tyëhöꞌ ninvaa itsꞌaa jon ncüii cüii nnon na itejndeihanꞌ tsꞌan, ndoꞌ mantyi ja, majoꞌ matsꞌa.
18 Ndoꞌ tsojnaanꞌ juu jñꞌoonvaꞌ, nque nnꞌan judíosꞌñeen tojooꞌ yantyi nꞌonhan na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan jon. Ee na cotjiꞌhan cüenta, sitjahin ntyja ꞌnaanꞌ juu xuee na cotaꞌjndyeehan ndoꞌ tꞌmanntyichen sitjahin na tso jon na nquii Tyoꞌtsꞌon conduihin Tye jon, ndoꞌ na nndaꞌ, itsꞌaahanꞌ na cüajon conduihin yo nquii Tyoꞌtsꞌon.
Najndei na itsixuan jnda Tyoꞌtsꞌon
19 Ndoꞌ itso Jesús ndëë nanꞌñeen:
—Jñꞌoon na mayuuꞌ matsinën ndëëhoꞌ. Ja na condui jnda Tyoꞌtsꞌon, tyiꞌnanꞌtiuhoꞌ na matsꞌa ꞌnan na ntꞌue tsꞌön ncö. Ee xiaꞌntyi ꞌnan na mantyꞌia na itsꞌaa Tyëhöꞌ, majoo rohanꞌ matsꞌa. Ee ja na condui jnda jon, tsoñꞌen matsꞌa chaꞌxjen na mantyꞌia na itsꞌaa nquii jon. 20 Tyëhöꞌ na condui ja jnda jon, mꞌaan jon na venchjii jon ja. Itsiꞌman jon nnön tsoñꞌen na itsꞌaa jon. Ndoꞌ tsꞌian na njonntyichen ntsiꞌman jonhanꞌ nnön na quitsꞌa chaꞌ ninncyaahanꞌ tꞌmanntyichen ncꞌoonꞌ nꞌonhoꞌ. 21 Nquii Tyëhöꞌ itsintcüi nndaꞌ jon nnꞌan na jndë tjë ndoꞌ incyaa jon na cotandoꞌ xcohan. Ndoꞌ chaꞌxjen na itsꞌaa jon, mantyi ncö na condui ja jnda jon, minꞌcya ro tsꞌan na ntꞌue tsꞌön, ninncya na ntsixuan tsanꞌñeen na tyiꞌquintycüii na vandoꞌ ñuaanꞌ juu. 22 Nquii Tyëhöꞌ minꞌncüii tsꞌan tyiꞌcoꞌxen jon jnaanꞌ juu. Majoꞌ ncö na condui ja jnda jon, jndë tyincyaa jon na vaa najndö na ntcoꞌxën tsoñꞌen nnꞌan tsojnaanꞌ na conanꞌtjahan. 23 Jndë itsꞌaa jon na nndaꞌ chaꞌ ja na condui jnda jon, tsoñꞌen nnꞌan nnanꞌtꞌmaanꞌhan ja chaꞌxjen na conanꞌtꞌmaanꞌhan nquii jon. Ee minꞌninchen tsꞌan na tyiꞌninꞌquitsitꞌmaanꞌ juu ja na condui ja jnda jon na jñon jon ja quiiꞌ ntꞌanhoꞌ, min nquii jon tyiꞌninꞌquitsitꞌmaanꞌ juuhin.
24 “Jñꞌoon na mayuuꞌ matsjö ndëëhoꞌ, minninchen tsꞌan na indyii jñꞌoon ꞌndyö ndoꞌ vantyja tsꞌon juu yo nquii jon na jñon jon ja quiiꞌ ntꞌanhoꞌ, juu tsanꞌñeen tsixuan juu na tyiꞌquintycüii na vandoꞌ ñuaanꞌ juu, min tyiꞌxeꞌquitꞌuii Tyoꞌtsꞌonhin ntyja ꞌnaanꞌ jnaanꞌ juu. Totsixuan juu chaꞌvijon tsꞌoo, majoꞌ nein tsixuan juu na tyiꞌquintycüii na vandoꞌ ñuaanꞌ juu. 25 Jñꞌoon na mayuuꞌ matsiquindyi ꞌoꞌ, ngüentyja xjen ndoꞌ naneinhin iventyjahanꞌ, na joo nnꞌan na jndë tjë, nndyehan jndyëë na condui ja jnda Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na vantyja nꞌonhan ja, ninncya na ntandoꞌ ñuaanhan ntyja njan. 26 Ee chaꞌxjen nquii Tyëhöꞌ tsixuan jon na vandoꞌ jon ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon, ja na condui ja jnda jon, manndaꞌ ro jndë tyincyaa jon na matsixuan na mavantꞌö ntyja njan. 27 Ndoꞌ mantyi ntyja ꞌnaanꞌ juu najndei na itsixuan nquii jon, jndë tyincyaa jon na ja ntcoꞌxën nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ jnanhan ngꞌe na condui ja tsansꞌa na jñon jon ja quiiꞌ ntꞌanhoꞌ. 28 Tantꞌahoꞌ na jen caveeꞌ ngiohoꞌ na nndaꞌ tsjö, ee ngüentyja xjen na tsoñꞌen ntꞌoo na tooꞌ ndiꞌntꞌua nndyehan jndyëë. 29 Nque nnꞌan na jndyoyu conduihan na tonnon Tyoꞌtsꞌon, ntcüi nndaꞌhan yo siꞌtsꞌo ꞌnaanhan na tyiꞌquintycüii na cotandoꞌ ñuaanhan. Majoꞌ ntyjehan na tontꞌa ꞌnan na tyiꞌquichuhanꞌ, ntcüi nndaꞌhan yo na ntꞌuiityenhanꞌhin.
Jñꞌoon na icüjiꞌ jndyoyuhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ Jesús
30 “Tyiꞌnanꞌtiuhoꞌ na matsꞌa chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌön ncö. Ntyjantyi na incyaa Tyoꞌtsꞌon na mavaaꞌ tsꞌön, ntyjantyi joꞌ na macoꞌxën chaꞌxjen na itsohanꞌ. Ee chito mantꞌuë na ndui ꞌnan na ntꞌue tsꞌön ncö. Mantꞌuë na ntsꞌa chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌon nquii Tyëhöꞌ na tꞌua jon tsꞌian nnön na jndyö na mꞌanhoꞌ. 31 Xe na aa macüjiꞌ jndyoyu ntyja njan ncö, ninncyaahanꞌ na vanaan na nduehoꞌ na joo jñꞌoonminꞌ tyiꞌquinanꞌxuanhanꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ. 32 Majoꞌ mꞌaan ncüiichen na icüjiꞌ jndyoyu jon ntyja njan, manquii Juan. Ndoꞌ ntyji ja na juu jñꞌoon na tocüjiꞌ jndyoyu jon, conduihanꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ. 33 Manquehoꞌ jñonhoꞌ nnꞌan na mꞌaan jon, ndoꞌ tjiꞌ jndyoyu tsanꞌñeen jñꞌoon na mayuuꞌ ntyja njan. 34 Juu jñꞌoon na icüjiꞌ jndyoyuhanꞌ ntyja njan na mayꞌön cüentahanꞌ, chito conduihanꞌ jñꞌoon na cotjiꞌjndyoyu nnꞌanhanꞌ. Majoꞌ matsjö jñꞌoonminꞌ ndëëhoꞌ cha ndëë ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaanhoꞌ. 35 Nquii Juanꞌñeen tonduihin chaꞌvijon lámpara na itsixueehanꞌ chon tondëë nnꞌan. Ndoꞌ ꞌoꞌ viochen xjen na tomꞌaan jon, tꞌonhoꞌ na neinhoꞌ ngꞌe ngiohoꞌ jñꞌoon na toninncyaa jon totsijndaꞌhanꞌ nquenhoꞌ nchu vaa na ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon yohoꞌ. 36 Majoꞌ vaa jñꞌoon na icüjiꞌ jndyoyuntyichenhanꞌ ntyja njan na tꞌmanntyichen conduihanꞌ, chito juu jñꞌoon na tjiꞌjndyoyu Juanꞌñeen. Joo tsꞌian na tyincyaa Tyëhöꞌ na quitsiquindëëhanꞌ, joohanꞌ cotjiꞌ jndyoyuhanꞌ na nquii jon tꞌua jon tsꞌian nnön na jndyö quiiꞌ ntꞌanhoꞌ. 37 Nquii Tyëhöꞌ na iꞌua jon tsꞌian nnön, juu jon icüjiꞌ jndyoyu jon ntyja njan quiiꞌ jñꞌoon ꞌnaanꞌ jon. ꞌOꞌ minjon tyiꞌcondyehoꞌ jndyeeꞌ jon, min na jntyꞌia ndëëhoꞌ nchu vaahin. 38 Min tyiꞌcyꞌonhoꞌ cüenta jñꞌoon ꞌnaanꞌ jon quiiꞌ ñuan ꞌnaanhoꞌ ngꞌe tyiꞌcovantyja nꞌonhoꞌ ja na iꞌua jon tsꞌian na jndyö quiiꞌ ntꞌanhoꞌ. 39 Juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui ndyu na toxenꞌchen, chen jndyi conanꞌjnꞌaanhoꞌhanꞌ, ndoꞌ conanꞌtiuhoꞌ ngꞌe na nndaꞌ contꞌahoꞌ, joꞌ nndahoꞌ na tyiꞌquintycüii na cotandoꞌ ꞌoꞌ na tonnon jon. Joo jñꞌoonꞌñeen conanꞌnein jndyoyuhanꞌ ntyja njan. 40 Majoꞌ min na nndaꞌ, tyiꞌninꞌquitsayꞌonhoꞌ jñꞌoon yo ja chaꞌ nndëë nnanꞌxuanhoꞌ na tyiꞌquintycüii na cotandoꞌ ñuaanhoꞌ.
41 “Ja tyiꞌcotsichön na quinanꞌtꞌmaanꞌ nnꞌan ja. 42 Nchji na tyiꞌqui nꞌonhoꞌ ja ee tyiꞌvengiohoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. 43 Mꞌan quiiꞌ ntꞌanhoꞌ yo juu naijndei na itsixuan nquii Tyëhöꞌ, majoꞌ ꞌoꞌ tyiꞌninꞌcyꞌonhoꞌ cüenta ja. Majoꞌ xe na aa ncüjeeꞌ ncüiichen tsꞌan ntyja ꞌnaanꞌ nquii juu, juu tsanꞌñeen ncyꞌonhoꞌ cüentahin. 44 ꞌOꞌ cotquenhoꞌ na nque ntyjehoꞌ na quinanꞌtꞌmaanꞌhin ꞌoꞌ, majoꞌ tyiꞌquitquenhoꞌ na ntꞌahoꞌ ꞌnan na ntꞌue tsꞌon nquii Tyoꞌtsꞌon chaꞌ nndëë ntsitꞌmaanꞌ jonhoꞌ. Ndoꞌ na contꞌahoꞌ na nndaꞌ, ¿Yuu xjen ninncyaahanꞌ na ngantyja nꞌonhoꞌ nquii jon? 45 Majoꞌ tyiꞌnanꞌtiuhoꞌ na mancöntyë na ninncya jnanhoꞌ nnon Tyëhöꞌ. Mꞌaan ncüiichen na ncyaa jon jnanhoꞌ, manquiintyi Moisés, nquii tsanꞌñeen na tꞌman conanꞌqui nꞌonhoꞌhin. 46 Majoꞌ ngꞌe na tyiꞌninꞌcantyja nꞌonhoꞌ jñꞌoon na tji jon na itsininhanꞌ ntyja njan, mangꞌe joꞌ tyiꞌcantyja nꞌonhoꞌ ja. 47 Ndoꞌ ngꞌe na tyiꞌninꞌcantyja nꞌonhoꞌ jñꞌoon na tji jon, yajoꞌ ¿Nchu ya ntꞌahoꞌ na ngantyja nꞌonhoꞌ jñꞌoon na mancya?”