5
Sꞌaa Jesús na jndye quintcaa tjiꞌhan
(Mt 4:18-22; Mr 1:16-20)
Ncüii jon tomꞌaan Jesús ꞌndyo ndaandue na jndyu Genesaret. Joꞌ jndye jndyi nnꞌan tëncüihan. Tyen ñjonhan ndyo na mꞌaan jon, ata tonchjehan jon na ninꞌquindyehan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ jndyiaaꞌ jon ve vꞌaandaa ꞌndyo ndaandueꞌñeen, majoꞌ nnꞌan na contꞌa tsꞌian na cotjiꞌhan quintcaa yohanꞌ, jndë jnduiꞌhinhanꞌ. Cotmanhan ntquiꞌ ꞌnaanhan. Ndoꞌ tua jon tyquiiꞌ ncüii vꞌaandaaꞌñeen. Maꞌnaanꞌ Simónhanꞌ. Ndoꞌ tcan Jesús nnon tsanꞌñeen na canon chjochenhanꞌ toquityquiiꞌ ndaa. Jndë joꞌ tacjo jon quiiꞌhanꞌ. Joꞌ tyincyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen xjen na vaquityen jon quiiꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ vi jndë tyincyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen, ya joꞌ tso jon nnon Simónꞌñeen:
—Quitsayꞌonhoꞌ vꞌaandaava, ncꞌöntyë naijon na njoonchen. Joꞌ quitjueꞌhoꞌ ntquiꞌ ꞌnaanhoꞌ na ntjiꞌhoꞌ quintcaa.
Majoꞌ tꞌa Simón ꞌndyo jon:
—Ta, cüaꞌtsjon jntꞌá tsꞌian, ndoꞌ minꞌncüii quitscaa tatjíꞌ. Majoꞌ tanin, ngꞌe jñꞌoon ꞌndyoꞌ, joꞌ ntjuë́ꞌ nntꞌáhanꞌ.
Ndoꞌ vi na jndë jntꞌahan na nndaꞌ, vaa jndye jndyi quintcaa tua quityquiiꞌ ntquiꞌ ꞌnaanhan ata vatꞌiooꞌhanꞌ. Ndoꞌ na nndaꞌ, jntꞌahan ndueehan ndëë ntyjehan na mꞌan nanꞌñeen ncüiichen vꞌaandaa na quindyotejndei nanꞌñeenhan. Squenon nanꞌñeen ndoꞌ jnanꞌquitooꞌhan ve joo vꞌaandaaꞌñeen yo quintca, ata mavaa xjen na nchjehanꞌ ntꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ juu Simón Pedro, vi na jndë tquen jon cüenta na nndaꞌ, tcoꞌxtye jon tonnon Jesús, tso jon:
—Nndaꞌ ta, quiꞌndyiꞌ ja ee condui ja tsꞌan jnan tonnon Tyoꞌtsꞌon.
Nndaꞌ vaa tso jon ngꞌe mioon sityꞌuehanꞌhin yo ntyjehin ntyja ꞌnaan joo quintcaaꞌñeen na tjiꞌhan. 10 Ndoꞌ mantyi ntsinda Zebedeo, juu Santiago yo ninꞌJuan, mantyi tyue jndyihin. Ee nanꞌñeen ninncüii tꞌman contꞌahan tsꞌian yo juu Simón. Ya joꞌ tsochen Jesús nnon Simón:
—Tyiꞌntyꞌueꞌ, nanein na tonnonchen, nnꞌan ntsitjonꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, chito veꞌ quintca.
11 Ndoꞌ vi na jndë sque ntcüeꞌhan tyuaatcüii yo ntꞌaandaaꞌñeen, jntyꞌehan tsꞌianꞌñeen, tyenanꞌjonhan yo Jesús.
Sinꞌman Jesús tsꞌan na chu ndöꞌ cotöꞌ
(Mt 8:1-4; Mr 1:40-45)
12 Ncüii jon tomꞌaan Jesús ncüii tsjoon. Xjenꞌñeen tyjeeꞌ ncüii tsansꞌa na mꞌaan jon na ninvaañꞌenhin chu juu ndöꞌ cotöꞌ. Ya na jndyiaaꞌ juu Jesús, tcoꞌxtye juu na tonnon jon. Tcan juu na quitejndei jonhin. Tso juu:
—Ta, xe na aa ntꞌue tsonꞌ, ntyji na vaa najndei na condui ꞌuꞌ na ndëë ntsinꞌmanꞌ ja.
13 Joꞌ tyio Jesús ntꞌö jon cjooꞌ tsanꞌñeen, itso jon:
—Chuhanꞌ na quitsꞌa chaꞌxjen na matsuꞌ. Cꞌonꞌ na jndë jnꞌmanꞌ.
Ndoꞌ ninñoonꞌ ntjo ya ntcüeꞌ tsanꞌñeen. 14 Ndoꞌ jaaꞌ jñꞌoon na tso Jesús nnon juu, tso jon:
—Minꞌncüii nnon tsꞌan tyiꞌntsininꞌ nchu vaa ꞌnan sꞌa. Majoꞌ cjaꞌ na mꞌaan tyee, quitsiꞌmanꞌ nnon jon na jndë tcoꞌyahanꞌ ꞌuꞌ, ndoꞌ juu quiooꞌ na icanhanꞌ na ninncyaꞌ, ncyaꞌ oꞌ nnon jon chaꞌ ntsiꞌmanhanꞌ na jndë jnꞌmanꞌ, chaꞌxjen icoꞌxen juu jñꞌoon na tquen Moisés. Ee na ntsaꞌ na nndaꞌ, ntsiꞌman jndyoyuhanꞌ na jndë jnꞌmanꞌ.
15 Majoꞌ tocya tocya jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Ndoꞌ jndye jndyi nnꞌan totsantyjaaꞌhan na mꞌaan jon na ninꞌquindyehan jñꞌoon na toninncyaa jon yo na ninꞌquinꞌmanhan ntycu na coquenonhan. 16 Majoꞌ vaa xjen na toꞌndyii jon nnꞌan, na ica jon naijon na ninnquii tsꞌon xquen jon chaꞌ ya ntsinin jon nnon Tyoꞌtsꞌon.
Sinꞌman Jesús tsꞌan na ntjein ngꞌee
(Mt 9:1-8; Mr 2:1-12)
17 Ncüii xueeꞌñeen itsiꞌman Jesús jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan. Ndoꞌ ñꞌen vendye nnꞌan tmaanꞌ fariseos na minndyuaahan joꞌ, mantyi yo nnꞌan na conanꞌman ndëë nnꞌan nchu vaa itsiquindyi jñꞌoon na tquen Moisés. Jnan nanꞌñeen tsochen njoon quijndë ndyuaa Galilea ndoꞌ Judea yo mantyi juu tsjoon Jerusalén. Ndoꞌ tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na tsixuan Jesús najndei na condui nquii jon chaꞌ ntsinꞌman jon nnꞌan yo ntycu na coquenonhan. 18 Juu xjenꞌñeen sque vendye nannon na chohan tsanviiꞌ na ntyjo juu cjooꞌ tsue. Juu tsanꞌñeen na jndë tintjein ngꞌee na tyꞌoon tycutquenhin. Tojntꞌuehan nchu ya ntꞌahan na ngoyꞌonhan tsanꞌñeen quiiꞌ vꞌaa na ntquenhan juu na tonnon Jesús. 19 Majoꞌ tajndiohan nchu vaa na ntꞌahan ee jndye jndyi nnꞌan mꞌan. Mangꞌe joꞌ tyevahan nacjooꞌ juu vꞌaaꞌñeen, jnanꞌcjohan xquenhanꞌ, ndoꞌ jnanꞌcüenonhanhin na ninvaa ñjon juu tsue. Tquenhanhin quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na tonnon Jesús. 20 Ndoꞌ xjen na jndyiaaꞌ Jesús na nndaꞌ vaa na jntꞌa nanꞌñeen na tsiꞌmanhanꞌ na vantyja nꞌonhan jon, tso jon nnon juu tsanviiꞌhinꞌ:
—ꞌUꞌ ntyjë, matsitꞌman tsꞌön ꞌuꞌ jnan na tsixuanꞌ.
21 Majoꞌ nque nnꞌan na conanꞌman jñꞌoon na tquen Moisés ndoꞌ yo nnꞌan fariseosꞌñeen, taꞌhan na tyiꞌya ngiohan yo Jesús. Ee toquindyiiꞌ nꞌonhan:
—¿Nin condui tsanvaꞌ na itsinin juu jñꞌoon tsanꞌ? Ee xiaꞌntyi nquii Tyoꞌtsꞌon nndëë ntsitꞌman tsꞌon jon jnaanꞌ tsꞌan.
22 Majoꞌ taaꞌ tsꞌon Jesús na nndaꞌ vaa jñꞌoontiu ꞌnaan nanꞌñeen. Joꞌ taxeeꞌ jon ndëëhan:
—¿Ndu na tyiꞌcaveeꞌ ngiohoꞌ jñꞌoon na tsjö? 23 ¿Nin jñꞌoon na ntsinën ngiohoꞌ na tyiꞌjndyaaꞌchenhanꞌ? ¿Aa na ntsjö: “Matsitꞌman tsꞌön ꞌuꞌ jnan na tsixuanꞌ,” Oo aa na ntsjö: “Quinanquintyjaꞌ, cjaꞌcaꞌ?” 24 Majoꞌ ja na condui tsansꞌa na iꞌua Tyoꞌtsꞌon tsꞌian nnön na coꞌxën tsoñꞌen nnꞌan, mantsiꞌman ndëëhoꞌ na vaa najndei na condui ja nnon tsonnanguevahin na ntsitꞌman tsꞌön nnꞌan jnan na nanꞌxuanhan.
Ya joꞌ tso jon nnon juu tsanviiꞌñeen:
—ꞌUꞌ ntyjë, matsjö nnonꞌ, quinanquintyjaꞌ. Quitsintcüiꞌ tsueꞌ ndoꞌ cjaꞌ vaꞌ.
25 Ndoꞌ ninñoonꞌ jnanquintyja tsanꞌñeen tondëë tsoñꞌen nanꞌñeen. Sintcüii juu tsue na tovaa juu. Tja juu vꞌaa, ninvito totsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon. 26 Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na mꞌan joꞌ, tiꞌndaaꞌ tycya ngiohan. Tonanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ ntyja na tyuehan ndoꞌ na neinhan, jnduehan:
—Minꞌjon tacojntyꞌia ncüii nnon na tꞌman conduihanꞌ chaꞌxjen juu ꞌnan na jndë jntyꞌia ndëë xeevahin.
Iqueenꞌ Jesús Leví na mantyi jndyu juu Mateo
(Mt 9:9-13; Mr 2:13-17)
27 Jndë na tui na nndaꞌ, jnduiꞌ Jesús joꞌ. Ndoꞌ jndyiaaꞌ jon ncüii tsꞌan na ique sꞌon cüentaaꞌ gobiernon tsjoon Roma, Leví jndyu tsanꞌñeen. Vaquityen juu vꞌaa naijon na coꞌtsaquityion nnꞌan sꞌonꞌñeen. Tso Jesús nnon juu:
—Quindyotsijon ꞌuꞌ yo jñꞌoon na mancya.
28 Ndoꞌ juu Levíꞌñeen, maquintyjachen jnanꞌquintyja jon, tji ntcüeꞌhin ntyja ꞌnaanꞌ tsꞌianꞌñeen, taꞌ jon na totsijonhin yo jñꞌoon na toninncya Jesús.
29 Ndoꞌ vaaꞌ tsanꞌñeen, sijñꞌoonꞌ jon na tꞌoon vi nguee na tcüaꞌ Jesús. Mantyi jndye ntyje Levíꞌñeen na tetjonhan na mantyi cotyehan sꞌon cüentaaꞌ gobiernon. Tecüendyuaahan mesa yohin yo Jesús yo minndyechen nnꞌan. 30 Majoꞌ nnꞌan fariseos yo nnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi jñꞌoon na tquen Moisés, tatëveeꞌ ngiohan yo nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús. Jnduehan ndëë nanꞌñeen:
—Tyiꞌquichuhanꞌ na cocüaꞌhoꞌ ndoꞌ na covehoꞌ yo nnꞌan na cotye sꞌon ꞌnaanꞌ gobiernon Roma, ndoꞌ yo mañoon nnꞌan, ndoꞌ condui nanminꞌ nnꞌan na conanꞌtjahan nnon Tyoꞌtsꞌon.
31 Tꞌa Jesús jndyuehan, tso jon:
—Nnꞌan na tyiꞌvꞌi, tyiꞌicanhanꞌ tsꞌan na ntsꞌaa nasihan, majoꞌ nnꞌan vꞌi, joohin icanhanꞌ na ntsꞌaa tsanꞌñeen nasihan. 32 Ja chito jndyö na ncüan nnꞌan na jndyoyu conduihan na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Nque nnꞌan na conanꞌtjahan nnon jon, jndë jndyö na ncüanhan na quintcüeꞌ nꞌonhan yo jnanhan.
Nnꞌan na cotsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, ¿Ndu na tyiꞌquinanꞌcüejndooꞌhan?
(Mt 9:14-17; Mr 2:18-22)
33 Ndoꞌ jndue nanꞌñeen nnon Jesús:
—Nnꞌan na cotsayꞌon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Juan, jndye jnda cotyjehan ꞌnan jndyuehan ndoꞌ na conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ majoꞌntyi contꞌa nnꞌan tmaanꞌ fariseos. Majoꞌ joo nnꞌan na cotsayꞌonhan yo jñꞌoon na mancyaꞌ, ꞌio ꞌio cocüaꞌhan ndoꞌ covehan min tyiꞌcotyjehan ꞌnan jndyuehan. Tyiꞌya na contꞌahan na nndaꞌ.
34 Joꞌ tꞌa Jesús, sinin jon ncüii jñꞌoon na tyiꞌquitso nquiiꞌ jonhanꞌ ndëëhan. Itso jon:
—Nquii tsansꞌa na icoco, viochen xjen na ninvaa mꞌaan jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na ya jñꞌoon yohin, joo ntyje jon, nnꞌan na jndyonanꞌjon na icoco jon, ¿Aa chuhan na nnanꞌcüejndoꞌhan? 35 Majoꞌ ngüentyja xjen na ntjiꞌ nnꞌan nquii tsansꞌaꞌñeen quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen. Juu xjenꞌñeen nnanꞌcüejndoꞌhan.
36 Mantyi sinin jon ndëëhan ncüii jñꞌoon na tyiꞌquitsinin nquiiꞌ jonhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon xco na itsiꞌman jon ndëëhan. Tso jon:
—Tanin tsꞌan na ntyjee juu ncüii tanꞌ ndiaa, ndiaa xco na quindëhanꞌ, na ncüjaaꞌ juuhanꞌ ncüii ndiaa ntsa. Ee xe na aa ntsꞌaa tsꞌan na nndaꞌ, ntsiꞌndaaꞌhanꞌ juu ndiaa xcoꞌñeen, ndoꞌ chito xiaꞌntyi joꞌ, mantyi tyiꞌxeꞌquitsijonhanꞌ juuhanꞌ yo ndiaa na jndë tijndyo. 37 Ndoꞌ tjaanꞌ quiooꞌ na conninjntꞌue nnꞌan na ndyionhan ndaa vinon, min jeꞌcüijntꞌuehinhanꞌ xe aa jndë tijndyohanꞌ. Ee xe na aa ntsꞌaa juu na nndaꞌ, ntꞌiooꞌhanꞌ juu tjanꞌñeen. Mana nninꞌndaaꞌñꞌenhanꞌ, ndoꞌ mantyi juu vinonꞌñeen ntcüeꞌhanꞌ. 38 Mangꞌe na nndaꞌ, chuhanꞌ na tjan xco na ncꞌocue vinon xco, chaꞌ min juu tjan min juu vinonꞌñeen tyiꞌjeꞌquitsuhanꞌ. 39 Ee tsꞌan na jndë tuiiꞌ na iꞌu vinon tque, minꞌchjo tyiꞌquiꞌnan vinon xco nchjii juu, ngꞌe itso juu na juu vinon tque quiꞌnanchenhanꞌ.