19
Jesús yo Zaqueo
Xjen na tueeꞌ Jesús tsjoon Jericó, vavenon jon tyquiiꞌ tsjoonꞌñeen. Joꞌ tomꞌaan ncüii tsꞌan na jndyu Zaqueo. Conintquehin ndëë nnꞌan na cotye sꞌon cüentaaꞌ gobiernon tsjoon Roma. Ndoꞌ tyahin. Ntꞌue jndyi tsꞌon juu na ndyiaaꞌ juu Jesús, majoꞌ ngꞌe na quilꞌëhin, joꞌ ndiquindëë ndyiaaꞌ juu jon ngꞌe jndye jndyi nnꞌan. Ngꞌe joꞌ jnannon juu, tja juu na tonnonchen, joꞌ tava juu ncüii tsꞌoon na ventyjeeꞌ ꞌndyo nato naijon na ngüenon Jesús, chaꞌ ya nndyiaaꞌ nnon juu jon. Ndoꞌ xjen na tyjeeꞌ Jesús joꞌ, jndondë jon, tso jon:
—ꞌUꞌ Zaqueo, quitsityuaꞌ, quindyoꞌcueeꞌ ee xeevahin icanhanꞌ na ntjo ya ja vaꞌ.
Joꞌ quintyjachen tacue juu. Yo na neiinꞌ juu tayꞌoon juu Jesús vaaꞌ juu. Majoꞌ ya na jntyꞌia nnꞌan na nndaꞌ sꞌaa jon, tsoñꞌenhan tonanꞌneinhan jñꞌoonꞌ jon, jnduehan:
—Cüa nquii Jesús, jndë tatsijonhin yo tsꞌan na itsitjahin nnon Tyoꞌtsꞌon na ntixeeꞌ tsanꞌñeenhin.
Jndë joꞌ, tëcüentyjeeꞌ Zaqueo, tso juu nnon Jesús:
—Nndaꞌ ta, xoncüe ꞌnan njan na min, ninncyahanꞌ ndëë nanninñenꞌ, ndoꞌ mantyi minꞌcya ro tsꞌan na siviꞌnnꞌan ja juu na tenoonꞌ na tsjö tsaꞌnndaꞌ na quityion juu nnon gobiernon, nanein ntsintcüꞌëhanꞌ nnon tsanꞌñeen ninque veeꞌ jnda chaꞌxjen na tjiꞌ ja ntꞌö juu.
Itso Jesús:
—Xeevahin juu na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan nnꞌan, nque nnꞌan na mꞌan vꞌaavahin, jndë nanꞌxuanhin juuhanꞌ, ee juu ntyjëëhë mantyi conduihin tsjan Abraham na jndyocahanꞌ. 10 Ee ja na condui tsansꞌa na iꞌua Tyoꞌtsꞌon tsꞌian nnön na coꞌxën tsoñꞌen nnꞌan, jndyoquintꞌuë nnꞌan na jndë cotsu ñuaanhan na ntsinꞌman jahan.
Jñꞌoon na tyiꞌquitso nquiiꞌhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ sꞌon
(Mt 25:14-30)
11 Joo nnꞌan na tondye jñꞌoonminꞌ, jnanꞌtiuhan na macje njntyꞌia ndëëhan na ntyeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon tsoñꞌen, ncüjeeꞌhanꞌ ee jndë mandyo na ngueꞌ Jesús Jerusalén. Mangꞌe joꞌ sininntyichen jon ncüiichen jñꞌoon na quindyehan na tyiꞌquitsiꞌman nquiiꞌhanꞌ juuhanꞌ.
12 Tso jon ndëëhan: “Tomꞌaan ncüii tsꞌan na tꞌman tonduihin. Sijndaꞌ jon na nnduiꞌ jon ndyuaa ꞌnaanꞌ jon, ncja jon ncüiichen ndyuaa na tycya na ncyꞌoon jon cüenta tsꞌian na ntsixuan jon rey, ndoꞌ ndë joꞌ nndyo nntcüeꞌ jon. 13 Majoꞌ vitjachen na nnduiꞌ jon na ncja jon joꞌ, tꞌman jon nqui nnꞌan na cotyeꞌntjonhan nnon jon. Tꞌman sꞌon tyincyaa jon nnon ncüii cüiihan na veꞌ tejndei ya jonhanꞌ joohan. Tso jon ndëëhan: Quijntꞌuehoꞌ nchu vaa nntꞌahoꞌ na ntantjonhoꞌ yo sꞌonminꞌ viochen xjen na ja tacꞌön. 14 Majoꞌ joo nnꞌan ndyuaa tsjoonꞌ jon, jndohanhin. Tꞌuahan tsꞌian ndëë nnꞌan na tentyjahan toxenꞌ jon, jnduehan: Já tyiꞌquintꞌue nꞌö́n na nndui tsanvaꞌ tsꞌan na ityeꞌntjon jon já.
15 “Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, vi na jndë tyꞌoon jon cüenta tsꞌian na ntsixuan jon, jndyo ntcüeꞌ jon ndyuaa naijon na jnan jon. Yajoꞌ joo nanꞌñeen na cotyeꞌntjonhan nnon jon na tejndei jon sꞌonhan, tqueenꞌ jonhan. Ngꞌe ninꞌcüaaꞌ tsꞌon jon nchu xjen na tantjon ncüii cüiihan. 16 Joꞌ tyjeeꞌ tsan navejndyee, tso juu nnon jon: Nndaꞌ ta, ¿Aa jndë tyjeꞌ? Ndö sꞌon ꞌnanꞌ, nqui veeꞌ jnda tantjön yo joo sꞌon na tyincyaꞌ nnön. 17 Ndoꞌ tso jon nnon juu: Ya jndyi saꞌ, ꞌuꞌ moso njan, ngꞌe na siquindëꞌ ꞌuꞌ ncüii tsꞌian min na chjohanꞌ, joꞌ na maꞌua tsꞌian nnonꞌ na ntcoꞌxenꞌ nqui njoon tꞌman. 18 Jndë joꞌ tyjeeꞌ juu tsan na jndë ve, tso juu nnon jon: ¿Aa jndë tyjeꞌ, ta? Ndö sꞌon ꞌnan, ꞌon veeꞌ na tantjön yohanꞌ. 19 Ndoꞌ majoꞌntyi tso jon nnon juu: Naneinhin maꞌua tsꞌian nnonꞌ na ntcoꞌxenꞌ nnꞌan ꞌon njoon tꞌman.
20 “Majoꞌ xjen na tyjeeꞌ ncüiichen tsanꞌñeen, tso juu nnon jon: ¿Aa jndë tyjeꞌ, ta? Ndö sꞌon ꞌnanꞌ, suëhanꞌ quiiꞌ peto. 21 Ee ncya jndyi ꞌuꞌ xengꞌe ꞌuꞌ tsꞌan na jndeiꞌ ꞌndyo. Ee ꞌuꞌ mayonꞌ cuenta yuu na chito cüentaꞌ. Min na tajnonꞌ ntjon, majoꞌ ꞌuꞌ mancüiixjen matyjeꞌ. 22 Ndoꞌ nquii reyꞌñeen, vi na jndë jndyii jon na tso tsanꞌñeen na nndaꞌ, tꞌa jon, tso jon nnon juu: ꞌUꞌ moso njan na tayuu jntꞌue ꞌuꞌ, majuuto jñꞌoon na tsuꞌ ndöꞌ, ntsꞌa na juuhanꞌ quitꞌuiihanꞌ ꞌuꞌ ntyja ꞌnan na saꞌ. Jen mantyjiꞌ na ja tsꞌan na jndeiꞌ ꞌndyö na mayꞌön cüenta yuu na chito cüenta ndoꞌ na mancüiixjen matyjë yuu na chito ja jnꞌön. 23 Ngꞌe na nndaꞌ nchjiꞌ, ¿Ndu na tatëquityiꞌ joo sꞌon njan naijon na ngüantjonhanꞌ? Ee xe na saꞌ na nndaꞌ, yajoꞌ nein na jndë tyjë, ncyꞌön ntcüꞌë juu sꞌon njan yo jndahanꞌ. 24 Ndoꞌ joꞌ tso jon ndëë minndye nnꞌan na mꞌanhan ngiaaꞌ juu: Cüa, quitjiꞌhoꞌ sꞌon njan ntꞌö tsanvahin ndoꞌ cyahoꞌhanꞌ nnon nquii tsꞌan na nqui veeꞌ jnda tantjon. 25 Tꞌa nanꞌñeen, jnduehan: Nndaꞌ ta, ¿Ndu na ncyꞌoonntyi jonhanꞌ ndoꞌ jndë yꞌoon jon nqui veeꞌ jnda na nndaꞌ? 26 Ndoꞌ tꞌa reyꞌñeen, tso jon: Quindyehoꞌ ntsjö ndëëhoꞌ, minninchen tsꞌan na min ꞌnaanꞌ juu, ncyꞌoonntyichen juu cüenta. Majoꞌ juu tsꞌan na taꞌnan ꞌnaanꞌ cuen, nnduiꞌñꞌen chjo ꞌnan na itsitiu juu na tsixuan juu. 27 Ndoꞌ joo nanꞌñeen na jndohin ja, na tyiꞌquintꞌue nꞌonhan na nditque ja ntyja ꞌnaanhan, quindyochohoꞌhin ntjoohin, ndoꞌ quinanꞌcüjehoꞌhin na tonnön.”
Taqueeꞌ Jesús Jerusalén
(Mt 21:1-11; Mr 11:1-11; Juan 12:12-19)
28 Vi na jndë sinin Jesús jñꞌoonvaꞌ, tjantyichen jon na vja jon Jerusalén. 29 Juu xjen na vavindyooꞌ na ngueeꞌ jon tsjoon Betfagé yo Betania, mandyooꞌ tyoꞌ na jndyu Olivos, tꞌua jon tsꞌian ndëë ve nnꞌan na totsayꞌon jñꞌoon yohin na cꞌohan ncüii ntꞌaa. 30 Tso jon ndëëhan:
—Cꞌohoꞌ tsjoon chjo na mꞌaan jndyoyu na tondëëhoꞌ. Ndoꞌ xjen na ntsaqueꞌhoꞌ tyquiiꞌhanꞌ, joꞌ njntyꞌiahoꞌ ncüii snon chjo na tyen oꞌ. Minꞌncüii jnda tacontjo tsꞌan juu oꞌ. Quinanꞌquinanꞌhoꞌ juu oꞌ, ndoꞌ quindyoyꞌonhoꞌ choꞌñeen ntjoohin. 31 Ndoꞌ xe na aa ngüaxeeꞌ tsꞌan ndëëhoꞌ ndu na conanꞌquinanꞌhoꞌ juu quiooꞌñeen, quinduehoꞌ nnon juu: “Nquii tsꞌan na conduihin na icoꞌxen jon já, nquii jon nninjntꞌuehin juu oꞌ.”
32 Ndoꞌ tyꞌehan juu ntꞌaa na tꞌua jon ndëëhan, ndoꞌ tijndaꞌ juu snonꞌñeen chaꞌxjen na tso jon ndëëhan. 33 Ndoꞌ viochen xjen na jnanꞌquinanꞌhin juu isnonꞌñeen, nque nnꞌan na njnuenꞌ oꞌ, jnduehan:
—¿Ndu na conanꞌquinanꞌhoꞌ snonvaꞌ?
34 Tꞌahan, jnduehan:
—Nquii tsan na conduihin na ityeꞌntjon jon já, nquii jon nninjntꞌue yahin juu oꞌ.
35 Jndë joꞌ tyeyꞌonhan juu choꞌñeen na mꞌaan Jesús. Ndoꞌ tyiohan ndiaahan naxenꞌ oꞌ, ndoꞌ tantjo jon quiooꞌñeen. 36 Ndoꞌ viochen na venon jon nato, totjiꞌ nnꞌan ndia tonco na cüehan, tonanꞌnueinꞌhinhanꞌ nato na ngüenon jon. 37 Ndoꞌ naijon na tantyqueꞌ nato juu tyoꞌ na jndyu Olivos yuu jon na covityincyooꞌ Jerusalén, tsoñꞌen nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa jon, yo na nein jndyihin taꞌhin jndei tonanꞌxuaahan, tonanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon ntyja tsoñꞌen tsꞌian tꞌman na jndë jntyꞌia ndëëhan na totsꞌaa Jesús na tyiꞌjeꞌquindëë nnduihanꞌ yo najndei na tsixuan nquii tsꞌan.
38 Jnduehan:
—Juu tsanvahin ityio Tyoꞌtsꞌon jnꞌaanhin. Nquii jon na taquintyja na tꞌman conduihin, icüjeeꞌnon jon yo xueeꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na ityeꞌntjon jon tsoñꞌen. Ntyja ꞌnaanꞌ jon, nquii Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan quiñoonꞌndue ncyaa jon na tajñuaanꞌ tsꞌon cꞌön na tonnon jon. Conanꞌtꞌmaanꞌ jaa nquii jon na mꞌaan nandyentyichen.
39 Majoꞌ minndye nnꞌan na conduihan tmaanꞌ fariseos na mꞌanhan quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na jndye jndyiꞌhin, jnduehan nnon Jesús:
—ꞌUꞌ na matsiꞌmanꞌ jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan, joo nnꞌan na cotsayꞌon jñꞌoon yo ꞌuꞌ, cüanꞌ ndëëhan na tanduehan jñꞌoonminꞌ.
40 Majoꞌ tꞌa jon jndyuehan, itso jon:
—Quindyehoꞌ ntsjö, xe nnanꞌchen nanminꞌ jndyuehan, yajoꞌ joo ntjöꞌhinꞌ nnanꞌtꞌmaanꞌhanꞌ ja.
Siꞌndaaꞌhanꞌ nchjii Jesús ntyja ꞌnaan nnꞌan Jerusalén
41 Xjen na tueeꞌ jon ꞌndyo tsjoon Jerusalén, ndoꞌ xjen jndyiaaꞌ jonhanꞌ, sitꞌioohanꞌhin ntyja ꞌnaan nnꞌan na mꞌan joꞌ. 42 Chaꞌvijon ndëë nnꞌan tsjoonꞌñeen sinin jon, tso jon: “Juu xeevahin, xe veꞌ aa taaꞌ nꞌonhoꞌ nchu vaa na icanhanꞌ chaꞌ ntjo yahoꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon, majoꞌ ndincyaahan na ncüaaꞌ nꞌonhoꞌhanꞌ. 43 Ee mangüentyja xjen na joo nnꞌan na jndohan ꞌoꞌ, nnanꞌyahan teonntjöꞌ xiꞌjndio ꞌndyo tsjoonhoꞌ na ntꞌahan tyiaꞌ yohoꞌ ata jeꞌquindëë nnduiꞌhoꞌ. 44 Nnanꞌtyuiiꞌñꞌenhan nnꞌan tsjoonhoꞌ ndoꞌ nnanꞌcüjehan nantque ndoꞌ mantyi yoquijndë ndahoꞌ. Nnanꞌtyuiiꞌhan ntjöꞌ na tijntꞌue na jndë tsjoonhoꞌ, minꞌncüiihanꞌ xeꞌquiꞌndyehan na vaquityenhanꞌ nacjooꞌ tyjehanꞌ. Nndaꞌ ngenonhoꞌ ngꞌe tataaꞌ nꞌonhoꞌ na jñon Tyoꞌtsꞌon ja na ntsinꞌman jon ñuaanhoꞌ.”
Icüjiꞌ Jesús nnꞌan tyquiiꞌ vatsꞌon tꞌman
(Mt 21:12-17; Mr 11:15-19; Jn 2:13-22)
45 Jndë na tso jon na nndaꞌ, taqueeꞌ jon juu vatsꞌon tꞌman, joꞌ taꞌ jon tjiꞌ jon nnꞌan chꞌen, joo nnꞌan na condëë ꞌnan quiiꞌ vꞌaaꞌñeen. 46 Ndoꞌ tso jon ndëëhan:
—Vaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui na itsohanꞌ: “Vꞌa njan conduihanꞌ vꞌaa naijon na conanꞌnein nnꞌan nnon Tyoꞌtsꞌon.” Majoꞌ ꞌoꞌ, itsijonhanꞌ na contꞌahoꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon tsëꞌtsjöꞌ yuu jon na cotooꞌ nanntyꞌuee.
47 Ndoꞌ ꞌio ꞌio totsiꞌman Jesús jñꞌoon ndëë nnꞌan quiiꞌ juu vatsꞌon tꞌmanꞌñeen. Majoꞌ nnꞌan na conintque ndëë ntyee ꞌnaan nnꞌan judíos yo nnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi jñꞌoon na tquen Moisés yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëë nnꞌan tsjoon, tojntꞌue vichen nꞌonhan nchu vaa nquii nntꞌahan chaꞌ nnanꞌcueeꞌhan Jesús. 48 Majoꞌ taꞌtaaꞌ nꞌonhan nchu ya nntꞌahan ee tsoñꞌen nnꞌan chen chen totquenhan cüenta juu jñꞌoon na incyaa jon. Ntꞌue nꞌon jndyihan na nndyehan joo jñꞌoonꞌñeen na totsinin jon.