23
Tyeyꞌonhan Jesús na mꞌaan Pilato
(Mt 27:1-2, 11-14; Mr 15:1-5; Jn 18:28-38)
Ndoꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen na tëncüihan joꞌ, jnanꞌquintyjahan, tyeyꞌonhan Jesús na mꞌaan Pilato. Taꞌhan tonduehan nnon tsanꞌñeen nchu vaa ngiohan na itsitjahin. Jnduehan:
—Jndë jndiö́ na juu tsanvaꞌ itsiꞌndaaꞌ juu nꞌon nnꞌan ndyuaaminhin. Itso juu na joo sꞌon na coꞌxen César na quitye nnꞌan, tandyiönhanꞌ. Ndoꞌ mantyi manquiintyi juu tso juu na conduihin Mesías na taquintyja na tꞌman conduihin.
Ndoꞌ Pilato, vi na jndë jndyii jon na jnduehan na nndaꞌ, taxeeꞌ jon nnon Jesús, tso jon:
—¿Aa mayuuꞌ condui ꞌuꞌ nquii tsan na taquintyja na tꞌman condui na coꞌxenꞌ ntyꞌiuꞌ nnꞌan judíos?
Tꞌa Jesús ꞌndyo jon:
—Majoꞌ ro chaꞌxjen na matsuꞌ.
Ndoꞌ tso Pilato ndëë ntyee na conintque yo ndëë nnꞌan na jndye jndyiꞌhin:
—Juu tsanvaꞌ, minꞌncüii tacovijndaꞌ na aa itsitjahin.
Majoꞌ tonanꞌjndeiꞌ jndyue nanꞌñeen, jnduehan:
—Tsojnaanꞌ juu jñꞌoon na itsiꞌman juu, itsꞌaahanꞌ na joo nnꞌan ninvaa ndyuaa Judea conanꞌjmiinꞌhan na conanꞌvehan cjooꞌ tsamꞌaantsꞌian tꞌman. Taꞌ juu toninncyaa juu jñꞌoonꞌñeen ndyuaa Galilea ndoꞌ majoꞌntyi itsꞌaa juu tsjoonvahin.
Tyeyꞌonhan Jesús na mꞌaan Herodes
Ndoꞌ juu Pilato, vi na jndë jndyii jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Galilea, taxeeꞌ jon ndëë nanꞌñeen xe na aa condui Jesús tsꞌan ndyuaa Galilea. Ndoꞌ vi na jndë taaꞌ tsꞌon Pilato na jnan Jesús ndyuaa Galilea naijon na icoꞌxen Herodes, yajoꞌ scüenon jonhin na mꞌaan tsanꞌñeen na coꞌxen juu jon. Juu Herodes tyjeeꞌ ya jon Jerusalén ngꞌe na mꞌaan nguee. Ndoꞌ ya na jndyiaaꞌ Herodes Jesús, tyincyaahanꞌ na neiinꞌ jndyi jon, ee tijndye xuee ninꞌcüajnaanꞌ jonhin. Ee jndë tondyii jon jñꞌoon na tovinein ntyja ꞌnaanꞌ Jesús ndoꞌ ntyja jndyi tsꞌon jon na ntsꞌaa Jesús jnꞌaan tꞌman na nndyiaaꞌ jon. Jndye jñꞌoon taxeeꞌ jon nnon Jesús, majoꞌ minꞌncüii jñꞌoon taꞌnan tꞌa jon. 10 Ndoꞌ nque ntyee na conintque yo nnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi jñꞌoon na tquen Moisés, mantyi tyꞌehan na mꞌaan Herodes. Tonanꞌxuaahan na tonduehan nchu vaa ngiohan na itsitja Jesús. 11 Ndoꞌ juu Herodes ndoꞌ mantyi yo nque sondaro ꞌnaanꞌ jon, jntꞌahan na tyiꞌcueeꞌ nꞌonhan Jesús, jnanꞌcüejnaanꞌhan jon. Jnanꞌcüehan ncüii ndiaahin na njonhanꞌ chaꞌnan ndiaa cocüe rey, jndë joꞌ jnanꞌcüenon ntcüeꞌhanhin na mꞌaan juu Pilato. 12 Ndoꞌ juu xjenꞌñeen, nquii Pilato yo Herodes, ntjo ya ntcüeꞌ ngiohan yo ntyjehan ee tijndye xuee tomꞌanhan na vjehan ntyjehan.
Covijndaꞌtyen na cueꞌ Jesús
(Mt 27:15-26; Mr 15:6-15; Jn 18:39-19:16)
13 Ndoꞌ Pilato tqueenꞌ jon ntyee na conintque yo nanmꞌannꞌian yo nnꞌan na jndye jndyiꞌhin. 14 Tso jon ndëë nanꞌñeen:
—ꞌOꞌ jndyoyꞌonhoꞌ tsanvaꞌ na conduehoꞌ na ityiiꞌ juu jñꞌoon ndëë ntyjehoꞌ nnꞌan judíos na quinanꞌvehan nacjooꞌ nquii gobiernon. Majoꞌ quitquenhoꞌ cüenta, tondëë tsoñꞌenhoꞌ jndë tajndöhin ndoꞌ minꞌncüii jnaanꞌ juu tatijndaꞌ na tsoñꞌen jñꞌoon na conduehoꞌ cjooꞌ juu. 15 Ndoꞌ min nquii Herodes taꞌnan ntjii jon jnaanꞌ juu, joꞌ na iscüenon ntcüeꞌ jonhin na mꞌan ja. Majoꞌ quitquenhoꞌ cüenta, minꞌncüii tyiꞌcotsitjahin na tsixuan juu na cueꞌ juu. 16 Ngꞌe na nndaꞌ, joꞌ na ncꞌua ja tsꞌian na ngichuꞌ juu, ndë joꞌ ntsiquindyahin.
Manndaꞌ vaa jñꞌoon na sintcüeꞌ Pilato ndëë nnꞌan judíosꞌñeen.
17 Ncüii ncüii chu, juu xjen na coveeꞌ nguee na conanꞌcüje nnꞌan judíos quinman, vaa costumbre na ncüii tsꞌan na mꞌaan naviꞌ ntꞌö Pilato, itsiquindyaa jon tsanꞌñeen ndueehan, nin juu na cotanhan nnon jon.
18 Ngꞌe na nndaꞌ, tsoñꞌen nanꞌñeen tyeꞌ jnanꞌxuaahan, jnduehan:
—Cüjiꞌ tsanvaꞌ, ndoꞌ quitsiquindyaꞌ juu Barrabás.
19 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen jndë tjueꞌ sondarohin vancjo ngꞌe vaa jnaanꞌ juu na tejndyee juu ndëë nnꞌan quiiꞌ tsjoon na jnanꞌvehan cjooꞌ gobernado, ndoꞌ mantyi na iscueeꞌ juu tsꞌan. 20 Ndoꞌ ngꞌe na ninꞌquitsiquindyaa Pilato Jesús, joꞌ na tꞌman nndaꞌ jon joo nnꞌan judíosꞌñeen. 21 Majoꞌ jnanꞌxuaa nndaꞌhan, jnduehan:
—Cüa, maninjon ro quitꞌionꞌhin tsonjnꞌaan.
22 Tꞌa jon jndyuehan na jndë ndye jnda:
—¿Ndu? Quinduehoꞌ nnön, ¿Nin ꞌnan vaa na jen tꞌman sitjahin? Minꞌncüii jnaanꞌ juu taꞌnan ntji na tsixuan juu na cueꞌ juu. Yajoꞌ ntsꞌa na quichuꞌ jndyee juu, ndoꞌ ndëë joꞌ ntsiquindyahin.
23 Majoꞌ ninvito tonanꞌjndeiꞌ jndyuehan. Jndei tonanꞌxuaahan, totanhan na quitꞌion jonhin tsonjnꞌaan. Yajoꞌ tangueeꞌ Pilato chaꞌxjen jñꞌoon na jnanꞌxuaahan. 24 Ndoꞌ tso jon na quindui chaꞌxjen na cotanhan. 25 Joꞌ siquindyaa ntcüeꞌ jon juu tsanꞌñeen na tanhan na mꞌaan vancjo, na tejndyee juu ndëë nnꞌan na jnanꞌvehan cjooꞌ gobernado ndoꞌ na iscueeꞌ juu tsꞌan. Ndoꞌ mantyi tyincyaa jon Jesús ndueehan na quintꞌahan yo jon nchu vaa na ntꞌue nꞌonhan.
Cotꞌionhan Jesús tsonjnꞌaan
(Mt 27:32-44; Mr 15:21-32; Jn 19:17-27)
26 Xjen na tyeyꞌon sondaro Jesús na ntꞌionhan jon tsonjnꞌaan, tꞌuehan ncüii tsꞌan na jnan jndëë, tsan na jndyu Simón, juu juu tsꞌan tsjoon Cirenehin. Nque sondaroꞌñeen jntꞌahan na quichu tsanꞌñeen tsonjnꞌaan na cantyja juu toxenꞌ Jesús.
27 Jndye jndyi nnꞌan tentyja toxenꞌ Jesús, quiiꞌ ntꞌanhan ñꞌen nanntcu na totyuee jndyihan ndoꞌ tonanꞌxuaahan na itsiꞌndaaꞌ jndyihanꞌ ngiohan na jntyꞌiahan ꞌnan na tquenon Jesús. 28 Joꞌ tequen jon ndëë nanntcuꞌñeen, tso jon ndëëhan:
—ꞌOꞌ nanntcu Jerusalén, tandyueehoꞌ ntyja njan, quityueehoꞌ ntyja ꞌnaan nquehoꞌ yo ndahoꞌ. 29 Ee quitquenhoꞌ cüenta, mangüentyja xuee na nndue nnꞌan: “Joo nanntcu nnꞌan ndueꞌ yo ntyjehan na tyiꞌquiñjon nda na tayoꞌndaa jnanꞌquiteiꞌhan, tꞌman jndë tyio Tyoꞌtsꞌon jnꞌaanhan.” 30 Xjenꞌñeen ngitaꞌ nnꞌan na nnduehan ndëë ntyoꞌ tꞌman: “Quitjaꞌ ꞌoꞌ nacjö́,” ndoꞌ mantyi ndëë ntyoꞌ quijndë nnduehan: “Quityꞌiuhoꞌ já na ncüjë.” 31 Ee xe nanꞌmin contꞌa nnꞌan yo ja na tajnan tsixuan, matꞌmanntyichen naviꞌ ngenon nanꞌñeen na vaa jnanhan.
32 Ndoꞌ nque sondaroꞌñeen, mantyi tyechohan ve nnꞌan na tꞌuiityenhanꞌhin na tontꞌahan natyia na tojnaanꞌ jnanꞌcüjehan joo nanꞌñeen yo Jesús. 33 Xjen na squehan ncüii joo na conanꞌquijndyuhan juuhanꞌ Tyoꞌ Tsiꞌxquen Tsꞌoo, joꞌ tꞌionhan Jesús tsonjnꞌaan yo joo nanꞌñeen na tyia nnꞌanhin, ncüii tsanꞌñeen ngiaaꞌ jon tontyjaya ndoꞌ ncüiichenhin ngiaaꞌ jon tontyjatymaanꞌ. 34 Tso Jesús:
—ꞌUꞌ Tyeꞌ, nque nnꞌan na contꞌaviꞌ ja, quitsitꞌman tsonꞌhan ee tyiꞌcovaaꞌ nꞌonhan ꞌnan na contꞌahan ja.
Ndoꞌ joo sondaroꞌñeen, tyꞌehan xꞌiaaꞌ na njntyꞌiahan nin joohan ninjnoonꞌ ncüii cüii ndiaaꞌ jon. 35 Ndoꞌ nnꞌan na sque joꞌ, ninvito tojntyꞌiahan jon. Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌian veꞌ tonanꞌcüejnaanꞌhin jon, tonduehan:
—Juu tsanvahin, naviꞌ na toquenon nnꞌan, totsinꞌman juuhan, joꞌ nanein xe na aa mayuuꞌ conduihin nquii Mesías na tꞌion Tyoꞌtsꞌon tsꞌianhin na coꞌxen jon jaa, quitsinꞌman nquiihin naviꞌ na iquenon juu.
36 Ndoꞌ mantyi nque sondaroꞌñeen jnanꞌcüejnaanꞌhan Jesús. Tyentyjaaꞌhin na nninncyahan vinon të na ncꞌu jon.
37 Jnduehan:
—ꞌUꞌ xe na aa mayuuꞌ na taquintyja na tꞌman condui ꞌuꞌ na coꞌxenꞌ nnꞌan judíos, cüa quitsinꞌman nquii ꞌuꞌ naviꞌva na maquenoonꞌ.
38 Tondyeyu xquen tsonjnꞌaan tꞌionhan tscaaꞌ na nnonhanꞌ jndui jñꞌoon griego, yo jñꞌoon latyen, yo ninꞌjñꞌoon hebreo. Itsohanꞌ: “Ndö nquii tsꞌan na taquintyja na tꞌman conduihin na icoꞌxen jon nnꞌan judíos.”
39 Ndoꞌ ncüii joo nnꞌan naviꞌ nnꞌanhin, tsan na jñon sondaroꞌñeen tsonjnꞌaan na mintyjeeꞌ tongiaaꞌ jon, mantyi scüejnaanꞌ juuhin. Tso juu:
—Condui ꞌuꞌ Mesías, ¿Aa tyiꞌyuuꞌ? Ngꞌe joꞌ, quitsinꞌman nquii ꞌuꞌ naviꞌ na maquenoonꞌ, ndoꞌ mantyi já.
40 Majoꞌ tꞌa ncüiichen tyje tsanꞌñeen, sityiaꞌ juuhin, tso juu:
—Cüa jen tyiꞌncyaꞌ ꞌuꞌ Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ cüejon itꞌuiiviꞌhanꞌ ꞌuꞌ chaꞌxjen na iquenon nquii Jesús. 41 Ndoꞌ ve jaa mayuuꞌ chuhanꞌ na quenön na nndaꞌ, ee cotyiön na jndë jnanꞌtja jaa. Majoꞌ juu tahaꞌ, minꞌncüii natyia tacotsꞌaa jon.
42 Ndë joꞌ tso juu nnon Jesús:
—Nndaꞌ ta, cañjoonꞌ tsonꞌ ja ya na ngueꞌ naijon na matyentjonꞌ.
43 Ndoꞌ tꞌa Jesús ꞌndyo tsanꞌñeen, tso jon:
—Jñꞌoon na mayuuꞌ na matsjö nnonꞌ, xeevahin ncꞌonꞌ yo ja quityquiiꞌ juu paraíso naijon na mꞌaan nquii Tyoꞌtsꞌon.
Tyincyaa Jesús na tueꞌ jon
(Mt 27:45-56; Mr 15:33-41; Jn 19:28-30)
44 Xjen na tueeꞌ yajminꞌ, sꞌaahanꞌ na tijaan ninvaa tsonnangue, ata xjen na ndye na matman. 45 Ee ndoꞌcüjioonꞌ sꞌaahanꞌ na tijaanhanꞌ. Ndoꞌ juu ndiaa tco na ntyja quityquiiꞌ vatsꞌon tꞌman, xoncüe yahanꞌ jndyiiꞌ. 46 Majuu xjenꞌñeen jndei sixuaa Jesús, tso jon:
—Tyeꞌ, ntꞌöꞌ maꞌndyi ntyja na vantꞌö.
Ndoꞌ vi jndë tso jon na nndaꞌ, tueꞌ jon.
47 Ndoꞌ juu capitán, tsan na icoꞌxen sondaroꞌñeen, vi na jndë jndyiaaꞌ jon na nndaꞌ vaa ꞌnan na tui, sitꞌmaanꞌ jon Tyoꞌtsꞌon, tso jon:
—Jñꞌoon na mayuuꞌ, juu tsanvaꞌ tajnan totsixuan jon.
48 Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na tëncüi joꞌ na jntyꞌiahan ꞌnan na tui, xjen na tyentcüeꞌhan ntꞌaahan, totuenꞌhan ndaꞌ ndeiꞌndyahan chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ na itsiꞌndaaꞌhanꞌ ngiohan. 49 Majoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na taꞌjnꞌaanhan Jesús yo joo nanntcu na tentyja toxenꞌ jon na jnanhan Galilea, matycyaaꞌ tintyjeeꞌhan, jntyꞌiahan na tquenon Jesús nanꞌminꞌ.
Tyequityꞌiuhan Jesús
(Mt 27:57-61; Mr 15:42-47; Jn 19:38-42)
50 Tomꞌaan ncüii tsꞌan na toquijndyu José. Juu jon tsꞌan Tsjoon Arimateahin, ntꞌö Judea. Juu tsanꞌñeen ncüii nque nnꞌan na conduihan nanmꞌannꞌian ꞌnaan nnꞌan judíos. Ya tsꞌanhin ndoꞌ jndyoyu conduihin na tonnon Tyoꞌtsꞌon. 51 Mantyi tominndooꞌ jon na ngueeꞌ xjen na juu na ityentjon Tyoꞌtsꞌon tsoñꞌen, nnintyincyooꞌhanꞌ. Min taꞌnan sijon tsanꞌñeen yo jñꞌoon na jnanꞌjndaꞌ ntyje nanmꞌannꞌianhin na cueꞌ Jesús. 52 Juu José tja jon na mꞌan Pilato, tëcan jon siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ Jesús. 53 Jndë joꞌ taquityjee jonhanꞌ nnon tsonjnꞌaan. Ndoꞌ iscüetyjo jon ndiaa sábana tsan lino tsꞌoo Jesús, jndë joꞌ tjaquityiiꞌ jonhin quiiꞌ tsëꞌtsjöꞌ na jnanꞌya nnꞌan na minꞌjon tacovantyꞌiu tsꞌanhanꞌ. 54 Juu xueeꞌñeen, xuee na conanꞌjndaꞌ nnꞌan judíos na ntaꞌjndyeehan na nnanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ ngꞌe na jndë tman juu xjenꞌñeen, joꞌ na mavaa xjen na ngityeꞌ juu xjen na quitaꞌjndyeehan.
55 Ndoꞌ joo nanntcu na jnan Galilea na tyincyohan yo Jesús, tentyjahan ndoꞌ jntyꞌia ndëëhan juu tsiꞌtsꞌuaꞌñeen yo nchu vaa na tantyꞌiu jon. 56 Jndë joꞌ tyentcüeꞌhan Jerusalén, tyenanꞌjndahan nasi quichi yo nchenꞌ na ntyeehinhanꞌ siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ Jesús.
Joo nanntcuꞌñeen taꞌjndyeehan juu xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos chaꞌxjen na juu jñꞌoon na tquen Moisés na icoꞌxenhanꞌ.