7
ꞌNan na itsꞌaahanꞌ na tyiꞌjiꞌua tsixuan tsꞌan tonnon Tyoꞌtsꞌon
(Mt 15:1-20)
Nque nnꞌan fariseos, jnanꞌndyooꞌhan na mꞌaan Jesús yo nnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi juu jñꞌoon na tquen nquii Moisés. Joo nanꞌñeen jnanhan Jerusalén. Totquenhan cüenta na nque nnꞌan na conanꞌjon yo Jesús, tocüaꞌhan min na tyiꞌquitmanhan ndueehan chaꞌxjen juu costumbre na contꞌa ntyjehan nnꞌan judíos. Jndue fariseosꞌñeen na joo nnꞌan na totsayꞌonhan jñꞌoon yo Jesús, tyiꞌya na nndaꞌ contꞌahan. Ee joo fariseosꞌñeen yo tsoñꞌen ntyjehan nnꞌan judíos, xeꞌcüaꞌhan xe na aa tyiꞌnanꞌquindë jndyeehan juu jñꞌoon na jnanꞌjndaꞌ ndochihan na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen ntyja ꞌnaanꞌ na cotmanhan ndueehan. Ee nque nnꞌan fariseosꞌñeen yo tsoñꞌen ntyjehan nnꞌan judíos, vi na jndë jnanhan tsꞌua, tyiꞌjeꞌcüaꞌhan xe na aa tyiꞌquitquen ntjuꞌ jndyeehan na cotman ndueehan chaꞌxjen coꞌxen costumbre. Ndoꞌ jndyechen ꞌnan min na contꞌahan chaꞌxjen na jnanꞌjndaꞌ nque ndochihan na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, chaꞌ na majndaꞌ na cotmanhan vaso na ncꞌu tsꞌan ndaa, yo nguaa jaro, yo nguaa ncjo yo ninꞌjndu ꞌnaanhin. Yajoꞌ joo fariseosꞌñeen yo nnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi jñꞌoon na tquen nquii Moisés, taxeeꞌhan nnon Jesús, jnduehan:
—Joo nnꞌan na cotsayꞌon yo jñꞌoon na mancyaꞌ, ¿Ndu na tyiꞌquitaꞌngueeꞌhin jñꞌoon na jntyꞌe ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen? Majoꞌ joo nnꞌan ꞌnanꞌ, cocüaꞌhan min na tyiꞌquintꞌa jndyeehan juu ꞌnan na ntsijiꞌuahanꞌ ndueehan chaꞌxjen na coꞌxen juu costumbre.
Ndoꞌ tꞌa Jesús jndyuehan, tso jon:
—Juu jñꞌoon na tji Isaías, jndyoyu na tsiꞌmanhanꞌ na conduihoꞌ nnꞌan na ve vaa na contꞌa. Ee itso jñꞌoonꞌñeen:
Nanminꞌ veꞌ yo nnon jndyuehan na conanꞌtꞌmaanꞌhan ja, majoꞌ ꞌnan na covitincyooꞌ na vja na mꞌanhin, tsiꞌmanhanꞌ na tycya mꞌanhan yo ntyja njan.
Veꞌ jnꞌaan na conanꞌtꞌmaanꞌhan ja, ee jñꞌoon na jnanꞌjndaꞌ nnꞌan na icoꞌxenhanꞌ, joohanꞌ conanꞌmanhin ndëë nnꞌan,
ee contꞌahan na njon joo jñꞌoonꞌñeen chaꞌvijon conduihanꞌ jñꞌoon na sinin nquii Tyoꞌtsꞌon.
Ndöꞌ jñꞌoon na sinin Isaías. Ndoꞌ itsontyichen Jesús ndëë nanꞌñeen:
—Tquen Tyoꞌtsꞌon jñꞌoon na coxenhanꞌ ꞌoꞌ, majoꞌ ꞌoꞌ coꞌndyehoꞌ joohanꞌ chaꞌ ninncyaahanꞌ na nnanꞌquindëhoꞌ costumbre na tquen nnꞌan, chaꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na cotmanhoꞌ vaso yo nguaa jaro yo nguaa ncjo yo vendyechen nnon ꞌnan na itsijonhanꞌ joohanꞌ.
Mantyi tsontyichen jon ndëëhan:
—Conanꞌtiuhoꞌ na njon jndyi contꞌahoꞌ na conanꞌquindëhoꞌ joo jñꞌoon na tquen ndochihoꞌ na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen. Majoꞌ tanin min na tyiꞌquitaꞌngueeꞌhoꞌ juu jñꞌoon na iquen nquii Tyoꞌtsꞌon. 10 Chaꞌna juu jñꞌoon na sinin Moisés, na itsohanꞌ: “Quitsaꞌ na njon tyeꞌ yo ꞌndyoꞌ.” Ndoꞌ mantyi tso jon: “Minꞌcya ro tsꞌan na itsinin jñꞌoon tsanꞌ nnon tye, ndyee juu, quinanꞌcueeꞌ nnꞌanhin.” 11 Majoꞌ ꞌoꞌ conduehoꞌ tanin min xe na aa ngitso tsꞌan nnon tye juu yo ndyee juu: “Ndiquindëë na ntejndei ꞌuꞌ yo ꞌnan na icanhanꞌ ꞌuꞌ, ngꞌe ꞌnan na manachö tsixuanhanꞌ Corbán.” Juu jñꞌoon Corbán itsiquindyihanꞌ ꞌnan na jndë tyincyaa tsꞌan cüentaaꞌ juu tsꞌian ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon. 12 Majoꞌ ꞌoꞌ na conduihoꞌ tmaanꞌ fariseos, min xe na aa itsitjahanꞌ ꞌnan nquii tye tsꞌan oo ndyee juu, ꞌoꞌ taninꞌncyahoꞌ na ntejndei tsanꞌñeen tye juu oo ndyee juu. 13 Ndoꞌ na contꞌahoꞌ na nndaꞌ, itsꞌaahanꞌ na juu jñꞌoon na tquen nquii Tyoꞌtsꞌon, veꞌ jnꞌaanhanꞌ ngꞌe vandyaꞌ tsiquindyi joo costumbre na conanꞌvehoꞌ. Ndoꞌ jndyechen nnon ꞌnan min na contꞌahoꞌ na itsijonhanꞌ joohanꞌ chaꞌna jñꞌoonminꞌ.
14 Ndoꞌ tꞌman nndaꞌ Jesús nnꞌan, tso jon ndëëhan:
—Tsoñꞌenhoꞌ quindyehoꞌ jñꞌoon na matsjö, ndoꞌ cüaaꞌ nꞌonhoꞌ joohanꞌ. 15 ꞌNan na icüaꞌ tsꞌan, tyiꞌxeꞌquitsijiꞌuahanꞌhin na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Majoꞌ joo jñꞌoon na itsitiu juu quiiꞌ tsꞌon juu, joohanꞌ contꞌa na tyiꞌjiꞌuahin na tonnon jon. 16 Juu tsꞌan na ninꞌcüaaꞌ tsꞌon jñꞌoon na matsjö, quen ya juu cüentahanꞌ.
17 Jndë na jntyꞌii Jesús joo nanꞌñeen, tja ntcüeꞌ jon vꞌaa. Ndoꞌ xjen na mꞌaan jon quiiꞌ vꞌaa, yajoꞌ nque nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa jon, taxeeꞌhan nnon jon nin ꞌnan itsiquindyi juu jñꞌoonꞌñeen na tyíꞌquitso nquiiꞌ jonhanꞌ. 18 Ndoꞌ tꞌa jon, tso jon ndëëhan:
—¿Aa mantyi itsijonhanꞌ ꞌoꞌ chaꞌna joo nanꞌñeen? ¿Aa tyíꞌcüaaꞌ nꞌonhoꞌ juu jñꞌoonꞌñeen? Tachi ꞌnan na icüaꞌ tsꞌan na iquenhanꞌhin na tyiꞌjiꞌuahin na tonnon Tyoꞌtsꞌon, 19 Ngꞌe chito quityquiiꞌ ñuaanꞌ juu coꞌohanꞌ, quityquiiꞌ tsiaaꞌ juu covahanꞌ, ndoꞌ ndë joꞌ vja juu ꞌndyo jndëë.
Ndoꞌ yo juu jñꞌoonvahin tsiꞌman Jesús na tajnan tsixuan tsꞌan na veꞌ ncüii nnon ꞌnan icüaꞌ juu. 20 Ndoꞌ tsontyichen jon:
—Joo jñꞌoon na itsitiu tsꞌan quiiꞌ tsꞌon juu, joohanꞌ contꞌa na tyiꞌjiꞌuahin na tonnon Tyoꞌtsꞌon. 21 Ee quiiꞌ tsꞌon tsꞌan conan natyia na itsitiu juu, chaꞌna veꞌ ninꞌcꞌoon ya juu yo ncüiichen tsanscu, oo na ninꞌcꞌoon juu yo tsanscuntjaaꞌ, ndoꞌ aa na ntscueeꞌ juu tsꞌan, 22 Ndoꞌ aa na ichꞌuee juu ꞌnaanꞌ tsꞌan, ndoꞌ aa ninꞌcyꞌoon juu ꞌnaanꞌ ncüiichen tsꞌan na nndiꞌnaanꞌ juuhanꞌ, ndoꞌ na itsꞌaa viꞌ juu nnꞌan, ndoꞌ na itsiviꞌnnꞌan juu ntyje juu, ndoꞌ joo jñꞌoon na icoꞌxenhanꞌ, min tyiꞌquitsꞌaa juu na njonhanꞌ, ndoꞌ na itsitëëꞌ tsꞌon juu ntyje juu, ndoꞌ tyia jñꞌoon itsinin juu nacjooꞌ ncüiichen tsꞌan, ndoꞌ na itsitiu nquii juu na tꞌmanchen conduihin, ndoꞌ na veꞌ tsitsanꞌto juu xquen juu yo ꞌnan na itsꞌaa juu. 23 Tsoñꞌen natyiaminꞌ, quiiꞌ tsꞌon tsꞌan conanhanꞌ, ndoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ joohanꞌ na coninjndaꞌ na vaa jnaanꞌ juu na tonnon Tyoꞌtsꞌon.
Tsanscu na mañoon ndyuaa na vantyja tsꞌon jon Jesús
(Mt 15:21-28)
24 Jnduiꞌ ntcüeꞌ Jesús juu tsjoonꞌñeen naijon na toninncyaa jon jñꞌoon. Tja jon, tueeꞌ jon ndyuaa Tiro yo Sidón. Ndoꞌ tueeꞌ jon vaaꞌ ncüii tsꞌan juu tsjoonꞌñeen, min tyíꞌquintꞌue tsꞌon jon na ncüaaꞌ nꞌon nnꞌan na tyjeeꞌ jon joꞌ. Majoꞌ min na nndaꞌ, ticꞌuaa jñꞌoon na joꞌ jndë mꞌaan jon. 25 Juu tsjoonꞌñeen tomꞌaan ncüii tsanscu na mꞌaan jnda juu, yuꞌñeen yuscuhin na nayꞌoon jndyetyiahin. Ndoꞌ juu ndyee yuscu chjoꞌñeen, vi na jndë jndyii juu ntyja ꞌnaanꞌ Jesús, sityuaaꞌ juu na tja juu naijon na tueeꞌ jon. Ndoꞌ xjen na tueeꞌ juu na mꞌaan jon, tëcoꞌxtye juu tonnon jon. 26 Majoꞌ tachi tsꞌan judíohin, jñonꞌndaa griego itsinin tsanscuꞌñeen, tuihin tsjan nnꞌan ndyuaa Sirofenicia. Ndoꞌ vi na jndë tyjeeꞌ juu na mꞌaan Jesús, tcan juu na cüjiꞌ jon juu jndyetyiaꞌñeen. 27 Majoꞌ tꞌa Jesús, juu jñꞌoon na sinin jon nnon tsanscuꞌñeen, tyiꞌquitso nquiiꞌhanꞌ. Itso jon:
—Chuhanꞌ na quitejndei jndyëë nnꞌan na ninncüii tsjan conduihan yo ja, chito nnꞌan na mañoon ndyuaa. Ngꞌe tyiꞌquichuhanꞌ na ntyjee tsꞌan ꞌnan na cocüaꞌ ntsinda juu ndoꞌ na ncjuꞌ juuhanꞌ ndëë quindueꞌ.
28 Ndoꞌ juu tsanscuꞌñeen, mantyi sintcüeꞌ juu jñꞌoon nnon Jesús na tyiꞌquitso nquiiꞌhanꞌ, tso juu:
—Mayuuꞌ ta yo juu jñꞌoon na tsuꞌ, majoꞌ joo quindëꞌhinꞌ veꞌ ꞌnan quijndë na cocyaa tyuaa na cocüaꞌ yotsca, juuhanꞌ cojñenꞌ oꞌ.
29 Ndoꞌ joꞌ tꞌa Jesús, itso jon:
—Ya jndyi jñꞌoon na sintcüeꞌ. Nanein, cjaꞌ ntcüeꞌ vaꞌ. Juu yuscu chjo jndaꞌ, jndë jnduiꞌ jndyetyia quiiꞌ tsꞌon juu.
30 Ndoꞌ xjen na tueeꞌ ntcüeꞌ juu tsanscuꞌñeen vaaꞌ juu, ntjii juu yuscu chjoꞌñeen na vaa juu cjooꞌ jndu, jndë jnꞌman juu.
Sinꞌman Jesús tsꞌan quitaaꞌ na ncheeꞌhin
31 Jnduiꞌ ntcüeꞌ Jesús ndyuaa Tiro, tenon jon ndyuaa Sidón, tancyaa jon ntyeeꞌ juu ndyuaa njoon Decápolis. Tueeꞌ nndaꞌ jon juu ndaandue Galilea. 32 Ndoꞌ joꞌ jndyoyꞌon nnꞌan ncüii tsꞌan quitaaꞌ ndoꞌ ncheeꞌhin na mꞌaan Jesús. Nnꞌan na mꞌan joꞌ, tanhan na quityio jon ntꞌö jon cjooꞌ tsanꞌñeen chaꞌ nꞌman juu. 33 Ndoꞌ tëyꞌoon Jesús juu tsanꞌñeen vi ntyja naijon na ninnquii jon yohin. Tuii jon ndëë ntꞌö jon ndëꞌnqui juu, vi jndë joꞌ tjiꞌ jon ndaa ꞌndyo jon, ndoꞌ tyu jonhanꞌ nnon tsa juu. 34 Ndë joꞌ jndondë jon toquiñoonꞌndue, tcan jon vi naya nnon nquii Tyoꞌtsꞌon. Sinin jon yo jñonꞌndaa ꞌnaanꞌ jon, tso jon:
—“Efata.” Juu jñꞌoonvahin itsiquindyihanꞌ na ncyaa nndaꞌhanꞌ na ya ndyii juu yo na ya ntsinin juu.
35 Ndoꞌ majuuntyi xjenꞌñeen jnaan ndëꞌnqui tsanꞌñeen, mantyi ntjo ya ntcüeꞌ na itsinin juu. 36 Xjen na tja nndaꞌ Jesús yo tsanꞌñeen naijon na mꞌan nnꞌan, yajoꞌ siquiꞌmaanꞌ jon joohan na minꞌncüii nnon tsꞌan tyiꞌnanꞌmanhan ntyja ꞌnan na sꞌaa jon. Majoꞌ tajntꞌahan na njon juu jñꞌoonꞌñeen na tso jon, ee ndoꞌvanjan tonanꞌneinhan ntyja ꞌnaanꞌ juu tsꞌian tꞌmanꞌñeen na sꞌaa Jesús. 37 Tꞌman jndyi vaa na tëveeꞌ ngiohan, jnduehan ndëë ntyjehan:
—Va ya jndyi itsꞌaa jon. Nque nnꞌan quita, itsinꞌman jonhan na ya condye nndaꞌhan, ndoꞌ joo nnꞌan ncheeꞌ, mantyi itsinꞌman jonhin na ya conanꞌnein nndaꞌhan.”