14
Cojntꞌue nnꞌan nchu ya chaꞌ quitꞌuiiviꞌhanꞌ Jesús
(Mt 26:1-5; Lc 22:1-2; Jn 11:45-53)
Nnꞌan judíos mꞌaan nguee xjen na vañjoonꞌ nꞌonhan na siquindyaa Tyoꞌtsꞌon ndochihan naviꞌ na toquenon nanꞌñeen ndyuaa Egipto. Juu ngueeꞌñeen jndyuhanꞌ pascua, xjen na cocüaꞌhan tyooꞌ na taꞌnan tsquentë taqueeꞌ. Vechen xuee na vitja na ngueeꞌ juu ngueeꞌñeen, yajoꞌ joo nnꞌan na conintque ndëë ntyee yo nnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi juu jñꞌoon na tquen Moisés, taꞌhan na veꞌ ntyꞌiu tojntꞌuehan nchu vaa nquii ntꞌahan chaꞌ cueꞌ Jesús. Jnduehan ndëë ntyjehan:
—Tyiꞌntꞌa na ntꞌuë vꞌi jon juu xjen na xoncüe na mꞌaan ngueeva, chaꞌ tyiꞌnanꞌvjee nnꞌan jaa.
Scongio María nchenꞌ quichi cjooꞌ Jesús
(Mt 26:6-13; Jn 12:1-8)
Tsjoon Betania tomꞌaan Jesús vaaꞌ tsꞌan na jndyu Simón. Juu tsanꞌñeen tondiviiꞌ juu yo tycu ndöꞌ cotöꞌ. Viochen xjen na minndyuaahan mesa, tyjeeꞌnon ncüii tsanscu. Yꞌoon juu ncüii ꞌnan na jndëhanꞌ yo tsjöꞌ quichiꞌ na jndyu alabastro. Tyquiiꞌhanꞌ joꞌ ñjon nchenꞌ quichi na jndyu nardo, jnda jndyi njon juu nchenꞌñeen. Maninꞌ tsꞌiaanꞌhanꞌ na covijntꞌue nnꞌanhanꞌ na cotyehinhanꞌ ntꞌoo. Tanꞌ tsanscuꞌñeen ꞌndyo juu tsiooꞌñeen chaꞌ ya nnduiꞌ nchenꞌñeen, ndë joꞌ scongio juuhanꞌ xquen Jesús. Majoꞌ vendye nnꞌan na mꞌan joꞌ, jnanꞌvjenhan juu tsanscuꞌñeen, jnanꞌnein nquehin yo ntyjehin, jnduehan:
—¿Ndu na veꞌ jnꞌaan scongio juu nchenꞌvaꞌ xquen jon? Yantyichen xe na aa jndëë juuhanꞌ, ngüenon ndye ciento sꞌon denario na ncyꞌoon juu, ndoꞌ na nndaꞌ, ndëë nninjntꞌuehinhanꞌ na ntejndei juu nanninñenꞌ ꞌnan na icanhanꞌhin.
Nndaꞌ vaa na jnanꞌmanhan na tyiꞌcaveeꞌ ngiohan ꞌnan na sꞌaa juu tsanscuꞌñeen.
Majoꞌ tso Jesús ndëëhan:
—Quiꞌndyehoꞌhin na nndaꞌ itsꞌaa juu. ¿Ndu na conanꞌcüejnaanꞌhoꞌhin? Ya jndyi ꞌnan na jndë sꞌaa juu ja. Ee joo nanninñenꞌ ninnquiiꞌchen mꞌanhan quiiꞌ ntꞌanhoꞌ, ndoꞌ minꞌcya ro xjen na ntꞌue nꞌonhoꞌ ndëë ntejndeihoꞌ joohan. Majoꞌ ja jeꞌ, chito manchaꞌxjen na ncꞌön yohoꞌ. Tsanscuvahin jndë sꞌaa juu yuu vantyi na jndëë sꞌaa juu. Ee vitjachen na ncüꞌiö ndoꞌ jndë tyio juu nchenꞌ quichi cjö chaꞌxjen contꞌa nnꞌan xjen na conanꞌjndaꞌhan na ntyꞌiuhan tsꞌoo. Jñꞌoon na mayuuꞌ na matsjö ndëëhoꞌ, minꞌcya ro joo na ninvaa tsonnangue na nninncya nnꞌan jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon, quinanꞌneinhan ntyja ꞌnaanꞌ juu nayavaꞌ na sꞌaa juu ja, chaꞌ quiñjon nꞌon nnꞌanhin.
Jndëë Judas Jesús ndëë ntyee
(Mt 26:14-16; Lc 22:3-6)
10 Jndë na tui na nndaꞌ, ndoꞌ cüii nque nnꞌan na nchoꞌve na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, tsan na jndyu Judas Iscariote, tja juu na mꞌan nque ntyee na conintque ndëë nnꞌan judíos. Tatsijndaꞌ juu jñꞌoon yo joohan na ninncyaa juu cüenta Jesús ndueehan. 11 Ndoꞌ joo nanꞌñeen, tyioo na nein jndyihan na jndyehan na nndaꞌ sitiu juu. Jnduehan na nnincyahan sꞌon na ngüantjon juu. Joꞌ taꞌ juu na tontꞌue juu nchu ya ntsꞌaa juu na nnincyaa juu cüenta Jesús ndueehan.
Itsiꞌman Jesús ntyja ꞌnaanꞌ tyooꞌ yo vinon
(Mt 26:17-29; Lc 22:7-23; Jn 13:21-30; 1 Co 11:23-26)
12 Xee na vejndyee na mꞌaan nguee pascua, xjen na nque nnꞌan judíos cocüaꞌhan tyooꞌ na tatsquentë taqueeꞌ, maninjuu xuee na conanꞌcüjehan quinman quijndë, nque nnꞌan na totsayꞌonhan yo juu jñꞌoon na toninncyaa Jesús, taxeeꞌhan nnon jon, jnduehan:
—¿Yuu jon ntꞌue tsonꞌ na nnanꞌjntꞌá na ntcüaꞌ quitsman chjo ntyja ꞌnaanꞌ juu nguee pascua?
13 Yajoꞌ tꞌua jon tsꞌian ndëë ve nanꞌñeen na cꞌohan cüii ntꞌaa. Tso jon ndëëhan:
—Quitsaqueꞌhoꞌ quiiꞌ tsjoon, joꞌ ntjonhoꞌ ncüii tsansꞌa na yꞌoon juu tsjö ndaa. Quitsantyjahoꞌ naxenꞌ tsanꞌñeen. 14 Ndoꞌ vꞌaa na ngaqueeꞌ juu, quinduehoꞌ nnon tsꞌan na vaaꞌ juu vꞌaaꞌñeen: “Nquii ta na itsiꞌman jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan, tso jon ndë́ na quinduë́ nnonꞌ: ¿Yuu jon vaa cuarto na ninjntꞌuehin na ntcüꞌa quitsman chjo yohin tman nein?” 15 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen ntsiꞌman jon ndëëhoꞌ ncüii cuarto tꞌman vꞌaa vja vequitoꞌ na tsoñꞌen ꞌnan jndë min na ninjntꞌue na ntꞌa ngueeva. Joꞌ quinanꞌjndaꞌhoꞌ na ntcüꞌa.
16 Ndoꞌ ve nanꞌñeen jeꞌ, jnduiꞌhan, tyequeꞌhan quiiꞌ tsjoon. Ndoꞌ tui tsoñꞌen chaꞌxjen na jndë tso Jesús ndëëhan. Joꞌ jnanꞌjndaꞌhan na ntcüaꞌhan quitsman chjo ntyja ꞌnaanꞌ juu nguee pascuaꞌñeen.
Itsiquindyi Jesús na ncüii nquehan nnincyaa juu cüenta jon
17 Ndoꞌ vi na jndë contsjë chjo min, tueeꞌ Jesús yo nque nnꞌan nchoꞌveꞌhin joꞌ. 18 Ndoꞌ viochen xjen na vendyuaahan na cocüaꞌhan, tso jon ndëëhan:
—Jñꞌoon na mayuuꞌ matsjö ndëëhoꞌ, cüii nquehoꞌ na icüaꞌ juu yo ja, nein nninncyaa juu cüenta ja.
19 Juu jñꞌoonꞌñeen sichjooꞌ jndyihanꞌ nꞌonhan, tyeꞌ totaxeeꞌhan nnon jon, jnduehan:
—¿Aa nndëë ntsꞌaahanꞌ na ja ntsꞌaa na nndaꞌ?
20 Ndoꞌ joꞌ tꞌa Jesús jndyuehan, tso jon:
—Mancüii nquehoꞌ na nchoꞌvehoꞌ na vendyuaahoꞌ mesavahin na ninvixjen ijoon juu quiiꞌ xio yo ja, juu nninncyaa cüenta ja nduee nnꞌan. 21 Ee ja na condui tsansꞌa na iꞌua Tyoꞌtsꞌon tsꞌian nnön na coxën tsoñꞌen nnꞌan, ncüꞌiö chaꞌxjen juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui jndë itsiquindyihanꞌ na ngenön, majoꞌ vaa viꞌ jndyi ngenon juu tsꞌan na nninncyaa cüenta ja. Yantyi xe na tatuihin.
22 Ndoꞌ viochen xjen na cocüaꞌhan, tyꞌoon Jesús tyooꞌ, tyincyaa jon na ya Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ, ndoꞌ ndë joꞌ tyje jon ntanꞌhanꞌ, ndë tꞌon jonhanꞌ ndëëhan. Tso jon:
—Cyꞌonhoꞌ tyooꞌmin na conduihanꞌ siꞌtsꞌo njan.
23 Ndë joꞌ majoꞌntyi tyꞌoon jon cüii vaso na ñjon vinon. Ndoꞌ vi na jndë tyincyaa jon na ya Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ, ndë joꞌ tyincyaa jonhanꞌ ndëëhan, ndoꞌ tsoñꞌenhan tëhan juu nanꞌñeen. 24 Ndoꞌ tso jon ndëëhan:
—Nanꞌvahin tsixuanhanꞌ nꞌeön. Mancya na ntcüeꞌhanꞌ ntyja ꞌnaan jndye nnꞌan. Na yo juuhanꞌ contjotyen juu jñꞌoon xco na itsijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon yo nnꞌan. 25 Jñꞌoon na mayuuꞌ matsjö ndëëhoꞌ, taxeꞌcꞌua nntꞌa vinon ata ngueeꞌ xjen na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon tsoñꞌen, juu xjenꞌñeen ncꞌua vinon xco.
Itsiquindyi Jesús na ncüji Pedro
(Mt 26:30-35; Lc 22:31-34; Jn 13:36-38)
26 Ndoꞌ vi na jndë tahan joo Salmos na mancüiixjen cota nnꞌan judíos jndë na tcüaꞌhan juu ngueeꞌñeen, joꞌ jnduiꞌhan juu vꞌaaꞌñeen, tyꞌehan tyoꞌ naijon mintyjeeꞌ nꞌoon olivos. 27 Ndoꞌ tso Jesús ndëëhan:
—Quiiꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon itsiquindyihanꞌ ntscueeꞌ jon nquii tsꞌan na vantyjeeꞌ quinman, ndoꞌ joo choꞌñeen ntycya oꞌ. Nndaꞌ vaa na ngenonhoꞌ, nnanꞌcueeꞌ nnꞌan ja ndoꞌ ꞌoꞌ nꞌndyehoꞌ ja.
28 Ndoꞌ tsontyichen Jesús:
—Majoꞌ xjen na jndë vantꞌö xcö, ncjö jndyëë Galilea, joꞌ cꞌohoꞌ na mꞌan.
29 Ndoꞌ joꞌ tso Pedro nnon Jesús:
—Tsoñꞌen nanmin, min xe na aa quitjihan ntyja ꞌnanꞌ, majoꞌ ja tyiꞌjeꞌcüji ja.
30 Ndoꞌ sintcüeꞌ Jesús jñꞌoon nnon juu, tso jon:
—Matsjö nnonꞌ, majuuntyi tsjonvahin, vitjachen na ntsixuaa quilꞌö na ve jnda, majoꞌ ꞌuꞌ jndë ndye jnda macüji ꞌuꞌ na mꞌanꞌ ntyja njan.
31 Majoꞌ ninvito na tso Pedro:
—Min na quitscüeeꞌhanꞌ ja ntyja ꞌnanꞌ, majoꞌ tyiꞌxeꞌcüji ja.
Ndoꞌ tsoñꞌenhan maninnquiiꞌ nndaꞌ na jnduehan.
Itsinin Jesús nnon Tyoꞌtsꞌon quiiꞌ Getsemaní
(Mt 26:36-46; Lc 22:39-46)
32 Vi jndë joꞌ squehan cüii joo na conanꞌquijndyu nnꞌanhanꞌ Getsemaní. Joꞌ tso Jesús ndëëhan:
—Cꞌuhoꞌ ndöhin, jö ndöꞌ na ntsinën nnon Tyoꞌtsꞌon.
33 Ndoꞌ joꞌ tjantyichen jon, tayꞌoon jon Pedro, Jacobo yo ninꞌJuan. Ndoꞌ tyeꞌ tyioo na itsiꞌndaaꞌhanꞌ nchjii jon yo na itsichjooꞌhanꞌ tsꞌon jon. 34 Tso jon ndëë ndye nanꞌñeen:
—Itsichjooꞌ jndyihanꞌ tsꞌön ꞌnan na ngenön, ata ntscueeꞌhanꞌ ja. Joꞌ quintjohoꞌ chjo ndöhin, quitquen yahoꞌ cüenta, chito ndahoꞌ.
35 Ndoꞌ joꞌ tjantyichen jon, tëcüangio jon nnon tyuaa. Tcan jon nnon Tyoꞌtsꞌon xe na aa ndëë ninncyaa jon na tyiꞌngenon juu naviꞌ na ndyontyja nacjooꞌ juu. 36 Tso Jesús:
—Nndaꞌ Tyeꞌ, tsoñꞌen na condëë matsaꞌ. Macꞌan na quitsiquindyaꞌ ja yo juu naviꞌvahin, majoꞌ tanin, quindui ntyja na ntꞌue tsonꞌ, tachi chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌön.”
37 Ndë joꞌ jndyo ntcüeꞌ jon naijon jntyꞌii jon ndye nanꞌñeen. Ndoꞌ ntjii jonhan na condahan. Joꞌ sintcüi jonhan. Ndoꞌ tso jon nnon Pedro:
—ꞌUꞌ Simón, ¿Aa vatsuꞌ? ¿Aa ndiquinanꞌ tsantsjon min na veꞌ ninncüii hora? 38 Ninnquiiꞌchen cꞌoncjehoꞌ, ndoꞌ quinanꞌneinhoꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon chaꞌ juu xjen na itsichon yutyia na quityiiꞌhanꞌ ngꞌeehanꞌ ꞌoꞌ, jeꞌquindëë ngüantjon juu yohoꞌ. Ntyji na ninꞌquintꞌahoꞌ na nndaꞌ, majoꞌ ngꞌe juu siꞌtsꞌo ꞌnaanhoꞌ cjehanꞌ, joꞌ na ndiquindëë nnanꞌquindëhoꞌhanꞌ.
39 Jndë joꞌ tja nndaꞌ jon naijon sinin jndyee jon nnon Tyoꞌtsꞌon, maninjuuntyi jñꞌoonꞌñeen sinin nndaꞌ jon. 40 Ndë joꞌ tyjeeꞌ ntcüeꞌ jon na mꞌan nanꞌñeen, cüiichen jon ntjii jonhan na condahan ngꞌe ta jndyi na jndë tyꞌoon tsantsjonhan. Min tyíꞌquindiohan nin jñꞌoon na ntꞌahan ꞌndyo jon. 41 Ndoꞌ mantyi tja nndaꞌ jon na vja ndye, ndë joꞌ tja ntcüeꞌ jon na mꞌanhan. Tso jon ndëëhan:
—¿Aa jndë tacjohoꞌ na condahoꞌ na cotajndyeehoꞌ? Cuaanquii ndöꞌ ro, ngꞌe jndë tueeꞌ xjen na nninncyaa tsꞌan cüenta ja nduee nnꞌan na nanꞌxuan jnan. 42 Cüa, quinanquintyjahoꞌ, ncꞌö. Ndöviꞌ jndë ndyo juu tsꞌan na nninncyaa cüenta ja nduee nnꞌan.
Tyꞌon nnꞌan Jesús
(Mt 26:47-56; Lc 22:47-53; Jn 18:2-11)
43 Ninvaa na itsinin Jesús jñꞌoonvaꞌ ndoꞌ tyjeeꞌnon juu Judas, juu ncüii nque na nchoꞌve nnꞌan na totsayꞌonhan jñꞌoon yo jon. Jndye nnꞌan sque yohin, chohan ncjo espadas yo nonnchꞌio. Joo nanꞌñeen nnꞌan cüenta ntyee na conintque ntyja ꞌnaan nnꞌan judíos yo ninꞌnnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi juu jñꞌoon na tquen Moisés yo nnꞌan na conintque nnon tsjoon. 44 Ndoꞌ juu Judasꞌñeen, tsan na tyincyaa cüenta Jesús nduee nanꞌñeen, jndë siꞌman juu ndëëhan nchu vaa ꞌnan ntsꞌaa juu. Itso juu: “Nquii juu tsan na cojntyꞌiahoꞌ na maꞌua ja ntsmaanꞌ na mancya tsꞌonhin, majon joꞌ, quitꞌuetyenhoꞌhin ndoꞌ quintꞌahoꞌ cüenta xjen na ntsayꞌonhoꞌ jon.” 45 Ndoꞌ ya na tyjeeꞌnon juu na mꞌaan Jesús, jndyoyu nnon jon na tueeꞌ juu. Tso juu nnon jon:
—¿Aa mꞌanꞌ ta?
Ndë joꞌ tyincyaa juu tsꞌon Jesús na tꞌu juu ntsmaanꞌ jon. 46 Yajoꞌ joo nanꞌñeen na tëchu juu, tꞌuehan Jesús, tyeyꞌonhan jon na quitꞌuiiviꞌhanꞌhin.
47 Majoꞌ ncüii tsꞌan na tovayꞌoon juu jñꞌoon yo Jesús na minntyjeeꞌ juu joꞌ, tjiꞌ juu xjooꞌ juu, ndoꞌ tyjee juu tsöꞌnqui juu tsan na ityeꞌntjon nnon nquii tyee na conintque ndëë ntyee. 48 Ndoꞌ taxeeꞌ Jesús ndëë nanꞌñeen na squehan naijon mꞌaan jon:
—¿Aa yo ncjo espadas ndoꞌ yo nonnchꞌio jndyoquitꞌuehoꞌ ja chaꞌvijon contꞌa nnꞌan na ntꞌuehan tsanchꞌuee? 49 Ja ꞌio ꞌio na totsiꞌman ndëëhoꞌ quiiꞌ vatsꞌon tꞌman, ndoꞌ tatyꞌonhoꞌ ja. Majoꞌ tanin min na nndaꞌ contꞌahoꞌ ja chaꞌ quitsiquindëhanꞌ joo jñꞌoon na jndui ntyja njan.
50 Ndoꞌ nque nnꞌan na totsayꞌonhan jñꞌoon yo Jesús, jnanꞌnonhan, jntyꞌehan jon.
Ncüii tsansꞌandyua na jnannon
51 Majoꞌ tantyja cüii tsansꞌandyua na tonquenꞌ nanꞌñeen na veꞌ xiaꞌntyi sábana vetyjohin, ndoꞌ tꞌue nanꞌñeen juu sábana na vetyjohin. 52 Joꞌ jntyꞌii juu ndiaaꞌñeen, tja juu na ninquisihin.
Minntyjeeꞌ Jesús tondëë nanmꞌannꞌian cüenta nnꞌan judíos
(Mt 26:57-68; Lc 22:54-55, 63-71; Jn 18:12-14, 19-24)
53 Ndoꞌ joo nanꞌñeen, tyeyꞌonhan Jesús vaaꞌ nquii tyee na conintque ndëë ntyee. Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na conintque ndëë joo ntyeeꞌñeen, tetjonhan joꞌ, yo nque nnꞌan na conintque nnon tsjoon ndoꞌ yo ninꞌnnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi juu jñꞌoon na tquen nquii Moisés. 54 Majoꞌ Pedro jeꞌ, tycya tycya tantyja juu. Tueeꞌ juu vaaꞌ juu tyee na conintqueꞌñeen, joꞌ ntjohin chꞌen, tëcüetyen juu quiiꞌ ntꞌan nanntꞌei cüentaaꞌ vatsꞌon, itoonꞌ juu chon yohin.
55 Ndoꞌ nque nnꞌan na conintque ndëë ntyeeꞌñeen, yo tsoñꞌen nanmꞌannꞌian ꞌnaan nnꞌan judíos, tojntꞌuehan nnꞌan na ninncya jnaanꞌ Jesús. Ee chaꞌ ndëë na quitꞌuiityenhanꞌhin na vaa jnaanꞌ jon, icanhanꞌ ve tsꞌan na nincüajon juu jñꞌoon na nninncyahan ntyja ꞌnaanꞌ jon chaꞌ quitsijndaꞌhanꞌ na quinanꞌcueeꞌ nanmꞌannꞌian tsjoon Roma jon. Majoꞌ tatijndaꞌ ve tsꞌan na nincüajon jñꞌoon tyincya. 56 Majoꞌ jndye nnꞌan jnanꞌnein jñꞌoon quintu nacjooꞌ jon, majoꞌ joo jñꞌoonꞌñeen min tyiꞌcüajonhanꞌ. 57 Yajoꞌ jnanꞌquintyja vendyechen nnꞌan na tyincya jnaanꞌ jon. Majoꞌ veꞌ quintu jnanꞌneinhan, jnduehan:
58 —Já jndyë́ na tso tsanvaꞌ na ntsityuiiꞌ jon vatsꞌon tꞌman njanhan na jnanꞌya nnꞌan, ndoꞌ ninndye xuee na ntsia jon ncüiichenhanꞌ na tachito nnꞌan na nnanꞌyahanꞌ.
59 Majoꞌ min na nndaꞌ jndue nanꞌñeen, tatijon juu jñꞌoon na jnanꞌneinhan.
60 Yajoꞌ nquii tsꞌan na conintque ndëë ntyee, tacüentyjeeꞌ jon quiiꞌ ntꞌan joo nanꞌñeen, taxeeꞌ jon nnon Jesús:
—¿Ndu na tyiꞌcüꞌaꞌ joo jñꞌoon na condue nanminꞌ nacjoꞌ?
61 Majoꞌ Jesús, tajñꞌoon sintcüeꞌ jon, minꞌncüii jñꞌoon tatꞌa jon. Ndoꞌ na nndaꞌ, juu tyee na conintqueꞌñeen, taxeeꞌ nndaꞌ juu nnon jon:
—ꞌUꞌ jeꞌ, ¿Aa condui ꞌuꞌ Cristo, jnda nquii Tyoꞌtsꞌon na conanꞌtꞌmánꞌ?
62 Ndoꞌ joꞌ tꞌa Jesús, tso jon:
—Mayuuꞌ joꞌ condui ja, ndoꞌ ja na condui tsansꞌa na iꞌua Tyoꞌtsꞌon tsꞌian nnön na coꞌxën tsoñꞌen nnꞌan, njntyꞌiahoꞌ na mavaquityën ngiaaꞌ jon tontyjaya. Ndoꞌ mantyi njntyꞌiahoꞌ na nndyö nntꞌa quityquiiꞌ chincyu na nnan ja quiñoonꞌndue.
63 Ndoꞌ juu tyee na conintqueꞌñeen, vi na jndë jndyii jon na nndaꞌ, tye jon ndiaaꞌ jon na quindyaꞌ jndyi ntyjii jon, ee ntyja na tjiꞌ jon cüenta na tꞌman jnan tsixuan Jesús ngꞌe na nndaꞌ jñꞌoon sintcüeꞌ jon. Ndoꞌ juu tyeeꞌñeen tso jon ndëë nnꞌan na totsayꞌonhan jñꞌoon yo jon:
—¿Aa icanntyichenhanꞌ ncüiichen tsꞌan na ninncyaa jnaanꞌ juu? 64 Nquehoꞌ jndë macondyehoꞌ juu jñꞌoon tsanꞌ na itsinin juu nacjooꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. Itso juu na conduihin jnda nquii jon. ¿Nin conduehoꞌ na tsixuan juu na quitjon juu?
Ndoꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen tꞌahan, jnduehan:
—Tsixuan juu jnan. Chuhanꞌ na cueeꞌ juu.
65 Ndoꞌ vendye nanꞌñeen taꞌhan totjueꞌhan ndaa jndyuehan jon, tëꞌhan nnon jon, ndoꞌ totueinꞌhan ndaꞌhin. Conduehan:
—Cüa, quitsuꞌ nin tsꞌan icüjaꞌ ꞌuꞌ.
Ndoꞌ mantyi joo nanntꞌeiꞌñeen totuinꞌhin ndaꞌ chcyaaꞌhin.
Itso Pedro na tyiꞌcüajnaanꞌ juu Jesús
(Mt 26:69-75; Lc 22:56-62; Jn 18:15-18, 25-29)
66 Ndoꞌ viochen xjen na mꞌaan Pedro tochꞌen juu vꞌaaꞌñeen na tocje, tyjeeꞌ cüii tsanscu na ityeꞌntjon juu nnon nquii tyee na conintqueꞌñeen. 67 Na jndyiaaꞌ juu na itoonꞌ Pedro chon, mavio chjo xjen jndyiaaꞌ juu nnon jon. Tso juu:
—Mantyi ꞌuꞌ toquiñꞌen ꞌuꞌ yo juu Jesús, tsan na jnan Nazaret.
68 Majoꞌ Pedro tjihin, tso jon:
—Minꞌchjo tyiꞌcüajnꞌan tsanꞌñeen, min tyiꞌquintji ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na tsuꞌ ndöꞌ.
Yajoꞌ sꞌaa jon vi ntyja, tja jon naijon mꞌaan ꞌndyo teon. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen sixuaa quilꞌö. 69 Ndoꞌ majuuntyi tsanscuꞌñeen jndyiaaꞌ nndaꞌ juuhin. Taꞌ juu itso juu ndëë nnꞌan na mꞌan joꞌ:
—Tsanvahin, juu ncüii nque nnꞌan na itsijonhin yo juu Jesús.
70 Majoꞌ tji nndaꞌ Pedro. Ndoꞌ min tyiꞌcovivioto xjen, nque nnꞌan na mꞌan joꞌ, jnduehan nnon jon:
—Mayuuꞌ jñꞌoon na condui ꞌuꞌ ncüii joohan, ngꞌe juu jñꞌoon na matsininꞌ, cüajonhanꞌ yo juu jñꞌoon na conanꞌnein nnꞌan ndyuaa Galilea.
71 Ndoꞌ taꞌ Pedro, itsinin jon jñꞌoon tsan cjooꞌ Tyoꞌtsꞌon, itso jon:
—Ja minꞌchjo tyiꞌcüajnꞌan juu tsꞌan na conduehoꞌ ndöꞌ.
72 Ndoꞌ maninñoonꞌ sixuaa nndaꞌ quilꞌö na vja ve. Joꞌ tañjoonꞌ tsꞌon Pedro juu jñꞌoon na jndë tso Jesús nnon jon: “Vitjachen na ntsixuaa quilꞌö na vja ve, majoꞌ ꞌuꞌ jndë ndye jnda na macüji ꞌuꞌ ntyja njan.” Ndoꞌ ya na tëñjoonꞌ tsꞌon jon juu jñꞌoonvaꞌ, tꞌioo vichen tsꞌon jon.