11
Nnꞌan Israel cüantyi rohan na icüji Tyoꞌtsꞌonhan na conduihan cüentaaꞌ jon
Ndö vaa jñꞌoon na matsjöntyëchën ndëëhoꞌ. Nque nnꞌan Israel, ¿Aa jndë tso Tyoꞌtsꞌon na ndyiaaꞌ ndyaꞌ jonhin? Tyiꞌxeꞌquitsꞌaahanꞌ na nndaꞌ ngꞌe mantyi tsꞌan Israel ja. Tui ja tsjan ꞌnaanꞌ tsoAbraham na jndyocahanꞌ, tmaanꞌ cüentaaꞌ tsochí Benjamín. Já nnꞌan Israel, vitjachen na nndui já ndoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tji jon já na conanꞌxuán cüentaaꞌ jon. Mangꞌe joꞌ, taxeꞌquiꞌndyii jon já. Mangiohoꞌ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui ntyja ꞌnaanꞌ Elías, tsan na toninncyaa jñꞌoonꞌ jon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa. Nnon Tyoꞌtsꞌon tquen tsanꞌñeen jñꞌoon nacjo ntyje jon nnꞌan Israel. Itso jon: “ꞌUꞌ ta Tyoꞌtsꞌon, nque nnꞌan na maninncüii tsjanhan yo ja na coninncyahan jñꞌoon ꞌnanꞌ ntyja ꞌnaan nchu vaa ꞌnan na nguaa, jndë jnanꞌcüje nnꞌanhan. Ndoꞌ mantyi jndë jnanꞌtyuiiꞌ nnꞌan ndëndyiu ꞌnanꞌ naijon na conanꞌtꞌmánꞌ ꞌUꞌ. Mantyi jndë jntyꞌehan na conanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌUꞌ. Ndoꞌ ninncö tsꞌon xquën jndë jntyꞌiihanꞌ na matsitꞌmanꞌ ꞌUꞌ, ndoꞌ mantyi cojooꞌ nꞌonhan na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan ja.” Majoꞌ sintcüeꞌ Tyoꞌtsꞌon jñꞌoon nnon Elíasꞌñeen, itso jon: “Min na nndaꞌ vaa contꞌahan, jndë macüjiꞌ ntyꞌa ntyqueꞌ min nnꞌan na tacotonquityehan tonnon juu tyꞌöö Baal na jnanꞌya nnꞌan.”
Ndöꞌ vaa na tꞌa Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo Elías. Ndoꞌ manndaꞌ vaa na itsijonhanꞌ na vaa naneinhin, ngꞌe juu naya na condui Tyoꞌtsꞌon, joꞌ na cüanntyi ro nnꞌan Israel icüji jonhan na conduihan cüentaaꞌ nquii jon. Ndoꞌ min chito yo ꞌnan na contꞌahin, joꞌ na icüji jon joohan chaꞌ ntyja ꞌnaanꞌ joꞌ ngaveeꞌ nchjii jon yohan, ngꞌe xe na aa veꞌ joꞌ ꞌnan na tuaa, yajoꞌ tyiꞌxeꞌquitsꞌaahanꞌ na xiaꞌntyi ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na condui jon, joꞌ na icüji jonhan.
Ngꞌe na nndaꞌ, quitquen ya yahoꞌ cüenta jñꞌoon na matsjö. Tyiꞌtsoñꞌen nnꞌan Israel jntꞌuehan nchu vaa nquii ntꞌahin na ntquenhanꞌhin na tajnan nanꞌxuanhin tonnon Tyoꞌtsꞌon. Xiaꞌntyi joo nnꞌan na icüji jon na tyentjon jonhin, joohin tyꞌonhin cüenta na tajnan nanꞌxuanhin. Ndoꞌ ntyjehin na jntyꞌiihanꞌ, sꞌaa jon na tonanꞌqueꞌ nꞌonhin tonnon jon, tomꞌan nanꞌñeen chaꞌvijon nnꞌan na quita. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ vaa ntyja ꞌnaanhin, siquindëhanꞌ juu jñꞌoon na jndui na itsohanꞌ: “Sijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na tyiꞌjeꞌquindëë ntjiꞌhin cüenta min na tojntyꞌia ndëëhin ꞌnan na totsꞌaa jon na tonanꞌmanhanꞌ juu najndei na conduihin, tataaꞌ nꞌonhinhanꞌ. Ndoꞌ min na tondyehin jñꞌoonꞌ jon na itsohanꞌ na cꞌonhin na quityuehin, majoꞌ tatyꞌonhan cüenta juu jñꞌoonꞌñeen. Ndoꞌ manndaꞌ na coquenonhan ata xjen neinhin.”
Nndaꞌ tso jñꞌoonꞌñeen.
Ndoꞌ na nndaꞌ vaa. Itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌna juu jñꞌoon na sinin David nnon Tyoꞌtsꞌon. Itso jon:
Tsoñꞌen nguee na contꞌa nnꞌan Israel, veꞌ jnꞌaanhanꞌ.
Tsojnaanꞌ joꞌ ntꞌuiiviꞌhanꞌhin ndoꞌ min xeꞌquindyaahin yo naviꞌñeen.
10 Quintjohin na tëꞌ ndëëhin chaꞌvijon nnꞌan nchjan na ndiquijntyꞌia,
quitsijonhanꞌ joohan chaꞌvijon ya na chu tsꞌan xu na ja jndyi, itsiquixꞌenhanꞌ naxenꞌ juu.
Ndöꞌ vaa itsiquindyi jñꞌoon na sinin David.
Ndö vaa ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan nnꞌan na chito conduihan tsjan Israel
11 Min na nndaꞌ vaa na itsiquindyihanꞌ, tyiꞌncꞌoonꞌ nꞌonhoꞌ na jndë iscyaa Tyoꞌtsꞌon nnꞌan Israel na majoꞌñꞌen quintyja. Chito joꞌ. Ngꞌe na tonanꞌtja nanꞌñeen nnon jon, joꞌ joo nnꞌan na mañoon tsjan na conduihan, ncyaahanꞌ na vanaan na ntsinꞌman jon ñuaanhan. Itsꞌaa jon na nndaꞌ chaꞌ ya na ntquen nnꞌan Israel cüenta na itsinꞌman jon ñuaan nanꞌñeen, joꞌ ntsꞌaahanꞌ na ntsixueehanꞌhin na quityeꞌntjon nndaꞌ jon joohan chaꞌxjen na ityentjon jon joo nanꞌñeen. 12 Xengꞌe na tyíꞌcantyja nꞌonhan Tyoꞌtsꞌon, joꞌ tyincyaahanꞌ na itsinꞌman jon ñuaan nnꞌan na mañoon tsjan conduihan. Ndoꞌ ngꞌe ntyja ꞌnaanꞌ na tjuꞌcjehanꞌ joo nnꞌan Israel, joꞌ nque nnꞌan na mañoon tsjan, tyincyaahanꞌ na tyiiꞌhanꞌ joohan na conduihin ntsinda jon. Ndoꞌ ngꞌe nndaꞌ vaa na itsꞌaa jon, cꞌoonꞌ nꞌonhoꞌ na tꞌmanntyichen naya nnanꞌxuan nque nnꞌan judíos xjen na nninncya ntcüeꞌhin na nquii Tyoꞌtsꞌon ntyeꞌntjon jonhin.
13 Ndoꞌ ndëë ꞌoꞌ na chito conduihoꞌ nnꞌan judíos, mantyi vaa jñꞌoon na matsjö. Ntꞌue tsꞌön na cüaaꞌ nꞌonhoꞌ na iꞌua Jesucristo tsꞌian nnön na mancya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon ndëë ntyjehoꞌ. Juu tsꞌianvahin na matsꞌa, njon jndyihanꞌ. 14 Matsꞌa na nndaꞌ chaꞌ joo nnꞌan Israel na ninncüii tsjan na tui ja yohin, juu xjen na ntquenhan cüenta na ñꞌenhoꞌ na ityiiꞌ Tyoꞌtsꞌonhoꞌ cüentaaꞌ nquii jon, ntyja tsꞌön na ntsꞌaahanꞌ na nanꞌxueehin yo ꞌoꞌ na iꞌndyiihanꞌ joohin na tonnon jon. Ndoꞌ na nndaꞌ, ngantyja nꞌonhan Cristo chaꞌ ntyiiꞌ joohin na ndëë ntsinꞌman jon ñuaanhan. 15 Ndoꞌ ngꞌe na jntyꞌii Tyoꞌtsꞌonhan, tyincyaahanꞌ na joo nnꞌan na mañoon tsjan conduihin, ntjo ya ntcüeꞌhan yo nquii jon. Mangꞌe na nndaꞌ sꞌaa jon, cꞌoonꞌ nꞌonhoꞌ nchu vaa na tꞌmanntyichen na ntsꞌaahanꞌ ya na ncyꞌoon ntcüeꞌ jon cüenta nanꞌñeen. Na ntsꞌaa jon na nndaꞌ, ntsijonhanꞌ ntyja ꞌnaan nanꞌñeen chaꞌvijon nnꞌan na jndë tjë ndoꞌ na cotaꞌndoꞌ xco nndaꞌhan. 16 Nque nnꞌan Israel, xjen na coveꞌ ntjon ꞌnaanhan, cotuahan ntquen trigo xco, ndoꞌ conanꞌyahan tyooꞌ yo juu jndë tyooꞌ xcoꞌñeen. Juu tyooꞌñeen cotquenhinhanꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu Abraham yo Isaac yo ninꞌJacob, itsijonhanꞌ joohan juu tyooꞌñeen na jiꞌua tsixuanhanꞌ. Ndoꞌ chaꞌxjen na jiꞌua nanꞌxuan joo nanꞌñeen, mantyi nque nnꞌan na conduihan tsjan ꞌnaan nanꞌñeen na jndyocahanꞌ, tsoñꞌenhan jiꞌua nanꞌxuanhan. Nquii Abraham conduihin nchꞌiooꞌ tsꞌoon, na juuhanꞌ conduihanꞌ na jiꞌuahanꞌ, ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, mantyi ntꞌö juu tsꞌoonꞌñeen conduihanꞌ na jiꞌuahanꞌ. Nque nnꞌan tsjan ꞌnaanꞌ jon na jndyocahanꞌ, itsijonhanꞌ joo nanꞌñeen yo joo ntꞌö tsꞌoonꞌñeen.
17 Nque nnꞌan Israel itsijonhanꞌhin chaꞌvijon ntꞌö tsꞌoon olivo tsjan. Ndoꞌ ꞌuꞌ na chito tsꞌan Israel condui ꞌuꞌ, itsijonhanꞌ ꞌuꞌ chaꞌvijon tsꞌoon olivo jndëë. Ndëë ntyjee tsꞌan ntꞌö tsꞌoon olivo tsjan ndoꞌ naijon na jnanhanꞌ, joꞌ ntsiquiñjonꞌ juu ntꞌö tsꞌoon olivo jndëë chaꞌ ncꞌuhanꞌ ntsueeꞌ tsꞌoon olivo ya, ndoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ joꞌ, nndeiꞌhanꞌ. ꞌUꞌ na vantyja tsonꞌ Cristo, itsijonhanꞌ ntyja ꞌnanꞌ chaꞌvijon ntꞌö tsꞌoon olivo jndëë na siquiñjonꞌ tsꞌanhanꞌ. Majoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ ntꞌö juu tsꞌoon olivo tsjanꞌñeen, ñꞌen joohanꞌ na chaꞌvijon na tcon Tyoꞌtsꞌonhanꞌ. Ndoꞌ ꞌuꞌ na condui ꞌuꞌ tsꞌoon olivo jndëë, jndë tyiiꞌ jon ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanꞌ Cristo. 18 Mangꞌe na nndaꞌ, tyiꞌntcoꞌ sꞌa ꞌuꞌ na tꞌmanntyichen condui ꞌuꞌ, chichen nque nnꞌan na conduihan tsjan ꞌnaanꞌ Abraham, Isaac yo ninꞌJacob. Ee xe na ninꞌcoꞌ sꞌa ꞌuꞌ na condui ꞌuꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, cüa, cüaaꞌ tsonꞌ na chito ntꞌö tsꞌoon concyahanꞌ na vandoꞌ nchꞌiooꞌ tsꞌoon. Nque nchꞌiooꞌ tsꞌoon coninncyahanꞌ na condeiꞌ ntꞌöhanꞌ.
19-20 Xe cüii ꞌoꞌ ngitso juu: “Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, tyjee jon ntꞌö tsꞌoonꞌñeen chaꞌ condëë ityiiꞌ jon ja ntyja ꞌnaanꞌhan”, mayuuꞌ jñꞌoon na matsininꞌ. Majoꞌ tjiꞌ jonhan ngꞌe na tyiꞌcovantyja nꞌonhan Cristo, ndoꞌ ꞌuꞌ ngꞌe na vantyja tsonꞌ jon, joꞌ ityiiꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jon. Mangꞌe joꞌ quenꞌ cüenta na tyiꞌntcoꞌ sꞌa ꞌuꞌ na vaquinjonꞌ ꞌnan na matsaꞌ. Cꞌonꞌ na ncyaꞌ na tyiꞌncüjiꞌ ntcüeꞌhanꞌ ꞌuꞌ tonnon jon. 21 Ee joo nnꞌan judíos na conduihan ntꞌö tsꞌoon olivo tsjan, jnaanꞌ na tyíꞌcovantyja nꞌonhan jon, joꞌ na tyiꞌquitsitꞌman tsꞌon jonhin. Ndoꞌ mantyi ncuꞌ, xe na aa tyiꞌcovantyja tsonꞌ jon, mantyi min jeꞌquitsitꞌman tsꞌon jon ꞌuꞌ. 22 Mangꞌe joꞌ quitquenhoꞌ cüenta ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoonvaꞌ, tꞌman jndyi vaa na mꞌaan Tyoꞌtsꞌon na viꞌnchjii jon nnꞌan. Majoꞌ yo nque nnꞌan na conanꞌtjahan tonnon jon, jndeiꞌhanꞌ itsꞌaa jon na quityionhan. Nque nnꞌan Israel tataꞌngueeꞌhan chaꞌxjen na icoꞌxen jon, joꞌ na sꞌaa viꞌ jonhan. Majoꞌ ꞌuꞌ, xe na aa ninvito vantyja tsonꞌ Cristo, ninnquiiꞌchen ntsiꞌman jon na tꞌman vaa na viꞌntyjii jon ꞌuꞌ. Majoꞌ xe na aa tyiꞌquitsaꞌ na nndaꞌ, mantyi ncüjiꞌ ntcüeꞌ jon ꞌuꞌ, chaꞌxjen tsꞌoon ntyjee tsꞌan ntꞌöhanꞌ. 23 Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan Israel na tjiꞌ jonhan, xe na aa nntcüeꞌ nꞌonhan ndoꞌ na ngantyja nꞌonhan Cristo, yajoꞌ ntyiiꞌ nndaꞌ Tyoꞌtsꞌonhan ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon, ngꞌe condui jon najndei na nndëë ntsꞌaa jonhanꞌ. 24 Ee ꞌuꞌ na chito tsꞌan Israel condui ꞌuꞌ, itsijonhanꞌ ꞌuꞌ chaꞌvijon tsꞌoon olivo jndëë. Ndoꞌ ꞌnan na itsꞌaa Tyoꞌtsꞌon yo ꞌuꞌ, itsijonhanꞌ ntyja ꞌnanꞌ chaꞌvijon na tyjee tsꞌan ntꞌö juu tsꞌoonꞌñeen, ndoꞌ siquiñjonꞌ jon ꞌuꞌ juu tsꞌoon olivo tsjan. Ee nquii Tyoꞌtsꞌon na tsixuan jon najndei na sꞌaa jon na nndaꞌ, majndeichen nndëë ntsꞌaa jon na nque nnꞌan Israel ngoqueꞌ nndaꞌhan ntyja ꞌnaanꞌ jon, joohin na conduihin tsꞌoon olivo tsjan.
Nque nnꞌan Israel, mantyi ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaanhan
25 ꞌOꞌ ntyjé, ntꞌue tsꞌön na cüaaꞌ ya nꞌonhoꞌ ncüii jñꞌoon na tacotsiꞌman Tyoꞌtsꞌonhanꞌ ndëë nnꞌan na toxenꞌchen. Xe na ncüaaꞌ nꞌonhoꞌ juuhanꞌ, yajoꞌ taxeꞌcꞌoonꞌ nꞌonhoꞌ na vaquinjonꞌ contꞌahoꞌ na covantyja nꞌonhoꞌ Cristo, majoꞌ nque nnꞌan Israel tyíꞌcaquinjonꞌ jntꞌahan na tyiꞌcovantyja nꞌonhan jon. Ndyiiꞌhan na jndë jnanꞌqueꞌ nꞌonhan tonnon Tyoꞌtsꞌon, joꞌ na ndiquindëë na nnanꞌquindëhan tonnon jon. Manndaꞌ vaa ntyja ꞌnaanhan ata xjen jndë siquindë jon tsaꞌnndaꞌ nchu xjen nnꞌan na chito conduihan nnꞌan Israel, icüji jonhan cüentaaꞌ nquii jon. 26 Ndoꞌ ya na nndë xjen nanꞌñeen, yajoꞌ tsoñꞌen nnꞌan Israel ntsinꞌman jon ñuaanhan, ngꞌe jñꞌoonꞌ jon na jndui, nndaꞌ vaa na itsohanꞌ:
Quiiꞌ ntꞌan nnꞌan tsjoon Sión nnan nquii jon na ndyotsiquindyaa jon nque nnꞌan tsjoonꞌñeen.
Nntsꞌaa jon na joo nnꞌan tsjan Jacob na jndyocahanꞌ, nnanꞌtꞌmaanꞌ nndaꞌhan Tyoꞌtsꞌon.
Ndoꞌ ndö vaa na itso ncüiichen jñꞌoonꞌ jon na jndui:
27 Nque nnꞌan Israel, xjen na ntsintꞌu jnan na nanꞌxuanhan,
juu xjenꞌñeen ntsiquindëë jñꞌoon na sijntꞌa yo nque ndochihin na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen.
Nndaꞌ jñꞌoon tso Tyoꞌtsꞌon.
28 Ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Jesucristo, nque nnꞌan Israel conduihan nnꞌan na vꞌiiꞌ nꞌonhan Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ jndë jntꞌahan, ꞌoꞌ na mañoon tsjan nnꞌan na conduihoꞌ, condëë iquen jon ꞌoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon. Majoꞌ juu na icüji jon nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ jon, viꞌntyjii jon joo nanꞌñeen ngꞌe nquii Abraham, Isaac, yo ninꞌJacob, joohan tji jndyee jonhan na conduihan cüentaaꞌ jon. 29 Ee nquii Tyoꞌtsꞌon, ncüii nnon naya na itsiquindaaꞌ jon tsꞌan, tyiꞌjon xuee na ncüjiꞌ ntcüeꞌ jonhanꞌ, min ya na iqueenꞌ jon tsꞌan na quinduihin cüentaaꞌ nquii jon, tyiꞌxeꞌquitso jon quiꞌndyi ntcüeꞌhanꞌhin. 30 ꞌOꞌ nnꞌan na mañoon tsjan conduihoꞌ, nguee na toxenꞌchen tonanꞌvehoꞌ nacjooꞌ Tyoꞌtsꞌon, majoꞌ ngꞌe nque nnꞌan Israel tonanꞌtjahan nnon jon, joꞌ nanein itsijndaꞌhanꞌ na mꞌaan jon na ntyꞌia rohoꞌ nchjii jon. 31 Ndoꞌ machaꞌxjen na toxenꞌchen taꞌnan totaꞌngueeꞌhoꞌ ꞌnan na ntꞌue tsꞌon jon chaꞌ cüityincyooꞌ na ntyꞌia rohoꞌ ntyjii jon, mantyi ntyja na nndaꞌ ntyjii jon yohoꞌ, ngüentyja xjen na ntjiꞌ nndaꞌ nanꞌñeen cüenta na mantyi ntyꞌia rohan ntyjii jon. 32 Ee nquii jon cüejon icüjiꞌ jon cüenta na tsoñꞌen nnꞌan na conanꞌtjahin nnon jon, chaꞌ mantyi tsoñꞌenhan cüejon ndëë ncꞌoon jon na ntyꞌia rohan nchjii jon.
Ncya ya jndyi Tyoꞌtsꞌon yo juu na jndaꞌ xquen jon
33 Nquii Tyoꞌtsꞌon, taquintyja njon jndyi condui tsoñꞌen nnon na itsꞌaa jon yo nnꞌan, tꞌman jndyi vaa na jndaꞌ xquen jon, tsoñꞌen ivaaꞌ tsꞌon jon. Ntyja ꞌnaan tsoñꞌen na itsijndaꞌ jon, taminꞌncüii tsꞌan na nndëë ntsiꞌman ndëë ntyje juu ꞌnan na itsinchuꞌ jon, min jeꞌquindëë ncüaaꞌ tsꞌon tsꞌan yo ꞌnan na itsꞌaa jon. 34 Chaꞌxjen jñꞌoonꞌ jon na jndë jndui na itsohanꞌ: “Taꞌnan tsꞌan quintjii nchu vaa na itsitiu jon, min tanin juu na nndëë ntsijndaꞌ juu xquen jon. 35 Min tanin tsꞌan na jndë sꞌaa juu nayahin chaꞌ ntcanhanꞌ na quityion ntcüeꞌ jonhanꞌ.” 36 Ngꞌe nquii jon tquen jon tsoñꞌen, ndoꞌ macüentaaꞌ jonhanꞌ, ndoꞌ ivantyjeeꞌ jon joohanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu najndei na condui nquii jon. Tyiꞌjon cacüentyjeeꞌ na cüitꞌmaanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Nndaꞌ vaa na chuhanꞌ na quintꞌa nnꞌan.