SINAMBUN TIRERU YIRUSE
Sinɑmbun Tireru Yiruse te, Isirelibɑn bɑn te tɑ bɔnu kuɑ yirun ɡɑriyɑ tɑ mɔ̀. Wɑɑti ye sɔɔ, Gusunɔn sɔmɔ Eliseewɑ u Isirelibɑn sinɑmbu kirɔ kuɑ ben mɛm nɔɔ sɑrirun sɔ̃.
Tɑ sun sɔ̃ɔmɔ nɡe mɛ yibɛrɛbɑ bɑ nɑ Asirin di bɑ Isirelibɑ ɡurɑ bɑ kɑ dɑ ben temɔ. Mɑ ben bɑndɑ nɔru kuɑ, mɑ n tie Yudɑbɑɡiru. Adɑmɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ teeru kɑ wɔkurɑ nɔɔbun biru, Bɑbilonin sinɑ boko u nɑ u Yudɑbɑ wɔri. Mɑ u Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun yɑ̃nu ɡurɑ kpuro mɑ u Yudɑbɑn sinɑmbu ɡɑbu kɑ mɑɑ Yudɑbɑ ɡɑbu mwɛɛrɑ u kɑ dɑ win temɔ Bɑbiloniɔ. Sɑɑ yerɑ Yudɑbɑn tiin bɑndɑ nɔru kuɑ.
Tire ten kpunɑɑ
1. Isirelibɑn bɑndu kɑ Yudɑbɑɡirun ɡɑri, wiru 1n di sere wiru 17.
2. Yudɑbɑn bɑn dɑ̃ɑkiru, wiru 18n di sere wiru 24.
3. Yerusɑlɛmun kpeeru, wiru 25.
1
Gusunɔn sɔmɔ Eli kɑ Akɑsiɑ
Akɑbun ɡɔɔn biru Mɔɑbubɑ bɑ mɑɑ kɑ tii yinɑm seewɑ.
N deemɑ Akɑsiɑ u wɔrumɑ sɑɑ win ɡidɑmbisɑn fɛnɛntin di. Mɑ u tii mɛɛrɑ kuɑ ɡem ɡem. Yerɑ u win bwɑ̃ɑbu ɡɔrɑ u nɛɛ, i doo i mɑn bikiɑru kuɑ Filisitibɑn bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑli Sebubun mi Ekoroniɔ. Kpɑ u mɑn sɔ̃ nɑ̀ n kon se nɛn mɛɛrɑ yen bosun di.
Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo u Eli Tisibiɡii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ kɑ Isirelibɑn sinɑ bokon sɔmɔ be yinnɑ kpɑ ɑ bu sɔ̃ ɑ nɛɛ, n ǹ Gusunɔ sɑriwɑ Isireliɔ, i kɑ bikiɑru dɔɔ bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑli Sebubun mi Ekoroniɔ? Yen sɔ̃ tɛ̃, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡerumɔ u nɛɛ, kpin yee tè sɔɔ Akɑsiɑ u kpĩ mi, u ǹ mɑɑ seemɔ. U koo ɡbiwɑ kɑ ɡem.
Mɑ Eli u seewɑ u dɑ u kuɑ nɡe mɛ ɡɔrɑdo wi, u ɡeruɑ. Sɑɑ yerɑ sɔmɔ be, bɑ wurɑmɑ Akɑsiɑn mi. Yerɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i wurɑmɑ fuuku mɛ.
Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɡoowɑ u sun sennɔ nɑ, mɑ u sun sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, su ɡɔsiro wunɛn mi, kpɑ su nun sɔ̃ su nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, n ǹ Gusunɔ sɑriwɑ Isireliɔ wunɛ sinɑ boko ɑ kɑ bikiɑru dɔɔ Bɑɑli Sebubun mi Ekoroniɔ? Yen sɔ̃ tɛ̃, kpin yee tèn mi ɑ kpĩ mi, ɑ ǹ kɑɑ mɑɑ se, kɑɑ ɡbiwɑ.
Akɑsiɑ u kpɑm bu bikiɑ u nɛɛ, durɔ wi i kɑ yinnɑ mi, ɑmɔnɑ u sɑ̃ɑ.
Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, durɔ wi, yɑɑ sɑnsun yɑberɑ u sebuɑ. Mɑ u ɡɔnɑn kpɑkɑ sɛ̃ke pɔrɑɔ.
Yerɑ Akɑsiɑ u nɛɛ, Eliwɑ, Tisibiɡii.
Akɑsiɑ u kĩ u Eli mwɑ
Mɑ Akɑsiɑ u tɔmbu weerɑɑkuru ɡɔrɑ kɑ ben wiruɡii u nɛɛ, bu doo ɡuuru wɔllu mi Eli u sɔ̃, bu nùn mwɑɑmɑ. Ye bɑ turɑ mi, yerɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ wunɛ! Sinɑ boko u nɛɛ, ɑ sɑrɑmɑ.
10 Eli u wiruɡii wi wisɑ u nɛɛ, nɑ̀ n sɑ̃ɑn nɑ Gusunɔn sɔmɔ, dɔ̃ɔ u sɑrɑmɑ wɔllun di u wunɛ kɑ wunɛn tɔmbu weerɑɑkuu te wɔri.
Yerɑ dɔ̃ɔ u sɑrɑmɑ u bu wɔri. 11 Akɑsiɑ u mɑɑ kpɑm wiruɡii ɡoo ɡɔrɑ kɑ tɔnu weerɑɑkuru. Ye u turɑ Elin mi, yerɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ wunɛ, sinɑ boko u nɛɛ, ɑ sɑrɑmɑ fuuku.
12 Mɑ Eli u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ̀ n sɑ̃ɑn nɑ Gusunɔn sɔmɔ, dɔ̃ɔ u sɑrɑmɑ u nun wɔri wunɛ kɑ wunɛn tɔmbu.
Mɑ dɔ̃ɔ u sɑrɑmɑ u durɔ wi kɑ win tɔn be kpuro wɔri u ɡo. 13 Yerɑ Akɑsiɑ u kpɑm wiruɡii ɡoo ɡɔrɑ nɔn itɑse kɑ tɔmbu weerɑɑkuru. Ye wiruɡii wi, u turɑ mi, yerɑ u yɔɔwɑ sere mi Eli u sɔ̃, mɑ u yiirɑ win wuswɑɑɔ u nùn kɑnɑ u nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ wunɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ nɛ kɑ tɔmbu weerɑɑkuu ten wɑ̃ɑru mɛɛrio. 14 Domi ɑ derɑ dɔ̃ɔ u wiruɡibu yiru ye wɔri, kɑ ben bɑɑwuren tɔmbu weerɑɑkuukuubu. Adɑmɑ nɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ nɛn wɑ̃ɑru mɛɛrio.
15 Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo u Eli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kɑ durɔ wi doo, ɑ ku bɛrum ko.
Mɑ u sɑrɑ bɑ dɑ sinɑ bokon mi. 16 U sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, Gusunɔ sɑriwɑ Isireliɔ wìn mi kɑɑ bikiɑru ko, ɑ kɑ bikiɑru dɔɔ Filisitibɑn bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑli Sebubun mi, Ekoroniɔ? Yen sɔ̃, kpin yee tè sɔɔ ɑ kpĩ mi, ɑ ǹ mɑɑ seemɔ, kɑɑ ɡbiwɑ.
17 Yenibɑn biru Akɑsiɑ u kpunɑ u ɡu nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ sɑɑ win sɔmɔ Elin nɔɔn di. Mɑ Yorɑmu u bɑndu di. Domi Akɑsiɑ u ǹ bii mɑrɑ. Mɑ win wɔnɔ Yorɑmu u bɑndu di. N deemɑ Yudɑbɑn sinɑ boko Yorɑmu, Yosɑfɑtin biin bɑndun wɔ̃ɔ yiruse sɔɔrɑ mi.
18 Ye Akɑsiɑ u kuɑn sukum ye kpuro yɑ yoruɑ Isirelibɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ.
Eli u suɑrɑ wɔllɔ