9
Yesu u bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ɡɔrɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:5-15, Mɑɑku 6:7-13)
Mɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru sokɑ u mɛnnɑ u bu dɑm kɑ̃ kɑ yiiko bu kɑ wɛrɛkunu kpuro ɡirɑ, bu kɑ mɑɑ bɑrɑnu bɛkiɑ. Mɑ u bu ɡɔrɑ bu kɑ bɑn te Gusunɔ u koo swĩin wɑɑsu ko kpɑ bu bɑrɔbu bɛkiɑ. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku ɡɑ̃ɑnu kusenu ko sɑnum mɛ sɔɔ, bɑɑ dɛkɑ ǹ kun mɛ bɔɔru ǹ kun mɛ dĩɑnu ǹ kun mɛ ɡobi, kpɑ i ku mɑɑ yɑberu yiruse nɛnɛ. Yɛnu ɡèn mi i sɔbiɑ, i sinɔ mi sere i kɑ doonɑ wuu ɡen min di. Wuu mi bɑ ǹ bɛɛ dɑm koosie, i yɑrio wuu ɡen min di, kpɑ i bɛɛn nɑɑsun tuɑ bu kpɑre nɡe yĩreru te tɑ bu ben tɑɑrɛ sɔ̃ɔsimɔ.
Bɑ seewɑ bɑ doonɑ bɑru kpɑɑ kpɑɑkɑ, bɑ Lɑbɑɑri ɡeɑ kpɑrɑmɔ mɑ bɑ bɑrɔbu bɛkiɑmɔ yɑm kpuro.
Herodun lɑɑkɑri seewɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 14:1-12, Mɑɑku 6:14-29)
Herodu sunɔ u nuɑ kpuro ye Yesu u mɔ̀, mɑ yɑ win lɑɑkɑri burisinɑ. Domi ɡɑbɑ ɡerumɔ Yohɑnuwɑ wurɑmɑ ɡɔrin di.
Gɑbɑ mɑɑ ɡerumɔ Eliwɑ kurɑmɑ.
Mɑ ɡɑbɑ ɡerumɔ Gusunɔn sɔmɔ yerukobun turowɑ wurɑmɑ sɑɑ ɡɔrin di.
Mɑ Herodu u nɛɛ, nɑ derɑ bɑ Yohɑnu wiru burɑ. Adɑmɑ wɑrɑ wini wìn ɡɑri nɑ nɔɔmɔ mɛnin bweseru.
Mɑ u kɑsu u nùn wɑ.
Yesu u tɔmbu nɔrɔbun
subɑ nɔɔbu diisiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 14:13-21, Mɑɑku 6:30-44, Yohɑnu 6:1-14)
10 Yesun bwɑ̃ɑ be, bɑ ɡɔrɑ ye wɔmɑ bɑ nùn sɑɑriɑ kpuro ye bɑ kuɑ. Mɑ u bu suɑ bɑ tii mɛnɑ bɑ dɑ wuu ɡɑɡun berɑ ɡiɑ ɡe bɑ rɑ soku Bɛsɑidɑ. 11 Tɔn wɔru ɡɑ ɡiɑ ɡee u wɑ̃ɑ, mɑ ɡɑ nùn swĩi. U bu dɑm koosiɑ mɑ u bu bɑn te Gusunɔ u koo swĩin ɡɑri sɔ̃ɔmɔ, u mɑɑ bu bɛkiɑmɔ be bɑ bɑrɔ.
12 Ye sɔ̃ɔ kpeeyɔ be wɔkurɑ yiru ye, bɑ nùn susi mɑ bɑ nɛɛ, ɑ tɔn be kɑro bu dɑ wusɔ kɑ bɑru kpɑɑnɔ bu kpin yeru kɑsu kɑ ye bɑ koo di, domi ɡbɑburu sɔɔrɑ sɑ wɑ̃ɑ mini.
13 Yerɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bu dĩɑnu wɛ̃ɛyɔ bɛɛn tii bu di.
Adɑmɑ bɑ nɛɛ, pɛ̃ɛ nɔɔbu kɑ swɛ̃ɛ yiru tɔnɑwɑ sɑ mɔ, mɑ n kun mɔ ɑ̀ n kĩ bɛsɛn tii su dɑ su dĩɑnu kɑsumɑ tɔn be kpuron sɔ̃ bɑɑsi yɑ.
14 Tɔn be sɔɔ, tɔn durɔbun ɡeerɑ turɑ nɡe tɔnu nɔrɔbun subɑ nɔɔbu (5.000). Mɑ Yesu u win bwɑ̃ɑ be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bu sinɑsio wuu wuukɑ, weerɑɑkuukuubu.
15 Mɑ bɑ kuɑ mɛ bɑ be kpuro sinɑsiɑ. 16 Yesu u pɛ̃ɛ nɔɔbu ye suɑ kɑ swɛ̃ɛ yiru ye, mɑ u nɔni seeyɑ wɔllɔ u Gusunɔn domɑru bikiɑ, mɑ u ye mururɑ u bwɑ̃ɑ be wɛ̃ bu tɔn dɑbi te yɑbuɑ. 17 Be kpuro bɑ di bɑ debɑ. Mɑ bɑ sukum ɡure birenu wɔkurɑ yiru sɔɔ ye bɑ di n tiɑrɑ.
Piɛɛ nɛɛ, Yesu u sɑ̃ɑwɑ
wi Gusunɔ u ɡɔsɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 16:13-19, Mɑɑku 8:27-29)
18 Sɔ̃ɔ teeru sɑnɑm mɛ Yesu u kɑnɑru mɔ̀ bee tiɑ, kɑ win bwɑ̃ɑbu sɑnnu, u bu bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ tɔmbɑ ɡerumɔ nɑ sɑ̃ɑ.
19 Bɑ nɛɛ, Yohɑnu Bɑtɛmu kowowɑ. Gɑbɑ rɑ ɡere, Eliwɑ, ɡɑbɑ rɑ mɑɑ nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ yerukobun turowɑ u wurɑmɑ ɡɔrin di. 20 Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, bɛɛn tii mɑɑ ni, wɑrɑ i ɡerumɔ nɑ sɑ̃ɑ.
Piɛɛ u nɛɛ, wunɑ Kirisi wi Gusunɔ u ɡɔrimɑ.
21 Mɑ u bu nɔɔ ɡoosi bu ku rɑɑ ɡoo sɔ̃.
Yesu u win ɡɔɔ kɑ win seebun
ɡɑri mɔ̀
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 16:20-28, Mɑɑku 8:30-9:1)
22 Yesu u kpɑm nɛɛ, Tɔnun Bii u ǹ koo ko u kun nɔni sɔ̃ɔre ɡem ɡem, kpɑ ɡuro ɡurobu bu nùn yinɑ kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu, kpɑ bu nùn ɡo kpɑ u sikurɑ sɔ̃ɔ itɑse.
23 Mɑ u be kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡoo ù n kĩ u mɑn swĩi nɡe bɔ̃̀ɔ, u win ɡɔ̃ru kĩru derio, kpɑ u win tiin dɑ̃ɑ bunɑnɑru suɑ bɑɑdommɑ, kpɑ u n mɑn swĩi. 24 Domi bɑɑwure wi u kĩ u win wɑ̃ɑru di kɑ win ɡɔ̃ru kĩru, u koo tu biɑ. Adɑmɑ bɑɑwure wi u win wɑ̃ɑru yinɑ nɛn sɔ̃, wiyɑ u koo tu wɑ kɑ ɡem. 25 Arufɑɑni yerɑ̀ tɔnu u mɔ, bɑɑ ù n hɑnduniɑn ɡɑ̃ɑnu kpuro wɑ, mɑ u tii kɑm koosiɑ ǹ kun mɛ u win wɑ̃ɑru biɑ. 26 Domi bɑɑwure wi u nɛn sekuru mɔ̀ kɑ mɑɑ nɛn ɡɑri, Tɔnun Bii u koo mɑɑ win sekuru ko ù n wurɑmɑ kɑ win yiiko kɑ Bɑɑbɑɡiɑ kɑ wɔllun ɡɔrɑdo dɛɛrobuɡiɑ. 27 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ kɑ ɡem, ɡɑbu bɑ yɔ̃ mini be bɑ ǹ ɡbimɔ bu kɑ bɑn te wɑ te Gusunɔ u koo swĩi.
Yesun wɑsi ɡɔsiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 17:1-8, Mɑɑku 9:2-8)
28 Ye u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, yen sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse u Piɛɛ kɑ Yohɑnu kɑ Yɑkɔbu suɑ u yɔɔwɑ ɡuuru wɔllɔ u wɑ u kɑ kɑnɑru ko. 29 Nɡe mɛ u kɑnɑru mɔ̀ win wuswɑɑ ɡɔsiɑ tukɑ, mɑ win yɑ̃nu bururɑ fem fem. 30-31 N wee tɔmbu yiru, Mɔwisi kɑ Eli, bɑ kurɑmɑ kɑ wɔllun ɡirimɑ bɑ kɑ nùn win doonɑrun ɡɑri mɔ̀ te u koo doonɑ Yerusɑlɛmun di. 32 Piɛɛ kɑ win kpɑɑsibu ben wɑsi buniɑ kɑ dom, ɑdɑmɑ bɑ dom kpɑrurɑ mɑ bɑ Yesun yiikon ɡirimɑ wɑ kɑ tɔn be yiru be bɑ yɔ̃ kɑ wi. 33 Nɡe mɛ tɔn be, bɑ Yesu dɛsirɑrimɔ, Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yinni, n wɑ̃ sɑ n wɑ̃ɑ mini. Su kunu itɑ ko, teeru wunɛɡiru, teeru Mɔwisiɡiru, teeru mɑɑ Eliɡiru. Domi u ǹ yɛ̃ ye u ɡerumɔ.
34 Nɡe mɛ u ɡɑri mɔ̀ mɛsum, bukɔ ɡɑ nɑ ɡɑ bu wukiri, mɑ bɛrum bwɑ̃ɑ be mwɑ ye bɑ wɑ mɛsum. 35 Mɑ nɔɔ ɡɑɡu ɡɑ nɔɔrɑ bukɔ ɡen min di ɡɑ nɛɛ, winiwɑ nɛn Bii wi nɑ tii ɡɔsiɑ, i wiɡiɑ nɔɔwɔ.
36 Gɑri yin biru, Yesu tiɑ wi turo. Bwɑ̃ɑ be, bɑ ye bɑ wɑ mi tii mɑrisi, bɑ ǹ ɡoo ɡɛɛ sɔ̃ɔwɑ sɔ̃ɔ mɛɛ te sɔɔ.
Yesu u bii wi wɛrɛku ɡɑ wɑ̃ɑsi
bɛkiɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 17:14-18, Mɑɑku 9:14-27)
37 Yen sisiru, sɑnɑm mɛ bɑ sɑrɑ ɡuuru wɔllun di, tɔn wɔru ɡunɑ yɑ Yesu sennɔ nɑ. 38 Yerɑ tɔn wɔru ɡen suunu sɔɔn di durɔ ɡoo u ɡbɑ̃rɑ u nɛɛ, yinni, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ nɛn bii durɔbu ɡe mɛɛrio, domi u sɑ̃ɑ bii teere te nɑ mɔ. 39 Wɛrɛku ɡɑ rɑ nùn sɛ̃rewɑ kpɑ u ɡbɑ̃rɑ suɑru sɔɔ, kpɑ ɡu nùn bemisiɑ, kpɑ ɡu de u n yɑ̃ɑtɑm pɔkeru mɔ̀ kpɑ u tii mɛɛrɑ ko, yen biru kpɑ ɡu nùn doonɑri. 40 Nɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu kɑnɑ bu ɡu ɡirɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ kpĩɑ.
41 Yesu nɛɛ, tɔn kɔ̃so nɑɑnɛ doke sɑriruɡibu, sere sɑɑ yerɑ̀ ko nɑ n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ. Sere dommɑ ko nɑ n kɑ bɛɛ tɛmɑnɛ. Mɑ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kɑ wunɛn bii wi nɑ mini.
42 Sɑnɑm mɛ u kɑ bii wi susiɔ, wɛrɛku ɡe, ɡɑ nùn tem kpɑrɑnɑ mɑ ɡɑ nùn bemisiɑ. Adɑmɑ Yesu u ɡu ɡerusi u bii wi bɛkiɑ, mɑ u nùn win tundo wesiɑ. 43 Mɑ Gusunɔn sinɑ te, tɑ tɔn be kpuro mɑɑmɑɑki kuɑ.
Yesu kpɑm win ɡɔɔ
kɑ win seebun ɡɑri mɔ̀
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 17:22-23, Mɑɑku 9:30-32)
Sɑnɑm mɛ bɑɑwure u kɑ̃sɑ kɑ ye Yesu u mɔ̀, u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, 44 bɛɛ i ɡɑri yini swɑɑ dɑkio sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Bɑ koo Tɔnun Bii tɔmbu nɔmu sɔndiɑ.
45 Adɑmɑ win bwɑ̃ɑbɑ kun ɡɑri yi tubɑ, domi bɑ bu yi berue ɡinɑ, bu ku kɑ ɡiɑ. Mɑ bɑ bɛrum mɔ̀ bu kɑ nùn ɡɑri yin yɑɑsi bikiɑ.
Wɑrɑ ɡisonkoru bo
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 18:1-5, Mɑɑku 9:33-37)
46 Sikirinɔ ɡɑ duɑ bwɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ domi bɑ kĩ bu ɡiɑ be sɔɔ wi u bo. 47 Yesu u ben ɡɔ̃run bwisikunu yɛ̃. Yerɑ u bii yɑ̃kɑbu suɑ u yɔ̃rɑsiɑ win bɔkuɔ, 48 mɑ u nɛɛ, bɑɑwure wi u bii yɑ̃kɑbu ɡeni wurɑ nɛn yĩsirun sɔ̃, nɛn tiiwɑ u wurɑ, bɑɑwure wi u mɑɑ mɑn wurɑ, u wi u mɑn ɡɔrimɑ wurɑwɑ. Domi wi u sɑ̃ɑ yɑ̃kɑbu bɛɛn suunu sɔɔ, wiyɑ kpuro kere.
Wi u kun kɑ bɛɛ
yibɛrɛ tɛɛru nɛni, bɛɛɡiiwɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 9:38-40)
49 Yohɑnu u nɛɛ, yinni, sɑ ɡoo wɑ wi u wɛrɛkunu ɡirɑmɔ kɑ wunɛn yĩsiru, mɑ sɑ nùn yinɑri yèn sɔ̃ u ǹ nun swĩi kɑ bɛsɛ sɑnnu.
50 Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku yɛ̃ro yinɑri, domi wi u kun kɑ bɛɛ yibɛrɛ tɛɛru nɛni, bɛɛɡiiwɑ.
Sɑmɑrin wuu ɡɑɡuɡibɑ yinɑ
bu Yesu dɑm koosiɑ
51 Sɑnɑm mɛ sɑɑ yɑ turuku koomɑ bu kɑ nùn suɑ u dɑ wɔllɔ, u ɡɔ̃ru doke dim dim u Yerusɑlɛmu dɑ. 52 Mɑ u sɔmɔbu ɡɑbu ɡbiisiɑ bɑ dɑ bɑ duɑ Sɑmɑriɡibun wuu ɡɑɡu sɔɔ bu kɑ nùn ɑyeru sɔɔru kuɑ. 53 Adɑmɑ wuu miɡibu bɑ ǹ nùn dɑm koosie yèn sɔ̃ bɑ wɑ n sɑ̃ɑre nɡe u dɔɔ Yerusɑlɛmu ɡiɑ. 54 Ye win bwɑ̃ɑ beni Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu bɑ wɑ mɛ, bɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, Yinni, ɑ kĩ su de dɔ̃ɔ u sɑrɑmɑ wɔllun di u tɔn be wɔri?
55 U bu sĩire mɑ u bu ɡerusi kɑ dɑm. [U nɛɛ, i ǹ yɛ̃ ye i bwisikumɔ. 56 Domi Tɔnun Bii u ǹ nɛ u kɑ tɔnun hunde kɑm koosiɑ. U nɑwɑ u kɑ ye fɑɑbɑ ko.] Mɑ bɑ dɑ wuu ɡɑm ɡiɑ.
Be bɑ kĩ bu Yesu swĩi
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:19-22)
57 Sɑnɑm mɛ bɑ sĩimɔ swɑɑ sɔɔ ɡoo u nùn sɔ̃ɔwɑ mɑ u koo nùn swĩi bɑɑmɑ mi u dɔɔ.
58 Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɛmusu bweusu mɔ, ɡunɔsu mɑɑ sokunu mɔ, ɑdɑmɑ Tɔnun Bii u ǹ ɑyeru mɔ mi u koo kpunɑ.
59 U kpɑm ɡoo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn swĩiyɔ.
Adɑmɑ yɛ̃ro u nɛɛ, ɑ de n ɡinɑ dɑ n nɛn tundo sike.
60 Yerɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ derio ɡɔribu bu ben ɡɔribu sike, ɑdɑmɑ wunɛ ɑ doo ɑ Gusunɔn bɑndun Lɑbɑɑri ɡeɑ nɔɔsiɑ bɑɑmɑ.
61 Mɑ ɡoo u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni, kon nun swĩi ɑdɑmɑ ɑ de n ɡinɑ dɑ n nɛɡibu nɔɔ kɑnɑ.
62 Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑwure wi u tebo nɔmu sɔndi, mɑ u biru sĩirɑ, u ǹ mɑɑ ɑrufɑɑni ɡɑɑ mɔ bɑn te Gusunɔ u koo swĩi sɔɔ.