16
Sɔm kowo ɡem sɑriruɡii
Yesu u bwɑ̃ɑ be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ ɡobiɡii ɡoo wɑ̃ɑ. U sɔm kowo mɔ wi u win yɛnu nɔmu sɔndiɑ. Yerɑ bɑ sɔm kowo wi kɔrumɔtɔnu kuɑ bɑ nɛɛ u win yinnin dukiɑ sɑnkumɔ. Mɑ yinni wi, u nùn sokɑ u nɛɛ, mbɑ nɑ nɔɔmɔ bɑ ɡerumɔ wunɛn sɔ̃. A mɑn sɔ̃ɔwɔ nɡe mɛ ɑ wunɛn sɔmburu koosinɑ, domi ɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ ɑ ko nɛn sɔm kowo. Sɔm kowo wi, u tii bikiɑ u nɛɛ, mbɑ u koo ko. Wee, win yinni u nùn yɑrɑmɔ win yɛnun sɔmburun di. U ǹ dɑm mɔ u kɑ wuku, u ǹ mɑɑ sekuru kpɛ̃ u bɑrɑ ko. Wee ye u koo ko, kpɑ ɡɑbu bu kɑ nùn mwɑ ben yɛnuɔ sɑnɑm mɛ bɑ nùn sɔmburu yɑrɑ. Yerɑ u win yinnin dibuɡii bɑɑwure sokusiɑ mɑ u ɡbiikoo bikiɑ u nɛɛ, nyewɑ ɑ nɛn yinnin dibu nɛni. U wisɑ u nɛɛ, ɡum yĩirutiru wunɔbu (100). U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u win tireru suo u sinɑ fuuku kpɑ u yore weerɑɑkuru. Mɑ u kpɑm ɡoo bikiɑ u nɛɛ, wunɛ, nyewɑ ɑ nɛni. U wisɑ u nɛɛ, ɑlikɑmɑ sɑkɑku wunɔbu. Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u win tireru suo kpɑ u yore wɛnɛ. Sɔm kowo nɑɑnɛ sɑriruɡii win yinni u nɛɛ, bwisiɡiin tiiwɑ. Mɑ Yesu u nɛɛ, hɑnduniɑɡibu bɑ bwisi mɔ ben wɑ̃ɑsinɑɑ sɔɔ n kere yɑm bururɑmɡibu.
Nɑ mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, i bɔrɔbɑ kɑsuo kɑ hɑnduniɑn dukiɑ, kpɑ bu rɑ bɛɛ mwɑ wɑ̃ɑ yenu sɔɔ ni nu ku rɑ kpe, sɑnɑm mɛ dukiɑ ye, yɑ kpɑ. 10 Wi u nɑɑnɛ mɔ ɡɑ̃ɑ piiminu sɔɔ, u mɑɑ nɑɑnɛ mɔ ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu sɔɔ. Wi u kɔ̃sɑ mɔ̀ ɡɑ̃ɑ piiminu sɔɔ, u mɑɑ kɔ̃sɑ mɔ̀ ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu sɔɔ. 11 Yen sɔ̃, ì kun nɑɑnɛ mɔ hɑnduniɑ yen dukiɑ sɔɔ, wɑrɑ koo bɛɛ dukiɑ ɡeɑ nɔmu sɔndiɑ. 12 Ì kun mɑɑ nɑɑnɛ mɔ ɡoon ɡɑ̃ɑnu sɔɔ, wɑrɑ koo bɛɛ wɛ̃ ye n sɑ̃ɑ bɛɛɡiɑ.
13 Sɔm kowo kun kpɛ̃ u yinnibu yiru sɑ̃. Domi u koo turo tusi kpɑ u turo kĩɑ, ǹ kun mɛ, u koo turo tii wɛ̃, kpɑ u turo ɡɛm. I ǹ kpɛ̃ i Gusunɔ kɑ dukiɑ mɛnnɑ i sɑ̃ sɑnnu.
Gɑri bwese bwesekɑ
yi Yesu u ɡeruɑ
(I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 11:12-13, 5:31-32, Mɑɑku 10:11-12)
14 Fɑlisibɑ be bɑ ɡobin kĩru mɔ, bɑ ye kpuro swɑɑ dɑki mɑ bɑ Yesu nɔɔ swiikinu mɔ̀. 15 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ i sɑ̃ɑwɑ be bɑ tii ɡem wɛ̃ɛmɔ tɔmbun wuswɑɑɔ, ɑdɑmɑ Gusunɔ u bɛɛn ɡɔ̃rusu yɛ̃. Domi ye bɑ siɑrɑmɔ tɔmbun mi ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ.
16 Sere kɑ Yohɑnun sɑɑ, woodɑ kɑ Gusunɔn sɔmɔbu bɑ wɑ̃ɑ. Sɑɑ sɑnɑm mɛn di, bɑ bɑndun ɡɑri kpɑrɑmɔ te Gusunɔ u swĩi, mɑ bɑɑwure u kookɑri mɔ̀ u kɑ du kɑ dɑm. 17 Woodɑn ɡɑri piikon sɑnkirɑbu sɛ̃, n kere wɔllu kɑ tem kpeebu.
18 Bɑɑwure wi u win kurɔ yinɑ, mɑ u kpɑo suɑ, u sɑkɑrɑru kuɑwɑ. Bɑɑwure wi u mɑɑ kurɔ suɑ wìn durɔ nùn yinɑ, yɛ̃ro sɑkɑrɑru kuɑwɑ.
Gobiɡii kɑ Lɑsɑɑ
19 Mɑ Yesu kpɑm nɛɛ, durɔ dukiɑɡii ɡoo rɑɑ wɑ̃ɑ, wi u rɑ n yɑbe nɔniɡiru sebuɑ te tɑ wesibu wɑ̃, mɑ bɑɑdommɑ win mi, tɔ̃ɔ bɑkɑrɑ. 20 Sɑ̃ɑro ɡoo rɑɑ mɑɑ wɑ̃ɑ, wi bɑ sokumɔ Lɑsɑɑ. U booboosu bɑrɔ, u rɑ n kpĩwɑ dukiɑɡii win yɛnu kɔnnɔwɔ. 21 Domi u kĩ u tii debiɑ kɑ dĩɑ buri yi yi wɔrumɑmɔ sɑɑ ɡobiɡii win tɑbulu wɔllun di. Bɔ̃nu rɑ mɑm nɛ nu n win booboo si dɑbirimɔ. 22 Sɑ̃ɑro wi, u ɡu mɑ wɔllun ɡɔrɑdobɑ bɑ nùn suɑ bɑ kɑ dɑ ɡɔriɔ mi Aburɑhɑmu u wɑ̃ɑ. Dukiɑɡii wi, u mɑɑ ɡu, mɑ bɑ nùn sikɑ. 23 U wɑ̃ɑ nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ ɡɔriɔ, mɑ u nɔni suɑ wɔllɔ u Lɑsɑɑ wɑ Aburɑhɑmun bɔkuɔ. 24 U nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, bɑɑbɑ Aburɑhɑmu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo, ɑ Lɑsɑɑ ɡɔrimɑ u win niki biɑn sɛ̃ru doke nim sɔɔ, kpɑ u nɛn yɑrɑ yɛmiɑsiɑ, domi nɑ nɔni swɑ̃ɑ bɑkɑru wɑɑmɔ dɔ̃ɔ yɑrɑ yeni sɔɔ. 25 Aburɑhɑmu u nɛɛ, nɛn bii, ɑ yɑɑyo mɑ ɑ wunɛn ɡɑ̃ɑ ɡeenu wɑ wunɛn wɑ̃ɑrun sɑnɑm, mɛyɑ mɑɑ Lɑsɑɑ u ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu wɑ. Tɛ̃ mini win nukurɑ yɛm, wunɛ mɑɑ ɑ nɔni swɑ̃ɑru wɑɑmɔ. 26 Ye kpuron biru bɑnkokoro bɔkɔwɑ ɡɑ wɑ̃ɑ bɛsɛ kɑ bɛɛn bɑɑ sɔɔ. Be bɑ kĩ bu sɑrɑ minin di bu dɑ bɛɛn mi ɡiɑ, bɑ ǹ kpɛ̃. Mɛyɑ ɡoo kun mɑɑ kpɛ̃ u nɑ mini bɛɛn min di. 27 Dukiɑɡii wi, u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, nɑ nun kɑnɑmɔ, bɑɑbɑ, ɑ Lɑsɑɑ ɡɔrio nɛn bɑɑn yɛnuɔ, 28 domi nɑ wɔnɔbu nɔɔbu mɔ mi, kpɑ u bu yenin seedɑ diiyɑ bu ku rɑɑ kɑ nɛ ɑye tɔ̃yɑɡii te sɔɔ. 29 Aburɑhɑmu u nɛɛ, bɑ Mɔwisi kɑ Gusunɔn sɔmɔbun tirenu mɔ, bu niɡiɑ nɔɔwɔ. 30 Mɑ u nɛɛ, ɑɑwo bɑɑbɑ Aburɑhɑmu, ɡoo ù n dɑ ben mi ɡɔrin di, bɑ koo ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ. 31 Mɑ Aburɑhɑmu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑ̀ kun Mɔwisi kɑ Gusunɔn sɔmɔbuɡiɑ nuɑ, bɑ ǹ nɑɑnɛ dokemɔ bɑɑ ɡoo ù n seewɑ ɡɔrin di.