41
E Parao i Vurena
Muri na pida i rua, e Parao i vurena ta i pepesi na dahana naru dagi e Nail. I matai a bulmakau i polorua ri gavutuvutu, ri pagitala na naru, ri kani na dahane Nail. Muri a bulmakau i polorua ri teki ri pagitala tabu na naru dagi, ri kani na dahana naru turana a maka bulmakau ri valai muga. Muri ra bulmakau ri teki, ri kani a bulmakau i polorua, ri gavutuvutu. Muri e Parao i hadongo.
I mahita mule, i vurena tabu. I matai a paruna vit i parukaruka, i polorua, ri toto tala na vuhuna i taku. Muri i matai tabu a paruna vit kaka kiroko i polorua. I pori a dari pida, i kave ria ri malai. Lakea a kanena vit kaka kiroko ri todo a kanena kaka dagi. Muri i hadongo, i luhoi kadoa a vurena.
* Dan 2:2Na hatelanga i loholege lae vona a vurena. Lakea i rudu a ngava lakea ne huriki a bakovi na malulu, a bakovi na lohokanga na robo e Egipto, ri gi valai vona. I tuverei ne ria a vurena, pali i uka tara viri ge tuvevea.
A matakari na vain i longo visia ngane e Iosep, lakea i takia e Parao, “Iau a longo visia tara ngava. 10 Hosi o tahate maria a bakovi i matakari a roho na bret vomu. O rudu dili maria na ruma na ubu ne huriki a tagari vomu. 11 Na rodo tara, a vurena iau. Ia tara i vurena. A vurene maria i tahoka a pelegona. 12 Na tahuna iea i tahoka tara koma na Hibru i made turane maria. Ia a vorakato na matakari ne huriki a tagari na roho hariki vomu. Miri takia vona a vurene maria, lakea i tuveve polo ne maria a ngava kapiloho na vurene maria. 13 Muri i bele a maki i manga a hini i tuveve polo ne maria. A bole mule a leho nau iau, pali a bakovi na bret ni vakatavore.”
14 E Parao i longoa a ngava iea, i taki e huriki a vora vona ri gi bole vilia vona e Iosep. Ri vano malaviriri kunana, ri bole talea na bavi. I pagitala i ali a karirana, i kuloi a varakia vona, muri i lakea ne Parao.
15 Lakea e Parao i takia e Iosep, “Iau a vurena, i uka tara bakovi ge tuveve poloa nau a vuregu. A longo ioe ta o lohoka na ni tuveve polo a vurena viri, lakea a rudu a ngava vomu.”
16 Lakea e Iosep i ta maea, “Iau a keri. Pali a Vure kunana a viri bara i tuveve poloa vomu a ngava kapiloho na vuremu.”
17 Muri e Parao i tuverei poloa ne Iosep a vurena, “Iau a vurena ta a pepesi na dahana naru dagi e Nail. 18 A matai a bulmakau i polorua ri gavutuvutu, ri pagitala na naru dagi ri kani na dahana. 19 Muri a bulmakau i polorua ri pagitala tabu na naru dagi. Ri teki, ri mata marango. I uka ma a matai hosi na robo o Egipto ranga bulmakau ri gi mata marango maea. 20 Ra maka bulmakau ri teki, muri ri todo a bulmakau gavutuvutu i polorua, ra ri pagitala muga. 21 Ri kani lobo, i uka ma ni matai ge lolo a kavutune ria. Ri tabana na ni teki manga a hini muga. Muri a hadongo.
22 “A mahita puru tabu, a matai a maka paruna vit ri parukaruka ri toto tala na vuhuna i taku. 23 Muri a matai tabu a paruna vit i polorua i uka ma ri parukaruka. I uka ma ri parukaruka, a vuhuna a dari pida i pori i kave ria ri malai. 24 Lakea a maka paruna vit kaka kiroko ri todo a paruna vit kaka dagi i polorua. A vakalongo e huriki a bakovi na malulu vona a vuregu, pali ri keri ni tuveve poloa nau.”
25 Lakea e Iosep i takia e Parao, “Ra vuremu nga, ru palupulupu. A Vure i vakasiria vomu a naro i popote ta ge ratea. 26 Ra bulmakau gavutuvutu i polorua, a paruna vit koru kamumu i polorua, i manga a pida i polorua. Ra vuremu nga, i taku kunana a ngava kapiloho vona. 27 Ra tekina bulmakau i polorua, ri pagitala muri, i manga a pida i polorua. Pali ra paruna malaina vit i polorua i kave ria a dari pida, ngi ranga i manga a pida i polorua. I vakasiri a pida na pago i polorua.
28 I manga a hini a taki ioe vona. A Vure i vakasiria vomu a naro bara i ratea tabukoi kunana. 29 Ngane a pida i polorua bara i bele kupo vomu a maki ni kani na robo e Egipto. 30 Muri bara i bele a pida na pago i polorua. E huriki lobo bara ri longokaburungia a tahuna na maruanga o Egipto. A pago bara i ratapilea a robo lobo. 31 E huriki a ngatavine a bakovi bara ri longokaburungia a tahuna i vole vona a maki ni kani, a vuhuna a pago bara i madihi hateka. 32 Ra vuremu nga i rua, i taku kunana a pelegona, a vuhuna a Vure i luhoi mugea pali a maki ta ge ratea, tabukoi kunana.
33 Ngane o matakanea a bakovi maratarata ge lohoka, o rua ge matakaria a robo e Egipto. 34 O ru ranga bolekori ri gi tuhoria, ri gi matakaria a robo. Na pida i polorua na maruanga, e huriki a bolekori ri gi nagi na tabeke ge lima a maki ni kani lobo na hania. A tabeke ge taku ri gi habia na hariki, ni gi ru kadolu. 35 Na pida na maruanga nga, o taki e huriki a bolekori ri gi ru dili kamumu a vit na roho dagi na maka tanga dagi. 36 Ra maki ni kani nga ni gi ru kamumu, bara ni kani na pida i polorua na tahuna a pago ge bele o Egipto, lakea e huriki a bakovi a ngatavine i uka ma ri gi mate na vitoloa.”
37 A ngava ne Iosep i nangi kamumu hateka ne Parao turana e huriki a bolekori vona. 38 Lakea e Parao i nana e huriki a bolekori, “Si gi bolea vai tara bakovi ge manga ra bakovi iea i ta vona a hanuna Vure?”
39 Lakea e Parao i takia e Iosep, “A Vure i vakasiria vomu a ngava iea. I uka tara viri ge maratarata ge lohoka manga ioe. 40  * Apo 7:10Ngane ga ru ioe go muga na robo e Egipto. E huriki a viri nau lobo, ri gi longototo kunanea a ngavamu. Iau kunana, a polomeli vomu, a vuhuna iau a hariki.”
E Iosep i Matakari o Egipto
41 Lakea e Parao i takia e Iosep, “Masia, ngane a ru ioe o matakaria a robo e Egipto.”
42  * Dan 5:29Muri i kali talea a paga na kukulimana, i vakarodoa na kukulimane Iosep. A paga iea i vakasiri a nitora ne Parao. I vakarodoa na padirodo kamumu hateka, i vakahurakia na gogo ni rata na gol. 43 E Parao i habia ne Iosep a karis, ge vakanunua, a vuhuna e Iosep i paha muria. E huriki a bakovi ri nunu muga, ri gale maea, “Mu malele ha na dala.” Na naro iea kunana e Parao i rua e Iosep i matakari o Egipto.
44 Muri e Parao i takia e Iosep i ta maea, “Iau e Parao. A ngavagu i maea, i uka tara viri ge rata a maki na ningaru vona kunana. Ri gi nana taro ioe, muri ri gi rata a maki.”
45 Lakea e Parao i vunua e Iosep e Sapenat-Panea. Muri i habia vona a ngatavine, i parangi vona. A rana e Asenat, e tune Potipera, a prister na tanga e Heliopolis. Lakea e Iosep i laho i matai lobo a maka tanga na robo e Egipto.
46 Na tahuna e Iosep i tahoka a pida i ravulu tolu, i vakatubu ni leho ne Parao, a hariki o Egipto. I pea e Parao i vano i matai a tanga lobo na robo e Egipto. 47 Na pida na maruanga i polorua, i koru kamumu a maki ni kani. 48 Lakea e Iosep i ru palupu a maka maki ni kani. I laho na tanga lobo, i bole palupu, i ru dili na roho a maka maki ni kani. A maka hania i pesi halui a tanga tara, bara i bole a maki ni kani ne ria, i ru dili na roho dagi na tanga iea. 49 A maka vit e Iosep i ru kadolu i kupo hateka, manga a hire na dari. I keri ni gi, a vuhuna i kupo hateka.
50 Muga na pida na pago, e Asenat i poda ne Iosep a koma bakovi ala rua. E Asenat e tune Potipera, a prister o Heliopolis. 51 E Iosep i vunua a tabua vona e Manase,* ‘Manase’ na nita Hibru i manga i ‘longokaburungi.’ lakea i ta maea, “A Vure i rata iau a longokaburungi a naro hale ni rata nau koea, turana a naro hale i rata nau e huriki a viri nau.”
52 A paha muri tabua vona i vunua e Epraim, lakea i ta maea, “A Vure i habi a hamogu na tanga a bole a nimadihi vona.”
53 A pida na maruanga i polorua i lobo, 54  * Apo 7:11i bele ngane a pida na pago i polorua, i manga a ngava e Iosep i taki. E huriki na robo basi, ngi ranga, a pago i bele ne ria. Pali pololilo o Egipto i tahoka a maki ni kani. 55  * Ion 2:5Na tahuna e huriki a Egipto ri hataki a harena pago, ri tangi lakea ne Parao ge habi a maki ni kani ne ria. Lakea e Parao i taki ria, “Mu lakea ne Iosep, mu muri mai a ngavana.”
56 Ngane a pago i hale hateka vonga o Egipto, lakea e Iosep i tala a maka roho ni ru kadolu a vit vona, i habi a vit ne ria, ri kona, a vuhuna a pago i hale liu. 57 E huriki na robo basi ranga ri valai o Egipto, ri kona a vit ne Iosep, a vuhuna i hale liu a pago na maka tanga lobo na malala.

*41:8: Dan 2:2

*41:40: Apo 7:10

*41:42: Dan 5:29

*41:51: ‘Manase’ na nita Hibru i manga i ‘longokaburungi.’

*41:54: Apo 7:11

*41:55: Ion 2:5