7
Ĩna manajo cʉtirotire ĩna sẽniĩacõarere Pablo ĩ cʉdire queti
Papera rãca yʉre mʉa sẽniĩacõarere mʉare cʉdiaja yʉ. “Sĩgʉ̃ manajo magʉ̃ ĩ ñacõajama, ¿quẽnati?”, yʉre mʉa yisẽniĩacõarere, “Quẽnaja”, yaja yʉ, tire. To bajiboarine, “Manajo mana, rõmia rãca ajeriarã cʉtire ĩna bojajama, manajo cʉtiroti ñaja”, yaja yʉ. Rõmia quẽne, ĩna manajʉ cʉtijama, quẽnaja. Manajo cʉticõari, ĩ yirʉaro cõro so cʉdijama, quẽnaja. Ĩjʉa quẽne, ĩ manajo so yirʉaro cõro ĩ cʉdijama, quẽnaja. Manajʉ cʉticõari, “Yʉ bojarore bajiro ĩre yirʉocoja yʉ”, yibetirʉocomo. So manajʉ ĩ yirore bajiro cʉdirʉocomo. Ʉ̃mʉ quẽne, manajo cʉticõari, “Yʉ bojarore bajiro sore yirʉcʉja yʉ”, yibetirʉcʉmi. Ĩ manajo so yirore bajiro cʉdirʉcʉmi. To bajiri, ĩna manajoa rãca ĩna yijama, “Yibesa”, yibeticõato ĩna manajoajʉa. Ĩna manajoajʉa quẽne, ĩna yirʉajama, “Yibesa”, yibeticõato ĩna manajʉa. To bajiboarine, “Diore rʉ̃cʉbʉorã, yibeticõato mani maji” ĩna jʉarãjʉne ĩna yitʉoĩajama, quẽnaja. Diore rʉ̃cʉbʉo gajanocõari, ĩna yirũgũriarore bajiro ĩna yijama, quẽnaja. To bajiro ĩna yijama, “Gãjerã rãca ajeriarã cʉtiya”, yimasibetirʉcʉmi vãtia ʉjʉ, Satanás.
Adi jediro mʉare yʉ gotise, mʉare rotigʉ me yaja yʉ. “Yʉ gotirore bajirone mʉa yijama, quẽnaja” yigʉ, tire mʉare gotiaja yʉ. “Yʉre bajiro manajo mana mʉa ñajama, quẽnaboroja”, yitʉoĩaja yʉma. To bajiboarine sĩgʉ̃re bajiro bajirã me ñaja mani. Tocãrãcʉre ricati Dios ĩ masisere manire ʉjoyumi.
Manajo manare, manajʉ manare, manajʉ rijaveoriarãre quẽne ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Yʉre bajiro manajo mana, rõmia quẽne manajʉ mana mʉa ñacõajama, quẽnaja. To bajiboarine, manajo magʉ̃ ĩ ajerio cʉtirʉajama, manajo cʉtiato. To bajirone yato rõmia quẽne. Ajeriarã cʉtire bʉto ĩna tʉoĩajama, manajʉ cʉtiato.
10 Manajʉ cʉtirãre, ado bajiro mʉare gotiaja yʉ: Mʉa manajʉare reare maja. Ti ñaja mani ʉjʉ ĩ rotire. Yʉ masu tʉoĩacõari, yigʉ me yaja. 11 So manajʉre so rocajama, gãji manajʉ cʉtire manirʉaroja. So manajʉ ñar'i rãca so oca quẽnojama, quẽnaja. To bajirone bajiaja ʉ̃mʉre quẽne. Ĩ manajo cʉtijama, rocare maja.
12 Mani ʉjʉ yʉre ĩ rotire me, yʉ masune tʉoĩacõari, ado bajise mʉare gotiaja, Cristore ajitirʉ̃nʉbeco rãca manajo cʉtirãre: Mʉ manajo Cristore ajitirʉ̃nʉbeco ñaboarine, mʉ rãca so ñacõa ñarʉajama, sore rocabetiroti ñaja. 13 To bajirone gotiaja manajʉ cʉtirãre quẽne. Mʉa manajʉa Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, mʉa rãca ĩna ñacõa ñarʉajama, ĩnare reabetiroti ñaja. 14 Ado bajiro ti bajijare, tire gotiaja yʉ: Mʉa manajʉa, Cristore ajitirʉ̃nʉmena ñaboarine, mʉa rõmiajʉa Cristore ajitirʉ̃nʉrã mʉa ñajare, ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro ĩnare ĩamaiami Dios. To bajirone bajiaja Cristore ajitirʉ̃nʉmena rõmirire quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna ñaboajaquẽne, mʉare ĩna manajʉa cʉtijare, ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro ĩnare ĩamaiami. To bajiro ti bajibetijama, mʉa rĩare, Cristore ajitirʉ̃nʉmenare bajiro ĩnare ĩ ĩaborotire ĩ yarãre ĩ ĩamairore bajiro mʉa rĩare quẽne ĩnare ĩamaiami. 15 Cristore ajitirʉ̃nʉgʉ̃ manajo Cristore ajitirʉ̃nʉbeco ñari, ĩre so rocarʉajama, rocacõato. To bajirone bajiato rõmiojʉare quẽne. Cristore ajitirʉ̃nʉbecʉ ñari, ĩ manajore ĩ rocarʉajama, rocacõato. To bajiro ĩna yijama, quẽnacõaroja. Quẽnaro mani ñase bojaami Dios. 16 Ado bajiro ti bajijare, to bajise mʉare gotibʉ yʉ: “Cristore ajitirʉ̃nʉgõ yʉ ñajare, yʉ manajʉ yʉ rãca ĩ ñacõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉcoarʉcʉmi ĩ quẽne”, yimasimenaja mʉa. Ʉ̃mʉa quẽne, “Cristore ajitirʉ̃nʉrã yʉa ñajare, yʉa manajoa yʉa rãca ĩna ñacõa ñajama, Cristore ajitirʉ̃nʉcoarʉarãma ĩna quẽne”, yimasimenaja mʉa, ĩna bajirotire masimena ñari.
17 To bajiri Cristore ajitirʉ̃nʉmena ĩna bojarore bajiro ĩna yicõa ñaboajaquẽne, manijʉarema Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne ricati rĩne mani ñarotire manire ʉjoyumi Dios. To bajiro ĩ yire ñajare, manire ĩ cũriarore bajirone mani ñacõa ñajama, quẽnaja. To bajiro rĩne gotirũgũaja yʉ, tocãrãca macariana Cristore ajitirʉ̃nʉrãre. 18 Tire yʉ gotijama, ado bajise tʉoĩacõari yaja: Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne jud'io masa ñari, circuncisión yiecoriarã ñañuja mʉa. To bajiri mʉa rãcana, “ ‘Jud'io masa ñaama’ yiĩaroma” yirã, circuncisión yiyamanare bajiro ñarʉarũgũrãja mʉa. Ti ũnire yibeticõaña mʉa. Mʉa ñariarore bajiro ñacõaña. Gãjerãma, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne, circuncisión yiecobetiriarã ñañuja mʉa, jud'io masa me ñari. Mʉa rãcana, “Jud'io masare bajiro circuncisión mani yirotijama, quẽnaroja”, yitʉoĩarãma. “Ti ũnire yibeticõato ĩna”, yaja yʉ. 19 Circuncisión yiecoriarã mani ñajama, mani ñabetijaquẽne, no yibeaja. Dios ĩ bojarore bajiro mani yisejʉa ñaja ñamasusema. 20 To bajiri “Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne tocãrãcʉre Dios manire ĩ cũriarore bajirone mani ñacõa ñajama, quẽnaja”, mʉare yaja yʉ. 21 Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉroto rĩjorojʉne, gãjerãre moabosarimasa ñañuja mʉa. To bajiri adirʉ̃mʉrire quẽne to bajirone mʉa moabosacõa ñajama, tʉoĩarejaibesa. To bajiboarine, mʉa ʉjarã, “Mʉa masune moamasirʉarãja” mʉare ĩna yijama, ĩnare vaveocõari, mʉa masu mʉa bojarore bajiro moarʉarãja mʉa. 22 Gãjerãre moabosarimasa ĩna bojase rĩne yiriarã ñaboarine, Cristore mʉa ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne, Satanás ĩ bojasere yitʉjacõari, Dios yarãjʉa ñacoasuja mʉa. Gãjerãre moabosarimasa me ñariarã quẽne, Cristore ĩna ajitirʉ̃nʉsʉoriajʉne, Cristo yarã ĩ bojasejʉare yirã ñacoasuma ĩna. 23 “Yʉ yarã ñato” yigʉ, Satanás yarã mʉa ñaboarone, ĩ macʉ ĩ rijare sʉorine, “Yʉ yarã ñaama”, mʉare yiyumi Dios. To bajiri gãjerã, Dios ĩ bojabetire mʉare ĩna yirotisere ĩnare cʉdibetiroti ñaja. 24 To bajiri Cristore mani ajitirʉ̃nʉsʉorijʉne Dios manire ĩ cũrere mani yicõa ñajama, quẽnaja.
25 Gajeye, manajʉ mana, manajo mana mʉa sẽniĩacõarere mʉare cʉdiaja yʉ. Mani ʉjʉ yʉre ĩ yirotire me ñaja ti. Yʉ masune tʉoĩacõari, mʉare gotigʉ yaja. Mani ʉjʉ, yʉre ĩamaicõari, yʉre ejarẽmorũgũami, “Quẽnaro riojo tʉoĩagʉ̃ ñato” yigʉ. To bajiro yʉre ĩ yijare, yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉjama, quẽnaja. 26 Cristore ajitirʉ̃nʉrã ñari, bʉto rojose yiecorã ñaja mani. To bajiri, ado bajiro ñaroti ñaja: Manajo mana, to yicõari manajʉ mana, mʉa ñacõajama, quẽnaja. 27 Manajoa cʉtirã, manajʉ cʉtirã quẽne, gãmerã reabesa. Manajo mana quẽne, manajo macabesa. Manajʉ mana quẽne, manajʉ macabesa. 28 To bajiro yʉ gotisere ajiboarine, ĩ manajo cʉtijama, to yicõari rõmio quẽne, so manajʉ cʉtijama, rojose yirã me yirãma ĩna. To bajiboarine manajoa cʉticõari, rojose ĩna tãmʉojama, bʉtobʉsa josari ñarʉaroja ĩnare. Tire, bʉtobʉsa rojose ĩna tãmʉosere bojabecʉ ñari, “Manajʉ mana, to yicõari manajo mana mʉa ñacõajama, quẽnaja”, mʉare yibʉ yʉ.
29 Quẽnaro tʉoĩaña yʉ mairã. Ado bajise yigʉ, “Mʉa ñariarore bajirone mʉa ñacõajama, quẽnaroja”, mʉare yibʉ yʉ: Cristo ĩ ejarotirʉ̃mʉ cõñaro masu bajiaja. To bajiri manajo cʉtirã, rõmia manajʉa cʉtirã quẽne, manajo mana mʉa ñariarore bajirone ñacõari, Cristo ĩ bojasejʉare yiñarũgũroti ñaja mʉare. 30 Sʉtiritirã, mʉa sʉtiritisere bʉto tʉoĩabesa. Variquẽnarã quẽne, mʉa variquẽnasere tʉoĩabesa. Gajeyeũni bʉjarã quẽne, mʉa cʉosere tʉoĩabesa. “Adigodojʉ yoaro meaca catirʉarãja mani” yitʉoĩarã ñari, to bajiro bajiya. 31 Adigodoaye yoaro me jediroti ti ñajare, bʉto tire tʉoĩabesa. Ñamasuse me ñaja ti. Tire mʉa tʉoĩajama, Cristo ĩ bojasejʉare quẽnaro yimasimenaja mʉa.
32 Adigodoayere bʉto mʉa tʉoĩasere bojabeaja yʉ. Manajo magʉ̃ma, Cristo ĩ bojasejʉare bʉto tʉoĩagʉ̃mi, ñajediro ĩ yisere ĩ ĩavariquẽnarotire bojagʉ ñari. 33 To bajiboarine, manajo cʉtigʉma, adigodoayere bʉto tʉoĩagʉ̃mi, ĩ manajo so variquẽnarotire bojagʉ ñari. 34 To bajiri Cristo ĩ bojasere tʉoĩa, to yicõari, ĩ manajo so bojasejʉare quẽne tʉoĩa, yigʉmi. Jʉa vãme tʉoĩare ñaroja ĩre. To bajicõari, manajʉ magõma, Cristo ĩ bojasejʉare bʉto tʉoĩagõmo, ñajediro so yisere ĩ ĩavariquẽnarotire bojago ñari. To bajiboarine, manajʉ cʉtigoma, adigodoayere bʉto tʉoĩagõmo, so manajʉ ĩ variquẽnarotire bojago ñari.
35 “Manajo cʉtirʉagʉ manajo cʉtibeticõato” yigʉ me, tire mʉare gotiaja yʉ. “Quẽnaro tʉoĩacõari, manajo cʉtiato ĩna” yigʉ, tire gotiaja yʉ. Dios ĩ bojase rĩne mʉa yiñasere bojaja yʉ.
36 Ĩ manajo cʉtiroco ñario rãca, sore bʉto bojagʉ ñari, manajo cʉtiato. To bajiro ĩ yijama, rojose yigʉ me yigʉmi. 37 To bajiboarine, “Manajo cʉtibetirʉcʉja” yigʉma, manajo cʉtibeticõato. To bajiro bajigʉ ñari, gãjerãre quẽne, ĩ ajeriarã cʉtibetijama, quẽnaja. 38 To bajiri ĩ manajo cʉtiroco ñario rãca, manajo cʉtigʉma, quẽnaro yigʉ, yigʉmi. “Manajo cʉtibetirʉcʉja” yigʉjʉama, ĩ rẽtoro quẽnaro yigʉ, yigʉmi.
39 Manajʉ cʉtigo, so manajʉ ĩ catiñaro cõro ĩ rãca ñacõa ñaroco ñaamo maji. Ĩ rijato berojʉ, gãjire, no so bojagʉre, mani ʉjʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, manajʉ cʉtirʉocomo. 40 To bajiboarine, “So manajʉ ĩ rijato bero, gãjire so manajʉ cʉtibetijama, rẽtoro quẽnaro ñagõmo”, yitʉoĩaja yʉ. Yʉ quẽne, Esp'iritu Santore cʉogʉ ñaja yʉ. To bajiri quẽnaro tʉoĩacõari, to bajiro mʉare gotiaja.