2
Jesús ĩ tudivadiroto rĩjoroaye bajiroti queti
Jesús ĩ tudivadirotirʉ̃mʉre, “Yʉ rãca ñato” yigʉ, Dios, manire ĩ juarẽorotire mʉare gotiquẽnorã yaja. “Jẽre Jesús ĩ tudivadirʉ̃mʉ ejacoajʉ”, mʉare yiyujarã gãjerã. Tire ajicõari, tʉoĩarejaibesa yʉa mairã. “Socase me ñaja. Jẽre Jesús ĩ ejasere yʉre gotirotimi Esp'iritu Santo” ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa. “Ĩna gotirore bajiro yire queti ajibʉ yʉa” gãjerã ĩna yigotirẽmoboajaquẽne, tire ajibesa. “To bajirone bajiro ucayuma Pablo mesa quẽne” gãjerã ĩna yiboajaquẽne, ĩnare ajibesa. To bajiro mʉare yitorã jedirore ajibesa mʉa. Ado bajiro bajisere ĩacõari, “Yoaro mene tudivagʉmi Jesús”, yimasirʉarãja mʉa: Jãjarã masa, “Dios ĩ rotiboasere cʉdibeticõato mani”, yitʉoĩarã ñarʉarãma ĩna. To ĩna bajiñarone, Rẽtoro Rojogʉ ruyuarʉcʉmi, berojʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ Dios ĩ cõarocʉ.a 1 Jn 2.18, Ap 13.1-2. Diore quẽne, jediro masa ĩna rʉ̃cʉbʉosere quẽne, ĩategʉ ñarʉcʉmi. “Rẽtoro yʉre rʉ̃cʉbʉorʉarãja mʉa”, masare ĩnare yigʉ ñarʉcʉmi. To bajirocʉ ñari, Diore yirʉ̃cʉbʉoriavijʉ sãjacõari, rujirʉcʉmi. To yicõari, “Yʉne ñaja Dios”, masare ĩnare yigotirʉcʉmi ĩ, socʉne.
Ti quetire Jesús quẽna ĩ tudivadiroto rĩjoroayere mʉare gotirũgũcajʉ yʉ, mʉa rãca ñagʉ̃jʉ. To bajiri, “Tire masiritimenama”, mʉare yitʉoĩaja yʉ. Rẽtoro Rojogʉ adi macarʉcʉrojʉ vadirotire jẽre masiaja mʉa: “To cõrone vadirʉcʉmi” Dios ĩ yiriaro rĩjorojʉne, ejabetirʉcʉmi maji. Ĩ ejabetiboajaquẽne, jẽre masare rojose ĩ yirotirʉ̃mʉ cõñaro masu bajiaja. Ĩre cõarocʉ, “Vasa mʉ” ĩ yiroti rĩne rʉyaja. “To cõrone vajaro” Dios ĩ yirirʉ̃mʉ ejarʉcʉmi rojose yigʉ. To bajiro ĩ bajiboajaquẽne, mani ʉjʉ Jesucristo ĩ tudivadirʉ̃mʉne, rẽtoro masigʉ̃ ñari, josari mene ĩre rocacõarʉcʉmi. To bajiro ĩ yiecoroto rĩjoro, adi macarʉcʉrojʉ vadicõari, Satanás ĩ rotise rãca bʉto masigʉ̃ ñarʉcʉmi. To bajigʉ ñari, “ ‘Masigʉ̃ ñagʉ̃mi’ yʉre yitʉoĩato” yigʉ, ĩaĩañamanire yiĩorʉcʉmi. To bajiro ĩ yise socase ñarʉaroja. 10 Jediro rojose yirʉcʉmi, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varonare ĩnare yitogʉ. Dios ocare ajiterã ñari, to bajicõari, Jesucristo rojose ĩna yise vajare ĩ yirẽtobosarʉasere quẽne bojamena ñari, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varona ñaama. 11 Ĩ ocare ajiterã ĩna ñajare, “Rẽtoro Rojogʉ socʉne ĩ yisere ajitirʉ̃nʉcõa ñarʉarãma”, ĩnare yirʉcʉmi Dios. 12 To bajiro yirʉcʉmi Dios, “Yʉ oca riojo ñamasusere ajimena ñari, rojose rĩne yivariquẽnarã jediro, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vajaro” yigʉ.
“ ‘Yʉ yarã ñaña mʉa’ Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa”, yire
13 Ajiya yʉa mairã. Tocãrãcajine ado bajiro mʉa ñasere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yivariquẽnarũgũaja yʉa: Mani ʉjʉ bʉto mʉare maiami. Tesalónica macana vatoana, “Yʉ yarã rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vaborona ñaña mʉa” Dios ĩ yirere cʉdiriarã ñaja mʉa. To bajiro mʉa bajisere bojayumi, “Rojose ĩna yisere tʉjacõari, yʉ bojasejʉare yato ĩna” yigʉ. To bajiro yigʉ ñari, Esp'iritu Santore mʉare cõañumi, “Ĩnare ejarẽmoato” yigʉ. Mʉare ĩ ejarẽmose ñajare, Dios oca riojo gotisere ajicõari, “Socase me ñaja”, yimasiaja mʉa. To bajiro yimasirã ñari, rojose yirʉaboarine, tire yimena ñaja mʉa. 14 “To bajiro bajirã ñato” yigʉ, ĩ oca Cristo yere mʉa tʉjʉ yʉare gotimasio roticõañumi Dios. Rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabeticõari, mani ʉjʉ Jesucristo rãca mʉa ñarotire bojagʉ ñari, to bajiro yiyumi. To bajiro mʉa bajisere tʉoĩacõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yirũgũaja yʉa.
15 To bajiri Jesucristo ocare ajitirʉ̃nʉcõa ñarũgũña. Mʉa tʉjʉ vacõari, mʉare yʉa gotimasiocatire masiritibesa. To bajicõari, mʉare yʉa ucacõacatire quẽne masiritibesa. 16 Mani ʉjʉ Jesucristore, to yicõari mani jacʉ Diore quẽne, mʉare sẽnibosaja yʉa. Manire ĩamaicõari, quẽnaro manire yiyumi Dios. Ĩ sʉori ĩ yere tʉoĩavariquẽnarũgũaja mani. Jesucristo quẽnaro ĩ yise ñajare, “Dios ĩ gotiriarore bajiro quẽnaro manire yirʉcʉmi”, yimasiaja mani.
17 Ĩ yere tʉoĩavariquẽnacõari, ado bajiro Diore mʉare sẽnibosaja yʉa: “Ĩnare ejarẽmoña mʉ, gãjerã rãca quẽnaro ĩna ñarotire yigʉ”, mʉare yisẽnibosaja.

a2:3 1 Jn 2.18, Ap 13.1-2.