28
Malta vãme cʉtiyoajʉ ejacõari, Pablo mesa ĩna bajire queti
Tojʉ ejacõari, “Malta vãme cʉtiyoajʉ ñaja mani”, yiĩamasicajʉ yʉa. Tijʉana masa, to yʉa ejaro, quẽnaro yʉare yicama. Bʉto oco ti quedijare, yʉare ʉsacajʉ. To yʉa bajijare, jeame riocõari, “Sũmaroaya mʉa quẽne”, yʉare yicama. Jearʉjʉri juagʉ vacõari, ĩna riori mere ĩ tĩarone, ãña jearʉjʉri vatoa ñar'i, “Jea asisere rudiacʉja” yigʉ, ĩ ãmojʉre jatirocayocõari, cũnicami, Pablore. Ĩ cũniyojasere ĩacõari, ado bajiro gãmerã yicama toana:
—Masa sĩarimasʉ ñagʉ̃mi. Ĩna rujariarojʉ ĩ rujarocabetijare, ĩ masa sĩare vaja ĩre ãña cũnirotigomo so, mani rʉ̃cʉbʉogo —gãmerã yicama ĩna.
To bajiro ĩna yiboajaquẽne, jeamejʉ ãñare ĩre yayerocatĩacõacami. To bajicõari, visiorũgũ yibeticami Pablo. “Guaro mijirʉaroja. Ti mijibetijaquẽne, ñaro tʉsarone rijacoa tʉjarʉcʉmi”, yitʉoĩaboacama tijʉana jediro. To yicõari, yoaro ĩre ĩacodeñaboacama. Ĩna tʉoĩarore bajiro ĩ bajibetijare, ado bajirojʉa tʉoĩacama ĩna yuja: “Mani rʉ̃cʉbʉogʉ, masʉre bajiro rujʉ cʉticõari, ejami”, gãmerã yicama ĩna yuja.
To yʉa bajiñacatijʉ tʉre ñacajʉ, tiyoana ʉjʉ Publio vãme cʉtigʉ ye sita. Quẽnaro yʉare bocaãmicami. To bajiri, idiarʉ̃mʉ ĩ rãca yʉa ñaro quẽnaro yʉare yicami. Ĩ tʉ yʉa ñaro, “Bʉto rijaami yʉ jacʉ” ĩ yisere ajicajʉ yʉa. “Bʉbʉribʉjacõari, gʉda cuduami. Mano gajajuar'i cãnijesariaro joejʉ jesaami”, yicami. To bajiro ĩ yijare, ĩre ĩagʉ̃ jãjacami Pablo. Ĩ tʉ jãjaejacõari, Diore ĩre sẽnibosacami. To yicõari, ĩ ãmori ñujeocami. To ĩ yirone, caticoacami ĩ yuja. Ĩre ĩ catiosere ajicõari, toana rijaye cʉtirã, ĩre catiorotirã ejacama ĩna. To ĩna bajijare, ĩnare catiocami Pablo. 10 To ĩ yijare, yʉare rʉ̃cʉbʉorã, quẽnaro yirũgũcama ĩna. To yicõari, yʉa varoto rĩjoro, yʉa bojase jediro yʉare ĩsicama.
Romajʉ Pablo ĩ ejare queti
11 Malta vãme cʉti yoajʉre idiarã muijua ñacajʉ yʉa. “Juebʉcʉ ti rẽtoro bero vanasa” yirã, tujayuma Alejandr'ia vãme cʉti macana. To bajiri, juebʉcʉ bero, ĩna rãca vacajʉ yʉa quẽna. Tia ĩguẽajʉre, “Ado bajirã ñarãma cũmuare ĩacoderimasa mani rʉ̃cʉbʉorã, Cástor, to yicõari Pólux vãme cʉtigʉ quẽne” yicõari ĩna quẽnoriarã ñacama. 12 Siracusa vãme cʉti macajʉ ejacõari, idiarʉ̃mʉ ñacajʉ yʉa. 13 Ti macajʉ ñacõari vana, Regio vãme cʉti macajʉ ejacajʉ yʉa. Gajerʉ̃mʉ yʉa vato riojo mino ti vajare, Puteoli vãme cʉti macajʉ vaejacajʉ yʉa. 14 Ti macajʉ ejacõari, Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre ĩnare bʉjacajʉ yʉa. “Yʉa rãca cojo semana ñaña mʉa”, yʉare yicama ĩna. To bajiri ĩna rãca cojo semana ñacajʉ yʉa. To baji, Romajʉ vacajʉ yʉa. 15 Yʉa vadi quetire ajicõari, yʉare bocarã vayuma ĩna, ti macana Jesúre ajitirʉ̃nʉrã. To bajiri, Foro de Apio vãme cʉti macajʉ yʉare bocacama. Gãjerãma, Tres Tabernas vãme cʉtojʉ yʉare bocacama ĩna. To ĩna bajiro ĩacõari, variquẽnagʉ̃ ñari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yicami Pablo. 16 Roma vãme cʉti macajʉ yʉa ejaro, tubiberiavijʉ Pablo ĩ ñarʉabetijare, “Gaje vijʉ sĩgʉ̃ ĩ ñacõajama, quẽnacõaroja. To bajiboarine sĩgʉ̃ surara ĩre coderʉcʉmi”, yicama.
Romajʉ ñacõari, Pablo ĩ bajire queti
17 Romajʉ ĩ ejaro bero idiarʉ̃mʉ ñatʉsacʉ, “Jud'io masa ʉjarãre ĩnare jirẽoña”, yicami Pablo. Ĩna rẽjajediro, ado bajiro ĩnare goticami:
—Yʉre ajiya yʉ yarã. Mani yarãre rojose yʉ yibetiboajaquẽne, to yicõari, mani ñicʉa ĩna yirũgũrere yʉ rʉ̃cʉbʉorũgũboajaquẽne, yʉre ñiacõari, romano masare ĩsicama mani yarã, Jerusalén macana. 18 Ñie rojose yʉ yibetijare, “Rojose yibesumi” yicõari yʉre burʉaboacama romano masajʉama. 19 Yʉre ĩna burʉaboajaquẽne, mani yarãjʉa, “Ĩre bubeticõaña”, ĩnare yicama. To ĩna yijare, “ ‘Rojose yiyujari yʉ’ yigʉ, Roma macagʉ, Ʉjʉ Césare ĩre ĩacõĩarotirʉcʉja”, yicajʉ yʉ. “ ‘Rojose yʉre ĩna yicati ti ñajare, rojose ĩnare yiya’ yirʉ me, Ʉjʉ César tʉjʉ varʉcʉja”, yicajʉ yʉ. 20 Tire gotirʉ mʉare jicõamʉ yʉ. Israel ñamasir'i jãnerabatia mani tʉoĩayurũgũcacʉ, jẽre ejayumi. To bajiri, ĩre yʉ ajitirʉ̃nʉjare, cõmema rãca yʉre siarũgũama —ĩnare yigoticami Pablo.
21 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre yicama ĩna, Roma macana jud'io masa ʉjarã:
—Judea sitana ejaboarine, “Rojose yigʉ ñaami Pablo”, yʉare yigotibetirũgũama. Ĩna ucacõasere quẽne ĩabetirũgũaja yʉa. To bajiri mʉ bajisere masibeaja yʉa. 22 To bajiboarine, “Jesúre masa ĩna ajitirʉ̃nʉjama, quẽnabeti ñaja” masa ĩna yise rĩne ajirũgũmʉ yʉa. To bajiri, mʉ tʉoĩase yʉare mʉ gotisere bojaja —ĩre yicama ĩna, Pablore.
23 To bajiro ĩre yirã ñari, ĩ gotisere ajirã ĩna rẽjarotirʉ̃mʉre ĩre goticama ĩna. “Tirʉ̃mʉ rẽjarʉarãja mani” ĩna yicatirʉ̃mʉ ti ejaro, jãjarãbʉsa rẽjacama ĩna.
To bajiri, ado bajiro ĩnare gotimasiocami Pablo:
—Jesúne ñaami “Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i. Ĩre ajitirʉ̃nʉrãre, “Yʉ yarã ñaama” ĩnare yiĩavariquẽnacõari, quẽnaro yirũgũami Dios —ĩnare yigotimasiocami Pablo.
Tire ĩ gotimasiojama, Moisés ñamasir'ire Dios ĩ roticũmasirere, to yicõari Diore gotirẽtobosamasiriarã ĩna ucamasirere masigʉ̃ ñari, ĩnare gotimasiogʉ̃ yicami. Busurijʉ ĩ goticoajama, rãiorijʉjʉ gotigajanocami. 24 To bajiro ĩ yisere ajicõari, “Socʉ me yami. Riojone bajiroja”, yiajicama sĩgʉ̃ri. To bajiboarine gãjerãma ajitebʉsacama. 25 To bajiri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabetica yirã, budisʉocama ĩna. To ĩna bajirone, ado bajiro ĩnare goticami Pablo:
—Ado bajiro mʉa bajirotire yigʉ, Esp'iritu Santo, mʉa ñicʉa ñamasiriarãre ĩ yimasire riojo ñañuja ti. “Ado bajiro ĩnare gotiya”, yimasiñumi, Isa'ias ñamasir'ire:
26 “Mʉ yarãre ĩnare gotiaya mʉ: ‘Yʉre ajirã ñaboarine, ajimasibeticõa ñarʉarãma. Yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, “¿To bajiro bajisere yigʉ yatique ĩ?”, yiĩamasibeticõa ñarʉarãma.
27 Ado bajiro bajirã ñari, yʉ yere ajimasimena ñarãma ĩna: Gãmo gojeri tusubeti, to yicõari, caje ĩamenare bajiro bajirãma. To bajiro yʉ yijama, “Yʉ yere tʉoĩarʉamena ñaama” yigʉ yaja yʉ. To bajirã ñari, tire quẽnaro ajimasibeama. Yʉ yere ĩna tʉoĩarʉajama, tire ajimasicõari, yʉ bojarore bajiro tʉoĩavasoacõari, yʉre sẽnirʉ̃cʉbʉoborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ’, ĩnare yigotiaya mʉ”, Isa'iare ĩre yigotimasiñumi Esp'iritu Santo. To bajiro ĩ yijama, adirodorianare quẽne, mʉare gotigʉ yimasiñumi.
28 To bajiri quẽnaro ajiya mʉa: Adirʉ̃mʉrire Jesús sʉorine quẽnaro Dios ĩ yisere jud'io masa me ñarãjʉare gotimasiocudiroti ñaja. Ĩnajʉama tire ajirã ñari, ajitirʉ̃nʉrʉarãma —ĩnare yigoticami Pablo.
29 To bajiro ĩ yigotijare, sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩabetica yirã, gãmerã oca rẽtocõari, budijedicoacama jud'io masa.
30 Jʉa cʉ̃ma ñacami Pablo, gãjoa bojarã ñari, ĩre ĩna vasoariavijʉre, Roma macajʉre. To bajiñagʉ̃, ĩre ĩarã ejarã jedirore quẽnaro ĩnare yirũgũcami. 31 Güibecʉne ado bajiro ĩnare gotimasiorũgũcami:
—Jesucristore mʉa ajitirʉ̃nʉjama, “Yʉ yarã ñaama” mʉare yiĩavariquẽnacõari, quẽnaro mʉare yirũgũrʉcʉmi Dios. To yicõari, —Ado bajiro Jesucristore ajitirʉ̃nʉroti ñaja —ĩnare yigotimasiorũgũcami.
Tire ĩ gotimasio ñaro, “Ĩnare gotibesa”, ĩre yibetirũgũcama ĩna, romano masa.
To cõro ñaja.