12
Jesús gʉborire sʉtiquẽnasene rõmio so yuejeore queti
(Mt 26.6-13; Mr 14.3-9)
Cojomo cõro, coja jẽnituarirʉ̃mʉri Pascua boserʉ̃mʉ ñaroti ti rʉyarũtuato Betania vãme cʉti macajʉ vacajʉ yʉa, Jesúrãca. Lázaro ĩ ñarimaca ñacajʉ ti maca Betania. To ñacajʉ Lázarore, bajirocaboar'irene Jesús ĩre ĩ catiocato. Jesús ĩ ejaro ĩacõari, ĩre rʉ̃cʉbʉorã ĩre bare quẽnoecacama toana rõmiri. Lázaro bedeo, Marta ñacamo, yʉare bare jeogo. Lázaro quẽne ñacami, yʉa rãca bagʉ. Yʉa bañarone sʉtiquẽnase nardo vãme cʉtisere ãmiejacamo Lázaro bedeo ñatʉsago, Mar'ia vãme cʉtigo. Trescientos gramos cõro ñacajʉ ti. Jairo vaja cʉtise ñacajʉ. Tine Jesús gʉborire yuetucamo so. Yuetucõari so joa ñajone tire vejacarocamo so. Vi jʉ̃mʉrone sʉtijʉ̃mʉcoacajʉ ti.
Tone ñacami Judas Iscariote quẽne. Ĩ quẽne yʉare bajirone Jesús buegʉ ñacami. Ĩ ñañumi Jesúre ĩaterãre ĩsirocarocʉ. Jesús gʉborire so yueturo ĩacõari, ado bajiro sore yicami:
—Tire sʉtiquẽnasere ĩsicõari, trescientos ñaritiiri juaroco ñaboayumo so. Ti vaja juacõari, maioro bajirãre ĩnare mani ĩsijama, quẽnaboyuja ti —sore yicami Judajʉama.
Maioro bajirãre maibetiboarine to bajiro yicõacami ĩ. Juarudirimasʉ ñari to bajise yicami ĩ. Ĩ ñarũgũcami yʉa gãjoare juabosarimasʉ. To bajiro yica yigʉne yʉa gãjoare juarudicõarũgũñumi ĩ. To bajiri Judas to bajise sore ĩ yijare, ado bajiro ĩre yicami Jesús:
—Tone yicõato. Yʉre ĩna yujeroto rĩjoro yuejeo rĩjoro cʉtigo yamo so. Maioro bajirã mʉa rãca ñacõa ñarũgũrʉarãma, mʉa ejarẽmorona. Yʉma, mʉa rãca ñacõa ñabetirʉcʉja —ĩre yicami Jesús.
Lázarore ĩna sĩarʉare queti
“Betania macajʉ ñaami Jesús” ĩna yisere ajicõari jud'io masa jãjarã ejacama. Jesús sĩgʉ̃rene ĩre ĩarã ejarã me, bajicama ĩna. Lázarore, Jesús ĩ catior'ire ĩarã rãcane vayuma ĩna. 10-11 Lázarore quẽne sĩarʉayujarã ĩna paia ʉjarã, ĩre Jesús ĩ catiore sʉorine, jãjarãbʉsa Jesújʉare ajitirʉ̃nʉ sʉyacõari, ĩnare ĩna cãmotadise ñajare.
“ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃ ñaja yʉ” yiĩogʉ̃, Jerusalénjʉ Jesús ĩ ejare queti
(Mt 21.1-11; Mr 11.1-11; Lc 19.28-40)
12-13 Jerusalénjʉ Pascua boserʉ̃mʉ ĩna yiñarore ĩarã, jãjarã masa ejayuma ĩna. To bajiri Mar'ia Jesúre so yuetucatirʉ̃mʉ beroagarʉ̃mʉ ñacajʉ tirʉ̃mʉma. To bajiri tirʉ̃mʉrene Jesús ĩ ejarotire ajicõari, jejejũ ũni rujañoquerire jasurejuacõari Jesúre bocacama. Ĩre bocarã, ado bajiro yiavasã variquẽnacama ĩna:
—¡“Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi” yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami! ¡Quẽnase ĩre yivariquẽnato mani! ¡Diore rotibosagʉ quẽnaro ĩ yigʉ ñaami! —Jesúre ĩre yiavasã variquẽnacama ĩna.
14 To bajiro ĩna yi vatone, burro vãme cʉtigʉre ĩre bʉjacõari, ĩre vajejacami Jesús, “To bajirone bajirʉcʉmi” Dios oca, masa ĩna yiucamasire ñajare. Ado bajiro yiucamasiñuma ĩna:
15 “Mʉa Jerusalén macana, güibetirʉarãja mʉa. Mʉa ʉjʉ ñarocʉ burro vãme cʉtigʉ joejʉ jesacõari, vadirʉcʉmi”, yiucamasiñuma.
16 Maji to bajiro ĩna yiucamasirere ajimasibeticajʉ yʉa, ĩ buerimasa. Jesús masare rijabosacõari Dios ĩ ñarojʉ ĩ tudimʉjato bero, “Dios ocare masa ĩna ucamasire, Jesús ĩ vadirotirene gotiyuja ti”, yimasicajʉ yʉa yuja.
17 Jẽre ĩna yujerijʉre Lázarore Jesús ĩ catiocatire ĩacana, masa jedirorene gotibatocõañuma. 18 To bajiri, ĩaĩañamanire Jesús ĩ yiĩocatire ajicõari Jesúre ĩarã ejacama jãjarã masa. 19 To bajiro masa ĩna yisere ĩacõari fariseo masa ĩna masune gãmerã ñagõñujarã ĩna:
—Ĩaña. Masa jediro ĩ ocare ĩre ajitirʉ̃nʉama ĩna yuja. No yiriaro maja mani —gãmerã yiyujarã fariseo masa.
Griego masa Jesúre ĩna macare queti
20 Pascua boserʉ̃mʉre Jerusalénjʉ Diore rʉ̃cʉbʉorã vana rãca sĩgʉ̃ri vʉsacama griego masa. 21 Felipere sẽniĩarã ejayujarã ĩna. Galilea sita Betsaida vãme cʉti macagʉ ñacami Felipe. Jesús buegʉ ñacami ĩ quẽne. Ado bajiro Felipere yiyujarã ĩna:
—Jesúrãca ñagõrʉaja yʉa —Felipere ĩre yiyujarã ĩna.
22 To bajiro ĩna yisere ajicõari, Andrére ĩre gotigʉ vasuju Felipe. To bajiri ĩna jʉarã Jesúre gotirã ejacama, yʉa tʉjʉ. 23 Ĩna gotisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús, ĩnare:
—Yʉ ñaja Dios ĩ roticõacacʉ. Yʉre ĩna sĩarotirʉ̃mʉ cõñaja ti. Yʉre ĩna sĩaro bero, “Rẽtoro quẽnagʉ̃ ñaami”, yʉre yimasirʉarãma masa. 24 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: Yʉ rijabosabetijama, masa ñajediro, Diorãca quẽnaro ñabeticõari, ĩna bajirearo bero, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma. Trigo aje oteriarore bajirone bajiaja ti. Trigo ajea, sita ẽñeroca tiare ĩna coacũbetijama, judibetoja ti. Tiare ĩna coacũjama, judicõari, jairo rica cʉtirʉaroja ti. To bajirone bajirʉaroja yʉre quẽne. Yʉre ĩna yujejare, yʉ sʉorine ĩna rijato bero quẽnaro catijedicõa ñarũgũrʉarãma jãjarã yʉre ajitirʉ̃nʉrona. 25 No bojarã, no ĩna bojarone ñare cʉtirãma adi macarʉcʉro ñasere ĩavariquẽnacõari, Diore tʉoĩamenama, Dios ĩ catisere cʉomena ñarʉarãma ĩna. To bajiboarine, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, “Ĩ oca yʉa gotise ñajare, yʉare ĩna sĩacõajama, quẽnacõaroja” yirãma, Dios ĩ catisere cʉorã ñarʉarãma. 26 No bojagʉ yʉ bojasere yirʉagʉ, quẽnaro yʉre ajitirʉ̃nʉ sʉyaroti ñaja. To bajiro bajigʉma, yʉ rãca ñacõa ñarũgũrʉcʉmi. To bajiro bajigʉrema quẽnaro ĩre rʉ̃cʉbʉorʉcʉmi yʉ jacʉ —ĩnare yicami Jesús.
“Masare rijabosarʉcʉja yʉ”, Jesús ĩ yire queti
27 To bajiro yicõari, ado bajiro ñagõcami Jesús quẽna:
—Bʉto tʉoĩasʉtiritiaja yʉ. ¿No bajiro yigʉti yʉ? ¿“ ‘Cacʉ rojose tãmʉoromi’ yigʉ, yʉre matabosaya”, yigʉti yʉ? To bajiro yibetirʉcʉja yʉ. Tire tãmʉorʉne vadicacʉ ñaja yʉ —yicami Jesús.
28 To bajiro yicõa, Diojʉare sẽnicami yuja:
—Cacʉ, mʉ bojarore bajirone bajiato. Masa mʉre rʉ̃cʉbʉorãjaro —Diore ĩre yicami Jesús yuja.
To bajiro ĩ yirone, õ vecajʉ ocaruyucajʉ:
—Mʉ sʉori “Masa quẽnaro yʉre yirʉ̃cʉbʉoato” yigʉ, yicoadicajʉ yʉ. To bajiri, yirʉcʉja yʉ quẽna, mʉ bajirotire —yi ocaruyucajʉ õ vecajʉ.
29 Tire ajirãne,
—Bʉjo ñaromi —yicajʉ yʉa sĩgʉ̃ri.
Gãjerãma:
—Ángel ĩre ñagõgʉ̃ yiromi —yicama ĩna.
30 To bajiro masa ĩna yisere ajicõari, ado bajiro yicami Jesús:
—“Yʉre yiro me”, yi ocaruyuaja ti. Mʉare “Ajiato” yiro, yaja. 31 Yucʉacane rojose yʉre yirãre ĩabesesʉorʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yisʉorone masare ĩnare rojose yirotigʉre yirẽtorʉ̃gʉ̃rʉcʉja yʉ. To yʉ yirone, masare ĩ rotirũgũboasere rotimasibetirʉcʉmi ĩ yuja. 32 Yucʉ́tẽrojʉ masa yʉre ĩna jajutuse sʉorine masa ñajediro ʉjʉ ñarʉcʉja yʉ yuja. To bajiro yʉ bajise sʉorine, “Dios macʉ, yʉ ʉjʉ ñarʉcʉja mʉ, mʉ masise rãca yʉre ejarẽmorocʉ”, yirʉarãma jãjarã adi macarʉcʉroana.
33 To bajiro ĩ yijama, “Ado bajiro sĩaecorʉcʉja” yigʉ yicami. 34 To bajiro ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdicama masa:
—Dios ocare masa ucamasire ti gotijama, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõarocʉ bajirocabetirʉcʉmi”, yigotiaja ti. To bajiro ti yigotiboajaquẽne, ¿no yigʉ, “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõagʉ̃re yʉre jajuturʉarãma ĩna”, yati mʉ? ¿Ñimʉjʉa Dios ĩ roticõar'i masuma ñati? —Jesúre ĩre yicama ĩna.
35 To bajiro ĩna yijare, ado bajiro cʉdicami Jesús:
—Yʉ sʉorine riojo ñamasusere masiama masa, ĩna masirʉajama. Yoaro mene mʉare vaveogʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre quẽnaro ajitirʉ̃nʉtʉsaya mʉa, “Ĩ yirore bajirone yirãsa mani” yirã. To bajise mʉa yijama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ vabetirʉarãja mʉa. Diore masimenajʉama, rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna varotire masibeama. 36 To bajiri, mʉa rãca yʉ ñarone yʉre ajitirʉ̃nʉña, “Ĩre bajirone Diore masicoarʉarãja mani” yirã —ĩnare yicami Jesús.
To bajiro masare ĩnare yigotigajanocõa, ĩna masibetojʉa vacõari, ĩnare yayicami Jesús.
Jud'io masa Jesúre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire queti
37 Jesús, jairo ĩaĩañamanire ĩnare ĩ yiĩoboajaquẽne, ĩre ajitirʉ̃nʉbeticama masa. 38 “To bajiro bajirʉaroja ti” Isa'ias ñamasir'i, ĩ yimasire ñajare, bajicajʉ ti. Ado bajiro yiucamasiñumi:
“Yʉa ʉjʉ, mʉre yʉa gotirẽtobosasere ajiboarine, to yicõari, mʉ yiĩosere ĩaboarine, mʉre ajitirʉ̃nʉgʉ̃ maami”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.
39 Dios ĩ cõarocʉre ajitirʉ̃nʉbetironare yigʉ ado bajiro ucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i quẽna:
40 “Ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbeti vaja ĩna masiboasere ĩnare masiriojeocõarʉcʉmi Dios. To bajiro ĩ yise ñajare, ĩre ajimasibetirʉarãma. Riojo ĩna ajimasijama, rojose ĩna yirũgũsere tʉoĩasʉtiriticõari, tʉoĩavasoaborãma ĩna. Yʉre ĩna sẽnijama, yʉre ĩna cãmotadicõa tʉjaborotire ĩnare yirẽtobosabogʉja yʉ, yigotiami Dios”, yiucamasiñumi Isa'ias ñamasir'i.
41 “Cristo rẽtoro ñamasugʉ̃ maami” Dios ĩ yiĩosere ĩacõari, to bajiro yiucamasiñumi Isa'ias.
42 “To bajiro bajirʉaroja” Isa'ias ĩ yiucamasire ñaboajaquẽne jãjarã jud'io masa, to yicõari ĩna ʉjarã quẽne sĩgʉ̃ri Jesúre ĩre ajitirʉ̃nʉcama ĩna. To bajirã ñaboarine, masa ĩna ajiro rĩjorojʉa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrã ñaja”, yibeticama ĩna bajirãjʉma, fariseo masa, “Jesúre ajitirʉ̃nʉrãre sãjarotibetirʉarãja mani, Dios ocare mani buerivijʉre” ĩna yire ñajare. To bajiri ĩnare güirã, “Yʉare masiroma” yirã, tire gotibeticama ĩna. 43 To bajiro yirã ñari, Dios ye rẽtobʉsaro masa yejʉare rʉ̃cʉbʉorere bojacama ĩna.
“Yʉre ajitirʉ̃nʉmenare rojose ĩna tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarʉcʉmi Dios”, Jesús ĩ yire queti
44 Ruyugoaro goticami Jesús:
—Yʉre ajitirʉ̃nʉrãma, yʉ sĩgʉ̃rene ajitirʉ̃nʉrã me yama. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉre quẽne ajitirʉ̃nʉrã yama. 45 Yʉre ĩarãma, yʉ jacʉre quẽne ĩarã yama. 46 Yʉ sʉorine Diore masiama masa. Adi macarʉcʉrojʉre vadicajʉ yʉ, “Yʉre ajitirʉ̃nʉcõari, rojose yitʉjato” yigʉ. 47 Yʉ ocare ajiboarine yʉre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijama, yʉ me ñaja rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩnare cõarocʉma. Adi macarʉcʉroanare rojose yigʉagʉ vadicacʉ me ñaja yʉma. Yʉre ajitirʉ̃nʉrãre ĩna ñaro cõrone rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ ĩna vaborotire ĩnare yirẽtobosagʉagʉ vadicajʉ yʉ. 48 To bajiboarine, yʉre rʉ̃cʉbʉobeticõari, yʉ ocare ajitirʉ̃nʉmenama, ñatʉsarirʉ̃mʉ rojose tãmʉotʉjabetiriarojʉ varʉarãma ĩna. 49 Yʉ masurione tʉoĩacõari, tire gotigʉ me yaja yʉ. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ ĩ gotirotise rĩne gotiaja yʉ. 50 “Yʉ jacʉ ĩ rotisere ĩna ajitirʉ̃nʉjama, ĩna rijato berojʉ, tudirijabeticõari, yʉ rãca quẽnaro ñacõa ñarũgũrʉarãma ĩna”, yimasiaja yʉ. To bajiri yʉ gotijama, yʉ jacʉ yʉre ĩ yirotirore bajirone gotiaja yʉ —masare yicami Jesús.