14
“Yʉ sʉorine Dios tʉjʉre ejamasire ñaja”, Jesús ĩ yire queti
To bajiro Pedrore ĩre yigajanocõari ado bajiro yʉare yigoticami Jesús quẽna:
—Bʉto tʉoĩarejaibeticõaña mʉa. Diore ĩre ajitirʉ̃nʉcõari, yʉre quẽne ajitirʉ̃nʉña. Yʉ jacʉ ya vijʉre jairo mʉa ñarotijaʉri ñaja ti. To ti bajibetijama, mʉare gotibetibogʉja yʉ. Tojʉ mʉa ñarotire mʉare quẽnoyugʉ varʉ bajiaja yʉ. Tojʉ mʉa ñarotijaʉrire quẽnogajanocõari, quẽna gãme vadirʉcʉja yʉ. “Tojʉre yʉ ñaro yʉ rãca ñarãjaro” yigʉ mʉare juagʉ ejarʉcʉja yʉ quẽna. Yʉ vaejarotore masiaja mʉa. To bajiri tojʉ vaejaria maare masiaja mʉa —yʉare yicami Jesús.
To bajise ĩ yiboajaquẽne, ado bajirojʉa ĩre yicami Tomás:
—Yʉa ʉjʉ, mʉ varotore masibeaja yʉa. ¿No bajiro yicõari, to varia maare masirʉarãda yʉa? —Jesúre ĩre yicami.
To bajiro ĩ yirone ado bajiro ĩre yicʉdicami Jesús:
—Yʉne ñaja varia maare bajiro bajigʉma. Yʉ sʉorine Dios tʉjʉre ejare ñaja ti. Yʉ sʉorine riojo ñamasusere masire ñaja ti. “Ĩna rijato berojʉ tudirijabeticõato” yigʉ, Dios ĩ catisere masare ĩnare ĩsigʉ̃ ñaja yʉ. To bajiri, yʉre ajitirʉ̃nʉrã rĩne yʉ jacʉ tʉjʉre ejarʉarãma. Yʉre mʉa masijama, yʉ jacʉre quẽne ĩre masirʉarãja mʉa. Yʉre ĩarã ñari, “Ĩ jacʉre masiaja yʉa”, yimasirʉarãja mʉa —yʉare yicami Jesús.
To bajiro ĩ yirone, ado bajiro ĩre yicami Felipejʉama:
—Yʉa ʉjʉ, mʉ jacʉre yʉare ĩoña mʉ. To mʉ yicõarojʉ, “Riojo gotiami yʉare”, yimasirʉarãja yʉa yuja —Jesúre ĩre yicami Felipe.
To bajiro Felipe ĩ yijare,
—Tirʉ̃mʉjʉne mʉa rãca ñacõa sʉoadicajʉ yʉ. ¿No yigʉ to yʉ bajiboajaquẽne yʉre ĩamasibeati mʉ maji? No bojagʉ yʉre ĩagʉ̃ma, yʉ jacʉre ĩagʉ̃ ñaami. To bajiri, “Mʉ jacʉre yʉare ĩoña”, yibeticõaña mʉ. 10 “Yʉ jacʉ rãcane ñacõaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãca ñaami”, mʉare yaja yʉ. Tire ajicõari, ¿“Riojone gotiami”, yʉre yibetimasucõati mʉa, yʉre ajitirʉ̃nʉrã? Mʉare yʉ gotirũgũserema yʉ masune yʉ tʉoĩase mere mʉare gotiaja yʉ. Yʉ jacʉ, yʉ rãcane ñacõarũgũgʉ̃ ĩ yise ñajare, jediro yicoadicajʉ yʉ. 11 “Yʉ jacʉ rãcane ñaja yʉ. Ĩ quẽne yʉ rãcane ñaami” yʉ yisere yʉre ajitirʉ̃nʉña. Yʉ gotisere ajicõaboarine yʉre mʉa ajitirʉ̃nʉbetijama, ĩaĩañamanire yʉ yiĩoadirũgũcatire tʉoĩacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña mʉa. 12 Ñamasusere riojo mʉare gotiaja yʉ: No bojagʉ “ ‘Rotimʉorʉ̃gõrʉcʉmi’ yigʉ, Dios ĩ cõar'i ñaami” yʉre yiajitirʉ̃nʉgʉ̃ma, yʉ yirore bajirone yirʉcʉmi. Yucʉacane yʉ jacʉ tʉ vagʉagʉ yaja yʉ. Dios tʉ yʉ tudiajare, ĩaĩañamani yʉ yiĩocati rẽtobʉsaro ĩaĩañamanire yiĩorʉarãja mʉa quẽne. 13 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, güimenane sẽnirũgũma mʉa. To bajiro mʉa yijama, no mʉa bojasere mʉa sẽniro cõrone mʉare ĩsirũgũrʉcʉja yʉ, “ ‘Quẽnamasugʉ̃ ñaami’ yʉ jacʉre yimasiato ĩna” yigʉ. 14 Yʉre ajitirʉ̃nʉrã ñari, güimenane yʉre mʉa sẽnijama, no mʉa sẽnirore bajirone mʉare cʉdirʉcʉja yʉ —ĩ buerãre yʉare yicami Jesús.
“Esp'iritu Santore cõarʉcʉmi Dios”, Jesús ĩ yire queti
15 To bajiro yigajanocõari, ado bajiro yʉare goticami Jesús quẽna:
—Yʉre mʉa maimasucõajama, yʉ rotisere cʉdirʉarãja mʉa. 16 To bajiro mʉa yijama, yʉ jacʉre ĩre sẽnirʉcʉja yʉ, “Yʉre ñavasoarocʉre ĩre cõato ĩ” yigʉ. Ĩ cõarocʉ ñaami Esp'iritu Santo riojo gotigʉ. Mʉa rãca ñacõarũgũrʉcʉmi, mʉare yirẽmogʉ̃. 17 Diore ajimena Dios ĩ cõagʉ̃ Esp'iritu Santore masibeama ĩna. To bajiri ĩna ʉsʉrijʉre ĩre sãjarotimasibeama. Mʉa rãca ĩ ñajare, ĩre masirã ñaja mʉama. Mʉa ʉsʉrijʉre ñacõarũgũrʉcʉmi.
18 Vagʉagʉ yaja yʉ. Mʉa rãca ñagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna. 19 Yucʉacane vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiri yʉre ajimenama, yʉre ĩabetirʉarãma. Mʉa rãca yʉ ñarũgũrotire masirʉarãja mʉama. Yʉ rijato bero quẽna gãme caticõarocʉ yʉ ñajare mʉa quẽne, yʉre ajitirʉ̃nʉrã, mʉa rijato berojʉ quẽna gãme caticõari ñacõarũgũrʉarãja mʉa quẽne. 20 Yʉ jacʉ rãca ñacõaja yʉ. Mʉa rãca quẽne ñacõaja yʉ. Mʉajʉa quẽne, “Yʉ rãcane ñacõaja mʉa” yʉ yirore bajirone, yʉ tudicatirirʉ̃mʉ, “Socʉ mene yiyumi Jesús”, yimasirʉarãja mʉa yuja. 21 Yʉ rotisere cʉdigʉma, yʉre maigʉ̃ ñaami. Yʉre maigʉ̃rene ĩre mairʉcʉmi yʉ jacʉ quẽne. Yʉ quẽne ĩre mairʉcʉja yʉ. Ĩre maicõari, ĩ rãca ñagʉ̃ ejarʉcʉja yʉ. To yʉ bajiro yʉre ĩabetiboarine ĩ rãcane yʉ ñasere “Masiato” yigʉ ĩre rotirʉcʉja yʉ —yʉare yicami Jesús.
22 To bajiro ĩ yisere ajicõari, Judas Iscariote me, gãji Judas vãme cʉtigʉ, ado bajiro ĩre sẽniĩacami:
—Yʉa ʉjʉ, ¿no yigʉ gãjerãre ĩnare yiĩobecʉne, yʉa rĩrene yʉare yiĩorʉcʉada mʉ? —Jesúre ĩre yisẽniĩacami Judas.
23 To bajiro ĩ yirone, ado bajiro cʉdicami Jesús:
—No bojarã yʉre mairã, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉrʉarãma. To bajiri yʉ jacʉ ĩnare mairʉcʉmi. To bajiri yʉ quẽne, yʉ jacʉ quẽne, ĩna tʉ ñarã vadirʉarãja yʉa. 24 No bojagʉ yʉre maibecʉma, yʉ gotisere ajitirʉ̃nʉbecʉmi. Mʉare yʉ gotisema yʉ masune yʉ tʉoĩarujeose mere mʉare gotiaja yʉ. Yʉ jacʉ yʉre cõacacʉ ĩ gotirotisere gotiaja yʉ.
25 Maji mʉa rãca ñagʉ̃ ñari, tire mʉare gotiaja yʉ. 26 Yʉre ñavasoarocʉre, Esp'iritu Santore ĩre cõarʉcʉmi yʉ jacʉ. Ñajediro mʉare yʉ gotiadicatire, “Masiritiroma” yigʉ, mʉare ejarẽmorʉcʉmi —yʉare yicami Jesús.
27 Gajeye quẽna ado bajiro yʉare goticami Jesús:
—Mʉare vare gotigʉagʉ yaja yʉ. Mʉare yʉ rijabosaroti ñajare, Diorãca quẽnaro ñarʉarãja mʉa. Yʉre ajimenajʉama, “Ado bajiro mani yijama, quẽnaro ñarʉarãja mani” yiboarine, Diorãca quẽnaro ñamasibetirʉarãma. To bajiri, tʉoĩarejaibesa mʉa. To bajicõari, güibesa. 28 “Vagʉagʉ yaja yʉ. To bajiboarine mʉa rãca ñagʉ̃ vadirʉcʉja yʉ quẽna” yʉ yisere ajibʉ mʉa. Socarã mene yʉre mʉa maijama, “Yʉ jacʉ tʉjʉre vagʉagʉ yaja yʉ” yʉ yisere ajicõari, quẽnaro variquẽnaboriarãja mʉa. Ĩ ñaami yʉ rẽtobʉsaro ñagʉ̃. 29 Yʉ bajiroto rĩjoro tire mʉare gotiaja yʉ. To bajiri to ti bajiro ĩacõari, bʉtobʉsa yʉre ajitirʉ̃nʉrʉarãja mʉa.
30 Gajeye jairo mʉare ñagõrẽmobetirʉcʉja yʉ. Diore ajimenare rojose yirotigʉ, vãtia ʉjʉ, jẽre vadicoagʉmi. To bajiboarine, yʉre rotimasigʉ̃ me ñaami ĩma. 31 Yʉ jacʉ ĩ rotirore bajirone yaja yʉ. To bajiro yʉ yisere ĩacõari, “Ĩ jacʉre maigʉ̃ masune ñacõaami”, yimasirʉarãma masa —yʉare yicami Jesús.
To bajiro yigajanocõari,
—Ita. Vajaro mani —yʉare yicami Jesús yuja.