8
Jesúre, ĩ buerimasare quẽne ĩnare ejarẽmorũgũriarã rõmiri
Tijʉ bero, cojo maca me ejacudiyuju Jesús, Dios oca quẽnasere masare gotimasiocudigʉ. “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona mʉa ñarʉajama, rojose mʉa yisere yitʉjacõari, yʉre ajitirʉ̃nʉña”, ĩnare yigotimasiocudiyuju. Ti macarijʉre ĩ rãca vasujarã ĩna, ĩ ocare goticudisʉorona, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã. Rõmia quẽne, ĩna ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare Jesús ĩ bureariarã, to yicõari, rijaye cʉtiriarã ĩ catioriarã quẽne ñabajiyujarã ĩna, Jesúre sʉyarã. Sĩgõ, Mar'ia Magdalena vãme cʉtigo ñañuju so. Cojomo cõro gaje ãmo jʉa jẽnituarirãcʉ so ʉsʉjʉ sãñariarãre vãtiare ĩ bureario ñañuju so. Gajeo, Juana, Cuza manajo, ñañuju so. Cuza, Herodes ya vijʉ codegʉ ñañuju ĩ. Gajeo, Susana vãme cʉtigo ñañuju so. Gãjerã rõmia quẽne, jãjarã ñañujarã ĩna, Jesúre sʉyarã. Ĩna cʉosere Jesúre, ĩ buerimasare quẽne ĩnare ĩsirũgũñujarã ĩna, ĩnare ejarẽmorã.
Oterimasʉ ĩ bajirere Jesús ĩ gotimasiore queti
(Mt 13.1-9; Mr 4.1-9)
Jesúre ajirã ĩ tʉjʉ rẽjarũtuasujarã ĩna, gajemacari ñarã quẽne. To ĩna bajiro, ado bajise gotimasiore queti ĩnare gotiyuju ĩ:
—Sĩgʉ̃ oterimasʉ, vesejʉ ote ajere otegʉ vacʉmi. Vese ejacõari, ote ajere ĩ reabaterone, gajeye maajʉ vẽjaquearoja. To bajiri tire cʉdarãma masa, maa vana. To yicõari, minia ejacõari, tire bareacõarãma ĩna. Gajeyema, gʉ̃ta joejʉ reajeoroja. To bajicõari, judiboarine, oco manijare, sĩnireacoatoja ti. Gajeyema, jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaquearoja. To bajicõari, ti judiboajaquẽne, jotajʉa bʉcʉaveocoatoja ti. Gajeyema, sita quẽnarojʉ vẽjaquearoja. To baji, judibʉcʉacõari, quẽnase ñacõari, jairo rica cʉtiroja. Cojotõ cien ñaricari rica cʉtiejoroja —ĩnare yigotiyuju Jesús.
To yigajanocõari,
—Tire mʉa ajimasirʉajama, quẽnaro tʉoĩaña mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
“Ado bajiro yirʉaro yaja oterimasʉ ĩ bajire queti”, Jesús ĩ yigotirẽtobure queti
(Mt 13.10-23; Mr 4.10-20)
Tijʉ bero, ado bajiro Jesúre sẽniĩañujarã ĩ buerimasa:
—Oterimasʉ ĩ bajire queti mʉ gotimasiose, ¿no yire ũni ñati ti? —ĩre yisẽniĩañujarã ĩna.
10 To bajiro ĩna yisẽniĩajare, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju ĩ:
—“Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona yʉa ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” ĩna yimasibeticatire Dios ĩ masise rãca ajimasiaja mʉama. To bajiboarine, gãjerãjʉama, yʉ yiĩosere ĩarã ñaboarine, to yicõari, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, “To bajiro manire yigotigʉ yami”, yimasimenama.
11 “Ado bajiro yirʉaro yaja” oterimasʉ ĩ bajire quetire yʉ gotise: Ote ajere yʉ yijama, Dios ocare yigʉ yibʉ yʉ. 12 Ote aje, maajʉ vẽjaquearere yʉ yijama, “Ʉjʉ Dios yarã quẽnaro ĩ yirona ĩna ñarʉajama, ado bajiro yiroti ñaja” yʉ yigotimasiosere quẽnaro ajimasimenare yigʉ yibʉ yʉ. Minia, ejacõari, ote ajere ĩna basere yʉ yijama, vãtia ʉjʉ ejacõari, Dios ocare ĩna ajimasiboasere guaro ĩ masiriosere yigʉ yibʉ yʉ. To bajiro yami vãtia ʉjʉ, “Dios ocare ajitirʉ̃nʉcõari, quẽnaro yirẽto ecoroma ĩna” yigʉ. 13 Gʉ̃ta joejʉ vẽjaqueacõari, guaro judibʉcʉaboarere yʉ yijama, yʉ yere ajicõari, quẽnaro variquẽnase rãca ajirã ñaboarine, yoaro mene tire ĩna quejerotire yigʉ yibʉ. Sĩnirearere yʉ yijama, yʉ yere ajirã ñaboarine, rojose ĩna tãmʉojama, yoaro mene yʉ ocare ĩna ajitʉjarotire yigʉ yibʉ. 14 Jotayucʉ́ vatoajʉ vẽjaqueacõari, judiboarere jotayucʉ́jʉa ti bʉcʉaveorere yʉ yijama, yʉ gotisere ajirã ñaboarine, tʉoĩarejairã, to yicõari, gajeyeũni bojatʉoĩarã ñari, yʉ yejʉare ĩna tʉoĩatʉjarotire yigʉ yibʉ. To bajiro bajirã, yʉ yere ajisʉoboarine, yʉ bojarore bajiro yimenama ĩna. 15 Sita quẽnarojʉ vẽjaqueare judibʉcʉacõari, quẽnase rica cʉtirere yʉ yijama, yʉ yere ajimasicõari, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yirãre yigʉ yibʉ —ĩnare yigotiyuju Jesús.
Sĩabusuoriare tʉoĩacõari, Jesús ĩ gotimasiore queti
(Mr 4.21-25)
16 Quẽna gaje queti ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Sĩabusuoriare jẽocõari, sotʉne tiare mubʉamenaja mani. Tiare jẽocõari, “Ñajediro ti vianare ʉ̃jʉbusuato” yirã, vecajʉ jeorãja mani. Tire bajiro bajiaja yʉ gotimasiose. “Ajimasibeticõato masa” yigʉ me, to bajise ĩnare gotiaja yʉ. “Quẽnaro riojo ajimasiato ĩna” yigʉ, gotirũgũaja. 17 Dios sʉorine masa ĩna ajimasibeticati jediro, quẽnaro ajimasirʉarãma.
18 No bojagʉ Diore ajitirʉ̃nʉgʉ̃re, “Quẽnarobʉsa ajimasiato” yigʉ, ĩ masisere cõarʉcʉmi Dios. Gãjirema, ĩre ajigʉ ñaboarine, ĩre ĩ ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩ ajimasiboasere masiriojeocõarʉcʉmi ĩ. To bajiri ĩre masibetimasucõarʉcʉmi ĩ. To bajiro ti bajijare, mʉare yʉ gotisere quẽnaro mʉa ajimasirʉajama, Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yimʉorʉ̃gõña mʉa —ĩ buerimasare yigotiyuju Jesús.
“Yʉ yarãma, ado bajiro bajirãjʉa ñaama”, Jesús ĩ yire queti
(Mt 12.46-50; Mr 3.31-35)
19 Jesús, masare ĩ gotmasio ñarone, ĩ jaco, ĩ bederã rãca ĩre ĩarã ejaboayujarã ĩna. To bajiboarine jãjarã masa ĩna ñajare, ĩ tʉjʉ ejamasibesujarã. 20 Ĩ tʉ ĩna ejamasibetijare, sĩgʉ̃, ado bajiro Jesúre ĩre yiyuju:
—Mʉ jaco, mʉ bederã quẽne macajʉ́jʉ ejama, mʉ rãca ñagõrʉarã —Jesúre ĩre yigotiyuju.
21 To bajiro ĩ yigotisere ajicõari, ĩre ajiñarãjʉare ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—No bojarã Dios ocare ajicõari, ĩ rotirore bajiro yirã ñarãma yʉ bederãre bajiro bajirã, yʉ jacore bajiro bajirã —ĩnare yiyuju Jesús.
Mino vatone, oco sabesere Jesús ĩ tʉjore queti
(Mt 8.23-27; Mr 4.35-41)
22 Cojorʉ̃mʉ Jesús ĩ buerã rãca cũmuajʉ vasãjacõari,
—Gajejacatʉajʉ jẽajaro mani —ĩnare yiyuju Jesús.
23 Ĩna jẽatone, bʉto mino vasuju. To bajicõari, bʉto sabeyuju. Ti saberone, cũmua sagueca yiro, oco sãjacõari, rujacoarʉayuju. To ti bajiboajaquẽne, cãnigʉ̃ yiyuju Jesús. 24 Ĩ cãniro ĩacõari, ĩre yujioyujarã ĩna:
—Yʉa ʉjʉ, ¡rujareana yaja mani! —ĩre yiyujarã ĩna.
To bajiro ĩna yijare,
—¡Mino tʉjaya! ¡Sabese quẽne tʉjaya mʉa! —yiyuju Jesús.
To ĩ yirone, tʉjacoasuju mino. Sabese quẽne sabebesuju yuja. 25 To yicõari,
—“Rojose mani tãmʉoboajaquẽne, manire yirẽtobosarʉcʉmi”, yʉre yitʉoĩarã me ñaja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
To bajiro ĩ yisere ĩacõari, no yimasibesujarã ĩ buerimasa.
—¿Ñimʉ ũgʉ̃ masʉ ñati ãni? Minore, to yicõari, sabesere ĩ tʉjarotijama, ĩre ajiaja —gãmerã yiyujarã ĩna, ĩre güirã.
Gerasa vãme cʉti maca tʉagʉre ĩ ʉsʉjʉ sãñarãre vãtiare Jesús ĩ bureare queti
(Mt 8.28-34; Mr 5.1-20)
26 Ʉtabʉcʉra gajejacatʉajʉ Gerasa vãme cʉti maca tʉjʉ ejayujarã. 27 Tojʉ ejacõari, Jesús ĩ majatone, sĩgʉ̃ ʉ̃mʉ, ti macajʉ ñaboar'i, ĩre bocayuju ĩ. Sudi magʉ̃ne, yoaro masa rijariarãre ĩna yujereariavijʉ ñarũgũñuju ĩ. Vãtia sãñagʉ̃ ñañuju. 28-29 To bajigʉ ñari, cojoji me ĩ masu ĩ bojasere yimasibeticõari, vãtia ĩna bojasejʉare yirũgũñuju ĩ. To bajiro bajigʉ ĩ ñajare, cõmemane ĩre siaboayujarã ĩna. Ĩre ĩna siaboajaquẽne, tʉ̃asure reacõarũgũñuju ĩ. To yicõari, yucʉ́ manojʉ varũgũñuju, ĩre sãñarã vãtia to bajiro ĩre ĩna varotijare. To bajiri Jesúre ĩ bocarone,
—Ãni masʉ ʉsʉjʉ sãñarã, budiya mʉa —vãtiare ĩnare yiyuju Jesús.
To ĩ yirone, masʉjʉa, vãtia sʉorine avasãcõari, Jesús rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju. To ĩ bajirone, vãtiajʉa, masʉ ʉsʉjʉ sãñacõari, ado bajiro Jesúre sẽniĩaavasãñujarã:
—Jesús, masirẽtogʉ̃, Dios macʉ ñaja mʉ. ¿No yigʉ yʉa tʉ vadiati mʉ? “Yʉare gõjanabiobesa”, mʉre yisẽniaja yʉa. “Rojose mʉa yise vaja, rojose mʉare yibeaja yʉ”, yʉare yiya —Jesúre yisẽniñujarã.
30 To ĩna yirone, ado bajiro vãtia sãñagʉ̃re sẽniĩañuju Jesús:
—¿Ñimʉ vãme cʉtiati mʉ? —ĩre yiyuju.
31 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro ĩre cʉdiyuju vãtiajʉa:
—Legión vãme cʉtiaja yʉa —ĩre yiyujarã. Jãjarã ĩ ʉsʉjʉre sãñarã ñari, to bajiro ĩre yicʉdiyujarã vãtia. To yicõari, bʉto Jesúre sẽniñujarã:
—Tʉsabetigoje tubibe ecocõari, josari tãmʉoriarojʉ yʉare cõabesa mʉ —Jesúre ĩre yisẽniñujarã.
32 Burojʉ jãjarã ecariarã yesea macabañañujarã. Ĩnare ĩacõari, ado bajiro Jesúre sẽniñujarã vãtiajʉa:
—Yʉare mʉ bureajama, õa yeseajʉare yʉare sãjarotiya —ĩre yiyujarã ĩna.
To bajiro ĩre ĩna yijare,
—Mʉare varotiaja yʉ —vãtiare ĩnare yiyuju Jesús.
33 To ĩ yirone, masʉ ʉsʉjʉre sãñaboariarã budicoasujarã yuja, yeseajʉare sãjaroana. Ĩna sãjarone, buro ũmaroja vacõari, ʉtabʉcʉrajʉ rearoderujacõa tʉjasujarã.
34 Yeseare coderimasa, to bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ũmacoasujarã, ĩna ya macajʉ vana. Tojʉ ejacõari, ti macanare, to yicõari, ti maca tʉ ñarimacarianare quẽne, tire gotibatoyujarã. 35 To bajiro ĩna yigotisere ajicõari, Jesúre ĩarã vasujarã ĩna, ti macana. Ĩ tʉjʉ ejacõari, vãtia sãñaboar'ire ĩañujarã ĩna. Sudi sãñacõari, Jesús tʉ rujiyuju. Ĩna bajirore bajiro bajigʉ ñañuju ĩ yuja. Vãtia ĩna sãñajama, tʉoĩamasibecʉ ñañuju maji. Quẽnaro tʉoĩagʉ̃ ñañuju yuja. To ĩ bajisere ĩacõari, Jesúre bʉto güiyujarã ĩna.
36 Vãtia sãñaboar'i ĩ bajisere ĩariarã, gãjerãre gotiyujarã. 37 To bajiri, Gerasa vãme cʉti macana to sojʉa vadiriarã quẽne, Jesúre bʉto güirã ñari,
—Vacoasa. Ado mʉ ñasere bojabeaja —ĩre yiyujarã ĩna.
To ĩna yijare, tudiacʉ, cũmuajʉ vasãjañuju Jesús. 38 To ĩ bajirone, ado bajiro ĩre yiboayuju vãtia sãñaboar'i:
—Mʉ rãca bʉto varʉaja yʉ quẽne —ĩre yiboayuju. To bajiro ĩ yiboajaquẽne, ado bajiro ĩre cʉdiyuju Jesús:
39 —Yʉ rãca vadibesa. Mʉ ya vijʉ tudiasa. “Dios ĩ masise rãca yʉ ʉsʉjʉ sãñarãre vãtiare bureami Jesús”, mʉ yarãre ĩnare yigotiba —ĩre yicʉdiyuju Jesús, vãtia sãñaboar'ire.
To bajiro ĩ yijare, ĩ yarã tʉjʉ tudicoasuju ĩ. Tudiejacõari, ĩ ya maca ñarã jedirore, ti quetire goticudiyuju.
Jairo macore Jesús ĩ catiore queti
(Mt 9.18-26; Mr 5.21-43)
40 Jesús tudijẽacoasuju quẽna, gajejacatʉajʉ. Tojʉ ĩ ejarotire yucõa ñañujarã ĩna, masa. To bajiri ĩ jẽaeja majatone bʉto variquẽnase rãca ĩre sẽniñujarã ĩna. 41-42 To ĩna bajirone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ quẽne ejayuju, Jairo vãme cʉtigʉ. Jesúre ĩacõari, ĩ rĩjorojʉa gʉsomuniari tuetuyuju, ĩre rʉ̃cʉbʉogʉ. To yicõari, ado bajiro Jesúre ĩre sẽniñuju:
—Yʉ maco sĩgõne ñagõ, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari tʉsaco ñaamo so. Bajirocaco yimo. So tʉ ejacõari, sore mʉ moaĩajama, caticoarʉocomo —Jesúre ĩre yisẽniñuju.
To bajiro Jairo ĩ yisere ajicõari, ĩre sʉyasuju Jesús. Jãjarã masa ĩre sʉyacõari, no bajiro yi vamasiña manojʉ vasujarã ĩna. 43 To bajiro ĩna bajivatoajʉre sĩgõ gãmorõmi cʉtigo ñañuju so. Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituari cʉ̃mari rijañañuju. Ʉco yirimasa, sore ĩna ʉco yire vaja, vaja yigo, gãjoa so cʉoboarere ĩnare ĩsijeocõañuju. To bajiro ĩnare so yiboajaquẽne, quẽnaejabesuju so. To bajiri gãjerãre Jesús ĩ catiore quetire ajirio ñari, jãjarã masa vatoajʉ Jesúre sʉyasuju so. 44 Ĩ sʉyarojʉa ejarʉ̃gʉ̃cõari, ĩ sudiro gajare moaĩañuju. So moaĩarirĩmarone, sore quẽnaejacoasuju yuja. 45 So moaĩarone, ado bajiro masare sẽniĩañuju ĩ:
—¿Ñimʉ yʉ sudirore moaĩari? —ĩnare yisẽniĩañuju.
—Mʉre moaĩaña maja —ĩre ĩna yicʉdijedicõajare, ĩ buerimasʉ, Pedro vãme cʉtigʉ, ado bajiro Jesúre yiyuju ĩ:
—¿No yigʉ “¿Ñimʉ yʉre moaĩati?”, yati mʉ? Mʉ tʉjʉ jãjarã ñaja yʉa, mʉre moaĩarã —ĩre yiyuju Pedro.
46 To ĩ yiboajaquẽne,
—Sĩgõ rõmio, “Quẽnaejagosa” yigo, yʉre moaĩamo so. Yʉre moaĩagõne, “Yʉ masise sʉorine quẽnaejacoajamo”, yimasicõamʉ yʉ —ĩnare yiyuju Jesús. 47 To bajiro ĩ yijare, “Jẽre ĩre yʉ moaĩasere masicõami” yigo ñari, nanagõne, Jesús rĩjorojʉa ejacõari, gʉsomuniari tuetuyuju so. To yicõari, ñajediro so bajirere Jesúre gotiyuju. 48 To so yirone, ado bajiro sore cʉdiyuju Jesús:
—Yʉ maigõ, “Ĩ sudiro gajare yʉ moaĩajama, quẽnaejacoarʉocoja yʉ” mʉ yitʉoĩase ñajare, “Quẽnaejato”, mʉre yibʉ yʉ. To bajiri, “To bajiro yʉre yimi”, yitʉoĩa variquẽna vasa mʉ —sore yiyuju Jesús.
49 To bajiro sore ĩ yiñarone, Dios ocare ĩna buerivi ʉjʉ Jairo vãme cʉtigʉ ya viagʉ ejayuju. Ejacõari, ado bajiro Jairore gotiyuju:
—Mʉ maco bajirocacoamo. No yigʉ mʉ ya vijʉ gotimasiorimasʉ ĩ vasere bojabecʉja mʉ yuja —Jairore yiyuju ĩ.
50 To ĩ yisere ajicõari, ado bajiro Jairore gotiyuju Jesús:
—Tʉoĩasʉtiritibesa mʉ. Yʉ masisejʉare tʉoĩacõa ñaña. Mʉ tʉoĩacõa ñajama, tudicaticoarʉocomo so —ĩre yiyuju Jesús.
51-53 To yi vanane, ejayujarã Jairo ya vijʉre. Tojʉ ejana ĩna ĩajama, ĩ maco so bajirocacoajare, bʉto otiñañujarã ĩna, ti vi ejariarã. To bajiro ĩna yiñajare, ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Otibesa mʉa. “Bajirocacoajamo” mʉa yiboago, cãnigõ yamo —ĩnare yiyuju Jesús.
To ĩ yijare, ĩre ajayujarã ĩna, “Bajirocacoamo” yimasirã ñari. To yicõari, bajirocario so jesari sõajʉre ĩnare jãjarotibesuju Jesús. Pedro, Santiago, Juan, to yicõari bajirocario jacʉare quẽne tocãrãcʉne ĩnare jãjarotiyuju Jesús. 54 Jãjaejacõari, bajirocario ãmore ñiagʉ̃ne, ado bajiro sore yiyuju Jesús:
—Daquego, vʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃ña —sore yiyuju.
55 To ĩ yirone, bajirocario cativʉ̃mʉrʉ̃gʉ̃cõañuju so yuja. To so bajisere ĩacõari,
—Bare sore ecaya mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
56 So tudicatisere ĩacõari, no yimasibesujarã so jacʉa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. To bajiro ĩna bajisere ĩacõari, ĩna macore ĩ catiosere gotirotibesuju Jesús.