6
Nazaret vãme cʉti macajʉ Jesús ĩ vare queti
(Mt 13.53-58; Lc 4.16-30)
To bajiri Capernaum macanare ĩnare gotimasio gajanocõari, ĩ buerimasare ũmato vacoasuju Jesús, ĩ ya macajʉ, Nazaret vãme cʉti macajʉ. Tojʉ ʉsʉsãjariarʉ̃mʉ ñarone Dios ocare ĩna buerivijʉre sãjaejacõari, masare gotimasio ñañuju Jesús. Quẽnaro ĩ gotimasiosere ajicõari, no yimasibesujarã ĩna:
—¿No bajicõari, to bajise gotimasiomasiati ĩ? ¿No bajiro yicõari, ĩaĩañamanire yati? —Jesúre yiyujarã ĩna, ĩ ya macana. Gajeye ado bajiro yiyujarã ĩna:
—¿Adi macagʉ yucʉ́ moarimasʉ me ñatique ĩma? ¿Mar'ia macʉ me ñatique? ¿Santiago, José, Judas, Simón mesa gagʉ me ñatique ĩ? To yicõari, mani vatoajʉ ñarã, ¿ĩ bederã rõmiri me ñatique ĩna? —Jesúre ĩre yiyujarã ĩna, ĩ ya macana.
To bajiri, “Ñamasugʉ̃ me ñaami. Mani ya macagʉ, mani masigʉ̃ ñaami” yirã ñari, ĩre ajitirʉ̃nʉbesujarã ĩna. To ĩna yirone, ado bajiro ĩnare gotiyuju Jesús:
—Diore gotirẽtobosarimasʉ gajerojʉ Dios ocare ĩ gotimasiocudijama, ĩre ajirʉ̃cʉbʉorãma. To bajiboarine, ĩ ya macanare, ĩ ya vianare quẽne, Dios ocare ĩ gotimasiojama, ĩre ajirʉ̃cʉbʉomenama —ĩnare yiyuju Jesús.
To bajiri ĩ ya macana, ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetijare, ĩaĩañamani yiĩomasibesuju ĩ. Mojoroaca ñañujarã ĩ ãmo ñujeocõari ĩ catioriarã. Ĩ yarã ĩre ĩna ajitirʉ̃nʉbetire ĩacõari, no yimasibesuju Jesús, ĩnare bajiro tʉoĩarãre ĩabetirũgũr'i ñari. To bajiri, gaje macarijʉ vasuju, masare gotimasiocudigʉ vacʉ.
Ĩ ocare goticudisʉoronare Jesús ĩ cõare queti
(Mt 10.5-15; Lc 9.1-6)
Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarãre ĩ buerãre jirẽoñuju Jesús. Ĩnare jirẽocõari, tocãrãca macarire jʉarãri cõañuju. Ĩnare cõagʉ̃ne, masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare, ĩna bureamasirotire ĩnare ʉjoyuju ĩ. To yicõari ado bajiro ĩnare yiyuju:
—Mʉa bare sãriajoari, gãjoare quẽne juaábesa. No bojase mʉa cʉose juaábesa. Tueriayucʉ́ri rĩne juaása. Gʉbo sudi mʉa sãñasene sãñacõari, sudi mʉa sãñasene sãñacõari, vasa —ĩnare yiyuju Jesús. 10 Gajeye ado bajiro ĩnare yiyuju Jesús:
—Tocãrãca macare mʉa ejajama, mʉa ejasʉorivine cãnima. Ti vine ñacõari, ti macanare ĩnare gotimasio ñama maji, gajerojʉ mʉa varoto rĩjoro. 11 Mʉa ejarimacana quẽnaro mʉare ĩna bocaãmibetijama, to yicõari, mʉa gotisere ĩna ajirʉabetijaquẽne, ti macajʉre ñabeja. Mʉare ĩna ajirʉabetijare, mʉa gʉbo sudi tuyasere sitare varerea, vacoaja. To bajiro mʉa yijama, “Quẽnaro yʉare bocaãmibeticõari, yʉare mʉa ajirʉabetijare, rojose mʉare yirʉcʉmi Dios” yirã, yirʉarãja mʉa —ĩnare yiyuju Jesús.
12 To bajiro ĩ yijare, “Rojose mʉa yisere yitʉjacõari, quẽnasejʉare tʉoĩavasoaya” ĩnare yigotimasiocudirã vasujarã. 13 Masa ʉsʉrijʉ sãñarãre vãtiare bureayujarã ĩna. Jãjarã rijaye cʉtirãre quẽne, ʉye yuejeoyujarã ĩna. To ĩna yijare, quẽnaejacoasujarã ĩna.
Juan vãme cʉtigʉre, masare oco rãca bautizarimasʉre ĩ rʉjoare ĩna jatarocare queti
(Mt 14.1-12; Lc 9.7-9)
14 Jesús ĩ bajiñasere, ajijedicõañujarã Galilea vãme cʉti sitana. To yicõari, ĩna ʉjʉ Herodes quẽne ajiyuju, ado bajiro ĩna yisere:
—Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉne sĩaecoboarine, tudicaticoarimi. To bajiri ĩaĩañamani yiĩoñagʉ̃mi —yiyujarã ĩna, Jesúre.
15 Gãjerãma, ado bajiro yiyujarã:
—Diore gotirẽtobosarimasʉ El'ias ñamasir'i ñagʉ̃mi quẽna —yiyujarã.
Gãjerãjʉama, ado bajiro yiyujarã:
—Diore gotirẽtobosarimasʉ ñamasir'ire bajiro bajigʉ ñaami —yiyujarã.
16 Herodes quẽne, ado bajiro yiyuju:
—Juan ñagʉ̃mi quẽna. Ĩ rʉjoare ĩre jatarocaroticõacajʉ yʉ. To bajiro yʉ yirotiboajaquẽne, quẽna tudicaticoarimi —yiyuju Herodes.
17-18 Juan ĩ sĩaecoroto rĩjoro ado bajiro bajire ti ñajare, to bajiro tʉoĩañuju Herodes: Ĩ bedi Felipe manajore Herod'ias vãme cʉtigore ẽmacõari, manajo cʉtiyuju Herodes. To bajiro ĩ yire ñajare, ado bajiro ĩre gotirũgũñuju Juan:
—Herod'iare mʉ manajo cʉtise quẽnabeaja. Dios ĩ rotimasirere ajibeaja mʉ —ĩre yirũgũboayuju Juan.
19-20 To bajiro ĩ yigotisere ajitego ñari, ĩre sĩarotirʉaboayuju Herod'ias. To bajiro so yitʉoĩaboajaquẽne, “Dios ĩ bojarore bajiro quẽnaro yigʉ ñaami Juan” yigʉ, ĩ gotisere ajirʉ̃cʉbʉogʉ ñari, Herod'ias, Juanre so sĩarʉaboasere matayuju Herodes. Juan ĩre ĩ gotisere quẽnaro ajivariquẽnagʉ̃ ñaboarine, “To bajiro yirʉcʉja yʉ”, yimasibesuju Herodes. 21 To bajiñarũgũboa, cojorʉ̃mʉ, “Ado bajiro yʉ yijama, yʉre matamasibecʉmi”, yitʉoĩañuju Herod'ias yuja. Tirʉ̃mʉ, Herodes ĩ ruyuariarʉ̃mʉ ñañuju ti. To bajiri ĩre moabosarimasa ʉjarãre, surara ʉjarãre, toana Galilea sitana ñamasuri masare quẽne jirẽoñuju ĩ, “Boserʉ̃mʉ yito” yigʉ. 22 To yicõari, ĩna rẽjaro bero, Herod'ias maco, ĩna ĩaro rĩjorojʉare basaĩoñuju. So basasere ĩacõari, variquẽnañuju Herodes, ĩ jicõariarã quẽne. To bajiri, ado bajiro sore gotiyuju Herodes:
—No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja —sore yiyuju. 23 To yicõari, ado bajiro sore gotirẽmoñuju:
—Riojo mʉre gotiaja. Tʉoĩavasoabetirʉcʉja. Yʉ cʉose, “Gʉdareco bojaja” mʉ yisẽniboajaquẽne, mʉre ĩsicõarʉcʉja —Herod'ias macore yiyuju Herodes. 24 To ĩ yisere ajicõari, so jacore sẽniĩagõ vasuju so, “¿Ñiere ĩre sẽnigõti yʉ?” yigo.
To so yisere ajicõari, ado bajiro sore yi ocasãñuju so jaco:
—“Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ rʉjoare bojaja”, ĩre yiya —so macore yicʉdiyuju Herod'ias.
25 To so yijare, guaro Herodes tʉjʉ vacõari, ado bajiro ĩre gotiyuju:
—Yucʉacane Juan vãme cʉtigʉ, masare oco rãca bautizarimasʉ rʉjoare bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, yʉre ĩsigʉ̃ vayá —ĩre yiyuju so.
26 To bajiro so yisere ajicõari, bʉto sʉtiritiyuju Herodes. To bajiboarine, ĩ jicõariarã ĩna ajiro rĩjorojʉa, “Riojo mʉre gotiaja yʉ. No bojase mʉ sẽnijama, mʉre ĩsirʉcʉja” ĩ yicõare ñajare, so sẽnirore bajirone yiyuju. 27 To bajiri Juanre sĩarʉabetiboarine,
—Juan rʉjoare jatacõari, ãmiaya —yiroticõañuju, ĩ surarare.
To ĩ yijare, tubiberiavijʉ vacõari, Juan rʉjoare jatayuju surara. 28 To yicõari, bare jeobariabaja joejʉ jeocõari, Herod'ias macore ĩsiñuju. To yicõari, sojʉa, jacore ĩsirẽtoñuju so yuja.
29 Ti queti ajicõari, Herodes tʉjʉ ejayujarã, Juan buerimasa. Ejacõari, ĩ rujʉri ñaboarere ãmivacõari, yujeyujarã.
Masa, cinco mil ñarãre Jesús ĩ bare ecare queti
(Mt 14.13-21; Lc 9.10-17; Jn 6.1-14)
30 Jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituarirãcʉ ñarã ĩ buerimasa, ĩ goticudiroticõariarã, tudiejacõari, Jesúrãca rẽjañujarã. Ĩ rãca rẽjacõari, ĩna goticudirere, to yicõari, jediro ĩna yicudirere quẽne gotijeocõañujarã. 31 Gãjerã ĩna vato ũnone, gãjerã ejavasoacõarũgũñujarã masa. To ĩna bajicõa ñajare, Jesús, ĩ buerimasa quẽne, ʉsʉsãja, bare ba, yimasibesujarã. To bajiri, ado bajiro ĩ buerimasare yiyuju:
—Ita. Õjʉ, masa ĩna manibʉsarojʉ vajaro mani. Tojʉ ʉsʉsãjarʉarãja —ĩnare yiyuju.
32 To ĩ yijare, cũmua vasãja vacoasujarã ĩna, masa ĩna manibʉsarojʉ vana. 33 To bajiro ĩna yi vaboajaquẽne, ti macariana jãjarã masa, Jesús ĩ buerimasa rãca ĩ vasere ĩamasicõari, ũmacoasujarã ĩna, Jesús ĩ ejarotijʉre vana. 34 To bajiri Jesújʉa, majaejacõari, jãjarã masa ejacõari ñarãre ĩnare ĩañuju. Ĩ ĩajama, ovejare coderimasʉ ĩnare ĩ codebetore bajiro bajiyujarã ĩna. To bajiri ĩnare ĩamaiñuju. Ĩnare ĩamaigʉ̃ ñari, cojo vãme me ĩnare gotimasioñuju. 35 To ĩ yirone, rãioroto rĩjoro, Jesús buerimasa, ĩ tʉ ejacõari, ado bajiro yiyujarã:
—Jẽre rãioato yaja. Masa manojʉ ñaja. 36 To bajiri ĩnare varotiya mʉ, “Masa cʉtojʉ bare vaja yibarã vajaro” yirã —ĩre yiboayujarã ĩna.
37 To ĩna yiboajaquẽne, ado bajiro ĩnare cʉdiyuju Jesús:
—Mʉane ĩnare bare ecaya —ĩnare yiyuju ĩ.
To ĩ yijare, ado bajiro ĩre cʉdiyujarã ĩna:
—Doscientos gãjoatiiri rãca vaja yiroti ñaboaroja manire, pan ĩna baroti vaja yirã —Jesúre yicʉdiyujarã.
38 To ĩna yisere ajicõari, ado bajiro ĩnare sẽniĩañuju Jesús:
—“¿Nocãrãca pan cʉoati mʉa?”, yisẽniĩacudiya maji —ĩnare yiyuju Jesús.
To bajiri sẽniĩabʉjacõari, ĩre gotiyujarã:
—Cojomo cõro pan, jʉarã vai cʉoaja yʉa —ĩre yiyujarã.
39 To ĩna yirone,
—Masare tatũcurojʉ rujatubuari rujirotiya —ĩnare yiyuju Jesús.
40 To ĩ yise ñajare, rujatubuari rujibateyujarã ĩna. Cojojʉri cien ñarirãcʉ, to yicõari, cincuenta ñarirãcʉ rujibateyujarã. 41 To bajiro ĩnare rujiroticõari bero, cojomo cõro ñaricari pan, to yicõari, jʉarã vai ñarãre juacõari, õ vecajʉa ĩamʉocõari, “Quẽnaro yaja mʉ”, Diore ĩre yiyuju. To yicõari bero, panre iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. Jʉarã vaire quẽne iguesurebatecõari, ĩ buerimasare ĩsiñuju, “Rujirãre ĩsibatoya” yigʉ. 42 Sĩgʉ̃ rʉyariaro mano quẽnaro baʉsʉcʉtijedicõañujarã. 43 Ĩna bagajanoro bero, ĩna barʉasere, ĩ buerimasa ĩna juarẽojama, jʉaãmo cõro, gʉbo jʉa jẽnituaro ñarijibʉri rʉyayuju. 44 Tire bariarã, cinco mil ʉ̃mʉa ñañujarã. f Rĩamasare, rõmiare cõmenane, ʉ̃mʉa bʉcʉrã rĩrene ĩna cõjama, cinco mil ñañujarã ĩna.
Oco joene Jesús ĩ vare queti
(Mt 14.22-27; Jn 6.16-21)
45 Masa ĩna barʉasere ĩ buerimasa ĩna juarẽogajanorone, cũmuajʉ ĩnare vasãjarotiyuju Jesús:
—Betsaida vãme cʉti macajʉ yʉre jẽadiyuya. Maji masare vare gotigʉ yaja yʉ —yiyuju Jesús.
46 Ĩnare vare gotigajano, burojʉ majacoasuju, tojʉ Diore sẽnirʉ. 47 Ti rãioato bero, ʉtabʉcʉra jẽana, tira gʉdareco tʉsasujarã, Jesús buerimasa. Jesújʉama, sĩgʉ̃ne ñacõañuju ĩ maji. 48 To bajicõari, ĩ buerimasare ĩacõañuju. To ĩna tʉsatone, bʉto mino vasuju. To bajiri jẽatĩmabesujarã ĩna. To ĩna bajiñarone, busurocaroarijaʉ ĩna tʉjʉ oco joene vayuju Jesús. To bajivagʉ, ĩnare rẽtocoarocʉre bajiro vayuju. 49-50 Oco joejʉ ĩ vadire ĩarãne, ʉcacoasujarã ĩna. “¡Bajirocar'i vãti ñaami!”, yiavasãñujarã. To ĩna yiboajaquẽne,
—Güibesa. Variquẽnaña mʉa. Yʉne ñaja —ĩnare yiyuju Jesús.
51 To yigʉne, ĩna vaticũmuajʉ vasãjacõañuju Jesús. Ĩ vasãjarone, mino vatʉjacoasuju yuja. To bajiro ti bajisere ĩacõari, no yimasibesujarã ĩ buerimasa, ti ũnire ĩabetirũgũriarã ñari. 52 To bajiro ĩna bajijama, cinco mil ʉ̃mʉare Jesús ĩ ecarere ĩariarã ñaboarine, “Ĩaĩañamanire yimasijeogʉ ñaami” ĩre yimasimena ñari, to bajiro bajiyujarã.
Genesaret sitanare rijaye cʉtirãre Jesús ĩ catiore queti
(Mt 14.34-36)
53 To baji, jẽanane, Genesaret vãme cʉti sitajʉ jẽaejayujarã ĩna. Tojʉ cũmuare siatujoyujarã. 54 Cũmuare siagajano, ĩna majatone, Jesúre ĩamasicõañujarã ti macana, tijʉana. 55 To bajiri masa jedirore gotibatorã ũmacoasujarã ĩna. Tire ajirã ñari, ti macariana rijaye cʉtirãre Jesús tʉjʉ juaejayujarã ĩna. 56 Ĩ vacudiri macari cõrone mojorimacajʉ ĩ vajaquẽne, jairimacajʉre ĩ vajaquẽne, masa ĩna rẽjarũgũrijaʉrire ĩ vajaquẽne, to yicõari, Jesús ĩ varoti maarijʉre quẽne, rijaye cʉtirãre juaejocũñujarã. To yicõari,
—Mʉ sudi gajare ĩnare moaĩarotire bojaja yʉa. To bajiro ĩna yijama, caticoarʉarãma —ĩre yiyujarã rijaye cʉtirãre juaejariarã. To bajiri, ĩre moaĩariarãma, caticoasujarã.

f6:44 Rĩamasare, rõmiare cõmenane, ʉ̃mʉa bʉcʉrã rĩrene ĩna cõjama, cinco mil ñañujarã ĩna.