Ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil nkucolotaj, ri tz'iban can roma ri San Lucas
1
Ri na'ey tak tzij che ri Teófilo
Eq'uiy yan quitijon quik'ij richin niquitz'ibaj* Jn. 20:30, 31; Hch. 1:1. chi jujun chi jujun pa ruchojmil ri ninimex chikacojol chi kitzij chi xebanataj. Ri xtz'ibes, can junan riq'uin ri achel xquitzijoj chike ri xe'oc samajela' richin rutzijosic ronojel ri xebanataj, ri can riq'uin quivech quitz'eton-pe* Jn. 15:27; 2 P. 1:16; 1 Jn. 1:3. xe tok xtiquer-pe. Romari' ja jun yin riq'uin ri nuchayun chic ronojel ruxe'el-pe ri xebanataj, can utz ninna' chi nintz'ibaj pa ruchojmil* Hch. 11:4. ronojel chave rat nimalaj Teófilo, richin quiri' navetemaj chi can kitzij vi ronojel ri c'utun-pe chavech.
Jun ángel nu'ij chi xtalex jun ac'ual y xtubinaj Juan
Chupan tak ri juna' tok ja ri Herodes* Mt. 2:1. rey chiri' pa Judea, xc'uje' jun sacerdote israelita rubinan Zacarías, y rija' jun chique ri jun botzaj sacerdotes ri erichin ri Abías* Neh. 12:4. ni'ix chique. Ri rixayil ri Zacarías, rubinan Elisabet. Ri Elisabet re', riy-rumam can ri nimalaj sacerdote rubinan Aarón. Ri Zacarías y ri rixayil, quic'uan jun chojmilaj* 1 R. 9:4; 2 R. 20:3; Sal. 119:6, 7; 2 Co. 1:12. c'aslen chuvech ri Dios, y manak roma ni'an tzij chirij ruc'uaxic ri quic'aslen chupan ronojel ri nu'ij ri mandamientos, y chupan ri ruchila'en can ri Ajaf chi tiquibana'. Pero ri Zacarías y ri Elisabet manak calc'ua'l, roma ri Elisabet can richin vi man alanel ta, y chi ca'i' eri'j chic.
Tok xril semana chi ja ri botzaj sacerdotes ri c'o-vi ri Zacarías xkaj-en chi niqui'en ri samaj* 2 Cr. 8:14. pa racho ri Dios, y can achel vi niqui'en ri sacerdotes chi niquiya' pan etz'anen ri achok pa ruvi' xtika-vi chi ntoc-apu pa racho ri Dios richin nuporoj pon,* Ex. 30:7, 8. pa ruvi' c'a ri Zacarías xka-vi. 10 Y man juba' ta oc israelitas ri quimolon-apu-qui' chiri' chojay* Lv. 16:17. niqui'en orar tok najin ruporoxic ri pon. 11 Jac'ari' xuc'ut-ri' jun ángel richin ri Ajaf Dios chuvech ri Zacarías. Pa derecha che ri altar* Ex. 30:1. ri niporox-vi ri pon, chiri' xpa'e-vi ri ángel. 12 Ri Zacarías jani na xuxi'ij-ri'* Lc. 1:29; 2:9; 5:9. tok xutz'et ri ángel, y man nril ta achique nu'on. 13 Jac'a ri ángel xu'ij che: Zacarías, man taxi'ij-avi',* Ap. 1:17. ri Dios xrac'axaj ri a-oración.* Gn. 25:21; 1 S. 1:27; Hch. 10:4. Ri avixayil Elisabet xtalex jun ch'uti ral, y rat Juan rubi' ri ac'ual xtaya'. 14 Jani na xcaquicot y qui' avánima xtana', y eq'uiy ri xquequicot* Lc. 1:58. roma ralaxic ri ac'ual. 15 Roma chuvech ri Dios ri avalc'ua'l re' can xtic'uje' ruk'ij.* Mt. 11:11. Rija' man xtukum ta vino, y nis-ta jun chic ruvech ya' ri nik'abarisan,* Nm. 6:1-3; Jue. 13:4; Lc. 7:33. y can nojnak chic pe ri Lok'olaj Espíritu pa ránima xtu'alex chuk'a' ri rute'. 16 Eq'uiy chique ri avinak israelitas xtu'on chique chi nitzolij chic pe cánima riq'uin ri Ajaf, ri can qui-Dios vi. 17 Ja ri Juan ri avalc'ua'l ri xtinabeyaj chuvech ri Ajaf,* Is. 40:3; Mal. 3:1; Lc. 1:76. y xtic'uje' ruchuk'a' ri Lok'olaj Espíritu riq'uin, achel xc'uje' riq'uin ri profeta Elías,* Mt. 11:14. richin xtu'on chique ri te'ej-tata'aj chi xquecajo' ri calc'ua'l,* Mal. 4:5, 6. y richin xtu'on chique ri man yeniman ta tzij chi xtitzolij-pe cánima chupan ri bey quichin ri choj quic'aslen. Quiri' xtu'on richin nuchojmirisaj-apu cánima jun tinamit ri xticajo' xtiqui'en ri nurayij ri Ajaf, xcha' ri ángel.
18 Jac'ari' tok ri Zacarías xuc'utuj che: ¿Achel xtinvetemaj yin chi kitzij ri na'ij?* Gn. 15:8; Jue. 6:36, 37; Is. 38:22. Roma xa yin ri'j chic* Gn. 17:17; 18:12. y quiri' mismo ri vixayil, xcha'.
19 Jac'a ri ángel xu'ij che: Ja yin ri ángel Gabriel* Dn. 8:16; 9:21. ri jumul yinc'o-apu chuvech ri Dios richin nin-en ri nrojo', y yin takon-pe aviq'uin richin nunya-ka utzulaj rutzijol chave chi xtic'uje' avalc'ua'l. 20 Pero rat roma man xanimaj ta ri xin-ij chave, vacami xcacanaj can mem,* Ex. 4:11; Ez. 3:26; 24:27; Lc. 1:62-64. y man xcatiquer ta xcach'o, c'a terila' na ri k'ij tok xtibanataj ri achel xin-ij chave, xcha'.
21 Jac'a ri israelitas ri coyo'en ri Zacarías chojay, satznak cánima riq'uin ri xlayoj-ka chupan ri lok'olaj racho ri Dios. 22 Pero tok xel-pe, man nitiquer ta nich'o. Jac'ari' xquina'ej chi c'o xk'alajrises-pe chuvech chupan ri lok'olaj jay. Ri Zacarías xaxe ruk'a' nu'on richin nich'o chique, y layoj tiempo xcanaj can mem.
23 Tok xtz'akat ri ajani k'ij* 1 Cr. 9:25. xsamaj pa racho ri Dios, xbe chiracho. 24 C'a juba' tibanataj quiri' pa racho ri Dios, ri Elisabet ri rixayil ri Zacarías jari' xuna'ej chi man ruyon ta chic, y man xel ta pa bey vo'o' ic'. Ri Elisabet quire' nu'ij: 25 Ri Ajaf quire' favor ruyo'on chuve chupan tak re k'ij ri yiruc'uxlaj-pe richin nrelesaj nuq'uix* Gn. 30:23; Is. 4:1. chiquivech ri vinak ri yinquitzijoj roma manak val.* 1 S. 1:6.
Jun ángel nuya' rutzijol chi xtalex ri Jesús
26 Vaki' ic' ruchajin ri Elisabet chi quiri' chic rubanon, jari' tok ri Dios xutak ri ángel Gabriel* Lc. 1:19. pa jun tinamit rubinan Nazaret ri c'o pa departamento Galilea, 27 riq'uin jun xten* Is. 7:14; Mt. 1:18. rubinan María ri c'utun chic richin nic'ule' riq'uin jun ala' rubinan José. Ri José re' riy-rumam can ri rey David. 28 Tok ri ángel xoc-apu ri achique lugar c'o-vi ri María, xu'ij che: ¡Tiquicot ri avánima rat ri más nimalaj ru-favor ri Dios avilon! Ri Ajaf can c'o aviq'uin.* Jue. 6:12. Y chiquicojol ri ixoki', ja rat ri más utzulaj tzij x-an chave,* Lc. 1:42. xcha'. 29 Jac'a ri María tok xrac'axaj ri saludo ri xu'ij ri ángel, can achique na xuna', y xunojij-ka pa ránima chi achique roma chi quiri' jun saludo xuc'ul rija'. 30 Jari' tok ri ángel xu'ij che: María, man taxi'ij-avi'. Rat avilon ri ru-favor ri Dios. 31 Rat vacami, quiri' xta'an-pe, y xtalex* Gá. 4:4. jun ch'uti aval ala', y Jesús rubi' xtaya'. 32 Rija' xtic'uje' nimalaj ruk'ij,* Fil. 2:10. y xtubinaj Ruc'ajol ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel. Rija' jun riy-rumam can ri rey David, y ri Ajaf Dios xtu'on che chi xtitz'uye' can chi Rey pa ru-lugar ri David. 33 Ri Jesús jumul xtu'on gobernar pan ivi' rix ri rix riy-rumam can ri Jacob, y ri ru-gobierno man jun bey xtiq'uis,* Dn. 2:44; 7:14; Mi. 4:7; Jn. 12:34. xcha' ri ángel.
34 Jac'a ri María quire' xu'ij che ri ángel: ¿Achel tok xtic'uje' val yin tok xa man jani quic'ule' riq'uin ri xtoc vachijil? xcha'.
35 Quire' c'a rutzolic rutzij ri María xu'on ri ángel: Ja ri Lok'olaj Espíritu* Mt. 1:20. xtika pan avi', y xcarumujaj ri ruchuk'a' ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel. Roma c'a ri', rat xtic'uje' ac'ual chi'ak'a' ri xtubinaj Lok'olaj y Ruc'ajol ri Dios.* Mt. 14:33; 26:63; Lc. 1:32; Jn. 1:34; 20:31; Hch. 8:37; Ro. 1:4. 36 Y tavac'axaj c'a, chi ja jun ri Elisabet ri (avalpachel, avaj-c'uaxel) xtic'uje' ac'ual chuk'a', roma ja yan chic vaki' ic' quiri' rubanon, masque rija' ri'j chic y ni'ix chi man alanel ta. 37 Roma ri Dios man jun c'ayef chuvech.* Gn. 18:14; Jer. 32:17; Ro. 4:21.
38 Jac'ari' tok ri María xu'ij: Yin, yin jun rusamajinel ri Ajaf. Tibanataj c'a ri achel xa'ij chuve, xcha' ri María che ri ángel.
Jac'ari' xel-e ri ángel chuvech ri María.
Ri María ni'e chutz'etic ri Elisabet
39 Chupan tak ri k'ij ri', ri María xu'on-e rubanic y cha'anin xbe pa jun tinamit ri c'o pa tak (c'achelaj, montaña) richin ri departamento Judea. 40 Tok c'o chic chiri' pa tinamit, rija' xbe chicacho ri Zacarías y ri Elisabet, y chiri' pa jay xu'on saludar ri Elisabet. 41 Tok ri Elisabet xrac'axaj ri xu'ij ri María, ri ch'uti ac'ual ri royo'en, xsilon xuna' rija'. Y ri Elisabet xnoj ri Lok'olaj Espíritu pa ránima,* Hch. 6:3; Ef. 5:18; Ap. 1:10. 42 romari' riq'uin ruchuk'a' xu'ij: Chikacojol roj ixoki',* Jue. 5:24. ja rat ri más utzulaj tzij x-an chave, y utzulaj tzij ruc'ulun-pe ri ac'ual ri xtalex chi'ak'a'. 43 ¿Achel chi ri rute' ri Vajaf* Lc. 2:11. yinurutz'eta'? ¡Yin can nisatz nuc'u'x! 44 Quiri' nin-ij chave, roma xe xinvac'axaj ri ach'abel richin xina'an saludar, ja xsilon ri ac'ual ri xtalex chinuk'a' roma niquicot. 45 Y rat, utzulaj tzij banon chave chi xanimaj,* Jn. 20:29. roma can xtibanataj na vi ri bin chave roma ri Ajaf, xcha' ri Elisabet.
46 Jac'ari' quire' xu'ij ri María:
Yin riq'uin ronojel vánima ninya' ruk'ij ri Ajaf.* 1 S. 2:1.
47 Ri vánima niquicot nuc'ak-ri' roma ri Dios ri Nucolonel.* 1 Ti. 1:1; Tit. 3:4.
48 Roma xuya' ruvech chuvij yin ri rusamajinel chi xa man jun oc nuk'ij.* 1 S. 1:11; Sal. 138:6.
Pero ja vacami nitiquer-e chi ronojel solaj vinak xtiqui'ij chi can utzulaj tzij* Mal. 3:12; Lc. 11:27. rubanon ri Dios chuve.
49 Roma ri Dios ri c'o ronojel uchuk'a' pa ruk'a', q'uiy favores* Sal. 71:19; 126:2, 3. rubanon chuve.
Lok'olaj rubi' rija',* Sal. 111:9.
50 Y ri c'o ruk'ij rija' chiquivech,* Sal. 85:9; 118:4; 145:19; 147:11; Mal. 3:16-18; Ap. 19:5. ri chi solaj chi solaj yek'ax-e choch'ulef, rija' can nupokonaj quivech.* Ex. 20:6.
51 Riq'uin ruchuk'a' rubanon q'uiy samaj.* Sal. 98:1; 118:15.
Ri xquinojij chi can c'o quik'ij, xukasaj quik'ij.* Sal. 33:10; 1 P. 5:5.
52 Ri nima'k tak gobernadores, xerelesaj pa tak quitz'uyubal,
Y xu'on chi xc'uje' quik'ij ri man jun oc quik'ij.* 1 S. 2:6, 7; Sal. 75:7.
53 Ri niquik'asaj vayijal, xuya' ronojel ri nic'atzin chique.
Jac'a ri beyoma', choj quiri' xerutak-e, man jun xuya-e chique.
54 Xojruto' roj israelitas ri roj rusamajela'
Roma man rumestan ta chi rupokonan kavech,* Sal. 98:3; Jer. 31:3, 20.
55 Quiri' rubanon kiq'uin, achel ri xusuj chique ri kati't-kamama' ojer.
Achel ru'in can che ri kamama' Abraham* Gn. 17:19; Gá. 3:16. y chike roj ri roj riy-rumam can.
Quiri' xu'ij ri María.
56 Y xc'uje' cami oxi' ic' ri María riq'uin ri Elisabet, c'ajari' xtzolij chiracho.
Ri ralaxic ri Juan ri Bautista
57 Tok xril k'ij chi ri Elisabet nalex ri ch'uti ral, ch'uti ala' ri xalex. 58 Tok ri ru-vecinos y ri (ralpachel, raj-c'uaxel) xquic'axaj chi ri Ajaf jani na xupokonaj ruvech ri Elisabet, xequicot* Lc. 1:14. riq'uin. 59 Jac'a tok xtz'akat vakxaki' ruk'ij ri ch'uti ala', rije' xepe roma ni'an circuncidar* Gn. 17:12; 21:4; Lv. 12:3; Lc. 2:21; Hch. 7:8. ri ac'ual, achel nu'ij chupan ri ley ri xyo'ox che ri Moisés. Can ja rubi' ri rutata' niquibila' che, romari' Zacarías yecha' che ri ch'uti ala'. 60 Jac'a ri rute' ri ch'uti ac'ual quire' rutzolic quitzij xu'on: Ri ac'ual man xtubinaj ta achel rubi' ri rutata'; Juan* Lc. 1:13. xtubinaj ri ac'ual.
61 Jac'ari' xqui'ij che ri Elisabet: ¿Achique roma najo' chi Juan nubinaj ri aval, tok man jun (ivalpachel, ivaj-c'uaxel) quiri' rubi'? yecha'.
62 Jac'ari' tok xqui'en-apu quik'a' che ri Zacarías ri rutata' ri ac'ual, richin niquic'utuj achique rubi' nrojo' nuya' ri ac'ual. 63 Y ri Zacarías xuc'utuj jun pedazo tabla, y quire' xutz'ibaj chuvech: Ri ac'ual Juan xtubinaj. Jari' xbano chique conojel chi can achique na xquina'. 64 Jac'ari' tok xtiquer chic xch'o ri Zacarías. Xsok'opitaj chic ri rak',* Lc. 1:20. y riq'uin ruch'abel nuyala' ruk'ij ri Dios. 65 Jac'a ri qui-vecinos chiconojel xquixi'ij-qui', y pa ronojel tak tinamit ri pa tak (c'achelaj, montaña) richin ri Judea xbe-vi rutzijol ri xbanataj. 66 Y conojel ri xe'ac'axan niquiyec-ka* Gn. 37:11; Dn. 7:28; Lc. 2:19. pa tak cánima ri nitzijos chique, y niqui'ij: ¿Achique cami samaj ruc'amon-pe ri ch'uti ac'ual re'? yecha'. Roma nik'alajin chi ruchuk'a' ri Ajaf c'o riq'uin.* Gn. 39:2; 1 S. 3:19; 16:18; 1 R. 18:46; Sal. 80:17; 89:21; Hch. 11:21.
Ri Zacarías nuya' ruk'ij ri Dios
67 Jac'ari' tok ri Zacarías, ri rutata' ri ch'uti ac'ual, xnoj ri Lok'olaj Espíritu pa ránima,* Nm. 11:25; 2 S. 23:2; 2 Cr. 20:14; Jl. 2:28; 2 P. 1:21. romari' quire' xuk'alajrisaj:
68 Tiyo'ox c'a ruk'ij ri Ajaf Dios kichin roj israelitas,* 1 R. 1:48; Sal. 41:13; 72:18; 106:48.
Roma roj ruc'uxlan-pe ri roj rutinamit, y roj rulok'on pa quik'a' ri ec'o pa kavi'.* Ex. 3:16, 20; Sal. 111:9.
69 Ruyacon-pe jun Kacolonel ri c'o nimalaj ruchuk'a',
Jun riy-rumam can ri David* Sal. 132:17. ri rusamajinel ri Dios ojer.
70 Re' ruyuken-ri' riq'uin ri quik'alajrisan-pe ri chojmilaj tak profetas ojer, tok ri Dios xuya' ch'abel chique richin xel pa quichi',* Hch. 3:20, 21; Ro. 1:2, 3.
71 Chi can nkurucol chiquivech ri itzel nkojquitz'et, y nkurucol pa quik'a' ri man nkojcajo' ta,
72 Richin nibanataj ri xusuj chique ri kati't-kamama' ojer chi nupokonaj quivech,
Y richin nik'alajin chi man rumestan* Lv. 26:42; Sal. 98:3. ta ri lok'olaj ruvujil c'aslen* Gn. 12:1-3; Hch. 3:25. ri xu'on ojer can.
73 Can xuya-vi rutzij* He. 6:13, 14. che ri kamama' Abraham,
Chi can xtuya-vi chike roj ri roj riy-rumam can ri Abraham,
74 Chi tok ri Ajaf Dios roj rucolon chic chiquivech ri itzel nkojquitz'et chiri',* Ro. 6:16-18.
Manak xtikaxi'ij ta ki' nika'an ri nrojo' rija'* He. 9:14.
75 Riq'uin jun chojmilaj y ch'ajch'oj c'aslen chuvech,* Ef. 4:24; 2 Ts. 2:13; Tit. 2:12; 1 P. 1:15; 2 P. 1:4. ri ajani k'ij nkuc'ase-e choch'ulef.
76 Jac'a rat ch'uti nuc'ajol, xcha' ri Zacarías, xti'ix chave chi rat jun ru-profeta ri nimalaj Dios ri c'o pa ruvi' ronojel,
Roma ja rat ri xcanabeyaj chuvech ri Ajaf richin nachojmirisaj ri rubey,* Is. 40:3; Mal. 3:1; Mt. 11:10.
77 Y ja rat xcayo'on rutzijol chique ri rutinamit,
Chi ri Dios nu'on perdonar quimac richin yecolotaj.
78 Quiri' nu'on ri ka-Dios kiq'uin roma can nkurojo' y nupokonaj kavech.
Romari', c'a chicaj nutak-vi-pe ri Jun ri niyo'on sakil* Mal. 4:2; Ef. 5:14; 2 P. 1:19. pa kánima. Ri Jun ri' achel ri k'ij tok ntel-pe,
79 Richin nuyic'aj cánima ri ec'o pa k'eku'n, y ri ec'o chuxe' rumujal ri camic,* Is. 9:2.
Y nkuruc'uaj chupan ri bey ri nic'amo-pe uxlanen pa kánima.
Quiri' xu'ij ri Zacarías.
80 Y ri ac'ual niq'uiy, y quiri' mismo ri ruc'aslen benak pa jotol chuvech ri Dios,* Lc. 2:40. y pa tak chakijlaj tz'iran ulef xc'uje-vi, c'a xerila' na ri k'ij richin xuc'ut-ri' chiquivech ri ruvinak israelitas richin xutz'uc samaj chiquicojol.

*1:1 Jn. 20:30, 31; Hch. 1:1.

*1:2 Jn. 15:27; 2 P. 1:16; 1 Jn. 1:3.

*1:3 Hch. 11:4.

*1:5 Mt. 2:1.

*1:5 Neh. 12:4.

*1:6 1 R. 9:4; 2 R. 20:3; Sal. 119:6, 7; 2 Co. 1:12.

*1:8 2 Cr. 8:14.

*1:9 Ex. 30:7, 8.

*1:10 Lv. 16:17.

*1:11 Ex. 30:1.

*1:12 Lc. 1:29; 2:9; 5:9.

*1:13 Ap. 1:17.

*1:13 Gn. 25:21; 1 S. 1:27; Hch. 10:4.

*1:14 Lc. 1:58.

*1:15 Mt. 11:11.

*1:15 Nm. 6:1-3; Jue. 13:4; Lc. 7:33.

*1:17 Is. 40:3; Mal. 3:1; Lc. 1:76.

*1:17 Mt. 11:14.

*1:17 Mal. 4:5, 6.

*1:18 Gn. 15:8; Jue. 6:36, 37; Is. 38:22.

*1:18 Gn. 17:17; 18:12.

*1:19 Dn. 8:16; 9:21.

*1:20 Ex. 4:11; Ez. 3:26; 24:27; Lc. 1:62-64.

*1:23 1 Cr. 9:25.

*1:25 Gn. 30:23; Is. 4:1.

*1:25 1 S. 1:6.

*1:26 Lc. 1:19.

*1:27 Is. 7:14; Mt. 1:18.

*1:28 Jue. 6:12.

*1:28 Lc. 1:42.

*1:31 Gá. 4:4.

*1:32 Fil. 2:10.

*1:33 Dn. 2:44; 7:14; Mi. 4:7; Jn. 12:34.

*1:35 Mt. 1:20.

*1:35 Mt. 14:33; 26:63; Lc. 1:32; Jn. 1:34; 20:31; Hch. 8:37; Ro. 1:4.

*1:37 Gn. 18:14; Jer. 32:17; Ro. 4:21.

*1:41 Hch. 6:3; Ef. 5:18; Ap. 1:10.

*1:42 Jue. 5:24.

*1:43 Lc. 2:11.

*1:45 Jn. 20:29.

*1:46 1 S. 2:1.

*1:47 1 Ti. 1:1; Tit. 3:4.

*1:48 1 S. 1:11; Sal. 138:6.

*1:48 Mal. 3:12; Lc. 11:27.

*1:49 Sal. 71:19; 126:2, 3.

*1:49 Sal. 111:9.

*1:50 Sal. 85:9; 118:4; 145:19; 147:11; Mal. 3:16-18; Ap. 19:5.

*1:50 Ex. 20:6.

*1:51 Sal. 98:1; 118:15.

*1:51 Sal. 33:10; 1 P. 5:5.

*1:52 1 S. 2:6, 7; Sal. 75:7.

*1:54 Sal. 98:3; Jer. 31:3, 20.

*1:55 Gn. 17:19; Gá. 3:16.

*1:58 Lc. 1:14.

*1:59 Gn. 17:12; 21:4; Lv. 12:3; Lc. 2:21; Hch. 7:8.

*1:60 Lc. 1:13.

*1:64 Lc. 1:20.

*1:66 Gn. 37:11; Dn. 7:28; Lc. 2:19.

*1:66 Gn. 39:2; 1 S. 3:19; 16:18; 1 R. 18:46; Sal. 80:17; 89:21; Hch. 11:21.

*1:67 Nm. 11:25; 2 S. 23:2; 2 Cr. 20:14; Jl. 2:28; 2 P. 1:21.

*1:68 1 R. 1:48; Sal. 41:13; 72:18; 106:48.

*1:68 Ex. 3:16, 20; Sal. 111:9.

*1:69 Sal. 132:17.

*1:70 Hch. 3:20, 21; Ro. 1:2, 3.

*1:72 Lv. 26:42; Sal. 98:3.

*1:72 Gn. 12:1-3; Hch. 3:25.

*1:73 He. 6:13, 14.

*1:74 Ro. 6:16-18.

*1:74 He. 9:14.

*1:75 Ef. 4:24; 2 Ts. 2:13; Tit. 2:12; 1 P. 1:15; 2 P. 1:4.

*1:76 Is. 40:3; Mal. 3:1; Mt. 11:10.

*1:78 Mal. 4:2; Ef. 5:14; 2 P. 1:19.

*1:79 Is. 9:2.

*1:80 Lc. 2:40.