10
Man tikaya' quik'ij dios ri man e kitzij ta, achi'el xquiben ri israelitas
Vach'alal, can nic'atzin c'a chi rix c'o nivetamaj chirij ri xquiben ri kate-katata' roj israelitas. Can c'o-vi ri rutzil ri Dios quiq'uin. Roma can xuya' c'a pe jun sutz' ri xuc'uan quibey. Xuch'er chuka' jun nimalej ya' rubini'an mar richin c'o quibey xe'ic'o. Tok ri kate-katata' uc'uan quibey roma ri sutz' y xe'ic'o chupan ri nimalej ya', quitzekelben ri Moisés roma ja rija' yo'on pa quivi' roma ri Dios. Tok queri' xbanatej, yojtiquir nikabij chi jari' tok xeban bautizar. Y chuka' yojtiquir nikabij chi pa rubi' ri Moisés xeban-vi bautizar, roma conojel riq'uin rija' quicukuban-vi quic'u'x, quitzekelben. Conojel rije' xquitej ri vey ri xka-pe chila' chicaj riq'uin ri Dios. Y que chuka' ri' xquikun ri ya' ri xuya-pe ri Dios chique. Ri ya' ri' xel c'a pe pa jun abej. Y ri abej ja ri Cristo; y rija' can benek-vi quiq'uin. Pero man riq'uin c'a chi ri Dios can xuc'ut ri rutzil quiq'uin, jubama conojel man xquinimaj ta rutzij, y romari' xequen (xecom) chila' pa tz'iran ruvach'ulef, roma man xeka' ta chuvech ri Dios. Rije' man xe'oc ta c'a pa Canaán.
Roma c'a ri' man tikaben achi'el ri xquiben rije'. Roma rije' janíla xquirayij ri achique ri ec'o can ri chila' pan Egipto. Man c'a tikaben roj queri'. Man tikac'uaj ri bey ri xquic'uaj rije'. Rije' can xquiya-vi chuka' quik'ij dios ri xa man e kitzij ta, y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nunataj ri nimak'ij xquiben tok c'a juba' tic'achoj jun vachibel: Ri vinek xetz'uye' richin xeva-xe'uc'ya', y tok xecolaj, xeyacatej-el richin xenimak'ijun. Queri' nubij ri tz'ibatel can. Man c'a tikaben roj ri achique xquiben rije'. Man tikaya' quik'ij dios ri xa man e kitzij ta. Ec'o achi'a' ri xemacun quiq'uin ixoki', y romari' pa jun k'ij xequen (xecom) veinte y tres mil vinek. Man c'a tikaben roj achi'el xquiben rije'. Ec'o chuka' chique rije' ri xquiben ri man utz ta, roma xcajo' xquitz'et vi ri Ajaf can kitzij nuya-pe ruc'ayeval pa quivi'. Y rije' xequen c'a (xecom c'a) pa quik'a' cumatzi'. Y roj man c'a tikaben achi'el ri xquiben rije'. 10 Ec'o ch'aka' roma xexebeloj, romari' c'o jun ri xtak-pe pa quivi' richin chi xquil quicamic. Man c'a tikaben roj queri'.
11 Ronojel c'a ri xquic'ulvachij rije', can c'o-vi c'a ri nubij chike. E tz'ibatel c'a can richin chi roj ri ojc'o chupan re ruq'uisibel tak tiempo richin re ruvach'ulef, man tikac'ulvachij chuka' queri'. 12 Romari' vi c'o jun kach'alal ri nich'obon chi can cukul-vi ruc'u'x y romari' man nitzak ta, xa can nic'atzin chi tuchajij-ri' jebel richin chi man nitzak. 13 Y tok c'o jun tejtobenic nipe pa kac'aslen, man tikabij chi xaxe roj ri yojc'ulvachin queri', roma conojel queri' niquic'ulvachij. Roj xaxe c'a tikacukuba' kac'u'x riq'uin ri Dios chi man yojruya' ta can, y queri' xtuben. Tok rija' nutz'et chi xa man yojcovin ta y manek chuka' kuchuk'a' richin chi nikacoch', nrelesaj ruchuk'a' ri tejtobenic ri'. Y tok ri Dios nuya' k'ij chi queri' nikac'ulvachij, can nuben c'a chuka' chike chi yojtiquir yojic'o chupan ronojel.
14 Roma c'a ri' rix vach'alal ri yalan yixinvajo', can tic'oje' c'a chi'ic'u'x ri nuben ri Dios. Xa can tich'ara' c'a ivi' quiq'uin ri yebanon banobel ri man e utz ta. Man tiju-ivi' quiq'uin vinek ri niquiya' quik'ij dios ri xa man e kitzij ta. 15 Tich'obo' na pe' jebel. Rix c'o etamabel iviq'uin richin jebel ruch'obic niben, y c'ari' c'a tibij chuve chi vi kitzij o xa man kitzij ta ri xtinbij chive vacami richin ninc'ut chivech chi can man utz ta chi niju-ivi' quiq'uin vinek ri niquiya' quik'ij dios ri xa man e kitzij ta. 16 Tok nikanataj ri rucamic ri Cristo riq'uin ri ruya'al-uva, nikamatioxij chire ri Dios ri ruya'al-uva ri' y c'o ri nuq'uen-pe chike. Y tok nikakun, ¿ri ruq'uiq'uel ri Cristo man cami junan ta kavech nuben chike? Y que chuka' ri' tok nikatej ri peron caxlan-vey, ¿ri ruch'acul ri Cristo man cami junan ta kavech nuben chike? 17 Xa can xe ta c'a jun caxlan-vey ri', pero numol kachi' stape' janíla oj q'uiy. Junan c'a kavech nuben chike.
18 Titzu' na pe' ri achique xquiben ri kavinak roj israelitas. Tok rije' xquic'uaj-apo jun chicop pa rachoch ri Dios richin chi ri sacerdotes xquiya' chire ri Dios pa ruvi' ri altar, rije' can bin c'a chique chi utz niquiq'uen can juba' richin niquitej. Y tok xquitej, ¿man cami k'alaj ta chi rije' junan quivech xquiben riq'uin ri Dios? Y vi queri', ¿achique cami nic'ulun-vi chi tzij tok rix nitej ri ti'ij sujun chique vachibel? 19 ¿Can que cami chuka' ri' nibanatej quiq'uin ri vachibel? ¿Jun vachibel can c'o ta cami c'a ri nuben chire ri ti'ij ri nisuj chuvech coma ri vinek? ¿Can nich'ob cami rix chi jun vachibel c'o ruc'aslen y romari' c'o ri nuben chire ri nisuj chire? Man jun. 20 Pero chuka' man ninbij ta chi ri yesujun ri ti'ij chique ri vachibel xa man jun ta nuben chique. Can c'o-vi nuben chique. Ri vinek ri can man quetaman ta ruvech ri Dios, man chire ta ri Dios niquisuj-vi ri ti'ij, xa chique ri itzel tak espíritu niquisuj-vi tok niquiya' chique ri vachibel. Y yin man ninvajo' ta c'a chi riq'uin ri' junan ivech niben quiq'uin ri itzel tak espíritu. 21 Roma rix can nikun c'a ri ruya'al-uva richin ninataj ri rucamic ri Ajaf. Y vi queri', man ruc'amon ta chi rix nikun chuka' jun cosa quichin ri itzel tak espíritu. Rix nitej ri caxlan-vey richin ninataj ri rucamic ri Ajaf, y vi queri', man ruc'amon ta nitej chuka' jun cosa richin niya' quik'ij ri itzel tak espíritu. 22 ¿Utz cami ri niben rix chi niju-ivi' quiq'uin ri vinek ri niquiya' quik'ij vachibel? ¿Can janíla nim ik'ij nina' rix y romari' man jun nuben chive chi ri Ajaf niyacatej royoval roma ri niben chuvech?
Yojtiquir c'a nikaben ri nikajo', xaxe vi c'o utz ri nuq'uen-pe chique ri kach'alal
23 Ec'o chive rix ri yebin chi oj libre y utz nikaben xabachique ri nikajo'. Pero yin ninbij chi man ronojel ta ri nikaben c'o utz ri nuq'uen-pe. Y man ronojel ta ri nikaben, nuben ta chique ri kach'alal chi más ta nicuker quic'u'x. 24 Man c'a tikaben xaxe ri nika' chikavech roj, xa nic'atzin chi tikabana' ri nika' chiquivech ri ch'aka' chic; ri utz nuben chique rije'.
25 Ri ti'ij ri nic'ayix pa tak c'ayibel, rix utz nilok' y nitej. Man nic'atzin ta na chi rix nic'utuj achi'el ri nubij ri ivánima chive, vi sujun o man sujun ta chique vachibel. 26 Roma can ronojel c'a riq'uin ri Ajaf Dios petenek-vi. Richin c'a rija' re ruvach'ulef y ronojel ri yeq'uiy chuvech.
27 Vi c'o jun vinek ri man runiman ta ri Dios, y rija' yixroyoj richin jun va'in, utz yixbe, vi nivajo'. Y titija' ri yeruya' chive, y man nic'atzin ta na chi nic'utuj achi'el ri nubij ri ivánima chive, vi sujun o man sujun ta chique vachibel. 28 Pero vi c'o ta jun ri nibin chive: Re ti'ij re' man utz ta nitij roma xa sujun chique vachibel, nicha' ta chive, rix can man c'a titej ri ti'ij ri', roma vi rix xa can nitej chuvech, xtisoc ránima ri nibin queri' chive, y riq'uin juba' nitzek romari'. Can man c'a titej stape' rix ivetaman chi ronojel riq'uin ri Ajaf Dios petenek-vi y richin chuka' rija' re ruvach'ulef y ronojel ri yeq'uiy chuvech. 29 Y tok ninbij chive chi man titej, man roma ta c'a chi nisocotej ta ri ivánima rix, y ja ta rix ri yixtzak, man que ta ri'. Xa roma c'a ri ránima ri jun chic, chi c'o modo nisocotej y rija' nitzak.
Pero riq'uin juba' ec'o chive rix ri yech'obon y niquibij-ka pa tak cánima: ¿Can pa rubeyal cami chi c'o jun ri nibin chuve chi man tintej ti'ij, xaxe roma rija' retaman chi ri ti'ij ri' xa sujun chique vachibel? 30 Y vi yin can ninmatioxij chire ri Dios ri ti'ij ri nintej, ¿achique c'a roma tok c'o ch'abel yebix chuvij roma ri nintej? nicha' ta jun. 31 Roma c'a ri' yin ninbij chive chi can riq'uin c'a ronojel ibanobal tiya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios. Tok yixva-yixuc'ya' o xabachique chic ri niben, can ta richin chi ri Dios nuc'ul ruk'ij ivoma rix. 32 Y man tiben chique ri vinek chi niquimalij quic'u'x y yetzak, xa can tichajij c'a ivi' chi man niben queri'. Man jun achok che tiben-vi queri', ni chique ri vinek israelitas, ni chique ri vinek man e israelitas ta, y ni chique chuka' ri e richin chic ri Dios. 33 Xa can tibana' achi'el ri ninben yin. Yin man ninben ta xaxe ri nika' chinuvech yin. Xa can benek-ruvech nintej nuk'ij richin chi ninben ri utz chiquivech conojel. E janíla e q'uiy ri vinek ri yenvajo' yento' y yecolotej ta.