15
Ri Cristo can kitzij chi xc'astej
Vach'alal, pa nabey, tok xic'oje' chi'icojol, xintzijoj chive ri utzilej ch'abel richin colotajic. Y rix can xic'ul-vi ri ch'abel ri xintzijoj chive, y can xcuker-vi ic'u'x riq'uin. Y romari' xixcolotej. Pero nic'atzin chi rix man niya' ta can, vi can kitzij chuka' chi xinimaj.
Ri ch'abel ri xinc'ul yin, can ja chuka' ch'abel ri' ri xintzijoj chive rix. Y ri nabey c'a ri xintzijoj chive, chi ri Cristo xquen (xcom) roma ri kamac, can achi'el ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios, chi queri' c'o chi nibanatej, chi ri Cristo xmuk y pa rox k'ij xc'astej, achi'el ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios, chi queri' c'o chi nibanatej. Y tok ri Cristo c'astajinek chic c'a el, xuc'ut-ri' chuvech ri Pedro, y c'ari' chiquivech ri ch'aka' chic tijoxela'. Y tok xuc'ut-ri' chiquivech ri rutijoxela', chuka' ri Pedro c'o quiq'uin chiri'. Chirij ri', xuc'ut-ri' chiquivech más vo'o' ciento kach'alal, tok quimolon-qui'. E q'uiy c'a chique rije' ri c'a e q'ues na y ec'o chikacojol. Pero ec'o ri xa xequen yan el (xecom yan el). Y tok ruc'utun chic c'a ri' chiquivech ri pa ciento kach'alal ri', xuc'ut-ri' chuvech ri Jacobo. Y c'a ja tok ruc'utun chic ri' chuvech ri kach'alal ri', c'ari' c'a xuc'ut-ri' chiquivech ri ru-apóstoles; can e tz'aket vi c'a tok xuc'ut-ri' chiquivech.
Y c'a pa ruq'uisibel xuc'ut-ri' chinuvech yin. Yin man xinalex ta c'a achi'el xe'alex ri ch'aka' chic apóstoles. Yin can ninna-vi c'a chi xa man ruc'amon ta chi nibix apóstol chuve. Can man in junan ta c'a quiq'uin ri ch'aka' chic apóstoles, roma yin janíla c'a q'uiy etzelal xinben chique ri can e ralc'ual vi ri Dios. 10 Pero matiox chire ri Dios chi xuya' ri rutzil chuve, y ri' xuben chuve chi xjalatej ri nuc'aslen. Ri utzil ri' can xuben c'a chuve chi janíla xisamej. Yin más yan chic samaj xinben que chiquivech ri ch'aka' chic apóstoles. Pero man ninbij ta c'a chi ja yin xibanon ri samaj, man que ta ri', xa can ja ri rutzil ri Dios xbanon. 11 Pero xabachique ta c'a ri nitzijon ri ruch'abel ri Dios, vi ja ri ch'aka' chic apóstoles o vi ja yin, ri' man jun rubanon. Roma xa can junan ri nikatzijoj, y janíla jebel chi rix can xinimaj-vi ri ch'abel ri'.
Ri caminaki' can xquec'astej-vi
12 Y vi ri ruch'abel ri Dios ri nikatzijoj nubij chi ri Cristo xc'astej-el chiquicojol ri caminaki', ¿achique c'a roma ec'o kach'alal chi'icojol ri yebin chi ri caminaki' man yec'astej ta el? 13 Ri niquibij, can c'ayef vi. Roma vi manek c'astajibel, vi man jun caminek nic'astej, chuka' ri Cristo xa man xc'astej ta ajc'ari'. 14 Y vi ri Cristo xa man xc'astej ta, c'ayef c'a kabanon. Roma tok roj nikatzijoj ri ruch'abel ri Dios nikabij chi ri Cristo xc'astej, y rix can xinimaj chuka' ri ch'abel ri'. Y vi xa man xc'astej ta, can man jun c'a nic'atzin-vi ri nikatzijoj y man jun chuka' nic'atzin-vi chi rix xinimaj. 15 Y riq'uin ri' jebel ta nik'alajin chi roj xa man kitzij ta ri xkabij chirij ri Dios, tok xkabij chive chi rija' xuc'asoj ri Cristo. Pero man que ta ri'. Roma xa ta manek c'astajibel quichin ri caminaki', ri Cristo man ta chuka' xc'astej. 16 Ri yebin c'a chi ri caminaki' can man xquec'astej ta, c'ayef ri niquibij, roma ri Cristo xa can man xc'astej ta ajc'ari'. 17 Y vi ri Cristo xa can man xc'astej ta, c'ayef. Roma xa man jun ta nic'atzin-vi chi rix xinimaj. Xa c'a ixc'o ta chupan ri imac. 18 Y vi ta queri', ri caminaki' ri xquinimaj-el ri Cristo, pa k'ak' ta xebeka-vi. 19 Xa ta queri', c'ayef ta chuka'. Roma xaxe ta tok yojc'oje' chuvech re ruvach'ulef, koyoben chi ri Cristo c'o ri xtuya' chike y xa man jun ri xtikac'ul. Xa ta queri', ruc'amon ta chi nijoyovex kavech. Más ta ruc'amon chi nijoyovex kavech roj que chiquivech conojel ri vinek, roma kacukuban-apo kac'u'x riq'uin ri xa manek.
20 Pero ronojel ri' xa man kitzij ta. Xa man que ta ri'. Roma ri Cristo can xc'astej-vi-el chiquicojol ri caminaki'. Jac'a rija' ri nabey ri xc'astej-el y romari' can xquec'astej-vi ri ch'aka' chic caminaki' chuka'. 21 Tok xoc c'a can ri mac chuvech re ruvach'ulef, jun vinek c'a ri xbanon can y konojel xka' ri camic pa kavi'. Roma c'a ri Adán queri' xkac'ulvachij. Y romari' ri Cristo xoc vinek y xc'astej-el chiquicojol ri caminaki', richin chi roj chuka' xkojc'astej-el. 22 Riq'uin c'a ri Adán xkichinaj-vi ri camic konojel. Y riq'uin ri Cristo xtikil chic el ri c'aslen. 23 Y jac'a ri Cristo ri nabey xc'astej-el. Y tok xtipe chic jun bey, roj ri oj richin chic rija' xkojc'astej-el chuka'. Can jac'a rucholajen ri'. 24 Y c'ari' c'a tok xtapon ri ruq'uisibel. Ri Cristo xtich'acon c'a chiquij conojel itzel tak espíritu, ri k'atbel tak tzij, y ri c'o uchuk'a' pa quik'a'. Y tok ch'acovinek chic chiquij conojel, xtuya' ri ruk'atbel-tzij chire ri Dios ri Rutata'. 25 Vacami ja ri Cristo ri K'atoy-Tzij. Y nic'atzin chi ja rija' ri nic'oje', c'a tok xtich'acon na chiquij conojel ri ye'etzelan richin, y xtuben chique chi xqueka' pa ruk'a'. 26 Y ri ruq'uisibel ri xtuch'ec chique ri ye'etzelan richin, jac'a ri camic. 27 Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios, nubij chi ronojel xoc pa ruk'a' ri Cristo. Y tok nubij ronojel, k'alaj chi man nubij ta chi chuka' ri xyo'on chire ri xoc pa ruk'a' rija'. 28 Can ronojel vi c'a xque'oc pa ruk'a' ri Cristo ri C'ajolaxel. Y re' jun samaj chuka' richin ri Dios roma ja rija' ri xejachon pa ruk'a'. C'ari' ri Cristo mismo xa can xtujech chuka' ri' pa ruk'a' ri Dios. Y riq'uin ri', nik'alajin chi ri Dios jari' ri más nim y ja rija' ri nic'oje' pa ruvi' ronojel.
29 Man ta queri', vi xa man ta yec'astej ri caminaki', ¿ec'o ta cami vinek ri nicajo' chi yeban bautizar pa quiq'uexel ri xa man jun bey chic xquec'astej? ¿C'o ta cami nic'atzin-vi tok queri' niquiben?
30 Y vi man ta yec'astej ri caminaki', ¿c'o ta cami nic'atzin-vi chi roj jantape' yojapon chuvech ri camic chutzijoxic ri ruch'abel ri Cristo? 31 Can kitzij vi chi jubama nikil kacamic. Vi yin ninbij-el chive vacami chi ri vánima niquicot ivoma rix chi xinimaj ri Kajaf Jesucristo, rix ivetaman chi can kitzij vi y man nintz'uc ta el. Y xa can que c'a chuka' ri' tok ninbij chive chi jubama nikil kacamic, can kitzij vi. K'ij-k'ij jubama nikil kacamic. 32 Xa ta man jun ri nic'astej-el richin nic'oje-el ruc'aslen, c'ayef ta. Roma ronojel ta ri yenc'ulvachila', man jun ta rejkalen, roma xaxe ta yenc'ulvachij achi'el ri nuc'ulvachij xabachique vinek. Man jun ta nuq'uen-pe chuve ri xenc'ulvachila' re vave' pan Éfeso. Ri vinek can xeyacatej c'a chuvij. Y can e achi'el itzel tak chicopi' tok xeyacatej-pe chuvij. Xa más ta utz nikaben achi'el ri nibix: Xaxe kojva' y kojuc'ya', roma xa chua'k-cabij xkojquen-el (xkojcom-el).
33 Pero man quixsach riq'uin re na'oj re'. Man quixoc cachibil ri xa man utz tak ch'obonic ta ec'o quiq'uin. Roma vi xa can xque'ivachibilaj, xa can xtiyojtej (xtiyujtej) chuka' ich'obonic rix y xque'ibanala' ri man e ruc'amon ta chi ye'iben. 34 Tuna' c'a ivech achi'el ruc'amon chi niben, y man chic quixmacun. Queri' ninbij chive roma ec'o kach'alal chi'icojol ri man q'uiy ta etamabel c'o quiq'uin chirij ri Dios, y q'uiy ri man ja ta rubixic niquiben chire. Quixq'uix c'a juba' romari'.
Ri quibanic ri xquec'astej-el
35 Pero riq'uin juba' can ec'o-vi ri yebin: Vi ri caminaki' xquec'astej chic el, ¿achique cami rubaniquil ri'? ¿Achique cami nitzu'un ri quich'acul? 36 Ri nich'obon c'a queri' xa jun vinek nacanic. Xa can man nich'obon ta juba'. Roma jun ija'tz c'o ri nuc'ut chikavech chirij ri'. Tok ri ija'tz c'o chic can pan ulef, ri rij ri ija'tz nik'ey, y c'ari' tok nec'ulun-pe ri tico'n. Y queri' roj. 37 Y chuka' ri ija'tz ri nikatic-ka, man ija'tz ta ri neruya-pe, man que ta ri', ri neruya-pe ri ija'tz ri' jun tico'n ri c'o raken, c'o ruxak. Y can que vi ri' ronojel ija'tz ri yetic-ka, vi trigo o jun chic ruvech ija'tz. 38 Ja ri Dios ri nibanon chi tok nikatic-ka jun ija'tz richin trigo pan ulef, trigo nel-pe. Y tok nikaben-ka avex, aven ri nel-pe. Y que chuka' ri' ri ch'aka' chic ija'tz, tok yekatic-ka pan ulef, ketaman achique ri' ri yebe'el-pe, roma ja ri Dios ri banayon can chi queri'. 39 Y que chuka' ri' q'uiy ruvech ch'aculaj ec'o. Ri kach'acul roj vinek man junan ta riq'uin ri quich'acul ri chicop, y ri quich'acul ri aj-xic' tak chicop man junan ta riq'uin ri quich'acul ri quer y ri ch'aka' chic chicop. 40 Y que chuka' ri' roj ri ojc'o vave' chuvech re ruvach'ulef, man junan ta kach'acul riq'uin ri quichin ri ec'o chila' chicaj. Roma ri ruk'ij ri kach'acul roj man junan ta ruk'ij riq'uin ri quichin ri ec'o chila' chicaj. 41 Y que chuka' ri' ri k'ij y ri ic', man junan ta ri quisakil, y man junan ta chuka' ri quisakil rije' riq'uin ri quisakil ri ch'umila'. Chuka' ri ch'umila', can man junan ta c'a ri quisakil chiquijujunal, xa can c'o rucojol rusakil jun ch'umil riq'uin jun chic ch'umil. 42 Y que c'a ri', ri ch'aculaj ri xtiquic'uaj ri caminaki' tok xquec'astej-el, man junan ta chic riq'uin ri xquic'uaj vave' chuvech re ruvach'ulef. Roma ri ch'aculaj ri xtiquic'uaj ri chila' chicaj man q'uisel ta, man achi'el ta chic ri xquic'uaj vave'. 43 Ri quich'acul c'a ri xquic'uaj vave' chuvech re ruvach'ulef manek ruk'ij, jac'a ri quich'acul ri xtiquic'uaj tok yec'astej-el, can c'o-vi ruk'ij. Ri quich'acul xquic'uaj vave', manek ruchuk'a', jac'a ri quich'acul xtiquic'uaj tok xquec'astej-el, janíla ruchuk'a'. 44 Re ch'aculaj c'a re kac'uan vacami xaxe c'a chuvech re ruvach'ulef nic'atzin-vi chike, pero richin yojbe chila' chicaj, nic'atzin jun ch'aculaj richin chila' chike. Ri ch'aculaj caminek chic y nemuk can, jun ch'aculaj ri c'a richin re ruvach'ulef, pero ri nic'astej-el, richin chic chila' chicaj.
45 Y queri' nik'alajin chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, chi ri nabey Adán tok xban roma ri Dios, ri Dios nabey na xuben ri ruch'acul c'ari' xuya' ruc'aslen. Ri Adán ri' xuc'ul c'a ruc'aslen. Queri' ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios. Jac'a ri jun chic Adán, ri Cristo mismo, c'o más rejkalen roma ja rija' ri Adán ri richin chila' chicaj. Y man xe ta c'o ruc'aslen, xa can nuya' chuka' c'aslen ri man q'uisel ta. 46 Pero nabey na nic'oje' ri kach'acul richin re ruvach'ulef, c'ari' nic'oje' ri kach'acul richin chila' chicaj. Y man ja ta c'a ri kach'acul richin chila' chicaj ri nic'oje' nabey. 47 Ri nabey achin, can richin vi re ruvach'ulef, roma riq'uin ulef xban-vi. Jac'a ri jun chic, can aj chila' chicaj vi. Y ja rija' ri Cristo ri Ajaf. 48 Roj ri c'a ojc'o na vave' chuvech re ruvach'ulef, oj junan riq'uin ri nabey achin ri xban riq'uin ulef. Jac'a ri ec'o chic chila' chicaj, can e achi'el c'a ri Jun ri can aj chila' chicaj vi. 49 Vacami roj xa junan c'a rubanic kach'acul riq'uin ri nabey achin ri xban riq'uin ulef, pero xtapon ri k'ij tok xkojoc achi'el ri Jun ri can aj chila' chicaj vi.
50 Y vacami, vach'alal, yin c'o ri ninvajo' chi rix nivetamaj: Chi ri kach'acul kac'uan man xtec'oje' ta riq'uin ri Dios chila' chicaj, ri acuchi ja rija' ri K'atoy-Tzij. Can man nitiquir ta nic'oje' chiri', roma ri kach'acul xa q'uisel, y ri ruk'atbel-tzij ri Dios man q'uisel ta. 51 Pero vacami ninvajo' c'a ninbij jun tzij chive, ri can c'a juba' tik'alajirisex jebel roma ri Dios. Man konojel ta c'a xtikatz'et-el camic, pero konojel xtijalatej-el ri kach'acul. 52 Chupan ri ruq'uisibel k'ij tok xtik'ajan ri trompeta jari' tok xkojjalatej, y pa jun ti ramaj xkojjalatej-el achi'el pa jun ruyupic runak'-avech. Can jac'a tok xtuya' rutzijol ri trompeta jari' xquec'astej-el ri caminaki' ri xquinimaj-el, y riq'uin chic quich'acul ri man q'uisel ta xquec'astej-el. Y jari' tok xtijalatej-el chuka' ri quich'acul ri c'a e q'ues na. 53 Ri ch'aculaj c'a kac'uan vacami, xa nik'ey y nichuvir, y romari' nic'atzin chi nijalatej. Nic'atzin chi nikac'uaj jun ch'aculaj ri man nik'ey ta ni man nichuvir ta. Y que chuka' ri' ri ch'aculaj kac'uan vacami xa camel, y nic'atzin chi nijalatej, richin chi nikac'uaj ta jun ch'aculaj ri man niquen ta chic (nicom ta chic). 54 Y jac'a tok xtibanatej ronojel ri', tok ri kach'acul xtijalatej, y tok man xtik'ey ta chic, man xtichuvir ta chic, y chuka' man xtiquen ta chic (xticom ta chic), jac'ari' nibanatej ri tz'ibatel can chupan ri ruch'abel ri Dios, tok nubij: Ri camic xch'acatej y man jun chic ruchuk'a'. 55 Y romari', ¿c'a xtich'acon cami ri camic? Man xtich'acon ta chic. ¿Can c'a c'o cami mukunic xqueban? Man jun chic. Queri' nubij ri tz'ibatel can. 56 Jac'a ri mac ri nibanon chi ri camic nich'acon chikij. Y roma roj can c'a pa ruk'a' na ri mac ojc'o-vi, nipe ri ley richin ri Dios, c'o ri nuya' pa kavi' roma ri mac ri yekabanala'. 57 Pero matiox chire ri Dios chi rija' xutek-pe ri Kajaf Jesucristo chikacolic y romari' tok yojch'acon.
58 Y romari', vach'alal ri janíla yixinvajo', ninbij c'a chive: Can ticukuba' ic'u'x riq'uin ri Dios, y man tiya' can. Can benek c'a ruvech tibana' ri rusamaj ri Ajaf, y jebel tibana' chire. Y toka' c'a chi'ic'u'x chi ronojel ri niben roma ri Ajaf, can c'o-vi utz ri nuq'uen-pe.