2
Roma ja ri c'ac'a' ic'aslen ichapon-el, tiya' c'a can ronojel ruvech etzelal.* Ef. 4:31. Man chic c'a que'ik'olola' vinek. Y vi ca'i' ipalej xiben tok rubanon can, tiya' c'a can rubanic. Man c'a itzel tina' chire jun vinek ri c'o utzil ruc'ulun. Ni man c'a que'ibila' tzij Stg. 4:11. ri man pa rubey ta, ni man e ruc'amon ta. Rix can tibana' c'a achi'el niquiben ri tak ac'uala' Mt. 18:3; 1 Co. 3:2. c'a calaxic, can niquirayij ri quitz'un, y riq'uin ri' yeq'uiy. Y que c'a chuka' ri' rix, can tirayij tivac'axaj y tinic'oj ri ruch'abel ri Dios, roma can kitzij vi. Richin queri' yixq'uiy y nivil colotajic. Can ivetaman chic c'a chi janíla jebel ránima ri Ajaf.§ Lc. 6:35.
Ri Cristo achi'el jun abej ri c'o ruc'aslen
Y roma c'a ri' can quixjel-apo riq'uin ri Jesucristo, roma rija' achi'el jun abej ri c'o ruc'aslen. Rija' man xucusex ta coma ri achi'a', roma xa xquetzelaj. Xa xquiben achi'el ri niquiben ri achi'a' banoy tak jay, tok man utz ta niquitz'et jun abej, niquiya' can. Y queri' xquiben riq'uin rija'. Jac'a chuvech ri Dios, ri Jesucristo can cha'on, y janíla rejkalen. Y roma ixc'o riq'uin ri Jesucristo, rix chuka' ix achi'el abej ri c'o quic'aslen, ri yixucusex richin rachoch* Ef. 2:21. ri Lok'olej Espíritu. Y can ix lok'olej tak sacerdotes Is. 66:21. chuka', romari' c'o tisuju' Os. 14:2. chire ri Dios. Can jac'a rix mismo ri tisuju-ivi' chire ri Dios, y rija' xquixruc'ul, roma can ix richin chic ri Jesucristo. Y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, nubij:
Yin xtinya' c'a ri Abej ri pa tinamit Sión. Y re Abej re' can cha'on-vi. Can janíla vi rejkalen, y can xtic'atzin richin man nitzak ri jay.§ Is. 28:16.
Y ri vinek ri xqueniman richin, man jun bey xqueq'uixbitej ta, roma ri utzil ri bin chique chi can xquequic'ul, can xquequic'ul-vi.
Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can.
Romari' rix ri ninimaj rija', janíla rejkalen chivech. Jac'a ri vinek ri man niquinimaj ta ri nubij, niquiben achi'el ri banoy tak jay ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios tz'iban can. Chiri' nubij:
C'o c'a jun abej ri man xka' ta chiquivech ri ch'aka' banoy tak jay.
Pero re abej re' can xch'acon-vi, roma re abej re' xa can c'o-vi ri xucusan chire ri jay richin chi ri jay ri' man nitzak ta.* Sal. 118:22.
Y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can, chuka' nubij c'a chirij ri Abej ri'. Can nubij c'a:
Ec'o vinek ri xa xtiquipaxij-qui' chuvech ri Abej y xquetzak, Is. 8:14; Ro. 9:32. nicha' c'a ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can.
Ri vinek c'a ri xa xtiquipaxij-qui' chuvech ri Abej, xquetzak riq'uin ri quic'aslen, roma can man niquinimaj ta vi ri ruch'abel ri Dios. Y chuka' can queri' rubin ri Dios chi xtiquic'ulvachij.
Ri can e richin vi ri Dios
Jac'a rix ri iniman ri Dios, ix jun tinamit ri can cha'on-vi roma rija'. Dt. 10:15. Y rix ix sacerdotes richin ri nimalej Dios. Y rix chuka' can ix jun lok'olej§ Ex. 19:5. tinamit. Can ix rutinamit vi c'a ri Dios. Y can quere' rubanon chive richin queri' yixtiquir nitzijoj chi ri Dios yalan utz iviq'uin. Y ja rija' ri xelesan-pe ivichin chupan ri k'eku'n y xixruya' chupan ri lok'olej sakil riq'uin rija'. 10 Y tok rubanon can, ni man jun ta tinamit ri ibanon. Jac'a re vacami, jun tinamit ri ibanon y can ix rutinamit chic ri Dios.* Ro. 9:25, 26. Y tok rubanon can chuka', man ivetaman ta chi riq'uin ri Dios c'o joyovanic. Os. 2:23. Jac'a re vacami ivetaman chic chi ri Dios can nujoyovaj-vi ivech, roma xixrucol yan chupan ri imac.
Tibana' c'a achi'el ri nrajo' ri Dios
11 Rix vach'alal ri yalan yixinvajo', ninc'utuj c'a jun utzil chive. Roma rix can ix richin chila' chicaj y xa ix k'axel c'a chuvech re ruvach'ulef. Y romari' man tiya' k'ij chi yebanatej itzel tak rayinic Stg. 4:1. ri pan ic'aslen. Roma xa ja ri itzel tak rayinic ri', xa jari' ri yebanon oyoval riq'uin ri ivánima. 12 Roma c'a ri' can tic'uaj jun c'aslen utz,§ Fil. 2:15. y choj quixbiyin. Richin queri', vi ri vinek ri man quetaman ta ruvech ri Dios niquimol-pe tzij chivij chi man utz ta ri ic'aslen, pero ri ibanobal xa can utz vi,* 1 P: 3:16. ri vinek ri' xtiquiya' ruk'ij-ruc'ojlen ri Dios roma ri ic'aslen rix, tok xtapon ri k'ij chi ri Dios nuk'et tzij.
13 Y chi'ivonojel tinimaj c'a quitzij conojel ri k'atbel tak tzij ri ec'o, roma ri Ajaf queri' nrajo' chi niban. Mt. 22:21; Mr. 12:17; Lc. 20:25. Tinimaj c'a rutzij ri rey, roma ja rija' ri k'atoy-tzij ri más uchuk'a' c'o pa ruk'a'. 14 Y tinimaj c'a chuka' quitzij ri ch'aka' chic k'atoy tak tzij ri e ruk'a-raken ri rey. Roma ja rije' ri e yo'on richin niquiya' ruc'ayeval pa quivi' ri vinek ri e banoy richin etzelal. Ro. 13:4. Y e yo'on c'a chuka' richin niquiya' quik'ij ri vinek e choj. 15 Ri Dios can nrajo' c'a chi rix ja ta ri utz ri niben ronojel bey,§ 1 P. 3:17. richin queri' man jun yetiquir niquibij chivij ri vinek ri man jun quetaman y man yech'obon ta jebel.
16 Rix ix libre,* 1 Co. 7:22; Ga. 5:1. roma chuxe' rutzij ri Dios ixc'o-vi. Can tibana' c'a chi ix libre, pero man roma ta ri' ja ta ri itzel ri niben. Man tiben queri'. Xa can quixc'oje' chuxe' rutzij ri Dios, y ja ri nrajo' rija', jari' ri tibana'. 17 Tivajovala-ivi' ri iniman chic ri Jesucristo. Tixibila' c'a ivi' chuvech ri Dios richin man yixmacun. Tiya' c'a ruk'ij ri k'atoy-tzij, achi'el ri rey. Y tiya' chuka' quik'ij conojel vinek.
Ticoch'o' c'a ronojel, can achi'el xcoch'on ri Cristo
18 Y rix samajela', can tich'utinirisaj c'a ivi' y tinimaj quitzij ri i-patrón. Ef. 6:5. Y vi yalan jebel quina'oj iviq'uin, can tinimaj c'a quitzij. Y vi yalan itzel quina'oj iviq'uin, chuka' can tinimaj c'a quitzij. 19 Roma vi yixka' pa jun pokonal Mt. 5:10. y xa man jun imac ibanon, y nicoch' ronojel ri', roma can c'o-vi chi'ic'u'x ri Dios, rija' nika' chuvech. 20 Pero vi yixch'ay roma can c'o imac xiben, man jun utz nuq'uen-pe chive; stape' janíla xquixcoch'on. Pero vi pa ruq'uexel ta nic'ulvachij tijoj-pokonal roma imac, rix nic'ulvachij ta jun tijoj-pokonal§ 1 P. 3:14. roma jun banobel utz ri xiben, y nicoch' ri tijoj-pokonal ri', ri Dios can nika-vi chuvech ri niben. 21 Queri' nrajo' ri Dios chi niben chi'ivonojel rix ri xixoyox roma rija'. Nrajo' chi niben achi'el xuben ri Cristo. Rija' can xutej pokon koma roj.* 1 P. 3:18. Y riq'uin ri' xuc'ut can chikavech chi man tikapokonaj yojapon chuvech ri tijoj-pokonal. Hch. 14:22. 22 Ri Cristo can man jun bey vi xuben jun mac. Is. 53:9; Jn. 8:46. Ni man jun bey xucusaj ta chuka' jun tzij richin xuk'ol ta jun vinek. 23 Rija' tok xebix pokon tak ch'abel chire coma ri vinek,§ Is. 53:7. man xutzolij ta ruq'uexel riq'uin ch'abel e pokon. Y tok c'o xban chire, man xubij ta chuka' chi nuben ruq'uexel chique. Xa pa ruk'a' ri Dios xuya-vi ronojel ri xquiben ri vinek chire. Roma ri Dios choj nik'aton tzij. 24 Ja ri Cristo ri xuc'uan ri kamac chuva ri cruz richin nikaya' can ri itzel c'aslen,* Is. 53:5. y nikachop ta el jun c'aslen choj. Ja rija' ri xsocotej y xquen (xcom) chuva ri cruz richin nichojmir ri kac'aslen. 25 Roma rix tok rubanon can, ix achi'el tak carne'l ri e sachinek can. Ez. 34:6. Jac'a re vacami tzolijinek chic pe ic'u'x riq'uin ri Cristo. Y ja rija' ri Kaj-Yuk' y nuchajij ri kánima. Ez. 37:24; Jn. 10:11.

*2:1 Ef. 4:31.

2:1 Stg. 4:11.

2:2 Mt. 18:3; 1 Co. 3:2.

§2:3 Lc. 6:35.

*2:5 Ef. 2:21.

2:5 Is. 66:21.

2:5 Os. 14:2.

§2:6 Is. 28:16.

*2:7 Sal. 118:22.

2:8 Is. 8:14; Ro. 9:32.

2:9 Dt. 10:15.

§2:9 Ex. 19:5.

*2:10 Ro. 9:25, 26.

2:10 Os. 2:23.

2:11 Stg. 4:1.

§2:12 Fil. 2:15.

*2:12 1 P: 3:16.

2:13 Mt. 22:21; Mr. 12:17; Lc. 20:25.

2:14 Ro. 13:4.

§2:15 1 P. 3:17.

*2:16 1 Co. 7:22; Ga. 5:1.

2:18 Ef. 6:5.

2:19 Mt. 5:10.

§2:20 1 P. 3:14.

*2:21 1 P. 3:18.

2:21 Hch. 14:22.

2:22 Is. 53:9; Jn. 8:46.

§2:23 Is. 53:7.

*2:24 Is. 53:5.

2:25 Ez. 34:6.

2:25 Ez. 37:24; Jn. 10:11.