28
Tok ri Pablo xc'oje' ri pa Malta
Y tok konojel oj colotajinek chic el ri pa ya', xketamaj c'a chi ri ruvach'ulef ri', ri c'o pa ya',* Hch. 27:26. rubini'an Malta. Y ri vinek ri aj chiri' pa Malta, janíla c'a jebel quina'oj xquiben kiq'uin, He. 13:1, 2. roma xquibox jun k'ak'. C'ari' xojcoyoj konojel richin tikamek'a-ki' ri chi k'ak', roma janíla tef nuben y najin job. Y tok ri Pablo xberuc'ama-pe juboraj xic'a'y y najin c'a ka chuya'ic ri pa k'ak', xberuc'aka' c'a pe ri' jun cumetz chupan, tok xuna' ri k'ak'. Y re cumetz re' xberuch'ica-ri' chirij ruk'a' ri Pablo, y man c'a nitzak ta el. Y tok ri vinek ri aj chiri' pa Malta xquitz'et chi ri cumetz tzekel chirij ruk'a' ri Pablo, niquibila' c'a chiquivech: La' can nik'alajin chi jun camisanel achin, roma stape' xcolotej chuvech ri ya', ja la cumetz c'a xticamisan-el richin vacami. Can c'o c'a chi nutoj ri etzelal rubanon, Lc. 13:2; Jn. 9:2. yecha' c'a ri vinek ri'.
Xpe ri Pablo xutotaj can (xuquiraj can) ri cumetz§ Sal. 91:13; Mr. 16:18; Lc. 10:19. pa k'ak', y man jun retal chi c'o ta ri nuc'ulvachij. Pero conojel ri vinek quitzuliben-quitzuliben-apo ri Pablo, coyoben c'a jampe' xtesipoj-pe o xtiquen-ka (xticom-ka). Y tok xic'o q'uiy tiempo y niquitz'et chi xa man jun rubanon, man chic c'a xquibij ta chi ri Pablo jun camisanel achin, xa xquibij c'a chi rija' jun dios.* Hch. 8:10; 10:25; 14:11; Ap. 22:8, 9.
Y chunakaj apo ri lugar ri ojc'o-vi, c'o c'a jun li'aj ulef richin jun achin rubini'an Publio. Y rija', jari' ri k'atoy-tzij chupan ri lugar ri'. Jebel xojruc'ul ri pa rachoch, y oxi' c'a k'ij ri jebel xojrilij. Jac'a ri rutata' ri Publio kajinek pa varabel roma yabil. C'aten y quic' chupan ri noc c'a chire. Y ri Pablo xapon c'a chutz'etic. Xuben orar, y xuya' chuka' ruk'a' pa ruvi', y ri yava' xc'achoj. 1 R. 17:20-22; Mt. 9:18; Mr. 6:5; 7:32; 16:18; Lc. 4:40; Stg. 5:14. Xa riq'uin c'a ri', ri xuben ri Pablo xbe rutzijol. Y xe'oka' c'a riq'uin ri Pablo ri ch'aka' chic yava'i' ri ec'o chiri' pa Malta. Y ri Pablo xeruc'achojyrisala-el. 10 Y ri vinek ri aj chiri' pa Malta janíla c'a xquiya' kak'ij 1 Ti. 5:17. y can jebel vi quina'oj xquiben kiq'uin. Y tok xojbe, rije' xquiyala' ri xtic'atzin chike chupan ri kabey.
Ri Pablo xapon c'a pa Roma
11 Y oxi' ic' ri xojc'oje' c'a ri chiri' pa Malta. Y c'o c'a jun barco ri c'a quela' pa jun tinamit rubini'an Alejandría§ Hch. 27:6. tipe-vi. Ri barco ri' ruc'uan c'a ri quivachibel ca'i' dios ri chutza'n. Ri dios ri' quibini'an Cástor y Pólux. Y c'o c'a ri chiri' pa Malta, roma chiri' xc'oje-vi chupan ri tiempo ri richin cak'ik'. Y chupan c'a ri barco ri' xojbe-vi. 12 Y xojapon pa jun tinamit rubini'an Siracusa, y xojc'oje' oxi' k'ij ri chiri'. 13 Y xe xojel-el ri chiri', xkac'uaj-el ri ruchi' ri ya', y xojapon chic pa jun tinamit ri rubini'an Regio. Y pa ruca'n k'ij chire ri kojapon pa tinamit Regio, xkachop chic c'a el binen tok xpe ri xocomil (viento del sur). Y pa rox k'ij chire ri kojapon-vi ri pa tinamit Regio, jari' tok xojapon ri pa tinamit rubini'an Puteoli. 14 Y chiri' chupan ri tinamit ri', ec'o c'a kach'alal* Sal. 119:63. xebekila', y rije' xquibij c'a chike chi kojc'oje-ka Mt. 10:11; Hch. 9:42, 43; 19:1; 21:4, 7, 8. jun semana quiq'uin. Tok xtz'aket c'a ri jun semana ri', c'ari' choj xojbe c'a pa Roma. 15 Ri kach'alal ri ec'o chiri' pa Roma cac'axan chic c'a chi yojapon. Romari' xojoquic'ulu' ri pa bey, pa jun tinamit rubini'an Foro de Apio, y ri chiri' chuka' pa jun chic lugar rubini'an Tres Tabernas. Tok ri Pablo xerutz'et c'a ri kach'alal ri', xumatioxij chire ri Dios. Y re' xuya' ruchuk'a' xuna' rija'. 16 Y tok xojapon c'a ri pa Roma, ri Julio ri Capitán xerujech c'a ri presos pa ruk'a' ri jun achin ri uc'uey quichin ri achi'a' e chajinela'. Jac'a chire ri Pablo xbix chi utz nic'oje' pa jun chic jay, Hch. 24:23. chajin roma jun soldado.
Ri Pablo nutzijoj ri ruch'abel ri Dios pa Roma
17 Y oxi' yan c'a k'ij tapon ri Pablo pa Roma, tok xutek coyoxic ri principal-i' chiquicojol ri israelitas ri ec'o pa Roma. Y tok xe'apon riq'uin, xubij c'a chique: Nuvinak, yin man jun achique ta c'a nubanon§ Hch. 21:33; 24:12; 25:8. chique ri ch'aka' chic kavinak israelitas, ni man jun chuka' achique ta nubin chirij ri quibin can ri kati't-kamama' chi c'o chi nikaben, pero can ja yan ri chiri' pa Jerusalem xichap y xijach pa quik'a' ri k'atoy tak tzij romanos. 18 Y tok rije' xquic'utuj chuve achique ri nubanon, xquich'ob c'a yinquelesaj, roma man jun itzel ri nubanon ta,* Hch. 22:24; 24:10; 25:8; 26:31. richin queri' yitak ta pa camic. 19 Pero ri kavinak israelitas man xcajo' ta chi xinelesex can, y romari' yin xinc'utuj c'a chi ja ri César Hch. 25:11. ri tik'aton tzij pa nuvi', y man roma ta c'a chi c'o sujunic nuc'amon-pe chiquij ri nuvinak, roma ta ri' xinc'utuj queri'. Man tich'ob queri'. 20 Xa romari' xintek ivoyoxic richin chi can yixintz'et y richin chuka' chi rix can viq'uin yin nivetamaj-el achique c'a roma quere' nuc'ulvachin. Roma konojel roj israelitas cukul kac'u'x chi ri caminaki' c'o na jun k'ij tok xquec'astej-pe, Hch. 26:6, 7. y xa roma jari' ri nuniman yin, romari' tok in ximil riq'uin cadena§ Hch. 26:29; Ef. 3:1; 4:1; 6:20; 2 Ti. 1:16. vacami, xcha' ri Pablo.
21 Y ri israelitas ri' xquibij chire ri Pablo: Roj man jun vuj kac'ulun ri petenek pa Judea ri nich'on ta chavij. Ni man jun chuka' chique ri kavinak ri e petenek chiri' ri yebin ta chi c'o itzel ri abanalon. Man jun. 22 Pero roj ketaman c'a chi ronojel lugar, ri vinek can janíla c'a yech'on chivij rix ri yixnatan ri rubi' ri Jesús,* Hch. 24:5. y nikajo' c'a niketamaj achique rubanic ri na'oj ri ac'amon-pe rat, xecha' chire.
23 Y xquicha' c'a can jun k'ij richin queri' niquimol-qui', y ri Pablo xtubij c'a ri achique nicajo' niquetamaj. Y tok xapon c'a ri k'ij, janíla c'a vinek ri xbequimolo-qui' riq'uin ri Pablo, y rija' xuchop c'a nutzijoj y nuk'alajirisaj chirij tok ri vinek ye'oc pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios, jampe' xel-pe ri k'ij c'a tok xtzak na ka, roma rija' xrajo' c'a chi xk'ax ta chiquivech chi ri Jesús Lc. 24:24; Hch. 17:2, 3; 26:22, 23. jari' ri Cristo, ri tz'ibatel can roma ri Moisés y coma ri achi'a' ri xek'alajirisan ri ruch'abel ri Dios ojer can. 24 Ec'o c'a ri xeniman Hch. 18:6-8. ri xubij ri Pablo, y ec'o ri man xeniman ta.§ Hch. 14:4; Ro. 3:3. 25 Y roma ri xa man junan ta c'a quivech, xquichop c'a yebe. Pero can c'a xcac'axaj na el ri ruq'uisibel tak ch'abel ri xubij ri Pablo. Y rija' xubij: Ri ch'abel ri xuya' ri Lok'olej Espíritu chire ri Isaías ri k'alajirisey ruch'abel ri Dios, richin chi xubij chique ri kati't-kamama', can utz chuka' nuben chive rix, roma ri Lok'olej Espíritu xubij c'a:
26 Cabiyin quiq'uin ri avinak, y te'abij chique:
Xaxe c'a choj xtivac'axaj* Is. 6:9; Jer. 5:21; Ez. 12:2; Mt. 13:14; Mr. 4:12; Lc. 8:10; Jn. 12:40; Ro. 11:8. y man xtik'ax ta chivech ri xtivac'axaj.
Xaxe ta c'a choj xtitzu' ri' y man xtitz'et ta jebel ri nitzu'.
27 Roma ri cánima re vinek re' xa xquicovirisaj.
C'ayef c'a chi noc pa quixiquin ri nicac'axaj.
Ri runak' tak quivech, quimoyin, roma man nicajo' ta yetzu'un. Is. 44:18.
Rije' can man jun nicajo',
can man nicajo' ta nicac'axaj,
can man nicajo' ta nika' pa tak cánima,
man nicajo' ta nitzolin-pe quic'u'x, richin chi yin ninchojmirisaj ri quic'aslen.
Queri' xubij ri Lok'olej Espíritu.
28 Roma c'a ri' tivetamaj can rix, chi ri vinek man e israelitas ta, xapon yan quiq'uin ri colotajic richin ri Dios. Hch. 26:17; Ro. 11:11. Rije' can nicac'axaj-vi ri ch'abel ri takon-pe chique.
29 Y tok ri Pablo xubij queri' chique ri ruvinak israelitas, xebe y janíla c'a niquich'ojila' chiquivech.
30 Y ri Pablo can tz'aket c'a ca'i' juna' ri xc'oje' chupan ri rachoch rukajon, y yeruc'ul c'a conojel vinek ri ye'apon riq'uin. 31 Y rija' nutzijola' chique chirij tok ri vinek ye'oc pa rajavaren o pa ruk'a' ri Dios, y yerutijola' c'a chuka' ri vinek chirij ri samaj ri xorubana-ka ri Ajaf Jesucristo. Rija' can chique c'a conojel man xupokonaj§ Hch. 4:13, 31. ta xubij. Y can man jun c'a chuka' xbin chire ri Pablo chi man chic tutzijoj ri ruch'abel ri Dios.

*28:1 Hch. 27:26.

28:2 He. 13:1, 2.

28:4 Lc. 13:2; Jn. 9:2.

§28:5 Sal. 91:13; Mr. 16:18; Lc. 10:19.

*28:6 Hch. 8:10; 10:25; 14:11; Ap. 22:8, 9.

28:8 1 R. 17:20-22; Mt. 9:18; Mr. 6:5; 7:32; 16:18; Lc. 4:40; Stg. 5:14.

28:10 1 Ti. 5:17.

§28:11 Hch. 27:6.

*28:14 Sal. 119:63.

28:14 Mt. 10:11; Hch. 9:42, 43; 19:1; 21:4, 7, 8.

28:16 Hch. 24:23.

§28:17 Hch. 21:33; 24:12; 25:8.

*28:18 Hch. 22:24; 24:10; 25:8; 26:31.

28:19 Hch. 25:11.

28:20 Hch. 26:6, 7.

§28:20 Hch. 26:29; Ef. 3:1; 4:1; 6:20; 2 Ti. 1:16.

*28:22 Hch. 24:5.

28:23 Lc. 24:24; Hch. 17:2, 3; 26:22, 23.

28:24 Hch. 18:6-8.

§28:24 Hch. 14:4; Ro. 3:3.

*28:26 Is. 6:9; Jer. 5:21; Ez. 12:2; Mt. 13:14; Mr. 4:12; Lc. 8:10; Jn. 12:40; Ro. 11:8.

28:27 Is. 44:18.

28:28 Hch. 26:17; Ro. 11:11.

§28:31 Hch. 4:13, 31.