Ri carta ri xutz'ibaj ri apáostol San Pablo chique ri kach'alal ri ec'o pa Colosas
1
Ri Pablo nuchop tzij
Yin Pablo, ru-apáostol ri Jesucristo roma jari' ri rurayibel ri Dios.* Ef. 1:1, 2. Yin vachibilan c'a ri kach'alal Timoteo, He. 13:23. tok ninben-el re carta re' chive rix lok'olej tak kach'alal ri ixc'o pa tinamit Colosas, ri can cukul-vi ic'u'x riq'uin ri Cristo y jun ibanon riq'uin. Y ja ta c'a ri utzil y ri uxlanen ri petenek riq'uin ri Katata' Dios y ri Ajaf Jesucristo xtic'oje' pa tak ivánima chi'ivonojel.
Ri Pablo can nuc'utuj c'a ri rutzil ri Dios pa quivi' ri kach'alal aj-Colosas
Benek-ruvech nikaben orar ivoma rix, y nikamatioxij Ef. 1:15, 16. chire ri Dios ri Rutata' ri Kajaf Jesucristo. Nikamatioxij ivoma roma kac'axan chi can cukul-vi ic'u'x riq'uin ri Cristo Jesáus y ye'ivajo'§ Ga. 5:6; Ef. 1:15; He. 6:10. conojel ri lok'olej tak kach'alal. Queri' ri niben rix, roma ivoyoben ri utzil ri yacon chila' chicaj.* Mt. 5:12; 1 P. 1:4. Y ri utzil ri' xivetamaj chi c'o, tok xivac'axaj ri utzilej ch'abel richin colotajic. Y can kitzij vi ri ch'abel ri xivetamaj. Y tok xivac'axaj ri ch'abel ri' y kitzij xk'ax chivech ri rutzil ri Dios, Tit. 2:11. ix q'uiy c'a ri xixniman. Y ri ch'abel ri' apovinek c'a pa ronojel tinamit. Can e q'uiy vi c'a vinek ri e nimayon y nivachin ri quic'aslen, Jn. 15:16; 1 Co. 15:10. achi'el rix. Y riq'uin c'a ri kach'alal Epafras§ Col. 4:12; Flm. 23. xivac'axaj-vi ri ruch'abel ri Dios. Rija' jun samajel ri kachibil roj, y janíla c'a nikajo'. Rija' can jebel vi nisamej pa rusamaj ri Cristo ri chiri' chi'icojol rix. Y tok rija' xpe kiq'uin, xutzijoj chike chi rix can janíla vi yixajovan,* Ro. 15:30. roma c'o ri Lok'olej Espíritu iviq'uin.
Y roma ri xkac'axaj chupan ri k'ij tok xoka' ri kach'alal, benek c'a ruvech kabanon-pe orar ivoma. Nikac'utuj chire ri Dios chi xtuben ta chive chi can ta jebel xtivetamaj 1 Co. 1:5. ri rurayibel ri Dios, Ro. 12:2. y ri Lok'olej Espíritu xtuya' ta chuka' ronojel na'oj y etamabel chive. 10 Queri' nikac'utuj chire ri Dios, roma nikajo' chi rix jantape' tic'uaj jun c'aslen utz;§ 1 Ts. 2:12. ri ruc'amon chi nic'uaj roma iniman chic ri Ajaf Jesucristo. Chi rix benek ta ruvech nic'uaj jun c'aslen ri nika' chuvech rija'.* 1 Ts. 4:1. Can ta nivachin ri ic'aslen. Jn. 15:16. Niben ta ronojel ri utzilej tak banobel, y nivetamaj ta más chirij ri Dios. 11 Nikajo' c'a chi ri Dios nuya' ta janíla uchuk'a' chive, roma ri ruk'ij-ruc'ojlen rija' can janíla nim ruchuk'a'. Ri uchuk'a' ri' xtic'atzin chive richin nic'oje' ronojel coch'onic y quicoten Hch. 5:41. iviq'uin. 12 Nikajo' chi can quixmatioxin chire ri Tata'ixel,§ Ef. 5:20. roma ri rubanon chike konojel chi ruc'amon richin nikichinaj* Ef. 1:11. ri c'o chila' chicaj. Junan c'a xkojichinan quiq'uin ri ch'aka' chic lok'olej tak ralc'ual ri Dios, ri chiri' chupan ri sakil. 13 Ri Tata'ixel can xojrucol yan chuka' pa ruk'a' ri rajaval ri k'eku'n Lc. 22:53. y xojruya' pa rajavaren o pa ruk'a' ri Ruc'ajol. Ri Tata'ixel janíla nrajo' ri Ruc'ajol. 14 Ri Ruc'ajol ri Dios xquen (xcom) koma roj y xbiyin ri ruquiq'uel, y romari' oj colotajinek y cuyutajinek chic ri kamac.
Junan chic kavech riq'uin ri Dios roma ri rusamaj ri Cristo
15-16 Ri Dios man tz'etel ta, pero xa can nitz'etetej-vi c'a riq'uin ri Ruc'ajol, Jn. 14:9. roma ri C'ajolaxel can Dios vi chuka'. Y ri Dios can pa ruk'a' c'a ri Ruc'ajol xuya-vi richin chi xeruben ronojel cosas. Y romari' can jac'a ri Ruc'ajol ri nabey y más nim§ Sal. 89:27. chuvech ronojel ri xeruben, ronojel ri c'o chila' chicaj y ri ec'o vave' chuvech re ruvach'ulef. Ronojel ri' can roma c'a rija' tok ec'o.* Jn. 1:3; Ro. 11:36. Ri e tz'etel y ri man e tz'etel ta, stape' ta e ángeles, e k'atoy tak tzij, nima'k quik'ij y c'o uchuk'a' pa quik'a'; can conojel c'a roma rija' tok ec'o, y richin chi niquiya' ruk'ij tok xeruben. 17 Ronojel can jac'a rija' ri xbanon, roma can c'o-pe pa nabey, Jn. 17:5. y ja rija' ri uc'uayon quichin. 18 Ja rija' ri jolomaj (vi'aj) ri c'o pa kavi' roj ri kaniman, ri nibix iglesia chike y oj oquinek ruch'acul. Ja rija' ri nabey Ap. 1:5. ri xc'astej-el chiquicojol ri caminaki', y romari' nuya' c'aslen. Y romari' ja rija' ri nabey, chuvech ronojel. 19 Can ja vi c'a ri' ri rurayibel ri Dios, chi ri Ruc'ajol junan riq'uin rija'. Ri Ruc'ajol, can Dios c'a chuka'.§ Col. 2:9. 20 Y tok ri Ruc'ajol xquen (xcom) chuva ri cruz y xbiyin ri ruquiq'uel, rija' xujek ri bey chiquivech conojel; chiquivech ri ec'o chuvech re ruvach'ulef y chiquivech chuka' ri ec'o chicaj. Can ja vi c'a ri' ri rurayibel ri Dios, chi conojel junan ta quivech* 2 Co. 5:18. riq'uin y nel ta c'a ri c'o chiquicojol roma ri samaj ri xuben ri Ruc'ajol tok xquen (xcom).
21 Y rix can nej c'a icojol riq'uin ri Dios tok rubanon can. Roma riq'uin ri itzel tak ch'obonic y ri itzel tak banobel ri xec'oje' iviq'uin, xk'alajin chi can nivetzelaj-vi ri Dios. Jac'a re vacami rix junan chic ivech riq'uin ri Dios, roma can xicanoj-vi c'a ri bey ri xujek chivech. 22 Jari' ri samaj ri xuben ri Ruc'ajol ri Dios tok xpe chuvech re ruvach'ulef. Can xoc-vi c'a vinek achi'el roj y xquen (xcom) chuva ri cruz. Ef. 2:15, 16. Richin chi rix ch'ajch'oj ic'aslen, manek imac y man jun itzel nitz'etetej chivij tok yixruya' chuvech ri Dios. 23 Pero nic'atzin chi can nicuker-vi ic'u'x riq'uin ri Dios y man jun bey tich'ob niya' can. Can man c'a quixsilon-el. Nic'atzin chi can riq'uin ronojel ivánima nivoyobej-apo ri utzil ri nubij chupan ri utzilej ch'abel richin colotajic. Rix can jebel vi ivetaman ri ch'abel ri', y ja chuka' ri' ri apovinek chic quiq'uin ri ch'aka' chic vinek ri ec'o chuvech re ruvach'ulef. Y richin chi nitzijox ri utzilej ch'abel ri', ri Dios xuben chuve yin Pablo chi xinoc rusamajel. Ef. 3:7.
Ri samaj ri xuya' ri Dios chire ri Pablo
24 Ivoma rix yin nintej pokonal vacami. Pero man yibison ta. Xa yiquicot. Yin riq'uin ri pokonal nintej, nintz'akatisaj ri c'a nrajo' na che ri pokonal ri nic'atzin chi ninc'ovisaj, achi'el ri xuc'ovisaj ri Cristo.§ 2 Co. 1:5; 11:23-27; Fil. 3:10; 2 Ti. 1:8; 2:10. Pokonal ri ninc'ovisaj roma ri nibix iglesia chire. Y ri iglesia ja roj ri kaniman y oj ruch'acul ri Cristo. 25 Y yin xinoc c'a samajel richin ri iglesia ri', y ri samaj ri xuya' ri Dios chuve yin can ja vi ri chiquicojol ri man e israelitas ta, achi'el rix. Y rija' nrajo' c'a chi can pa rutz'akatinen ta ri ruch'abel ri ninya' chivech. 26 Ri ruch'abel c'a ri Dios man can ta k'alajirisan-pe jebel chique ri vinek, chupan ri tiempo ri k'axinek. Xa c'a ja re vacami ri xk'alajirisex jebel chike roj ri lok'olej tak ralc'ual ri Dios.* Ro. 16:25. 27 Ri Dios can nrajo-vi c'a nuc'ut chikavech roj israelitas, chi rija' can yalan vi utz Ef. 3:3. ri ruch'obonic pan ivi' chuka' rix ri man ix israelitas ta. Xa c'a juba' tuk'alajirisaj chi ri Cristo can nic'oje' c'a chuka' pa tak ivánima rix. Y roma can c'o chic ri Cristo pa tak ivánima, can ivoyoben c'a ri k'ij tok yixbec'oje' 1 Ti. 1:1. riq'uin rija' ri c'o ruk'ij-ruc'ojlen, y jebel xte'ibana' riq'uin.
28 Roj can ja ri Cristo ri nikak'alajirisaj. Nikabij chique conojel chi tiquiya' can ri mac, y riq'uin ronojel etamabel yekatijoj conojel. Queri' nikaben roma nikajo' chi can tz'aket ta ri quic'aslen conojel ri niquinimaj ri Cristo Jesáus. 29 Yin janíla nintej nuk'ij chi can ta nitz'aket ri quic'aslen conojel. Nincusaj ronojel ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Cristo chuve. Ri uchuk'a' ri ruyo'on ri Cristo chuve jari' ri niyo'on vuchuk'a' chubanic ri samaj. Y ri uchuk'a' ri' can janíla vi nim.

*1:1 Ef. 1:1, 2.

1:1 He. 13:23.

1:3 Ef. 1:15, 16.

§1:4 Ga. 5:6; Ef. 1:15; He. 6:10.

*1:5 Mt. 5:12; 1 P. 1:4.

1:6 Tit. 2:11.

1:6 Jn. 15:16; 1 Co. 15:10.

§1:7 Col. 4:12; Flm. 23.

*1:8 Ro. 15:30.

1:9 1 Co. 1:5.

1:9 Ro. 12:2.

§1:10 1 Ts. 2:12.

*1:10 1 Ts. 4:1.

1:10 Jn. 15:16.

1:11 Hch. 5:41.

§1:12 Ef. 5:20.

*1:12 Ef. 1:11.

1:13 Lc. 22:53.

1:15-16 Jn. 14:9.

§1:15-16 Sal. 89:27.

*1:15-16 Jn. 1:3; Ro. 11:36.

1:17 Jn. 17:5.

1:18 Ap. 1:5.

§1:19 Col. 2:9.

*1:20 2 Co. 5:18.

1:22 Ef. 2:15, 16.

1:23 Ef. 3:7.

§1:24 2 Co. 1:5; 11:23-27; Fil. 3:10; 2 Ti. 1:8; 2:10.

*1:26 Ro. 16:25.

1:27 Ef. 3:3.

1:27 1 Ti. 1:1.