5
Ri ruc'amon chi niquiben ri e ralc'ual chic ri Dios
Roma c'a ri' roj ri ralc'ual chic ri Dios y yalan yojrajo', tikabana'* Mt. 5:45; Lc. 6:36. achi'el ri nuben rija'. Can kojajovan c'a, Jn. 13:34. achi'el chuka' xojrajo' ri Cristo; rija' man xupokonaj ta c'a xuya-ri' pa camic koma roj, richin chi xusuj-ri' chire ri Dios, achi'el xban chique ri chicop Gn. 8:21; Lv. 1:9. y ri ch'aka' chic cosas ri xesuj chire ri Dios. Y ri Dios yalan xka' chuvech chi queri' xuben ri Cristo.
Rix can tibana' c'a achi'el xuben ri Cristo, quixajovan y mani niben ri nirayij rix. Chi achin chi ixok man ticanola-ivi' richin yixmacun.§ Col. 3:5. Ni man tiben ch'aka' chic etzelal quere'. Man tirayij-apo ri utz ri c'o riq'uin jun chic, roma can ix lok'olej tak ralc'ual chic ri Dios. Can man ruc'amon ta ni richin ye'itzijoj. Man tibila' c'a ch'abel xaxe roma ri nirayij yixtzijon y xa man e ruc'amon ta. Man tibila' ch'abel ri xa man ich'obon ta, vi utz nibij o xa man utz ta. Man tibanala' tzij ri man jun yec'atzin-vi. Man tiben queri' roma man ruc'amon ta.* Ro. 1:28. Ri tzij ri ruc'amon chi niben rix ja ri nuq'uen-pe matioxinic chire ri Dios. Y rix ivetaman chic chi ri achi'a' y ri ixoki' ri niquicanola-qui' richin yemacun, man xque'apon ta Ap. 22:15. chila' chicaj ri acuchi can ja ri Dios y ri Cristo ri e K'atoy-Tzij. Que chuka' ri' ri yebanon ri ch'aka' chic etzelal y ri yerayin-apo ri c'o riq'uin jun chic, man xque'apon ta chila' chicaj. Ri nibe c'a cánima chirij ri c'o riq'uin jun chic, can junan riq'uin ri niquiya' ta quik'ij dios ri xa man e kitzij ta. Y ec'o ri yebin chi man jun itzel nuq'uen-pe banobel que tak ri'. Pero rix man c'a quixk'olotej Jer. 29:8; Mt. 24:4. pa quik'a' riq'uin ri niquibij. Roma ri yebanon ri itzel tak banobel y man niquinimaj ta rutzij ri Dios, can kitzij vi chi xtika' ri royoval ri Dios pa quivi'. Romari' rix man quixoc cachibil.
Tok rubanon can, k'ekumatajinek c'a ri ic'aslen. Jac'a re vacami sakirisan chic ri ic'aslen roma ri Ajaf. Tic'uaj c'a ri ic'aslen achi'el ruc'amon, roma c'o chic ri sakil iviq'uin.§ Is. 9:2; Lc. 16:8; Jn. 8:12; 1 Jn. 2:9. Ri rusakil c'a ri Lok'olej Espíritu* Ga. 5:22. can nuben-vi c'a chive rix chi niben ri utz, ri choj y richin chi can xe ri kitzij titzekelbej. 10 Can tic'uaj c'a jun c'aslen queri' y xtivetamaj chi ja c'aslen ri' ri nika' chuvech ri Ajaf. Ro. 12:2; Fil. 1:10. 11 Man c'a quixoc cachibil Lv. 19:17; 1 Co. 5:9. ri yebanon banobel richin k'eku'n, roma ri banobel que tak ri' xa man jun utz niquiq'uen-pe. Pa ruq'uexel chi yixoc ta cachibil ri queri' quibanobal, xa tibij chi ri quibanobal man utz ta. 12 Roma ri banobel ri yequibanala' pa tak evel (eval), hasta xaxe richin nanataj niq'uixbisan.§ Ro. 1:26. 13 Y jac'a tok yek'alajirisex-pe* He. 4:13. ri itzel tak banobel roma ri sakil, ri e banoy richin, nik'ax chiquivech chi can man utz ta vi quibanon y nisakirisex c'a ri quic'aslen. 14 Romari' c'o jun tzij ri nubij:
Rat ri xa achapon varan, tuna' c'a avech, Is. 60:1.
man cac'oje' can achi'el jun caminek. Jn. 5:25.
Man cac'oje' can pa k'eku'n, xa taya' k'ij chire ri Cristo richin yarusakirisaj.
Queri' nubij ri tzij ri'.
15 Tichajij c'a ri ic'aslen. Man c'a tiben achi'el niquiben ri vinek ri xa e nacanek riq'uin ri quich'obonic. Xa can ticusaj c'a ri etamabel ri c'o iviq'uin.§ Col. 4:5. 16 Man tiya' k'ij chi choj nic'o ri tiempo, roma ri k'ij ojc'o-vi xa itzel. 17 Romari' man tiben achi'el ri niquiben ri nacanek tak vinek. Xa can nic'atzin chi nik'ax* Dt. 4:6; Job 28:23. ta chivech ri rurayibel Ro. 12:2. ri Ajaf. 18 Man quixk'aber, Ro. 13:13. roma ruyon itzel nuq'uen-pe chive. Pa ruq'uexel ri' tiya' k'ij chire ri Lok'olej Espíritu chi nunojisaj ri ivánima. 19 Tic'utu' ri quicoten ri c'o iviq'uin tok nimol-ivi'; que'ibixaj§ Col. 3:16; Stg. 5:13. salmos, himnos, y ch'aka' chic bix ri ye'alex pan ivánima roma can c'o ri Lok'olej Espíritu iviq'uin. Can quec'oje' c'a bixanic pa tak ivánima y tiya' ruk'ij ri Ajaf. 20 Benek c'a ruvech timatioxij* Job 1:21; Sal. 34:1. ronojel chire ri Dios ri Tata'ixel. Timatioxij ronojel pa rubi' ri Kajaf Jesucristo.
Ri utz ri nic'atzin chi nikaben pa kachoch roj ri kaniman chic
21 Tinimala-ivi', roma ri Dios can ix rutzuliben-vi-pe.
22 Rix ixoki', can ruc'amon-vi ri ye'inimaj ri ivachijlal, Gn. 3:16; Col. 3:18; 1 Ti. 2:11, 12. roma ivetaman chi ri Ajaf jari' ri nika' chuvech chi niben. 23 Roma ja ri ivachijlal ri ec'o pan ivi'; ja rije' c'a ri e jolomaj (vi'aj) ivichin rix. Can achi'el ri Cristo 1 Co. 11:3; Ef. 1:22, 23. ri jolomaj (vi'aj) ri c'o pa kavi' konojel ri kaniman rija' y oj ru-iglesia chic. Jac'a rija' ri Kacolonel roj ri oj ruch'acul. 24 Roj c'a ri iglesia ja ri rutzij ri Cristo ri nikanimaj. Y que c'a ri' ruc'amon chi niben rix ixoki', chi quixniman tzij. Tinimaj quitzij ri ivachijlal chuka', roma iniman chic ri Cristo.
25 Y rix achi'a' can ruc'amon-vi c'a ri ye'ivajo'§ Col. 3:19. ri ivixjaylal, achi'el ri Cristo xojrajo' roj ri ru-iglesia y man xupokonaj ta xuya-ri' pa camic koma roj. 26 Queri' xuben ri Cristo richin chi xojoc lok'olej tak vinek. Rija' can xojruch'ajch'ojirisaj-vi* Jn. 15:3; Tit. 3:5; He. 10:22. c'a. Y richin c'a xuch'ajch'ojirisaj ri kac'aslen, rija' xrucusaj ri ya' riq'uin ri ruch'abel. 27 Queri' xuben roma can rurayibel vi c'a chi roj ri iglesia yojyic'lun tok xkojruc'ul chila' chicaj. Y man nrajo' ta chi c'o ta jun tz'il pa tak kac'aslen. Xa nrajo' chi can ch'ajch'oj ri yojapon riq'uin. 2 Co. 11:2. Achi'el jun tziek ri ch'ajch'oj chic; banon chic ruchojmil, y man yochoyic ta chic. 28 Y can achi'el c'a ri ajovabel ri nuc'ut ri Cristo, que chuka' ri' nic'atzin chi niben rix achi'a' quiq'uin ri ivixjaylal. Can que'ivajo' c'a. Roma xa jun ibanon. Ja ri ivixjaylal ri ch'aculaj y ja rix ri jolomaj (vi'aj). Romari' ri najovan ri rixjayil, can nubij c'a chi tzij chi nrajo-ri' rija'. 29 Roma man jun ri nretzelaj ta ka ri' rija'. Man jun nibanon cueri'. Konojel jebel nikatzuk y nikilij ri kach'acul. Y queri' c'a tibana' quiq'uin ri ivixjaylal. Achi'el nuben ri Cristo kiq'uin roj ri kanna' quiq'uin ri ivixjaylal. Achi'el nuben ri Cristo kiq'uin roj ri kaniman y oj ru-iglesia chic. 30 Roj jun c'a kabanon riq'uin rija', Ro. 12:5; 1 Co. 6:15. roma ja roj ri ruch'acul. Can oj rutijul (roj rutiojil) y rubakil c'a rija'. 31 Y que c'a ri' ri achin riq'uin ri rixjayil. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Romari' ri achin man chic c'a quiq'uin ta rute-rutata' xtic'oje-vi, xa riq'uin c'a ri rixjayil xtic'oje-vi. Y che ca'i', xa jun c'a xtiquiben.§ Gn. 2:24. Queri' ri tz'ibatel can. 32 Ri nubij, can janíla c'a nim rejkalen y xk'alajirisex chikavech roma ri Dios. Y riq'uin ri ruk'alajirisan ri Dios, yin ninvajo' c'a ninc'ut chivech chi roj ri kaniman chic ri Cristo y nibix iglesia chike, can jun c'a kabanon riq'uin ri Cristo. 33 Y ninbij chic jun bey chive chi'ijujunal chi tivajo' ri ivixjayil,* Col. 3:19. can achi'el ri nivajo-ka-ivi' rix. Y ri ixok tubana' chire ri rachijil chi can c'o-vi ruk'ij. 1 P. 3:6.

*5:1 Mt. 5:45; Lc. 6:36.

5:2 Jn. 13:34.

5:2 Gn. 8:21; Lv. 1:9.

§5:3 Col. 3:5.

*5:4 Ro. 1:28.

5:5 Ap. 22:15.

5:6 Jer. 29:8; Mt. 24:4.

§5:8 Is. 9:2; Lc. 16:8; Jn. 8:12; 1 Jn. 2:9.

*5:9 Ga. 5:22.

5:10 Ro. 12:2; Fil. 1:10.

5:11 Lv. 19:17; 1 Co. 5:9.

§5:12 Ro. 1:26.

*5:13 He. 4:13.

5:14 Is. 60:1.

5:14 Jn. 5:25.

§5:15 Col. 4:5.

*5:17 Dt. 4:6; Job 28:23.

5:17 Ro. 12:2.

5:18 Ro. 13:13.

§5:19 Col. 3:16; Stg. 5:13.

*5:20 Job 1:21; Sal. 34:1.

5:22 Gn. 3:16; Col. 3:18; 1 Ti. 2:11, 12.

5:23 1 Co. 11:3; Ef. 1:22, 23.

§5:25 Col. 3:19.

*5:26 Jn. 15:3; Tit. 3:5; He. 10:22.

5:27 2 Co. 11:2.

5:30 Ro. 12:5; 1 Co. 6:15.

§5:31 Gn. 2:24.

*5:33 Col. 3:19.

5:33 1 P. 3:6.