3
Ri ley man nuq'uen ta pe colotajic
Vach'alal aj-Galacia, ¿achique c'a roma man yixch'obon ta jebel? ¿Y achique c'a roma tok ix k'olotajinek y man ninimaj ta ri kitzij?* Ga. 5:7. Tok xa can kabin can chive chi ri Jesucristo xquen (xcom) chuva ri cruz koma. Y ninvajo' ninc'utuj chive: ¿Ja cami ri nubij ri ley richin ri Moisés ri xinimaj richin chi xoc ri Lok'olej Espíritu iviq'uin? Ga. 3:14; Ef. 1:13. Man que ta ri'. Xa can roma ri xinimaj ri Jesucristo ri xkatzijoj chive. ¿Can nic'o cami c'a ruvi' man yixch'obon ta? Roma tok xinimaj ri Jesucristo, ri Lok'olej Espíritu xuben chive chi man jun imac xixc'ulun chuvech ri Dios. Pero vacami rix man nivajo' ta chic chi ja ri Lok'olej Espíritu ri nibanon chive chi man jun imac yixc'ulun chuvech ri Dios, xa iyon rix nivajo' nicanoj. ¿Can man jun cami xc'atzin-vi ri xiben tok xinimaj ri Jesucristo? Yin ninrayij chi man ta queri'. Ri Dios ruyo'on ri Lok'olej Espíritu chive y nubanala' milagros chi'icojol. ¿Achique roma nuben queri'? ¿Roma cami ja ri nubij ri ley richin ri Moisés ri xinimaj? Man que ta ri'. Xa can xe roma xinimaj ri Jesucristo ri xkatzijoj chive.
Achi'el xuben ri Abraham, ri katata' roj israelitas. Rija' can xunimaj-vi ri Dios, y romari' ri Dios xuben chire chi man jun rumac xc'ulun chuvech. Gn. 15:6; Ro. 4:3, 9, 21, 22; Stg. 2:23. Tivetamaj c'a chuka' chi conojel ri yeniman richin ri Dios, can ye'oc c'a ralc'ual ri Abraham.§ Ro. 4:11. Y chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'iban can ojer, nik'alajin c'a chi ri Dios can xtuben-vi c'a chique ri vinek ri man e israelitas ta, chi man jun quimac yec'ulun chuvech rija', vi niquinimaj. Y ri utzilej ch'abel richin colotajic, chire ri Abraham xtzijox-vi. Y xbix c'a chire: Avoma c'a rat, ri vinek chi ronojel ruvach'ulef can xtiquic'ul-vi ri utzil,* Gn. 12:3. xcha' ri Dios chire ri Abraham. Y achi'el ri Abraham can xuc'ul ri utzil roma xunimaj ri Dios, can que c'a chuka' ri' conojel ri yeniman richin ri Dios, can niquic'ul chuka' ri utzil.
10 Pero vi nicajo' niquicol-qui' roma ri ley, y xa man yetiquir ta niquiben ronojel ri nubij ri ley ri', xa can xtika-vi c'a ruc'ayeval pa quivi'. Achi'el ri nubij chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can: Ri man nibanon ta c'a ronojel ri nubij chupan ri vuj richin ri ru-ley ri Moisés, nika' ruc'ayeval pa ruvi'. Dt. 27:26; Jer. 11:3. Que c'a re' ri nubij chupan ri tz'ibatel can. 11 Can k'alaj vi c'a chi man jun vinek ri tiquirel ta chi riq'uin ri ley man jun ta rumac nic'ulun chuvech ri Dios. Roma chupan ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: Ri vinek ri choj chic quic'aslen, can xtic'oje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quicukuban quic'u'x riq'uin. Hab. 2:4; He. 10:38. Queri' nubij ri tz'ibatel can. 12 Ri ruc'uaxic ri ley, man achi'el ta ri nanimaj ri Dios. Man que ta ri'. Xa can c'o-vi chi naben ronojel ri nubij chupan. Y romari' tok ri ley nubij: Ri nibanon ronojel ri nubij re ley re', can xtril-vi ruc'aslen§ Lv. 18:5. riq'uin ri Dios. Quere' ri nubij ri ley.
13 Y can kitzij vi chi ri man nitiquir ta nuben ronojel ri nubij ri ley, nika' ruc'ayeval pa ruvi'. Pero ri Cristo xojrucol chuvech ri ruc'ayeval ri', tok xquen (xcom) chuva ri cruz; roma pa ruvi' rija' xka-vi ri ruc'ayeval ri xa pa kavi' ta roj ruc'amon chi xka' ta vi. Can k'alaj vi chi xka' ruc'ayeval pa ruvi', roma ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij: Xabachique c'a ri nitzekebex chuva jun che', nik'alajin c'a chi kajinek ruc'ayeval pa ruvi'.* Dt. 21:23. Queri' nubij chupan ri tz'ibatel can. 14 Pero ri Cristo Jesús koma konojel roj vinek tok xquen (xcom), richin queri' hasta ri vinek ri man e israelitas ta Ro. 4:9. niquic'ul chuka' ri utzil ri xubij ri Dios ojer can chire ri Abraham. Y ri Jesucristo xquen (xcom) chuka' richin queri' konojel ri yojniman richin, xtic'oje' ri Lok'olej Espíritu kiq'uin; roma can que chuka' ri' rubin can ri Dios. Hch. 2:33.
Ri ley can man nitiquir ta c'a nujel ri ru-trato ri Dios riq'uin ri Abraham
15 Y tivac'axaj na pe', vach'alal. Xaxe na pe' re chikacojol ka roj tok c'o jun trato niban, tok c'achojinek chic can, man jun c'a nitiquir niyojon (niyujun) ri trato ri'. Ni man jun c'a chuka' nitiquir ta nitz'akatisan chic juba' chire. 16 Tok ri Dios xuben ri trato riq'uin ri Abraham ojer can, xusuj c'a ri utzil chire rija' y chire ri riy-rumam ri Abraham ri xtic'oje'. Ri Dios man xch'on ta chiquij ri e q'uiy riy-rumam ri Abraham ri xquec'oje'. Man que ta ri'. Xaxe chirij jun xch'on-vi. Y ri jun riy-rumam ri Abraham ri', ja ri Cristo. 17 Y ninvajo' ninchojmirisaj chivech ri rubanic ronojel re'. Pa nabey ri Dios rubanon jun trato riq'uin ri Abraham. Y tok k'axinek chic cuatro cientos treinta juna'§ Ex. 12:40, 41. c'achojinek can ri trato riq'uin ri Abraham, ri Dios xuya' ri ley chire ri Moisés. Pero roma c'a ri Dios can rubanon-vi chic ri trato riq'uin ri Abraham nabey, ri ley ri xuya' ri Dios chire ri Moisés man xuyoj ta (xuyuj ta) ri trato ri rubanon pa nabey. Ni ri ley man xtiquir ta chuka' xuben chi ri Dios man ta xuya' ri utzil ri rusujun can chire ri Abraham. Y ri utzil ri' ja ri Cristo. 18 Vi ta roma ri ley richin ri Moisés nivichinaj ri utzil, man ta jun nic'atzin-vi ri xusuj ri Dios* Ro. 4:14. chire ri Abraham. Pero xa man que ta ri'. Roma ri Abraham xuc'ul ri utzil, pero man riq'uin ta ri ley. Rija' xuc'ul ri utzil roma ja ri Dios ri xsujun chire.
19 ¿Y achique cami nic'atzin-vi ri ley richin ri Moisés? Ri Dios xuya' ri ley ri' richin quek'alajin-pe ri mac, Ro. 4:15. y richin nucusex tok c'a oyoben na ri riy-rumam ri Abraham, ri riy-rumam ri sujun ri utzil chire roma ri Dios. Y tok ri Dios xuya' ri ley, xerucusaj k'asey tak tzij (k'axey tak tzij). Nabey, xuya' chique ángeles, y re ángeles re' Hch. 7:53; He. 2:2. xquiya' chire ri Moisés. Y pa ruq'uisibel ri Moisés xuya' chique ri vinek. 20 Y tok c'o c'a jun k'asey-tzij (k'axey-tzij), can nik'alajin-vi chi man ruyon ta c'o, roma can c'o-vi chuka' ri nibin ri tzij y ri nic'ulun. Pero ri Dios ruyon tok xusuj ri utzil chire ri Abraham.
Ri achique xc'atzin-vi ri ley
21 ¿Y yojtiquir cami nikabij chi ri Dios xuya' ri ley richin xuyoj ta (xuyuj ta) ri rusujun can? Man que ta ri'. Pero vi ta ri ley xtiquir ta xuya' c'aslen, ja ta ri ley ri' ri nibanon chike chi man jun kamac yojc'ulun chuvech ri Dios. 22 Pero ri ruch'abel ri Dios ri tz'ibatel can, nubij chike chi can konojel roj vinek can oj aj-maqui' vi;§ Ro. 11:32. richin queri' tiketamaj chi c'o chi nikanimaj ri Jesucristo, y nikac'ul ri rusujun can ri Dios. Y nikac'ul xa can xe roma ri nikacukuba' kac'u'x riq'uin ri Jesucristo.
23 Y tok c'a man jani tipe ri Jesucristo, can achi'el ta pa jun cárcel xojc'oje-vi; roma xojc'oje' pa ruk'a' ri ley richin ri Moisés. Y chiri' xojtz'ape-vi, koyoben richin nek'alajin-pe ri c'o chi nikanimaj. 24 Ri ley can chajiy c'a kichin, y xojruc'uaj c'a riq'uin ri Cristo richin xkanimaj; richin queri' man jun kamac xojc'ulun chuvech ri Dios. 25 Jac'a re vacami ri ley richin ri Moisés man nic'atzin ta chic richin yojruchajij. Roma vacami xpe yan ri Jesucristo, y ja rija' ri nikanimaj.
26 Y konojel roj y rix ri kaniman chic ri Jesucristo, oj ralc'ual chic c'a ri Dios.* Jn. 1:12. 27 Ri can xojban bautizar pa rubi' ri Cristo, xa jun xkaben riq'uin rija'. Ro. 6:3. Can nik'alajin-vi-pe ri Cristo ri pa tak kac'aslen; xa can achi'el xujel ri katziak. 28 Can konojel c'a ri kaniman ri Cristo Jesús, junan chic kavech. Junan kavech vi israelita, o man israelita ta, Jn. 10:16. vi ximil pa samaj, o vi libre, vi achin o ixok. Junan c'a kavech konojel,§ Jn. 17:21. roma jun chic kabanon riq'uin ri Cristo Jesús. 29 Y roma oj richin chic ri Cristo, xojoc riy-rumam ri Abraham. Y nikichinaj c'a chuka' ri utzil ri xusuj ri Dios* Ef. 3:6. chire ri Abraham ri ojer can.

*3:1 Ga. 5:7.

3:2 Ga. 3:14; Ef. 1:13.

3:6 Gn. 15:6; Ro. 4:3, 9, 21, 22; Stg. 2:23.

§3:7 Ro. 4:11.

*3:8 Gn. 12:3.

3:10 Dt. 27:26; Jer. 11:3.

3:11 Hab. 2:4; He. 10:38.

§3:12 Lv. 18:5.

*3:13 Dt. 21:23.

3:14 Ro. 4:9.

3:14 Hch. 2:33.

§3:17 Ex. 12:40, 41.

*3:18 Ro. 4:14.

3:19 Ro. 4:15.

3:19 Hch. 7:53; He. 2:2.

§3:22 Ro. 11:32.

*3:26 Jn. 1:12.

3:27 Ro. 6:3.

3:28 Jn. 10:16.

§3:28 Jn. 17:21.

*3:29 Ef. 3:6.