28
Tok ri Pablo xc'uje' pa ruch'ulef pa ya' rubini'an Malta
Y tok konojel roj colotajnük chic e pa ya', xketamaj c'a que ri ruch'ulef ri', ri c'o pa ya', rubini'an Malta. Y ri vinük ri aj chiri' pa Malta, juis c'a jabel quina'oj xquibün cheke, roma xquibox jun k'ak'. C'ateri' xojcoyoj konojel richin tikamek'a-ki' chi k'ak', roma juis tef nbün y ntajin job. Y tok ri Pablo xberuc'ama-pe juboraj xic'a'y y ntajin c'a ka chuya'ic pa k'ak', xberuc'aka' c'a pe ri' jun cumütz chupan, tok xuna' ri k'ak'. Y ri cumütz re' xberuch'ica-ri' chirij ruk'a' ri Pablo, y man c'a ntzak tüj e. Y tok ri vinük ri aj chiri' pa Malta xquitz'et que ri cumütz tzekel chirij ruk'a' ri Pablo, nquibila' c'a chiquivüch: La' nk'alajin que jun camsüy achi, roma stape' (aunque) xcolotüj chuvüch ri ya', ja la cumütz c'a ncamsan-e richin vocomi. Nc'atzinej c'a que nutoj ri itzel rubanun, xquibij c'a ri vinük ri'.
Xpu'u ri Pablo xutotaj can ri cumütz pa k'ak', y man jun retal que c'o ta ri nuc'ulachij. Pero conojel ri vinük quitz'eton-quitz'eton-apu ri Pablo, coyoben c'a jampe' nspoj-pe o ncom-ka. Y tok xc'o q'uiy tiempo y nquitz'et que xa man jun rubanun, man xquibij tüj c'a chic que ri Pablo jun camsüy achi, xa xquibij c'a que rija' jun dios.
Y chunakaj apu ri lugar ape' nkuc'o-vi, c'o c'a jun li'aj ulef richin jun achi rubini'an Publio. Y rija', jari' ri nbanun mandar chupan ri lugar ri'. Jabel xojruc'ul pa racho, y oxi' c'a k'ij ri jabel xojrilij. Ja ri rutata' ri Publio kajnük pa varabül roma yabil. C'atün y disentería ri ntoc c'a chin. Y ri Pablo xapon c'a chutz'etic. Xbün orar, y xuya' chuka' ruk'a' pari', y ri yava' xc'achoj. Xa riq'uin c'a ri', ri xbün ri Pablo xbe rutzijol. Y xeka-pe c'a riq'uin ri Pablo ri ch'aka chic yava'i' ri yec'o chiri' pa Malta. Y ri Pablo xeruc'achojrisala-e. 10 Y ri vinük ri aj chiri' pa Malta juis c'a xquiya' kak'ij y jabel vi quina'oj xquibün cheke. Y tok xojbe, rije' xquiyala' pa barco ri nc'atzin cheke chupan ri kabey.
Ri Pablo xapon c'a pa tinamit Roma
11 Y oxi' ic' ri xojc'uje' c'a chiri' pa Malta. Y c'o c'a jun barco ri c'a cala' pa jun tinamit rubini'an Alejandría xpu'u-vi. Ri barco ri' ruc'uan c'a ri quivachbül ca'i' dios chutza'n. Ri dios ri' quibini'an Cástor y Pólux. Y c'o c'a chiri' pa Malta, roma chiri' xc'uje-vi chupan ri tiempo ri richin cakik'. Y chupan c'a ri barco ri' xojbe-vi. 12 Y xojapon pa jun tinamit rubini'an Siracusa, y xojc'uje' oxi' k'ij chiri'. 13 Y xe xojel-e chiri', xkac'uaj-e ri ruchi' ri ya', y xojapon chic pa jun tinamit ri rubini'an Regio. Y pa ruca'n k'ij chin ri xojapon pa tinamit Regio, xkatz'om chic c'a e viaje tok xpu'u ri viento del sur. Y pa rox k'ij chin ri xojapon-vi pa tinamit Regio, jari' tok xojapon pa tinamit rubini'an Puteoli. 14 Y chiri' chupan ri tinamit ri', yec'o c'a hermanos xebekila', y rije' xquibij c'a cheke que nkuc'uje-ka jun semana quiq'uin. Tok xtz'aküt c'a ri jun semana ri', c'ateri' choj xojbe c'a pa tinamit Roma. 15 Ri hermanos ri yec'o chiri' pa Roma cac'axan chic c'a que nkujapon. Romari' xojquic'ulu' pa bey, pa jun tinamit rubini'an Foro de Apio, y chiri' chuka' pa jun chic lugar rubini'an Tres Tabernas. Tok ri Pablo xerutz'et c'a ri hermanos ri', xumatioxij chin ri Dios. Y re' xuya' ruchuk'a' xuna' rija'. 16 Y tok xojapon c'a pa tinamit Roma, ri Julio ri Capitán xerujüch c'a ri presos pa ruk'a' ri jun achi ri uc'uey quichin ri achi'a' ye chajinela'. Jac'a chin ri Pablo xbix que utz nc'uje' pa jun chic jay, chajin roma jun soldado.
Ri Pablo nutzijoj ri rutzij ri Dios pa tinamit Roma
17 Y oxi' yan c'a k'ij xapon ri Pablo pa Roma, tok xutük coyoxic ri más nimalüj chiquicojol ri israelitas ri yec'o pa tinamit Roma. Y tok xe'apon riq'uin, xbij c'a cheque: Nuvinak, yin man jun achique tüj c'a nubanun cheque ri ch'aka chic kavinak israelitas, ni man jun chuka' achique tüj nubin chirij ri quibin can ri kaxquin-kamama' can que nc'atzin que nkabün, pero ja yan chiri' pa tinamit Jerusalén xintz'am y xinjach pa quik'a' ri achi'a' romanos ri nyebanun mandar. 18 Y tok rije' xquic'utuj chuve achique ri nubanun, xquinuc c'a yinquelesaj, roma man jun itzel ri nubanun tüj, richin quiri' nquitak ta pa camic. 19 Pero ri kavinak israelitas man xcajo' tüj que xinelesüs can, y romari' yin xinc'utuj c'a que ja ri rey César ri tibanun juzgar pa nuvi', y man roma tüj c'a que c'o sujunic nuc'amon-pe chiquij ri nuvinak, roma ta ri' xinc'utuj quiri'. Man tinuc quiri'. 20 Xa romari' xintük ivoyoxic richin que nyixintz'et y richin chuka' que rix viq'uin yin nivetamaj-e achique c'a roma quere' nuc'ulachin. Roma konojel roj israelitas kayo'on kánima que ri caminaki' c'o na vi jun k'ij tok nyec'astüj-pe, y ri numac chiquivüch ri vinük xa roma jari' ri nuniman yin, romari' tok yin ximil riq'uin cadena vocomi, xbij ri Pablo.
21 Y ri israelitas ri' xquibij chin ri Pablo: Roj man jun vuj kac'ulun ri petenük pa ruch'ulef Judea ri nch'o ta chavij. Ni man jun chuka' cheque ri kavinak ri ye petenük chiri' ri nyebin ta que c'o itzel ri abanalun. Man jun. 22 Pero roj ketaman que ronojel lugar, ri vinük juis c'a nyech'o chivij rix ri nyixtaken ri rubi' ri Jesús, y nkajo' c'a nketamaj achique rubanic ri na'oj ri ac'amon-pe rat, xquibij chin.
23 Y xquicha' c'a can jun k'ij richin quiri' nquimol-qui', y ri Pablo nbij c'a ri achique ncajo' nquetamaj. Y tok xapon c'a ri k'ij, juis c'a vinük ri xbequimolo-qui' riq'uin ri Pablo, y rija' xutz'om c'a nutzijoj y nuk'alajrisaj pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, jampe' xel-pe ri k'ij c'a tok xtzak na ka, roma rija' xrajo' c'a que nquinimaj ta que ri Jesús jari' ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, ri tz'iban can roma ri Moisés y coma ri achi'a' ri xek'alajrisan ri rutzij ri Dios ojer can. 24 Yec'o c'a ri xeniman ri xbij ri Pablo, y yec'o ri man xeniman tüj. 25 Y roma ri xa man junan tüj c'a quivüch, xquitz'om c'a nyebe. Pero tok man jani tüj que'el ri ape' yec'o-vi, xcac'axaj na e ri ruq'uisbül tak tzij ri xbij ri Pablo. Y rija' xbij: Ri tzij ri xuya' ri Lok'olüj Espíritu chin ri Isaías ri k'alajrisüy rutzij ri Dios, richin que xbij cheque ri kaxquin-kamama' can, utz chuka' nbün chive rix, roma ri Lok'olüj Espíritu xbij c'a:
26 Cabiyin quiq'uin ri avinak, y que'abij cheque:
Xaxe c'a choj nivac'axaj y man nk'ax ta chive ri nivac'axaj.
Xaxe ta c'a choj nitz'eta' ri' y man nitz'et tüj jabel ri nitz'eta'.
27 Roma ri cánima ri vinük re' xa xquicovirsaj.
C'ayuf c'a que ntoc pa quixiquin ri ncac'axaj.
Ri runak' tak quivüch, quimoyin, roma man ncajo' tüj nyetzu'un.
Rije' man jun ncajo',
man ncajo' tüj ncac'axaj,
man ncajo' tüj nka' pa tak cánima,
man ncajo' tüj ntzolin-pe quic'u'x, richin que yin ninchojmirsaj ri quic'aslen.
Quiri' xbij ri Lok'olüj Espíritu.
28 Roma c'a ri' tivetamaj can rix, que ri vinük man ye israelitas tüj, xapon yan quiq'uin ri colonic richin ri Dios. Rije' ncac'axaj-vi ri tzij ri takon-pe cheque.
29 Y tok ri Pablo xbij quiri' cheque ri ruvinak israelitas, xebe y juis c'a nquich'ojila' chiquivüch.
30 Y ri Pablo tz'aküt c'a ca'i' juna' ri xc'uje' chupan ri racho rukajon, y nyeruc'ul c'a conojel vinük ri nye'apon riq'uin. 31 Y rija' nutzijola' cheque pari' tok ri vinük nye'oc pa ruk'a' ri Dios, y nyerutijola' c'a chuka' ri vinük pari' ri samaj ri xbana-ka-pe ri Ajaf Jesucristo. Rija' cheque c'a conojel man xupokonaj tüj xbij. Y man jun c'a chuka' xbin chin ri Pablo que man tutzijoj chic ri rutzij ri Dios.