3
Ri ley man nuc'ün tüj pe colonic
Hermanos aj-Galacia, ¿achique c'a roma man nyixnucun tüj jabel? ¿Y achique c'a roma tok rix ch'acatajnük y man nitakej tüj ri ketzij? Tok xa kabin can chive que ri Jesucristo xcom chuvüch ri cruz koma. Y ninjo' ninc'utuj chive: ¿Ja ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri xitakej richin que xoc ri Lok'olüj Espíritu iviq'uin? Man quiri' tüj. Xa roma ri xitakej ri Jesucristo ri xkatzijoj chive. ¿Nc'o c'a ruvi' ri man nyixnucun tüj? Roma tok xitakej ri Jesucristo, ri Lok'olüj Espíritu xbün chive que man jun imac xk'alajin chuvüch ri Dios. Pero vocomi rix man nijo' tüj chic que ja ri Lok'olüj Espíritu ri nbanun chive que man jun imac nk'alajin chuvüch ri Dios, xa iyon rix nijo' nicanoj. ¿Man jun vi xc'atzin ri xibün tok xitakej ri Jesucristo? Yin ninrayij que man ta quiri'. Ri Dios ruyo'on ri Lok'olüj Espíritu chive y nbanala' milagros chi'icojol. ¿Achique roma nbün quiri'? ¿Roma ja ri nbij ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés ri xitakej? Man quiri' tüj. Xaxe roma xitakej ri Jesucristo ri xkatzijoj chive.
Cachi'el xbün ri Abraham, ri kaxquin-kamama' can roj israelitas ojer can tiempo. Rija' xutakej-vi ri Dios, y romari' ri Dios xbün chin que man jun rumac xutz'et rija'. Tivetamaj c'a chuka' que conojel ri nyetaken richin ri Dios, nye'oc c'a ralc'ual ri Abraham. Y chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban ojer can, nk'alajin c'a que ri Dios nbün-vi c'a cheque ri vinük ri man ye israelitas tüj, que man jun quimac nk'alajin chuvüch rija', si nquitakej. Y ri utzilüj tzij richin colonic, chin ri Abraham xtzijos-vi. Y xbix c'a chin: Avoma c'a rat, ri vinük chi ronojel ruch'ulef nquic'ul-vi ri utz, xbij ri Dios chin ri Abraham. Y cachi'el ri Abraham xuc'ul ri utz roma xutakej ri Dios, quiri' c'a chuka' conojel ri nyetaken richin ri Dios, nquic'ul chuka' ri utz.
10 Pero si ncajo' nquicol-qui' roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés, y xa man nyetiquer tüj nquibün ronojel ri nbij ri ley ri', xa nka-vi c'a ri ru-castigo pa quivi'. Cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can: Ri man nbanun tüj c'a ronojel ri nbij chupan ri vuj richin ri ru-ley ri xuya' richin ri Moisés, nka-ka ri ru-castigo pari'. Quere' c'a ri nbij chupan ri tz'iban can. 11 K'alüj vi c'a que man jun vinük ri ntiquer ta que riq'uin ri ley ri' man jun tüj rumac nk'alajin chuvüch ri Dios. Roma chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Ri vinük ri choj chic quic'aslen, nc'uje-vi quic'aslen riq'uin ri Dios roma quiyo'on cánima riq'uin. Quiri' nbij ri tz'iban can. 12 Ri ruc'uaxic ri ley, man cachi'el tüj ri natakej ri Dios. Man quiri' tüj. Xa nc'atzinej que nabün ronojel ri nbij chupan. Y romari' tok ri ley nbij: Ri nbanun ronojel ri nbij ri ley re', nril-vi ruc'aslen riq'uin ri Dios. Quiri' ri nbij ri ley.
13 Y ketzij vi que ri man ntiquer tüj nbün ronojel ri nbij ri ley, nka-ka ri castigo pari'. Pero ri Cristo xojrucol chuvüch ri castigo ri', tok xcom chuvüch ri cruz, roma pari' rija' xka-vi ri castigo ri xa pa kavi' ta roj c'uluman que xka-ka ta vi. K'alüj vi que xka-ka ri castigo pari', roma ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij: Achique na c'a ri ntzekebüs chuvüch jun che', nk'alajin c'a que kajnük ri castigo pari'. Quiri' nbij chupan ri tz'iban can. 14 Pero ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios xcom koma konojel roj vinük, richin quiri' hasta ri vinük ri man ye israelitas tüj nquic'ul chuka' ri utz ri xbij ri Dios ojer can chin ri Abraham. Y ri Jesucristo xcom chuka' richin quiri' konojel ri nkataken richin, nc'uje' ri Lok'olüj Espíritu kiq'uin, roma quiri' chuka' rubin can ri Dios.
Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man ntiquer tüj c'a nujül ri ru-trato ri Dios riq'uin ri Abraham
15 Y tivac'axaj na pe', hermanos. Xaxe na pe' ri chikacojol ka roj tok c'o jun trato nban, tok c'achojnük chic can, man jun c'a ntiquer niyojon ri trato ri'. Ni man jun c'a chuka' ntiquer tüj ntz'akatisan chic ba' chin. 16 Tok ri Dios xbün ri trato riq'uin ri Abraham ojer can, xusuj c'a ri utz chin rija' y chin ri ruxquin-rumam can ri Abraham ri nc'uje'. Ri Dios man xch'o tüj pari' ri ye q'uiy ruxquin-rumam can ri Abraham ri nyec'uje'. Man quiri' tüj. Xaxe pari' jun xch'o-vi. Y ri jun ruxquin-rumam can ri Abraham ri', ja ri Cristo. 17 Y ninjo' ninchojmirsaj chivüch ri rubanic ronojel re'. Pa nabey ri Dios rubanun jun trato riq'uin ri Abraham. Y tok ye c'unük chic cuatro cientos treinta juna' c'achojnük can ri trato riq'uin ri Abraham, ri Dios xuya' ri ley chin ri Moisés. Pero roma c'a ri Dios rubanun-vi chic ri trato riq'uin ri Abraham nabey, ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man xuyoj tüj ri trato ri rubanun pa nabey. Ni ri ley man xtiquer tüj chuka' xbün que ri Dios man ta xuya' ri utz ri rusujun can chin ri Abraham. Y ri utz ri Dios ri' ja ri Cristo. 18 Si ta roma ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nivichinaj ri utz ri Dios, man ta jun vi nc'atzin ri xusuj ri Dios chin ri Abraham. Pero xa man quiri' tüj. Roma ri Abraham xuc'ul ri utz rusujun ri Dios, pero man riq'uin tüj ri ley. Rija' xuc'ul ri utz ri Dios roma ja ri Dios ri xsujun chin.
19 ¿Y achique nc'atzin-vi ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés? Ri Dios xuya' ri ley ri' richin quek'alajin-pe ri mac, y richin nucusüs tok c'a oyoben na ri ruxquin-rumam can ri Abraham, ri ruxquin-rumam can ri sujun ri utz chin roma ri Dios. Y tok ri Dios xuya' ri ley, xerucusaj k'asüy tak tzij. Nabey, xuya' cheque ángeles, y ri ángeles re' xquiya' chin ri Moisés. Y pa ruq'uisbül ri Moisés xuya' cheque ri vinük. 20 Y tok c'o c'a jun k'asüy-tzij, nk'alajin-vi que man ruyon tüj c'o, roma c'o-vi chuka' ri nbin ri tzij y ri nc'ulun. Pero ri Dios ruyon tok xusuj ri utz chin ri Abraham.
Ri achique xc'atzin-vi ri ley ri ruyo'on chin ri Moisés
21 ¿Y nkutiquer nkabij que ri Dios xuya' ri ley richin xuyoj ta ri rusujun can? Man quiri' tüj. Pero si ta ri ley xtiquer ta xuya' c'aslen, ja ta ri ley ri' ri nbanun cheke que man jun kamac nk'alajin chuvüch ri Dios. 22 Pero ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij cheke que konojel roj vinük roj aj-maqui' vi, richin quiri' tiketamaj que ncatzinej que nkatakej ri Jesucristo, y nkac'ul ri rusujun can ri Dios. Y nkac'ul xa xe roma ri nkaya' kánima riq'uin ri Jesucristo.
23 Y tok c'a man jani tipu'u ri Jesucristo, cachi'el ta pa jun cárcel xojc'uje-vi, roma xojc'uje' pa ruk'a' ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés. Y chiri' xojtz'ape-vi, koyoben richin nbek'alajin-pe ri nc'atzinej que nkatakej. 24 Ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xa chajiy c'a kichin, y xojruc'uaj c'a riq'uin ri Cristo richin xkatakej richin quiri' man jun kamac xutz'et ri Dios. 25 Jac'a vocomi ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés man nc'atzin tüj chic richin nkuruchajij. Roma vocomi xpu'u yan ri Jesucristo, y ja rija' ri nkatakej.
26 Y konojel roj y rix ri kataken chic ri Jesucristo, roj ralc'ual chic c'a ri Dios. 27 Ri xojban bautizar pa rubi' ri Cristo, xa jun xkabün riq'uin rija'. Nk'alajin-vi-pe ri Cristo pa tak kac'aslen xa cachi'el xujül ri katziek. 28 Konojel c'a ri kataken ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios, junan chic kavüch. Junan kavüch si israelita, o man israelita tüj, si ximil pa samaj, o si libre, si achi o ixok. Junan c'a kavüch konojel, roma jun chic kabanun riq'uin ri Jesucristo, ri Jun cha'on-pe y takon-pe roma ri Dios. 29 Y roma roj richin chic ri Cristo, xojoc ruxquin-rumam can ri Abraham. Y nkichinaj c'a chuka' ri utz ri xusuj ri Dios chin ri Abraham ri ojer can.