16
Ri Timoteo nibe chiquij ri Pablo y Silas
Y ri Pablo y Silas xe'apon pa Derbe y pa Listra. Y chiri' pa tenemit Listra c'o jun kach'alal ala' rubinan Timoteo, ral jun ixok israelita ri runiman chuka' ri Jesucristo, pero ri rutata' man israelita ta. Y ri kach'alal ri jec'o pa Listra y ri pa Iconio can utz yech'o'n chirij ri Timoteo. Ri Pablo nrojo' chi ri Timoteo nibe quiq'uin chi nu'on ri rusamaj ri Dios. Y can quiri-wi xu'on, pero xu'on na ri circuncisión che, chi utz nitz'et coma ri israelitas ri jec'o pa tenemit Listra y ri jec'o chunakaj ri tenemit, roma can conojel je'etamayon chi ri rutata' ri Timoteo man israelita ta. Y ri tenemit anchi' yek'ax-wi ri Pablo y ri je-benak riq'uin, niqui'ij can chique ri kach'alal ri man je israelitas ta, chi can tiquibana' ri niqui'ij ri apóstoles y ri achi'a' ri je-pa'l chech ri samaj chiquicojol ri kach'alal ri jec'o pa Jerusalem. Y man nic'atzin ta chi can niqui'en ronojel ri nu'ij chupa ru-ley ri Moisés. Romari' ri kach'alal ri niquimol-qui' pa rubi' ri Dios pa tak tenemit chiri', can xquiya' más cánima riq'uin ri Dios, y k'ij-k'ij jec'o ri ye'oc-apo quiq'uin chi niquinimaj ri Jesucristo.
Cuando x-ix che ri Pablo chi tik'ax pa Macedonia
Y ri Espíritu Santo man xuya' ta lugar chique ri Pablo chi xebe pa rech-ulef rubinan Asia, chi niquitzijoj rutzij ri Dios chiri'. Romari' reje' xek'ax pa Galacia y pa Frigia. Y xe'apon anchi' c'o-wi ri mojón chi ri rech-ulef Misia. Y xquinojij chi yebe pa rech-ulef Bitinia, pero ri Espíritu Santo man xuya' ta lugar chique chuka'. Y xquitzeklebej ri mojón richi ri Misia, y xe'apon-ka pa tenemit rubinan Troas. Y chak'a' ri Pablo xutzu' pa jun anche'l achic', chi c'o jun achi aj-Macedonia ri pa'l-apo chech, y ri achi ri' nu'ij che: Tabana' favor cak'ax kaq'uin pa Macedonia, y kojato', xcha' che, xutzu' ri Pablo. 10 Y cuando ri Pablo rutz'eton yan ri jun anche'l achic' ri', konojel xkanaba-ki' chi jojbe c'a Macedonia, roma xka'an entender ri xk'alajix chech ri Pablo, nu'ij chi ri Dios nrojo' chi jojbe c'a quiq'uin ri aj-Macedonia chi nakatzijoj ri utzilaj rutzij ri Dios chique.
Ri Pablo y ri Silas xec'ue' pa Filipos
11 Y ja xojoc-e pa jun barco, y xkaya' can ri tenemit Troas. Y choj xojbe c'a pa Samotracia. Y ruca'n k'ij xojel chic e chiri', y xojapon pa tenemit rubinan Neápolis. 12 Y cuando xkaya' can ri tenemit Neápolis, xojapon pa tenemit Filipos. Y ri Filipos jun nimalaj tenemit ri c'o chupa ri rech-ulef rubinan Macedonia. Y ri winak ri jec'o chupa ri tenemit ri' je romanos. Cuando xojapon ri pa tenemit ri', xojc'ue-ka jun jani' k'ij chiri'. 13 Y pa jun k'ij chi uxlanen, roj xojel-e chuchi' ri tenemit y xojbe chuchi' jun rakan-ya', jun lugar ri can nicuses-wi chi ni'an orar. Y xojbech'oquie' chiri', y xkatzijoj-ka rutzij ri Ajaf Jesucristo chique ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri'. 14 Jun chique ri ixoki' ri xquimol-qui' chiri', rubinan Lidia. Y ri Lidia re' aj-tenemit Tiatira. Raja' nuc'ayij jun rech tziak ri morado nitzu'n, ri ni'ix púrpura che. Y ri Lidia re' can nuya' ruk'ij ri Dios. Raja' can xuc'oxaj ri nu'ij ri Pablo. Ri Ajaf Dios can xch'o'n-wi pa ránima, romari' raja' can xunimaj ri Jesús. 15 Raja' y conojel ri jec'o pa rocho, xe'an bautizar; c'ajari' ri Lidia xu'ij chake: Xa can yinitzu' chi ren can ketzij xinnimaj ri Ajaf, jo' chiwocho, y quixc'ue' chiwocho, xcha'. Ri ixok ri' can xu'on chake chi xojbe-wi chirocho y chiri' xojc'ue-wi-ka.
16 Y jun mej (bey) cuando katz'amon bey joj-benak chupa ri lugar ri anchi' ni'an-wi oración, xkac'ul jun xten. Y ri xten re' c'o jun itzel espíritu riq'uin, y jari' ri nibano che chi nitiquier nu'ij anchique ri xtibanataj pa quic'aslen ri winak. Ri xten re' jun esclava, y ri rajaf can yalan qui-mero niqui'en chirij. 17 Y ri xten re' xojrutzeklebej roj y ri Pablo, y can riq'uin ruchuk'a' nich'o'n y nu'ij chakij: Ri achi'a' re' je rusamajel ri nimalaj Dios ri c'o chila' chicaj, y niquitzijoj chiwe anchique nic'atzin niben rix chi quiri' jixcolotaj chech ri imac, nicha'.
18 Y ri xten re', q'uiy k'ij ri quiri' xu'on. Y jun k'ij ri Pablo man xucoch' ta chic. Romari' raja' xutzalmayij-ri' y xu'ij che ri itzel espíritu ri c'o riq'uin ri xten: Pa rubi' ri Jesucristo nin-ij chawe chi catel-e riq'uin ri xten, xcha' ri Pablo. Y ri itzel espíritu ri' can ja' xuya' can ri xten. 19 Cuando ri rajaf ri xten xquitzu' chi can manak-wi chic xtiqui'en qui-mero chirij, roma man c'o ta chic ri itzel espíritu riq'uin, xebequitz'ama-pe ri Pablo y ri Silas, y xequic'uaj pa juzgado chiquiwech ri achi'a' ri niqui'en juzgar. 20 Y cuando xebequipoba' chiquiwech ri achi'a', xqui'ij: Ri achi'a' re' je israelitas y niquiyuj quino'j (quina'oj) ri winak we' pa tenemit. 21 Y niquic'ut jun chic costumbre chakawech, ri man utz ta chi nakanimaj y naka'an, roma roj can joj winak romanos, xecha'.
22 Y can je q'uiy winak ri xebecataj-pe chiquij ri Pablo y ri Silas. Ri achi'a' ri niqui'en juzgar xquich'il-e ri quitziak ri Pablo y ri Silas y xqui'ij chi quiech'ay che che'. 23 Y cuando je-ch'ayon chic utz, xebetz'apis pa cárcel, y x-ix che ri chajinel chi can quieruchajij utz. 24 Romari' raja', can xe x-ix quiri' che, can ja ri más pa dentro xerucusaj-apo ri Pablo y ri Silas. Y ri cakan xeruyala' can chucojol ri che' ni'ix cepo che.
25 Y pa nic'aj-ak'a' la'k ri' ri Pablo y ri Silas yebixan niquiya' ruk'ij ri Dios, y chuka' niqui'en orar. Y ri ch'aka chic ri jec'o pa cárcel yequic'oxaj-apo. 26 Y c'aja' xquina' xyiquiyo' jun nimalaj silonel (cab-rakan), xusiloj ri cárcel y can xsilon ri ruxe' ri xan. Ri ruchi' ri cárcel xejakataj, y ri cadenas ri je-cusan chi je-ximon can ri jec'o pa cárcel, xquisk'opij-qui'. 27 Ri achi ri chajiy quichi ri jec'o pa cárcel, xuna' rech roma ri silonel (cab-rakan). Y cuando raja' xutzu' chi ri ruchi' ri cárcel je-jakal, xulesaj ru-espada chi nucamisaj-ka-ri', roma raja' xu'ij-ka pa ránima chi xebe yan conojel ri jec'o pa cárcel. 28 Pero ri Pablo riq'uin ruchuk'a' xch'o'n-apo che y xu'ij: Man tacamisaj-awi', we' jojc'o-wi konojel, xcha'.
29 Y ri achi chajinel xuc'utuj jun luz. Y cuando ruc'uan chic ri luz ri', junanin xoc-apo pa cárcel, pero can nibarbot roma ruxi'n-ri'. Raja' xbexuquie' chiquiwech ri Pablo y ri Silas. 30 C'ajari' xerulesaj-pe pa cárcel, y xuc'utuj chique: ¿Anchique ri nic'atzin nin-en chi quiri' yicolotaj? xcha' raja'.
31 Y ri Pablo y ri Silas xqui'ij che: Tanimaj ri Ajaf Jesucristo ret y conojel ri jec'o pa awocho, y can xquixcolotaj.
32 Y Pablo y ri Silas xquitzijoj rutzij ri Ajaf che raja' y chique chuka' conojel ri jec'o pa rocho. 33 Y más que chak'a' chic, raja' xuch'ajla' rech ri anchi' je-socotajnak ri Pablo y ri Silas. Y x-an bautizar raja' y conojel ri jec'o pa rocho. 34 Y c'ajari' xeruc'uaj chirocho chi xerutzuk. Y raja' y ri jec'o pa rocho can niquicot cánima, roma xquinimaj ri Dios.
35 Y nisakar ruca'n k'ij ri achi'a' ri niqui'en juzgar xequitak jujun chajinel chi xbequi'ij che ri achi ri yeruchajij ri jec'o pa cárcel, chi quierulesaj-pe ri Pablo y ri Silas. 36 Y ri achi chajinel chi ri cárcel xberu'ij che ri Pablo: Ri achi'a' ri niqui'en juzgar xquitak-pe rubixic chue chi jixinlesaj-e. Cami quixel-pe. Utz jixbe y can tic'ue' uxlanen pa tak iwánima, xcha'.
37 Pero ri Pablo xu'ij chique ri chajinel ri xetak-pe coma ri achi'a' ri niqui'en juzgar: Roj joj achi'a' romanos. Y can ch'anin xquitak kach'ayic chiquiwech ri winak y c'a man jani koj-an juzgar. Y xojquitz'apij pa cárcel. Y cami niquijo' jojquilesaj-e y can man jun nina'en chi jojel-e. Ri ka-ley man quiri' ta nu'ij. Ti'ij chique ri je-takayon-pe iwichi, chi ja reje' quiepe y kojquilesaj-e we', xcha' ri Pablo chique.
38 Y ri chajinel ri' ja xbequi'ij chique ri achi'a' ri niqui'en juzgar ronojel ri xu'ij-e ri Pablo chique. Romari' ri achi'a' ri niqui'en juzgar xquixi'j-qui', roma xquitemaj chi ri ca'i' achi'a' je romanos chuka'. 39 Y ri yebano juzgar xe'apon quiq'uin ri Pablo y ri Silas chiri' pa cárcel, y xquic'utuj chi ticoch' (ticuy) quimac roma ri xqui'en chique. C'ajari' xequilesaj-pe pa cárcel y xqui'ij chique chi quie'el-e chiri' pa tenemit. 40 Y cuando ri Pablo y ri Silas xe'leses-e pa cárcel, xebe pa rocho ri Lidia, y xquiya' ruchuk'a' cánima ri kach'alal. Y cuando xetzijon yan chique conojel, reje' xebe.