9
Re Pablo can jun apóstol y mare' c'o modo che re hermanos niquiya' re nic'atzin cha
Yen, yin jun apóstol chin re Jesucristo y can yin libre-va. Roma yen man yinc'o-ta chuxe' rutzij jun vinak. Yex itaman che yen yin jun apóstol. Hch 9.3; 18.9; 1 Ti 2.7; 2 Ti 1.11. Yen chuka' xintz'at rach re Kajaf Jesús. Y tak yex xinimaj re Ajaf, roma xintzijoj re ruch'abal chiva, can xsamaj-va pa tak ic'aslen y xujal re ibanabal. Y vo xa chiquivach nic'aj chic vinak yen man yin apóstol-ta, chivach yex can yin apóstol-va. Roma yex xinimaj re Ajaf Jesús tak yen xintzijoj chiva, 2 Co 3.2. mare' can xk'alajin-yan chivach che yen can yin ru-apóstol-va re Ajaf.
Y yen c'o q'uiy cosa ninjo' nimbij chique re ye'bin che man otz-ta re ntz'amon rubanic. Yoj re yoj rusamajela' re Dios, can otz chuka' che yojva-yojuq'uia'. 2 Ts 3.9. Y chuka' yoj can otz nakaban ancha'l nuban re apóstol Pedro Mt 8.14. y re nic'aj chic apóstoles. Roma reje' c'o quixiylal re quiniman chic re Jesucristo, y re ixoki' re' can ye'ba chiquij re quichijlal tak ye'ba chubanic re rusamaj re Dios. Y quire' chuka' niquiban re je ruch'alal Mt 13.55; Mr 6.3. re Kajaf Jesús. Yen y re Bernabé can otz che yojtzuk coma re hermanos. Y man ruc'amon-ta che xaxe yoj ca'e' yoj re can yojsamaj 2 Ts 3.8. chin nakach'ac kavay, y re nic'aj chic rusamajela' re Dios can ye'tzuk coma re hermanos. Mare' chuka' yoj can ruc'amon-va che yojtzuk. Tiya' pa cuenta che man jun soldado nibano che xa ja re ru-mero reja' nucusaj 2 Co 10.4. chin niva' tak nic'ue' pa cuartel. Y quire' chuka' re ache aj-ticoy uva, Dt 20.6. can chij re' niva-va. Pr 27.18. Quire' chuka' nibanataj riq'uin jun ache re nichajin quichin chicop re niquiya' leche, can niya' k'ij cha che nukum leche roma ja reja' re niyitz'o quichin. Man tinojij che re ximbij chiva xaxe nuna'oj yen. Man quire-ta. Roma xa can quire' chuka' nubij chupan re ley chin re Moisés. Re ley chin re Moisés re tz'iban can, nubij: Re buey tak nuxak' rue' re trigo can ruc'amon che niya' k'ij cha che niva'. Man tixim Dt 25.4. xe'ray. Quire' nubij re ley. Re Dios xubij quire' man roma-ta che xaxe re bueyes nujoyovaj quivach. 10 Re Dios xubij quire' roma nrajo' che yoj re yoj rusamajela' yojtzuk. Ancha'l nuban jun ache re nisamaj pa juyu', reja' nuyabej re rajal 2 Ti 2.6. re rusamaj. Y quire' chuka' re nich'ayo rue' trigo, can nuyabej re rajal re rusamaj. 11 Y vo xa yoj xkatic re ruch'abal re Dios re man niq'uis-ta pa tak ivánma, y xa rutzij re' camas q'uiy utzil ic'ulun riq'uin re Dios, entonces can ruc'amon-va che yex c'o cosas nisipaj Mt 10.10; Lc 10.7; Hch 20.31, 34; Ro 15.27; Ga 6.6. chaka. Y tiya' pa cuenta che re niya' yex chaka yoj xa ye'q'uis. 12 Roma jec'o nic'aj chic rusamajela' re Dios can c'o cosas niquic'ul chi'ik'a', c'alapa' yoj che man-ta ruc'amon nakac'ul 2 Co 11.7; 12.13, 14. chuka' jun cosa chi'ik'a' yex.
Pero man roma-ta re', yoj man kabin-ta 1 Ts 2.6, 9. chiva che kojito', roma man nakajo-ta che re utzulaj ruch'abal re Jesucristo che man chic nibiyin-ta rutzijosic. Roma xe-ta quire' kabanon chiva, q'uiy-ta tzij re ye'bilox chakij. Y mare' yoj kacoch'on ronojel re'. 13 Pero xe-ta xkac'utuj-ta chiva, otz-ta chuka', roma quire' xquiban re xe'samaj pa rachoch re Dios re c'o pa tenemit Jerusalén. Re xe'samaj chire', xe'va' roma re andex xquic'uala-apo re vinak pa rachoch re Dios. Y quire' chuka' tak re vinak xquic'uaj-apo jun chicop o jun chic cosa chin che re sacerdotes xquisuj chach re Dios pa rue' re altar, re sacerdotes re' can c'o-va ba' xquic'am can chin niquitaj, Lv 6.16; 7.6, 8; Nm 5.9; 18.8, 20. y yex jabal itaman che quire' xquiban. 14 Y quire' chuka' ruchalaben can re Ajaf, che re ye'tzijon re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, que'tzuk coma re hermanos y tiya' chique Lc 10.7; Ga 6.6; 1 Ti 5.17. ronojel re nic'atzin. 15 Jac'a yen man jun andex re nc'utun-ta chiva, y chuka' man nimbij-ta ronojel re' chin quinivilij. Chua yen más otz che yincom que chach ninc'utuj-ta jun cosa chiva. Roma yen camas yinqui'cot che man jun cosa nc'utun-ta chiva, y man ninjo-ta che c'o-ta jun re nilisan 2 Co 11.10. re rayibal re' viq'uin.
16 Roma xe-ta yen nc'utun-ta rajal re samaj nbanon chi'icojol, man-ta yinqui'cot pa vánma. Xa can xe-ta re samaj re bin chua roma re Dios, xa can xe-ta-oc re' re nimban. Pero yen can c'o-va ba' más re nimban, y re' ja re man jun cosa nc'utun chiva chin yinito'. Can yintajin c'a chutzijosic re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha. Y c'ayef nuban chua yen vo xa man nimban-ta re samaj re'. 17 Xe-ta ja yen re xincanon re nusamaj re', can c'o-ta vajal ninc'utuj chiva, roma re samaj nimban iviq'uin, pero re samaj re' can ja-va re Dios xyi'o chua. Ga 2.7; Fil 1.17; Col 1.25. 18 Pero chuka' yen can c'o-va jun cosa ninch'ac roma nimban re samaj re'. Re ninch'ac yen ja che re vánma camas niqui'cot roma manak vajal ninc'utuj chin nintzijoj 2 Co 11.7. re utzulaj ruch'abal re Jesucristo, y yen can ruc'amon-va xe-ta xinc'utuj-ta vajal chiva.
19 Yen man yinc'o-ta chuxe' Ga 5.13. rutzij jun vinak chin che ja-ta reja' re nibin chua re andex nimban riq'uin re samaj. Pa vánma yen xalax-va-pa che can ruc'amon nimban re andex re nika chiquivach conojel vinak y can jec'o-ta más re ye'niman chin re Jesucristo. 20 Tak yinc'ue' chiquicojol re nuvinak israelitas, yen nina' che can yin israelita, roma re ninrayij yen ja che re israelitas niquinimaj-ta re Jesucristo. Roma reje' can chuxe' re ley chin re Moisés jec'o-va, y yen man yinc'o-ta chic chuxe' re ley re'. Pero tak yinc'ue' chiquicojol reje', nimban Hch 16.3; 21.23-26. re niquijo' reje', roma ninjo' che niquinimaj-ta re Jesucristo. 21 Y tak yinc'ue' chiquicojol re vinak re man je israelitas-ta, re man jec'o-ta chuxe' re ley chin re Moisés, yen can nina' che man yin israelita-ta. Quire' nimban roma ninjo' chuka' che re man je israelitas-ta niquinimaj-ta re Jesucristo. 1 Co 7.22; Ga 3.2. Pero chuka' man nimbij-ta che yen can nimistaj can re ru-ley re Dios tak yinc'ue' chiquicojol re vinak qui tak re', man quire-ta, can nimban Ro 2.12. re nubij re ley re xuc'am-pa re Jesucristo. 22 Can quire-va nimban quiq'uin conojel, can nintaj nuk'ij che je q'uiy-ta re ye'colotaj voma yen. Y tak yinc'ue' chiquicojol re hermanos re can c'amaje-na kas tak'ax otz pa quive' re andex che banabal re can xajan che ye'ban, y andex che banabal re man xajan-ta che ye'ban, yen can man nimban-ta Ro 15.1. re banabal re can xajan chiquivach reje', roma vo xa xtimban, q'uiba' jare' xtibano chique che ye'tzak. 23 Yen nimban ronojel re' roma ninjo' che je q'uiy-ta ye'niman re utzulaj ch'abal chin re Dios, re nibex evangelio cha. Man ninjo-ta che nayon yen yinc'ulu re utzil re ye'ruc'am-pa re utzulaj ch'abal re'. Yen ninjo' che konojel-ta yojc'ulu re utzil re'.
24 Yex jabal itaman che tak c'o jun carrera niban, can conojel c'a niquitaj quik'ij Ga 2.2; 5.7; Fil 2.16; He 12.1. chin ye'ch'acon-ta, pero xaxe jun re nich'aco re premio. Y quire' chuka' ruc'amon che nibanataj chakacojol yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, takatija' kak'ij chin che nakach'ac re premio re xtuya' re Dios chaka. 25 Conojel re niquijo' ye'oc pa jun atz'anen can jabal niquichajij-qui', mare' man niquiban-ta re man otz-ta nuban cha re qui-cuerpo. Y can tiya' pa cuenta che re niquich'ac reje', xa niq'uis. Jac'a re nakach'ac yoj man niq'uis-ta. 1 Ti 6.12; Stg 1.12; Ap 2.10. Mare' yoj camas-va ruc'amon che nakachajij-ki'. Que'kabanala' re otz nuban chaka, 2 Ti 2.5. pero re man otz-ta nuban chaka, man que'kabanala'. 26 Mare' yen nintaj nuk'ij y choj yimbinak chupan re bey re c'a anche' ruc'amon che yinapon-va y man yinsatz-ta. Yen man nimban-ta ancha'l niquiban re vinak tak niquich'ay-qui', y tak re jun nuya' jun bic k'a' cha re jun chic, xa man nutz'am-ta. Y yen man nimban-ta quire'. 27 Yen man ninya-ta k'ij che ja-ta re nu-cuerpo nich'aco vichin, y can nimban che ja yen re yin rajaf y tunimaj nutzij. Roma camas-ta c'ayef nuban chua xe-ta yen man-ta ninch'ac Jer 6.30; 2 Co 13.5. re premio, roma ja yen re xintzijon re ruch'abal re Dios chique je q'uiy vinak.

9:1 Hch 9.3; 18.9; 1 Ti 2.7; 2 Ti 1.11.

9:2 2 Co 3.2.

9:4 2 Ts 3.9.

9:5 Mt 8.14.

9:5 Mt 13.55; Mr 6.3.

9:6 2 Ts 3.8.

9:7 2 Co 10.4.

9:7 Dt 20.6.

9:7 Pr 27.18.

9:9 Dt 25.4.

9:10 2 Ti 2.6.

9:11 Mt 10.10; Lc 10.7; Hch 20.31, 34; Ro 15.27; Ga 6.6.

9:12 2 Co 11.7; 12.13, 14.

9:12 1 Ts 2.6, 9.

9:13 Lv 6.16; 7.6, 8; Nm 5.9; 18.8, 20.

9:14 Lc 10.7; Ga 6.6; 1 Ti 5.17.

9:15 2 Co 11.10.

9:17 Ga 2.7; Fil 1.17; Col 1.25.

9:18 2 Co 11.7.

9:19 Ga 5.13.

9:20 Hch 16.3; 21.23-26.

9:21 1 Co 7.22; Ga 3.2.

9:21 Ro 2.12.

9:22 Ro 15.1.

9:24 Ga 2.2; 5.7; Fil 2.16; He 12.1.

9:25 1 Ti 6.12; Stg 1.12; Ap 2.10.

9:25 2 Ti 2.5.

9:27 Jer 6.30; 2 Co 13.5.