4
Chupan re ruq'uisibal tak tiempos je q'uiy xtiquiya' can re ruch'abal re Dios
Y can jabal k'alaj nubij re Espíritu Santo, che chupan re ruq'uisibal tak tiempos jec'o vinak re xtiquiya' can re ruch'abal re Dios y man xtiquinimaj-ta 2 P 2.1. chic. Xa ja chic re enseñanzas re niquic'ut re itzel tak espíritu re xtiquitzekelbej. Y riq'uin re' xque'k'olotaj. Xtiquic'axaj re enseñanzas re niquic'ut re vinak re xa ca'e' quipalaj y man katzij-ta re niquibij. Vinak re man jun k'axomal niquina' pa cánma tak niquiban re etzelal. Ef 4.19. Y niquibij che re ache man otz-ta nic'ue' ruxayil y re ixok man otz-ta chuka' nic'ue' ruchijil. Y niquibij chuka' che jec'o cosas re man otz-ta ye'tij. Pero re Dios jare' re banayon can re cosas chin ye'tij, Gn 1.29; 9.3; Ec 5.18; Hch 10.13; 1 Co 6.13. y can nakatioxij cha reja'. Roma jare' nrajo' chaka yoj re kataman re katzij ruch'abal y kaniman. Roma ronojel re rubanon re Dios can otz-va. Gn 1.31. Y mare' man takabij che man otz-ta nakataj. Pero nic'atzin che nakatioxij cha re Dios. Roma re ruch'abal re Dios y re oración nuban che otz ye'kataj.
Jun utzulaj samajel chin re Jesucristo
Y rat Timoteo, vo xa xca'tijoj re hermanos cha re ximbij-yan-ka chava chupan re carta re', yat jun utzulaj samajel chin re Jesucristo. Y roma can abanon confiar-avi' 2 Ti 3.14. riq'uin re Jesucristo y naban re nubij re utzulaj enseñanza, xtiq'uiy más re ac'aslen. Y man ca'ya' pa cuenta 2 Ti 2.23. tzij re xa man riq'uin-ta re Dios je'pitinak-va, re xa vinak je'tz'ucuyum-pa, 1 Ti 1.4. re tzij xa quichin re man jun quina'oj. Rat xa tatija' ak'ij che nac'uaj jun c'aslen otz chach re Dios. Y vo xa yatiquir naban jun atz'anen, otz chuka' chin nic'ue' más avuchuk'a'. Pero más nic'atzin che nac'uaj jun c'aslen otz chach re Dios. Roma c'o otz nuc'am-pa Sal 37.4; Is 65.13; Mt 6.33. chava chupan re ac'aslen vova' chach re ruch'ulef y chuka' tak xcac'ue' chila' chicaj riq'uin re Dios. Re' can katzij-va, y otz che ninimax coma conojel. 1 Ti 1.15. 10 Mare' nakaban re rusamaj re Dios y nakataj tijoj-pokonal. Can kayi'on-apo ka-esperanza riq'uin re c'aslic Dios. 1 Ti 6.17. Y reja' can nrajo' che ye'colotaj-ta conojel chach re quimac. Pero re ye'niman richin can ye'rucol-va.
11 Y rat Timoteo, ca'tijoj re hermanos cha ronojel re' y tabij chique che jare' re tiquibana'. 12 Man-ta jun re niyacataj-pa chavij y nuban-ta che xa man jun avajkalen 1 Co 16.11. roma c'a yat c'ajol. Rat xa can nojel tiempo tac'utu' jun c'aslen otz chiquivach re hermanos. Tac'utu' riq'uin re abanabal, riq'uin re ach'abal, riq'uin re yajovan, y re ac'aslen can ec'uan roma re Espíritu Santo, che can ayi'on avánma cha re Dios, y chuka' jun c'aslen ch'ajch'oj. Chin quire' ja chuka' re' re niquitzekelbej re hermanos. 13 Y yen ninjo' che rat tabana' leer re ruch'abal re Dios chiquivach re hermanos tak niquimol-qui'. Ninjo' chuka' che ca'paxabaj, tacukuba' quic'o'x, y ca'tijoj. 1 Ti 5.17. Quire' tabana', mientras que yinapon yen. 14 Roma re samaj re' ja re Dios re xbano chava che yatiquir naban. 2 Ti 1.6. Y xac'ul ja tak re ec'uay quichin re hermanos xquiya' quik'a' pan ave' y xquibij che xatoc jun rusamajel re Dios. Y re' can bin chique reje' roma re Dios. 1 Ti 1.18. Man c'a tamistaj re ruyi'on re Dios chava.
15 Xa can riq'uin ronojel avánma tabana' re samaj re'. Y riq'uin re' yatz'et coma conojel che yatoc jun utzulaj samajel chin re Dios. 16 Tachajij jabal re ac'aslen y quire' chuka' tabana' riq'uin re enseñanza re nac'ut chiquivach re hermanos. Y man taya' can, chin quire' xtacol-avi' rat Ez 33.9. y xca'col chuka' re ya'tijoj.

4:1 2 P 2.1.

4:2 Ef 4.19.

4:3 Gn 1.29; 9.3; Ec 5.18; Hch 10.13; 1 Co 6.13.

4:4 Gn 1.31.

4:6 2 Ti 3.14.

4:7 2 Ti 2.23.

4:7 1 Ti 1.4.

4:8 Sal 37.4; Is 65.13; Mt 6.33.

4:9 1 Ti 1.15.

4:10 1 Ti 6.17.

4:12 1 Co 16.11.

4:13 1 Ti 5.17.

4:14 2 Ti 1.6.

4:14 1 Ti 1.18.

4:16 Ez 33.9.